Treća sednica, Drugog redovnog zasedanja, 11.11.2008.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treća sednica, Drugog redovnog zasedanja

2. dan rada

11.11.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 18:15

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Određujem pauzu i rad nastavljamo u 15,00 časova, nastavkom rasprave prema prijavama. Prvi će reč imati narodni poslanik Milisav Petronijević, posle Milovan Radovanović. Hvala vam.
(Posle pauze – 15,20)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Poštovani narodni poslanici, nastavljamo sa radom.

Reč ima Milisav Petronijević.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Milisav Petronijević

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Dame i gospodo narodni poslanici, pred Narodnom skupštinom se nalazi sedam izuzetno važnih zakona, sedam zakona koji zakonski uređuju čitavu jednu granu vlasti: pravosudni sistem u celini, u Srbiji. Mislimo da je to izuzetno važno pitanje, značajno pitanje.
Pripadam onima koji misle da je za takve zakone potrebno obezbediti što veći broj poslanika, odnosno što veće jedinstvo, što više se razjasniti, što više objasniti javnosti suštinu promena u toj oblasti, iz prostog razloga što se uređuje jedan sistem koji treba da važi mnogo godina i koji nije vezan za mandat jedne Vlade.
Imajući u vidu da su danas na dnevnom redu ova tri zakona: o uređenju sudova, o sedištima i područjima sudova i promena Zakona o prekršajima, SPS će u načelu podržati ove zakone. Ona ima dosta pitanja koja će postaviti u okviru ove rasprave, za koju očekujemo da će trajati više dana, u kojoj očekujemo da će, pored poslanika, učestvovati i javnost, opet se vraćam na početak, sa ciljem da dođemo do zakona koji će postići visok stepen jedinstva, ali i razjašnjenih stvari.
Kad kažem da ćemo mi podržati u načelu, pre svega, mislim na cilj donošenja ovih zakona, mislim na razloge. Mi smatramo da se ovim zakonima stvaraju uslovi da se obezbedi racionalna teritorijalizacija sudova i javnih tužilaštava, stvaraju uslovi za efikasno sudstvo, stvaraju uslovi za bolji rad sudova, za kvalitetniji rad sudova.
Ono što nam je crvena linija kada posmatramo organizaciju i rad sudova, to je koliko će građani Srbije imati vajde od toga, odnosno da li će građani Srbije imati više vajde nego što su imali, da li će oni osetiti posledice promena ovih zakona nabolje ili će biti lošije. Uvereni smo da nas je ministarka u svom izlaganju uverila da će, bez obzira na promenu organizacije ovih sudova, dostupnost pravde svim građanima biti ista, ali i kada se pogledaju rešenja u ovim zakonima, vidi se da građanin neće izgubiti ništa. Smatram da je to najvažnije. Naprotiv, da će imati isti nivo usluge kao što je imao.
Ono što želimo da pokrenemo, to su neka konkretna pitanja i mislim da ih u toku ove rasprave treba što više razjasniti. Evo, postaviću jedno pitanje, da bih dao mogućnost gospođi ministarki da javnosti, a i nama svima, da potrebna obrazloženja.
Prvo, da li se dovoljno izučio ovaj način organizacije sudova? Da li su rokovi koji su predviđeni adekvatni rokovi? Imajući u vidu da postoje promene kod sudova, koje su dosta velike, uzeću primer Beograda. Beograd je imao devet opštinskih sudova, sada će imati dva. Mislim da je to na nivou Srbije najveća promena u organizaciji sudova u Srbiji. Imajući u vidu da će neki sudovi čak i fizički morati da se izmeštaju, kao i sudski spisi, da li je ovo vreme dovoljno da se primeni ovaj zakon?
Drugo pitanje, imajući u vidu da se u Beogradu formiraju dva osnovna suda, prvi osnovni sud za teritoriju grada, sa preko 1.700.000 koje će pokrivati taj prvi osnovni sud, da li je to malo preglomazno? Koliko stotina sudija će to biti? Da li se to sve izučilo? Potrebno je na to javnosti dati odgovor.
Treće, da li su svi kriterijumi ispoštovani do kraja kada su određivani osnovni sudovi, sudske jedinice u Beogradu? Pored dva osnovna suda, postoje četiri sudske jedinice. To su Lazarevac, Obrenovac, Mladenovac i Sopot.
Pitam, da li postoji mogućnost, ne tražimo da bude osnovni sud, već sudska jedinica za teritoriju opštine Grocka? Opština Grocka je velika teritorija, razuđena, od Smedereva do Bulevara revolucije, od Mladenovca do Pančeva, sa skoro 100.000 stanovnika. Po Zakonu o teritorijalnoj organizaciji, imala bi status grada. Nije li možda ovo prilika, mi smo podneli konkretan amandman, da se u opštini Grocka formira sudska jedinica? Time bismo potvrdili da će građanima, bez obzira na ovu organizaciju sudova, biti bolje.
U svakom slučaju, kada bude bilo o konkretnim rešenjima, mi ćemo konkretno o svakom pitanju govoriti. Za sada ovoliko, s tim što podržavamo da se, u suštini, izvrše ove promene koje su predložene.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Milovan Radovanović, SRS.

