ČETVRTO VANREDNO ZASEDANjE, 04.09.2008.

7. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTO VANREDNO ZASEDANjE

7. dan rada

04.09.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 18:50

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Kada je tačka poslanička pitanja, onda imate pet minuta. Ovo je bilo reklamiranje Poslovnika. Svejedno, završili ste.
Reč ima gospodin Pelević, replika.

Borislav Pelević

Napred Srbijo
Gospodin Riza Halimi i ja smo imali juče dva sučeljavanja povodom termina "preševska dolina", koji on zdušno upotrebljava. Rekao sam mu da takav pojam i takva teritorija u Srbiji ne postoji. Ta oblast Srbije se naziva Pčinjski okrug, glavni grad je Vranje, a Preševo, Bujanovac i Medveđa su u tom okrugu.
Ne postoji nikakva preševska dolina osim u vašim separatističkim snovima. Jasno ste pokazali juče, kada ste prizivali NATO pakt, da ste stali uz onu vašu poraženu bivšu vojsku, oslobodilačku vojsku Preševa, Medveđe i Bujanovca. Još uvek ima korena toj vojsci u vašem kraju. Jasno ste se iskazali kao separatista kada su ti sukobi bili u pitanju. Dakle, ne postoji preševska dolina, postoji jugoistok Srbije.
Moram još nešto da vam kažem. Sad ste upravo rekli da 90% omladine iz vašeg kraja studira u Prištini. Zašto? Pa, zar vam nije bliži Niški univerzitet? Gde je tu Beograd? Ali, to je problem vaše omladine, a rekao bih i vas koji je tako vaspitavate.
Što se tiče istorije i vašeg istorijskog imena, reći ću vam jednu stvar pošto se u istoriju malo bolje razumem nego vi, jer se time i bavim. Turci su vas Šiptare, kao svoju udarnu pesnicu, nazivali Arnautima, a Grci, Srbi i ostali pravoslavci su vas nazivali Arbanasima. Lično mislim da je to istorijski najpravedniji, najbolji izraz za vas.
Ljutite se kada vam kažem da ste vi Šiptar. Ne znam zašto. Ako se dobro sećate, vaša matica, kako je vi nazivate, Albanija, u svom nazivu ima ''Šćipnija''. Vi sebe međusobno zovete Šiptari. Niko od vas ne zove vas same Albanezi nego Šiptari. Ne znam zašto vas to vređa. Da sam vam juče rekao da ste vi Šiptarčina, to je uvreda, a kad vam kažem da ste vi Šiptar, kao što sam ja Srbin, to zaista nije uvreda. Samo vas zovem vašim imenom, imenom vaše nacije. Na to ime bi trebalo da budete ponosni, ne uvredljivi.
Juče sam rekao da je SRS, ja takođe, za to da svi u toj oblasti koja se zove Pčinjski okrug, u Medveđi, Preševu i Bujanovcu, živimo potpuno jednako i potpuno ravnopravno, da se naša deca uzajamno poštuju i da sarađuju. Mi želimo saradnju, a vi želite da promenite geografske termine u političke kategorije, jer termin koji ste vi upotrebili (stalno ga upotrebljavate, i danas ste ga upotrebili) – ''preševska dolina'', u stvari je politička kategorija, separatističko-politička kategorija.
Sutra ćete reći, a već mnogi od vas govore, da je to ''istočno Kosovo'' i jasna je vaša želja da se ta oblast pripoji tobožnjoj tzv. nezavisnoj republici Kosovo.
Moram da vam kažem da se to nikada neće desiti, dokle god postoji SRS, a nadam se i dokle god postoje i leva i desna strana ovog parlamenta, da smo svi potpuno u tome saglasni. Hvala vam na pažnji.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Riza Halimi, po Poslovniku.

