Treća sednica, Drugog redovnog zasedanja, 11.11.2008.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treća sednica, Drugog redovnog zasedanja

2. dan rada

11.11.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 18:15

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Gospođo Đukić-Dejanović, ne znam kako je to vama promaklo, ali mislim da bi član 136. Poslovnika, napokon, morao nekako da se primenjuje u radu Narodne skupštine Republike Srbije. To se odnosi na obrazloženje.
Prosto je neshvatljivo šta je sve Vlada, kada predlaže neki zakon, spremna i sposobna da stavi u predlog zakona. Ako ste imali prilike da čitate obrazloženje Predloga zakona o uređenju sudova, onda na sedmoj strani obrazloženja – koji su razlozi za donošenje zakona po hitnom postupku, a razlozi su oni koji su navedeni u Ustavnom zakonom, čini mi se da su članovi 6, 7. i 15. Ustavnog zakona, a to znači, da do kraja godine mora da se uskladi rad sudova sa odredbama novog Ustava, a ako pogledate ova rešenja koja se nude u prelaznim i završnim odredbama Predloga zakona, ako krenete od člana 82, ako ne nekog pre, pa do člana 96, onda ćete videti da se sada tu nalaze neke bajke za malu decu.
Mi se šest godina borimo za pravosudni budžet. Vi ovde pričate da ćete o tom budžetu da razmišljate posle 1. januara 2011. godine. Pazite, to je nešto neverovatno, a onda se navodi, da je hitan postupak potreban, sredstva ove godine nisu potrebna. Šta mi u stvari radimo ovde?
Moram da vam kažem da su ova rešenja koja vi ovde nudite ista ona koja su postojala ili slična onim rešenjima koja su bila 2002. godine.
Hajde da skočimo, da kažemo hop, da donesemo neke propise, a kada ćemo, pa, ''Đekna'' će da bude. Mislim da mi takve zakone više ne smemo da donosimo.
Izađe ovde Konstantinović, pa kaže, radikalne promene, korenito, sada ćemo mi to da sredimo, efikasan sistem, mreža vrlo efikasna, biće odeljenja, biće sudskih jedinica, najbolje sudije, sve najbolje ima da bude, a onda pogledamo rokovi za to do 2011. godine, pa još pravite od novog izgleda tog saveta sudstva ''veće staraca''. Oni koje niko nije birao i proveravao da li su dobre sudije treba da biraju nove sudije. Na sve to dodamo i ono trapavo rešenje iz Ustava Republike Srbije po kome Narodna skupština bira sudije pripravnike, bira sudije koje će tri godine da budu sudije, a za stalnost bira Visoki savet sudstva. Opet oni nepromenljivi čiju proveru znanja niko nije mogao da vrši.
Ljudi, to su strašne stvari! Samo da to malo potkrepim, nećete da mi se naljutite ako još koju sekundu iskoristim. Pre nekoliko dana sam dobio rešenje jednog eminentnog sudije Trgovinskog suda, molim vas, nemojte da se smejete.
U obrazloženju je naveo da se poziva na član 103. Zakona o parničnom postupku i kaže – treba da uredite tužbu za utvrđenje u smislu člana 188, a nedostatak je, treba da sredite petitum tužbenog zahteva. Naravno, svi se smeju, videli, budala. Šta drugo da se kaže za tog čoveka? (Ne smeju se zato što i ne znaju.)
Danas sam dobio obaveštenje jednog od zamenika Četvrtog opštinskog javnog tužilaštva, on kaže, pa se navodi tamo sve i svašta, pa čak i Pravilnik o informacijama od javnog značaja, gde krivičnu prijavu protiv Tomislava Nikolića prosleđuje Prvom opštinskom javnom tužilaštvu u Beogradu. To sve radi u sudovima, to sve radi u pravosuđu! I to biste vi da popravite do 2011. godine?! To je strašno.
Mislim da su obrazloženja predloga zakona i pojedinih rešenja stvarno loša. Ne znam da li sa ovim obrazloženjem možete nekoga da navedete da razmišlja o tome da glasa za ovo, osim ovoga što je 126 zagarantovano.
Molim vas, to, 126 zagarantovano, nikakav kriterijum nije. To je kriterijum koji ne sme da postoji. Valjda u Skupštini mora da caruje zdrav razum zbog građana koji su nas poslali ovde, a ne razum vaših lidera.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Konstantin Samofalov.