Milovan Radovanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, danas u Srbiji trenutno imamo državno-nacionalnu krizu, Kosovo i Metohiju da ne pominjem i vaš pokušaj, ali da to narod ne sazna, kako da prihvatite Euleks, Vojvodinu sa Predlogom statuta i opasnošću da se odvoji severna srpska Pokrajina od Srbije.
Imamo ekonomsko-socijalnu krizu, da ne govorim o tome koliko narod sve teže živi, parlamentarnu i krizu demokratije, sa krađom poslaničkih i odborničkih mandata od strane ljudi koje predvodi upravo gospodin Tomislav Nikolić, koji sada ulazi u salu, a o moralu iste te grupe ljudi da ne govorim, kao i napad i urušavanje Srpske pravoslavne crkve, razvoj kriminala i korupcije, sa jednim brojem novih ljudi koji su stekli bogatstvo na protivzakonit način, i neki bivši članovi SRS, upravo je sada jedan od njih ušao u salu, koji uvoze jahte, doduše, na tuđe ime, ali i tuđim novcem koji su stekli na nezakonit način.
Dame i gospodo narodni poslanici, ne možemo da očekujemo normalno funkcionisanje pravnog poretka i pravosudnog sistema Srbije, kada se vrši velika centralizacija vlasti i politizacija rada pravosudnih organa.
Samo da vas podsetim, član 146. Ustava Republike Srbije kaže u stavu 1. da je sudijska funkcija stalna. Znam i svi mi znamo da pojedini ljudi ne zaslužuju da budu nijedan dan na dužnosti i funkciji sudija, ali većina sudija su časne i poštene.
Danas ministar pravde, nije trenutno tu, kaže, sudije se biraju za sud, ne za sudijsku funkciju, koji paradoks. Ovde se kaže da je sud državni organ, da se tu biraju sudije na dužnost sudije i na sudijsku funkciju, organ državni je okvir u kome sudija i sud deluju.
Sudija u sudu je radnik državnog organa, odnosno suda. Sudijska funkcija je spojiva sa obavljanjem dužnosti sudija u sudu i po tome je značajna i važna. Ovde je bitna suština pitanja.
Konceptom nove mreže prema ovom zakonu o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava predviđeno je da umesto sada postojećih 120 opštinskih sudova i javnih tužilaštava budu 34 opštinska suda i 34 osnovna javna tužilaštva. Naravno, da će svako od nas dati neku primedbu ovde za govornicom za sudove, tužilaštva, iz sredine iz koje dolazi.
Tako ću ja za Aleksinac, sredinu iz koje dolazim, reći da je zakonom predviđeno da se ukine Opštinski sud za prekršaje u Aleksincu. Ukida se Opštinski sud u Aleksincu, a osniva se osnovni sud u Nišu za teritoriju celog okruga, osim za Merošinu. Znači, za Aleksinac, Ražanj, Gadžin Han, Svrljig, Doljevac i za grad Niš, naravno sa sudskim jedinicama u Aleksincu, Ražnju i Svrljigu. Takođe, ukida se Opštinsko javno tužilaštvo u Aleksincu, a osniva se osnovno javno tužilaštvo u Nišu za područje i teritoriju celog okruga, osim Merošine.
Dame i gospodo, predloženo zakonsko rešenje za opštinu Aleksinac i njene građane neprihvatljivo je iz brojnih razloga. Znam da ima mnogo ljudi koji se bave pravosuđem u mnogim opštinama i da nisu zadovoljni ovim rešenjima koja je Vlada Republike Srbije podnela Narodnoj skupštini. Teritorija opštine Aleksinac ima preko 60 hiljada stanovnika i 72 naseljena mesta, a njena teritorija je jedna od najvećih u Srbiji, a posle Pirota je najveća teritorija. Ako se uzmu u obzir 22 naseljena mesta u opštini Ražanj, onda postojanje prekršajnog opštinskog suda i osnovnog tužilaštva opravdano je sa čisto teritorijalnog, geografskog aspekta.
Ako se uzme u obzir da je veoma bitna i mogućnost i potreba ostvarivanja prava građana i zaštita tih prava, prilikom sagledavanja i rešavanja ovog pitanja i ovih problema, onda je opravdano da ostane Opštinski sud u Aleksincu, kao i Opštinsko javno tužilaštvo i opštinski organ za prekršaje.
Ako imamo u vidu, sa te racionalne i funkcionalne strane, da građanin trena da prevali nekoliko desetina kilometara, pa i stotinu kilometara, da bi zaštitio svoje osnovno pravo ili ostvario svoja prava, onda je, zaista, neopravdano to što ste predložili u setu ovih pravosudnih zakona.
Teritorijalni kriterijum nije dosledno primenjen u Predlogu zakona, zato što kod osnivanja osnovnih i opštinskih i prekršajnih sudova i osnovnih javnih tužilaštava ima određenih nelogičnosti, jer su oni zadržali svoj status u pojedinim mestima koja su manja nego što je opština Aleksinac.