Riza Halimi

Grupa manjina
Zahvaljujem. Juče nisam baš do kraja razjasnio gospodinu njegove dileme.
Prvo, stvarno je neumesno da pripadnici jednog naroda pričaju šta bi trebalo da osećaju pripadnici drugog naroda. To nije dopušteno ni u ličnim odnosima, a kamoli da jedna grupacija propiše šta je uvredljivo a šta ne drugom narodu.
Govorim o osećanjima koja mi imamo. Moji glasači i ja smo se juče osetili uvređenim. Dalja priča o tome je suvišna. Dajte, ispoštujte ovo, ne ulazimo u istoriju. Ne treba nam istorija u vezi s ovim pitanjem. Govorim vam da je to uvredljivo jer tako prihvatam. Na to sam jedanput reagovao i upravo je, mislim, gospodin u ime radikala rekao da više neće to da ponovi, ali vidim da, evo, nastavljate sa istom retorikom.
Da je Vranje glavni grad Pčinjskog okruga, to je Vladina kategorija, znamo pitanje naših okruga, a o tome da ima specifičnosti na tom području koje ja ovde nazivam ''preševskom dolinom'', a tačno je da ima dosta onih koji ga nazivaju ''istočnim Kosovom'', ali oni nisu ni prihvatili da dođu ovde, da se sa vama politički bore da reše ove probleme.
Pošteno sam na početku, kad sam izašao sa partijom, sa koalicijom, tačno rekao: ''preševska dolina''. Čim je to prihvaćeno, zbog čega sada ova suvišna priča? To je apsolutno naziv za karakteristike koje ima to područje i ova država treba da ga doživljava kao bogatstvo i mi moramo dalje napred da se razvijamo kao takvi, a ne eliminišući različitosti koje postoje u ovoj državi. Mislim da je apsolutno bez ikakve zdrave logike bilo koje nastojanje da se ove različitosti na ovako grub način ne ispoštuju i eliminišu.
Po mom mišljenju je ovde osnovni problem etika. Nema spremnosti da se ozbiljno razgovara o jednom stvarno ozbiljnom i preosetljivom problemu - zašto mladi ljudi iz Preševa ne dolaze, kao što sam ja bio ovde 1968. godine da studiram. Trebalo bi i ova i prethodna vlada duboko da razmisle i da vide koji su razlozi za to. Nije bilo spremnosti do sada. Hajde da sednemo i da vidimo koji su to razlozi, a ne da se ovako bahato, na ovakav način, ponašamo.
Mislim da je situacija veoma ozbiljna, veoma osetljiva. Nadam se da Vlada ipak nije donela tu odluku, da je ministar pogrešno prokomentarisao tu odluku. Inače, ako je doneta takva odluka, stvarno mi ne ostaje prostora za dalje delovanje u ovom parlamentu. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Po Poslovniku, poslanik Petronijević.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Milisav Petronijević

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Dame i gospodo, takođe se pozivam na članove 225. i 226.
Nije moje da dam validan odgovor, to će učiniti Ministarstvo prosvete, ali želim, radi javnosti, bez politizacije, da dam još neke činjenice. Očekivao sam da će reagovati kolege iz DSS s obzirom na to da je ta odluka doneta 2007. godine.
Samo nekoliko činjenica. Vlada Srbije je 2001. godine priznavala diplome koje je izdavao Unmik. Godine 2007. Vlada Srbije je promenila tu odluku. Zašto? Zato što je Unmik 2003. godine promenio sistem obrazovanja. Dakle, ovde treba doći samo još do tih nekoliko činjenica – da li je postupljeno po zakonu. Znajući i verujući gospodinu ministru, jeste postupljeno po zakonu. Da li je to za dalju priču, o tom potom.
Dakle, zbog čega je tako? Iz prostog razloga, što ministarstvo ne može da nostrifikuje nešto što nije u skladu sa zakonom, što nije u skladu sa propisanim obrascima. Promenjen je sistem samostalnog obrazovanja 2003. godine i to je pravi razlog. Hvala lepo.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima gospodin Pelević, po Poslovniku.