Konstantin Samofalov

Za evropsku Srbiju
Dame i gospodo narodni poslanici, paket pravosudnih zakona koji se nalazi pred nama značajan je, pre svega, zbog neophodnosti ubrzavanja procesa evropskih integracija. U tom smislu ovo je nešto što direktno utiče na naše građane, na njihovu sigurnost, od nezavisnosti sudova zavisi i položaj naših građana, nezavisnošću sudova možemo meriti stepen demokratije u jednom društvu.
Danas u Srbiji gradimo jedan potpuno novi sistem evropskih vrednosti i zbog toga je neophodno da sudsku vlast definišemo i uredimo na jedan celovit način, da ga definišemo na celovit način za duži period, a ne nekakvim privremenim rešenjima.
Reforma pravosudnog sistema podrazumeva ne samo donošenje novog zakonskog okvira, već i strukturne i organizacione promene, ali i odgovarajuću reorganizaciju pravosudnih organa. U prethodnom periodu identifikovani su odgovarajući problemi i slabosti pravosudnog sistema koji su opterećivali naše društvo. Tu, pre svega, mislim na kompleksan i suviše širok sistem sudova, zatim, nemogućnost za optimalno planiranje, za određivanje neophodnih budžetskih sredstava, ali nemogućnost merenja rezultata koje postižu sudovi.
Tu je, takođe, veliki problem i ono što je u izuzetno velikoj meri, i zaista imam razumevanje, opterećivalo naše građane, a to je zastarela, neefikasna administracija, kao i preveliki teret administrativnih poslova na našim sudijama.
Imamo, naravno, i pomenuti nesrazmerni raspored sudija u sudovima, premali broj sudija u odgovarajućim sudovima, što je dovelo do njihovog preopterećenja. Imamo primer Mionice gde jedan sudija mesečno dobija deset predmeta, a, sa druge strane, u Valjevu mesečno jedan sudija dobija 50 predmeta. Dakle, pet puta više za potpuno istu platu. S druge strane, u Beogradu u Prvom sudu u radu se nalazi 290 predmeta, a sa druge strane u Petom sudu 114, pa vi to uporedite.
Zbog svega toga, ova reforma ima za cilj pomeranje u tri ključna pravca. Pre svega, uspostavljanje nove mreže sudova i novog načina funkcionisanja, zatim, moguća promena broja nosilaca pravosudnih funkcija, uz odgovarajuću procenu Visokog saveta sudstva, gde većinu od 11 članova, sedam od 11 članova, čine sudije, ali i promena broja i strukture ostalih zaposlenih u pravosuđu.
Prema tome, osnovni ciljevi ove reforme su povećanje nezavisnosti, kao i transparentnost, odgovornost i efikasnost. Bitno je pomenuti i to da se nalaze na internet prezentacijama Ministarstva pravde, dakle, dostupni su široj javnosti.
Uvaženi su, takođe, stavovi Vrhovnog suda, Republičkog tužilaštva, kolegijuma predsednika okružnih sudova, zatim, Društva sudija, Udruženja tužilaca i organizovan je čitav niz stručnih rasprava na ovu temu.
Što se tiče uspostavljanja nove mreže sudova, ovde se, pre svega, radi o smanjenju broja osnovnih sudova, do sada opštinskih, na 34, pošto su primedbe uglavnom dolazile od naših kolega iz Srbije. Samo bih napomenuo da se ovo smanjenje ne odnosi samo na Srbiju, već, recimo, i na Beograd, gde ćemo umesto dosadašnjih devet imati dva osnovna suda, jedan za pet gradskih opština i jedan za sve ostale prigradske opštine.
Prema tome, sada ćemo imati sudske jedinice u svakom mestu u kom je do sada i postojao opštinski sud. U njima će raditi odgovarajući službenici koji će obavljati čitav tehnički posao. U tom smislu, naši građani neće morati da idu u mesta gde se nalazi sedište nadležnog osnovnog suda. Nisu tačni ovi, a možda ih treba nazvati, zlonamernim komentarima, da će građani morati da putuju desetine kilometara.