Navešću primer Gornjeg Milanovca, Obrenovca, Sjenice itd, osnovni sud i osnovno tužilaštvo, recimo, u Boru, Pirotu, Negotinu, Paraćinu, Požegi i Prijepolju.
Izbor kriterijuma za određivanje sedišta, prekršajnih i osnovnih sudova i osnovnih javnih tužilaštava, njihovih odeljenja, odnosno jedinica, dosta je nejasan i neprincipijelan. Jer, tu se kriterijum skoro i ne vidi.
U Aleksincu postoje uslovi, prostorne i materijalne prirode, za rad pravosudnih organa, postoji visokostručni kadar. Predlogom zakona je predviđeno da se broj prvostepenih pravosudnih organa ukrupnjava u tom teritorijalnom pogledu.
Negde ima za to opravdanja, ali kada je u pitanju, navodim primer Niša, gde se formira prekršajni sud, osnovni sud u Nišu ili javno tužilaštvo, tu apsolutno nema nikakvog opravdanja. Primer u opštini Aleksinac, ako se predlagač zakona rukovodio prilivom predmeta, a taj priliv je samo za 2007. godinu 9.022 predmeta, onda je to manji broj priliva nego u drugim sudovima.
Ako se predlagač zakona rukovodio po kriterijumu udaljenosti sudova jednih od drugih, i tu nije principijelan i dosledan. Navešću vam primer udaljenosti suda u Užicu, i Požegi, u Paraćinu i Jagodini, a 20 kilometara je od jednog do drugog suda.
Ako se rukovodio kriterijumom broja sudija, po odluci je predviđena da u Aleksincu bude 18 sudija, osam sudija, recimo, u Prijepolju, a ostaje, osnovni, opštinski sud u Prijepolju, devet sudija u Požegi, Boru 14 sudija, Vršcu pet sudija, u Kikindi 15 sudija i da ne navodim dalje primere.
Pojedini sudovi, dame i gospodo, ne reaguju po tužbama koje SRS podnosi protiv pojedinih lica.
Da li će sud reagovati u slučaju kada je danas jedan dnevni list, kažem jedan da ne pominjem njegov naziv, preneo komentare bivšeg zamenika predsednika SRS Tomislava Nikolića, gde on kaže – "Potvrđujem nezvanične informacije prema kojima se odbornicima u SO Aleksinac nudi do 2.500 evra da bi obezbedili kvorum za sednicu na kojoj bi vladajuća koalicija u Aleksincu u četvrtak", kako on kaže, "trinaest odbornika SNS zamenili novim odbornicima SRS".
Dalje, kaže – "Znam da se veliki novac nudi pojedinim odbornicima u Aleksincu da bi smenili naše odbornike. Postoji bojazan da bi neki, čak, mogli i da zaborave da su iz radikala prešli u SNS, pa da se naglo vrate u staro jato.
Svima njima bih poručio da misle o tome da žive u maloj sredini gde se sve zna i da bi njihovi sugrađani, komšije, mogli svašta da ih priupitaju." To kaže Nikolić, pa se pominje taj dnevni list.
Pitam Nikolića, da li se on pita, s obzirom na to da je Aleksinac stvarno mala sredina, kako će da reaguje kada je bivši predsednik OO SRS, nelegitimni predsednik opštine, uzurpator te funkcije, položio zakletvu u crkvi 6. juna, gde se zakleo Bogu i pravoslavnoj veri na vernost SRS, da će mandat pripadati stranci koja ga je predložila na to mesto, i kaže: ''Kako ja ovu zakletvu poštovao i ispunjavao, tako i meni Bog pomogao''!
Mala je sredina Aleksinac, ali Nikolić treba da se pita da li je to dobro za predvodnika te grupe ljudi koja se priklonila toj novoj stranci. Da se zapita da li je on odgovoran, jer bivši predsednik OO kaže da je pod prinudom potpisao ugovor, koji je i overio u sudu, da li je potpisao pod prinudom, a on govori o prinudi. Ako on govori o prinudu, odgovoran je, on može biti kriv za prinudu, naravno, koja nije ni postojala. Pa, ako on govori o prinudi, a odgovoran je, on može biti kriv za prinudu koja nije ni postojala.
Ima mnogo toga o čemu treba (više vremena nema) da se pita Tomislav Nikolić, uzurpator poslaničkih mandata SRS i uzurpator odborničkih mandata u mnogim sredinama u Srbiji. Još nešto, moći će da dođe do krize u funkcionisanju SO Aleksinac, on po najavi njegovih ljudi u Aleksincu dolazi sutra da učvrsti moguću blokadu funkcionisanja opštine, a građani će da trpe zbog zaostajanja u razvoju infrastrukture, puteva, kanalizacije, zimskog održavanja puteva itd.
Time se oni bave, kupovinom radnih mesta, jurnjavom kod ljudi i obilaskom ljudi kojima obećavaju, i izvršavaju za par dana, nekima, naravno, i ne, ili to ostaje samo na obećanjima, da se ne vrate u redove SRS, jer shvataju da su bili u zabludi i da su mnogo, mnogo i debelo prevareni. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima gospođa Maja Laušević.