Borislav Pelević

Napred Srbijo
Gospođo predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, pozivam se na član 104. Poslovnika o radu, stav 1. – ''narodni poslanici dužni su da poštuju dostojanstvo Narodne skupštine''.
Gospođo predsedniče, vi ste dužni da poštujete dostojanstvo Narodne skupštine, ali ste takođe, kao drugi čovek Srbije, dužni da poštujete dostojanstvo Republike Srbije. Ovde je jasno iskazan separatizam. Upotrebljavajući reči ''preševska dolina'', ali i priznajući da većina njih to naziva ''istočnim Kosovom'', jasan je znak separatizma i mislim da ste dužni da štitite sve nas i Republiku Srbiju od javno izraženog separatizma u ovom visokom domu.
Gospodin Riza Halimi je, takođe, ponovo rekao da treba da se zapitamo zbog čega omladina iz Preševa ide da studira u Prištinu, a ne u Niš, ne u Beograd i ne u neki drugi grad. Jasno je zašto. Tako je sve počelo i na Kosovu i Metohiji, od obrazovanja, od njihovog univerziteta, pa vidimo kako se završilo.
Zato vas molim da ovu diskusiju prekinemo, jer je očigledno da sam u svemu u pravu, a očigledno je da gospodin Halimi nije u pravu ni u čemu, pa vas molim da ovaj dom zaštitite od jasno izraženih separatističkih reči i težnji.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Molim da se vratimo dnevnom redu. Reč ima gospodin Nikolić. Vaša poslanička grupa ima još 15 minuta.