Suštinska promena je, takođe, povećanje broja sudijskih pomoćnika, tako da će svaki sudija uz, recimo, daktilografa imati jednog pomoćnika. To će uz pravilniju raspodelu predmeta dovesti do povećanja efikasnosti sudija. Inače, ono što je plan jeste da prva polovina sudijskih pomoćnika bude određena do 1. januara 2010. godine, a ostatak u narednoj godini u skladu sa raspoloživim budžetskim sredstvima.
Pomenuo bih značajan uticaj ove reforme na eliminisanje tzv. efekta male sredine, gde zbog velikog pritiska lokalne zajednice, nekakvih lokalnih tajkuna, drugih interesnih grupa, imamo jedno neobjektivno i suđenje koje svakako nije nezavisno. Sada ćemo to na ovaj način otkloniti. Imamo i prekršajne sudove, dakle, u svim mestima gde su ukinuti dosadašnji organi za prekršaje, imaćemo odgovarajuća odeljenja prekršajnih sudova, a imamo i procenu da je potrebno smanjiti broj ovih sudija.
Što se tiče osnovnih javnih tužilaštava, ovde se radi o jednoj novoj i racionalnijoj mreži tužilaštava, koja će pratiti mrežu osnovnih sudova. Za sada ne postoji potreba da se smanjuje broj nosilaca tužilačkih funkcija.
Tu su viši sudovi gde se, takođe, procenjuje da bi trebalo smanjiti broj sudija zbog promene nadležnosti i osnivanja apelacionih sudova koji preuzimaju deo nadležnosti dosadašnjih okružnih sudova. Biće osnovana četiri apelaciona suda, kao što je pomenuto, vrhovni kasacioni sud i odgovarajući sudovi posebne nadležnosti.
Pomenuo bih i da je u toku adaptacija, izgradnja odgovarajućih objekata u koje će biti smešteni pravosudni organi, kako ova zakonska rešenja ne bi, poput nekih ranijih situacija, ostala mrtvo slovo na papiru, i da se u jednoj zgradi, ukoliko je moguće, sudi krivica, a u drugoj parnica.
Dakle, osnovni cilj ove reforme jeste povećanje efikasnosti, ažurnosti, specijalizovanje sudova, kako ne bismo imali situaciju, pomenuto je da u jednom sudu imamo tri sudije i svaki od njih sudi krivicu i parnicu i u vanparničnom postupku, dakle, to nije održivo rešenje. Cilj je i poboljšanje pristupa pravdi za naše građane, što je verovatno i najvažnije rešenje. Nisu tačne primedbe da će sudije biti ugrožene i da će gubiti posao samo zbog smanjenja broja funkcija, samo one koje su nestručne i nesavesne neće imati priliku da se bave u budućnosti ovim poslom.
Prema tome, koalicija Za evropsku Srbiju, zbog toga što se ovim putem smanjuju troškovi i zbog toga što ćemo u budžetu imati više sredstava, i to je nešto što bi interesovalo naše građane, pa bismo možda odatle mogli i sudijama da povećamo plate, zbog toga što je pitanje borbe protiv korupcije i reforme pravosuđa jedan od osnovnih uslova za dalji napredak Srbije ka EU, a iz izveštaja Evropske komisije se ukazuje na hitnost i neophodnost reforme, zbog toga što je ovo bila jedna od ključnih tačaka naše koalicije na nedavno završenim parlamentarnim izborima, mi ćemo podržati ovaj set zakona i pozivamo ovom prilikom i predstavnike drugih stranaka da učine isto, zbog toga što se ovde radi o spremnosti da se preuzme odgovornost za budućnost. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Gospođa Vjerica Radeta.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, građanima Srbije je već godinama puna glava reformi iz ove ili iz one oblasti, pogotovo u poslednjih osam godina, kada je u pitanju pravosuđe.
Ovo nije prvi put da je ovako bombasto najavljivano da će Vlada Republike Srbije, da će nadležni organi da sprovedu neke korenite promene i reforme u pravosudnom sistemu, pa podsećam, pre svega, građane Srbije i sudije i sve zaposlene u sudovima na apelacione sudove, na kasacioni sud, na dve blokade pravosudnog sistema u Srbiji, kada sudije nisu znale šta će sa predmetima, ko je nadležni sud, ko je drugostepeni sud. Sećate se panike koja je u to vreme postojala u sudovima i među građanima kojima su isticali rokovi za podnošenje žalbi, nije se znalo kome da podnesu žalbu.
Dakle, ništa neće biti ni od ovoga što mi danas raspravljamo, ni od ovoga što je najavljeno na ovaj način. Mi opet imamo jedan, kako vi volite da kažete, set pravosudnih zakona, pa ste opet spajali tačke dnevnog reda tako da nismo u mogućnosti da o svakom zakonu kažemo ono što bi trebalo da se kaže.
Ali, zato smo mi srpski radikali podneli popriličan broj amandmana, upravo da bismo mogli, pre svega, zbog javnosti, da objasnimo šta u ovim zakonima nije dobro i koji bi jedino pravosudni sistem mogao da funkcioniše, kao i na koji bi način pravosuđe trebalo da bude uređeno da bi, zaista, bilo i u interesu građana, a i u interesu svih zaposlenih u pravosuđu.
Nije dobro da se nekakve reforme, ako uopšte do njih dođe, prelamaju preko leđa najslabijih. Pre svega, mislim na veliki broj zaposlenih u sudskoj upravi, ako do toga dođe, ali dugo je do primene ovih zakona, još godinu i po dana treba da se čeka i pitanje je da li će i tada da budu stvoreni uslovi za primenu ovih zakona, pošto dva puta do sad, kao što rekoh, nije bilo tih uslova. I, ako bi došlo do primene ovih zakona mnogo bi ljudi u srpskoj upravi ostalo bez posla, i ovako jedva preživljavaju radeći u sudskoj upravi.
Broj sudija bi se povećao, broj predmeta bi ostao isti, građani bi morali da pešače kilometrima, danas neke kolege ovde kažu, ne da pešače, nego da putuju kilometrima, kilometrima do sedišta okruga gde će biti sudovi.
Neko je od kolega danas rekao da to nije tačno pošto će postojati ta neka isturena odeljenja, ma kako ih zvali, ali je opet drugi kolega, koji se onako dobro spremio za ovu raspravu, jasno rekao da treba vremena da se izmeste pisarnice, da se izmeste upisnice, da se izmesti arhiva.
Znači, tamo gde ukidate sudove, vi sve iz tih mesta iznosite u sedište okruga i, naravno, to mora biti na štetu građana koji žive na toj teritoriji.
Samo ću, gospođo Malović, da pročitam jedan deo pisma koje je vama upućeno od predsednika opštine Štrpce, Zvonka Mihajlovića, gde on kaže, između ostalog, da nije dobro što se ukida sud u Štrpcu, jer oni, Srbi iz Štrpca, očekuju da se tamo osnivaju, jačaju i učvršćuju institucije države Srbije, što je naravno logično. Dalje kaže da – ne mireći se sa takvim stanjem stvari, ističem da je potpuno neopravdano, neargumentovano i neprimereno da opština Štrpce ostane bez svog osnovnog suda koji bi trebalo da bude nadležan za teritorije opština Uroševac, Kačanik, Štimlje, Prizren, Gora, Suva Reka i Štrpce, to iz razloga što je u novonastaloj situaciji posle 1999. godine opština Štrpce postala centar za sve ove opštine, odnosno centar Prizrenskog okruga.
Dakle, to je jedan od problema koji zaslužuje jednu ozbiljniju raspravu i imaćemo tu raspravu kada budemo govorili u pojedinostima o ovim zakonima. Takav ili sličan slučaj je i u Sjenici, i u Tutinu, i u mnogim drugim malim mestima gde vi, umesto onog što ste najavljivali, ravnomernog regionalnog razvoja, ta mesta ostavljate bez nekih osnovnih karakteristika i, zapravo, izvora života. Jer, ljudi u tim malim mestima uglavnom su zaposleni u državnoj upravi, u sudskoj upravi, u pravosuđu, u lokalnoj samoupravi i, ako im sve to budete ukinuli, onda vam politika nije dobra.
Govorićemo, dakle, o amandmanima mnogo, o svim ovim predlozima, ovako kada spojite tri zakona nemoguće je ijedan pomenuti kao što ja sada nisam pomenula nijedan od ovih zakona, ali samo hoću da kažem da se mi srpski radikali zalažemo za stalnost sudijske funkcije, za nezavisnost pravosudnih organa, ali svakako ne kao farsu, kao što vi predlažete ovim zakonima, nego istinski.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Najpre, gospodin Zoran Nikolić, po Poslovniku, pa gospođa Milica Vojić-Marković, po Poslovniku, takođe.