Zoran Nikolić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Dame i gospodo, poštovane kolege narodni poslanici, poštovano predsedništvo, više puta je ovde rečeno, ali želim da ponovim hronološki put naše države ka EU.
Jasno je da taj formalni put počinje u septembru 2005. godine, kada je Vlada donela odluku da se krene u pregovore o zaključenju SSP, i ti pregovori su formalno otpočeli u oktobru mesecu te iste godine i trajali sve do septembra 2007. godine. Koliko je meni poznato, održano je desetak sastanaka sa predstavnicima EU i mi smo u novembru 2007. godine došli u priliku da konkretizujemo taj sporazum, odnosno da sve stvari koje su bitne u odnosu na EU da usaglasimo i da taj sporazum bude nesporan.
Vlada Republike Srbije je donela odluku da se taj sporazum parafira. Želeo bih da vas podsetim da je to rađeno u dva mandata vlade Vojislava Koštunice i svi komentari, svi napadi na DSS da je ona tobož antievropska ili, kako čujem jednu blažu formulaciju poslednjih dana, neevropska stranka, apsolutno padaju u vodu. Naš doprinos je nedvosmislen i nalazi se u SSP, jer su i predstavnici naše stranke tada u Vladi Republike Srbije i u zvaničnim državnim organima učestvovali u pregovoru i usaglašavanju SSP.
Ono što se ovde prećutkuje, a samo želim da skrenem pažnju na to da, kada nešto dugo stavljate pod tepih, to ne daje i neće dati rezultate, već će se kad-tad pojaviti u jednoj goroj i oštrijoj formi, jeste da su se u međuvremenu dogodile neke stvari i one se pre svega tiču jednog datuma, odnosno 14. decembra 2007. godine, kada je EU donela faktički odluku da formira misiju Euleks i da je pošalje na Kosovo.
Ta odluka EU se poklapa s jednom odlukom tadašnjeg predsednika Skupštine, odnosno DS-a, da se krene u predsedničke izbore. Mi smo se tada već nalazili u jednom ozbiljnom procesu, u završnoj fazi da Kosovo proglasi lažnu nezavisnost i mi smo to maltene svi znali, odnosno tada se već znalo i jasno se nagoveštavalo. Tada je i gospodin Vlajko Senić to znao, mada je on to znao očigledno i 2005. godine, za razliku od nas.
Naš stav je bio da ne treba ići na predsedničke izbore, da jednostavno moramo, i kao država i kao društvo, da se fokusiramo na onaj najvažniji problem, a to jeste odbrana državnog integriteta i da izbori mogu da destabilizuju političke odnose.
To se, na kraju krajeva, pokazalo tačnim jer su posle tih predsedničkih izbora usledili parlamentarni izbori, Vlada više nije imala jedinstvenu politiku i ušli smo u parlamentarne izbore sa svim onim zavođenjem biračkog tela od strane proevropskih snaga i sa svim onim prećutkivanjem istine šta se zapravo Srbiji sprema i u čemu je ''kvaka'' kada je u pitanju SSP.
Svi žele da čuju priče o lepšem životu i, prirodno, svako želi da bolje živi. Kada političari to govore, sa jedne strane to ima opravdanja, ali kada samo na tome zasnivaju svoju politiku, onda je to zavođenje biračkog tela, a to nije obaveza ozbiljnog političara i ozbiljne politike.
Pogotovo u ozbiljnim momentima, odgovornost i obaveza odgovorne politike i odgovornih političara je da svom narodu kažu istinu.
Istina je prećutana. Slušali smo velike priče o boljem životu i o pozitivnim aspektima koje evropske integracije imaju i koje, naravno, nisu ni sporne. One su, u krajnjoj liniji, u tom trgovinskom, privrednom i ekonomskom delu sadržane u SSP.
Ono što je ključni momenat, jeste proglašenje nezavisnosti Kosova. Tada nastaje vododelnica i tada nastupa raskol. Različit pristup se u svojoj najsnažnijoj formi pokazao upravo tada kada su se, zapravo, po našem mišljenju, promenile okolnosti u odnosima sa EU koje su za svoju posledicu trebalo da imaju pre svega otvaranje tog jednog pitanja, a dozvolićete i valjda ćete priznati da to jeste problem naše države u odnosu sa EU, da se jednostavno ušlo u proces priznavanja nezavisnosti lažne države Kosovo.
Ono što se dogodilo krajem aprila, odnosno usred predizborne kampanje, jeste potpisivanje tog sporazuma. Jasno je, želim ovde otvoreno da kažem, to potpisivanje je učinjeno zato što se procenilo da će se dobiti tri do četiri posto biračkog tela. Opet govorim o zavođenju biračkog tela. Neko je odlučio da će to zavesti dodatna tri do četiri posto biračkog tela i da će to biti dovoljno da se odnese pobeda na izborima.
Nije ni to bilo dovoljno, ali je cena koja se plaćala i koja se plaća dosta visoka. Nisam srećan zbog činjenice što posle potpisivanja tog sporazuma, početkom maja, dakle pre 11. maja i pre izbora, u udarnom francuskom listu "Figaro" na strani 4. piše veliki naslov ''Spasavanje redova Tadića'', gde se na celoj strani objašnjava zbog čega se potpisao sporazum i koje su namere potpisivanja tog sporazuma, da se još više zavede srpski narod, odnosno da se dobije podrška tih neophodnih tri do četiri posto da bi se preuzela vlast.
Mogu da se ne slažem sa predsednikom Republike, mogu i da se slažem, ali ćemo se svakako složiti da nije dobro da se o predsedniku naše republike na takav način piše u stranoj štampi. Ne može predsednik Republike biti redov. Postavlja se pitanje - čiji je on redov? Očigledno je, po pisanju francuskoj lista "Figaro", redov onih koji su imali interes da potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zataškaju nešto mnogo važnije, što ovde deklarativno svi govorimo da to jeste najvažnije, a to je otimanje dela teritorije našoj državi.