Zoran Nikolić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovano predsedništvo, poštovani građani Srbije, reklamiram povredu člana 104. Poslovnika, povreda dostojanstva Skupštine. Pre svega, zbog građana želim da objasnim zašto je, između ostalog, i danas povređeno dostojanstvo Skupštine i od koga.
Dostojanstvo Skupštine je povređeno od strane predsednika Poslaničke grupe Za evropsku Srbiju. Dok mi danas, odnosno poslanici Narodne skupštine, raspravljamo o setu pravosudnih zakona, gospođa Nada Kolundžija, šef poslaničke grupe Za evropsku Srbiju, usudila se da u Domu Narodne skupštine da izjavu da, mogućnost da se prihvate uslovi Srbije vezani za misiju EU na Kosovu, odbijao je jedino kosovski premijer Hašim Tači i Vojislav Koštunica i njegova DSS.
Nije DSS vlasništvo Vojislava Koštunice – ona pripada građanima i 500 hiljada građana je glasalo i za Vojislava Koštunicu i za DSS.
Jako je važno, odnosno ja bih vas zamolio da ove neumesne komentare poslanika, kojima do Kosova uopšte nije stalo, svojim autoritetom sprečite. Jer postoje ljudi kojima je stalo do KiM, do državnog integriteta, i vrlo je neprijatno kada znam da sam u sali sa ljudima koji manipulišu građanima Srbije, kao što to radi, između ostalog, i šef poslaničke grupe Nada Kolundžija.
Jako je važna činjenica da danas kao reakcija na mogućnost da se prihvate uslovi Srbije u vezi sa Euleksom, to odbijaju jedino Tači, Koštunica i DSS – rekla je Kolundžija novinarima u Skupštini Srbije. Upitala je – kako su se DSS i Koštunica našli na istoj strani sa Tačijem i šta to govori o napadima DSS-a, zapravo, da će Srbija priznati nezavisno Kosovo, ako prihvati Euleks? Ja vam sada kažem da ćete dobiti odgovor na to pitanje ne samo od mene, nego i od drugih poslanika DSS.
Sramota je ovako govoriti! Dakle, ja se obraćam građanima. Neka građani pokušaju da uporede Vojislava Koštunicu sa Hašimom Tačijem i voleo bih da vidim ijednog građanina Srbije kome će to poći za rukom. Takođe, pozivam građane da uporede Borisa Tadića, sa Milom Đukanovićem i da vidimo koliko građana može tu sliku da stvori.
Dakle, tri rezolucije su ušle u Skupštinu otkako smo se ovde okupili u junu mesecu. Prvo je 108 poslanika predalo rezoluciju o KiM – nikada ona ovde nije došla na dnevni red. Takođe, LDP je predao rezoluciju o KiM – i ta rezolucija nije došla na dnevni red. Vladajuća većina je predala rezoluciju, odnosno ušla je u skupštinsku proceduru – sa rezolucijom o kontinuitetu državne politike. Čije politike? Pretpostavljam da je to politika koju je vodio tadašnji premijer Vojislav Koštunica u dva mandata. E, sada dolazimo na čistinu.
Znači, ako ste vi dali ovu izjavu, onda kontinuiteta sa državnom politikom koju je vodio Vojislav Koštunica nema. Ako tog kontinuiteta nema, onda se zna kakva je ta politika.
Ovde se govori o nekih šest principa. Apsolutno, javnost, pa i mi kao narodni poslanici ne znamo šta je naša vlast, naša država, u ime koga je pregovarala i ne znamo ni sa kim.
Boris Tadić kao portparol Vlade, kao vlasnik Vlade, a verovatno i vlasnik ove države, baš kao i Milo Đukanović, koji je vlasnik Crne Gore, kaže nam da se pregovara isključivo sa UN. Ali vidimo da komunikacija, barem ona neposredna, postoji i sa predstavnicima KiM, tzv. nezavisnog Kosova, a između ostalog, i sa gospodinom Hašimom Tačijem. Dakle, Boris Tadić komunicira sa Hašimom Tačijem, makar preko posrednika.