Ovde se pričalo o pozitivnim ekonomskim aspektima, to niko ne spori. Jasno je da SSP nama može doneti ekonomske, privredne i finansijske benefite i to apsolutno nije sporno. Ali, ovde se negira da taj sporazum ima i svoj politički aspekt i svoju političku dimenziju.
U suštini, kad mi otvorimo tu političku dimenziju, vi od toga bežite. Sa jednom uprošćenom formulom da član 135. štiti naš državni integritet, da EU ne može da prizna republiku Kosovo, da to mogu samo zemlje članice i da član 135. nama garantuje državni integritet.
To, jednostavno, nije tačno. Čak i da je tačno, evo da kažemo da ste vi tu apsolutno u pravu, a niste, nemoguće je, to nije ispravno. Ako hoćete, to je nemoralno. Imate 27 država u EU, 21 država je priznala KiM. Mi treba da ratifikujemo ovaj SSP, a to treba da učine i te države koje su priznale KiM.
Postavljam jedno jednostavno pitanje, na koje bi trebalo dati jednostavan odgovor - da li će britanski parlament ratifikovati ovaj sporazum sa namerom da ga potpisuje sa Republikom Srbijom kao celovitom državom ili bez KiM i da li će to učiniti i drugi parlamenti koji su priznali nezavisnost Kosova? Jasno je da hoće.
Ne odgovarate na ova politička pitanja jer ona u sebi sadrže moralnu dimenziju od koje vi bežite. Ne može se biti samo pragmatičan. Pragmatizam je dobar u politici, ali ne može pragmatizam biti lišen morala jer, kad je lišen morala, onda je to čist voluntarizam.
Nemate odgovor na pitanje šta ako u jednom momentu, a to će se dogoditi, događaji vuku u tom pravcu, kao uslov za ulazak u EU bude postavljeno priznavanje KiM. Dobijamo jedan lak odgovor: mi na to nećemo pristati. Ali, šta ako do toga dođe? Šta ako se to dogodi za šest meseci, dve godine, četiri godine?
Juče smo imali najvišu državnu delegaciju u Briselu. Nisam video konkretne datume i nisu se mogle čuti konkretne potvrde kada ćemo ostvariti naš cilj da uđemo u EU. Jezička analiza govori da će se možda to dogoditi i da će se možda ukinuti vizni režim u 2009. godini, da ćemo možda postati kandidat za članstvo u EU u 2009. godini. To izgovara gospodin Baroza koji nije ovlašćen za tu stvar. Savet ministara je ovlašćen, a 21 ministar u Savetu ministara EU je od onih oni koji su potpisali i priznali nezavisnost KiM.
Hajde da sve bude lišeno marketinga, da se vratimo na suštinu problema, ono što je ključni problem jeste - da li mi imamo problem sa EU? Po gestikulaciji i onome što je izgovoreno sinoć u Briselu, ne vidim da naši najviši zvaničnici to potenciraju. Možda ne treba ni potencirati, ali bar treba reći da postoji problem sa EU, jer je 21 država od 27 priznala nezavisnost KiM i da je za nas najvažnije pitanje teritorijalni integritet. To sam očekivao i od predsednika Republike i od predsednika Vlade. Nisam to od njih čuo, odnosno, opet je to izrečeno u formi koja, upravo tako, zadovoljava samo formu, a ne pogađa suštinu.
Da bismo imali jasnu svoju evropsku perspektivu, bolje je bilo ono što je trebalo da uradimo kao država i što biste vi, kao vladajuća koalicija, trebalo da uradite, ali očigledno nećete, jeste da upravo u ovom momentu raščistimo sve dileme sa EU, da vidimo u kom to pravcu EU ide kada je u pitanju nezavisnost KiM. Oni su je priznali. Da li EU ulazi u aranžman pridruživanja Kosova EU? Da li ova vlada ima odgovor na to pitanje? Mislim da nema. Mislim da EU ulazi u proces pridruživanja Kosova EU.
Ovde je juče, u tom evropskom entuzijazmu, jedan poslanik G17 rekao da treba što pre da uđemo u EU kako bismo prvi ušli u EU i sprečili da Kosovo uđe u EU.
Jedan poslanik vladajuće većine je ovde priznao da je proces pridruživanja Kosova EU otpočeo. Možemo da stavimo glavu u pesak, svu prljavštinu da stavimo pod tepih, ali ta prljavština će sve više rasti i sve će biti teže izaći s tim na kraj.
Zato je država morala, upravo u momentu kada su države članice EU krenule u proces priznavanja KiM, da podvuče crtu i da vidimo sa EU šta nam valja zajedno činiti. Ta dva procesa nisu spojiva. Možda neko misli da jesu, ali taj spaja nespojivo jer kad-tad ćemo doći, vi ćete doći, pred tu dilemu – da vam uslov za EU bude priznavanje nezavisnosti KiM.
Kažem, pragmatizam bez morala je čist voluntarizam. Plašim se i siguran sam u visokom procentu da narod, ovo društvo i ovu državu i dalje samo nastojite da zavodite, da im pričate jako lepe priče o boljem životu koji, naravno, svi mi ovde želimo, a da zapravo suštinu problema, onaj najveći izazov koji jeste pred nama, a to je naš odnos prema oduzimanju dela teritorije, imate nameru da prećutkujete sve do momenta dok ne lupite glavom o zid.
Ja to vama ne želim, jer to ne želim svojoj državi i svom narodu, ali mislim da ste krenuli tim putem i da će se pokazati da, bez obzira na to što smo možda platili političku cenu na ovim izborima, bar nam je savest čista jer smo svom narodu i građanima rekli istinu. Hvala.