Ja se izvinjavam građanima – malo sam uzbuđen, jer ovo vređa. (Predsednik: Vreme)
Vređa, pre svega, ljude koji se iskreno zalažu za državni suverenitet i integritet. Ovo je jako neodgovorna i neozbiljna izjava, koja treba da prikrije, ono što DS, vlast i predsednik Republike imaju nameru da učine.
(Predsednik: Vreme).
A, to je – da predaju KiM, baš kao što je učinio i Milo Đukanović u Crnoj Gori, kao i da to predstave kao nacionalni i državni interes. To je ta sledeća faza u koju građane Srbije treba da ubede.
Znajte da baš zbog kontinuiteta politike koju je DSS vodio nećemo nikada na to pristati!
(Predsednik: Vreme).
Nećemo na to pristati i nikada vam nećemo dozvoliti ... (isključen mikrofon)
... da vređate bilo kog pripadnika DSS-a. Javiću se ponovo, gospođo predsednice.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Javićete se ponovo.

Ima reč gospođa Vojić-Marković, takođe, po Poslovniku.

Državna i nacionalna politika Srbije je sasvim jasna. Sasvim je jasna, i u više navrata i na najvišim nivoima je obrazlagana i poznata je i građanima Srbije. Građani Srbije imaju konsenzus sa svima nama koji smo za to da je Kosovo sastavni deo Srbije. To je sasvim tačno. To je sasvim istina i na tom pitanju ne treba da se delimo.

Izvolite, gospođo Marković.

Milica Vojić-Marković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Gospođo predsednice, dame i gospodo poslanici, reklamiram član 104. Poslovnika zbog toga što je povređeno dostojanstvo Skupštine i većine ljudi u ovoj sali.
Takođe, pozvaću se na spornu izjavu gospođe predsednice Poslaničke grupe Za evropsku Srbiju, gospođe Nade Kolundžije. Moram da kažem da je vrlo teško govoriti posle mog kolege gospodina Zorana Nikolića, iza čega mogu kompletno da stanem i ja i DSS.
Moj opšti utisak je posle ove izjave gospođe Kolundžije priča koja je ovom narodu poznata po tome što kaže – ''drž`te lopova''. Ono što je gospođa Kolundžija izjavila ne može da se podvede pod ovo što je gospođa predsednica rekla – da imamo jedinstven stav o Kosovu.
Očigledno, DSS nema isti takav stav. Ovde je priča između toga da, između onoga što pričamo i između onoga što radimo u vladajućoj koaliciji postoji jako velika razlika. Na priči je sve uredu, a ono što se radi je vrlo opasno.
Hoću da kažem, gospođo Kolundžija, da je vrlo rano da se vidi ko je na čijoj strani, naročito zbog toga što ovi vaši slobodni mediji, a pozivam se na sinoćnu emisiju ''Poligraf'', rade toliko dobro na vašu štetu – da će se jako brzo videti ko je na čijoj strani.
Hoću da ukažem na još jednu činjenicu koju svaki građanin ove zemlje zna, a to je da je kasna jesen u Srbiji i da će uskoro u Srbiji pasti sneg. Naš mudar narod kaže – sneg će pasti, da svaka zverka pokaže svoj trag. Ono što je, isto tako, značajno jeste – da vaši prijatelji govore o nekom decembru i da će tog decembra biti otkrivena i završena ova igra koja je očigledno režirana iz istog izvora, odnosno isti je režiser ove priče.
Znači, sačekajte vi samo taj decembar, pa ćemo mi onda govoriti o svakom tragu i on će biti toliko jasan da između onoga što pričate i radite neće postojati razlika.
Hoću da vam kažem još nešto. Nije samo Vojislav Koštunica i DSS protiv smeštanja Euleksa. Postoje potpisi 70 hiljada Srba koji žive na KiM. Mislite li da je malo 70 hiljada onih koji svakoga dana strepe za svoj život i koji jako dobro znaju zbog čega je važno da Euleks ne uđe u ovu zemlju i da ne ugrozi ono malo ljudskog života i dostojanstva što oni imaju na KiM?
Znači, vrlo je važno da se ova i ovakve izjave ne daju, zato što je ružno govoriti unapred. Ajde da malo strpljenja pokažete, videćemo brzo čiji će trag ''smrdeti nečoveštvom''. Hvala. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Ima reč gospodin Zoran Krasić, zatim gospodin Željko Tomić, pa gospođa Donka Banović.