Maja Laušević

Za evropsku Srbiju
Poštovana predsednice, poštovani predlagači, predstavnici Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je set zakona o pravosuđu i svedoci smo i savremenici ključne reforme pravosuđa u nas.
Predlogom zakona o uređenju sudova zakonodavac je imao intenciju, koja je predviđena i samim Ustavom, da je sudska vlast nezavisna od zakonodavne i izvršne vlasti. Šta se, zapravo, pod tim podrazumeva?
Svedoci smo, kao advokati, kao sudije, kao građani, da je bilo, da kažem, izvesnih pristrasnosti prilikom određivanja postupajućeg ili sudećeg sudije, kako predlagač u članu 5. Predloga zakona navodi. Kaže: ''Sudija'' koji sudi određuje se nezavisno od toga ko su stranke i kakve su okolnosti pravne stvari.'' Na ovaj način zakonodavac ima intenciju da obezbedi nepristrasnost u samom postupanju zakona.
Ovim zakonom uvodi u sudove opšte nadležnosti i sudove posebnih nadležnosti. Kod sudova opšte nadležnosti imamo, pre svega, osnovne sudove, koji u prvom stepenu sude za krivična dela, za koja je kao glavna kazna predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do deset godina, ako je za pojedine od njih nadležan drugi sud i odlučuje po molbi za prestanak mera bezbednosti ili pravne posledice osude za krivična dela iz svoje nadležnosti. Osnovni sud u prvom stepenu sudi u građanskopravnim sporovima i sudi izvršne i vanparnične postupke, ako nije nadležan neki drugi sud.
Ovim zakonom uvodi se viši sud. Viši sud sudi u prvom stepenu i to za krivična dela, ako je kao glavna kazna predviđena kazna zatvora od preko 10 godina, a u građanskopravnim sporovima, što imamo decidno razrađeno u Zakonu o parničnom postupku, kada vrednost predmeta spora omogućuje izjavljivanje revizije.
Viši sud u drugom stepenu odlučuje i o žalbama, što je novina u našem pravosudnom sistemu, na odluke osnovnih sudova, i to: o određivanju mera bezbednosti, prisustva okrivljenog u skraćenom krivičnom postupku, na rešenja o građanskopravnim sporovima, na presude u sporovima male vrednosti u izvršnim i vanparničnim postupcima.
Apelacioni sud odlučuje po žalbama na odluke viših sudova, na odluke osnovnih sudova u krivičnom postupku ako za odlučivanje po žalbi nije nadležan viši sud, na presude osnovnih sudova u građanskim sporovima ako za odlučivanje po žalbi nije nadležan viši sud.
Uvodi se nadležnost privrednog suda, do sada smo imali trgovinski sud, i nadležnost Višeg privrednog suda. Umesto organa za prekršaje i Veća za prekršaje ovim Predlogom zakona će se uvesti sud za prekršaje i Viši prekršajni sud. Kako u našem pravnom sistemu imamo obilje organa uprave, zapravo, uvodi se i Upravni sud koji će rešavati i vršiti kontrolu zakonitosti, akata donesenih u upravnom postupku, znači, upravnih sudova i, kao vrhovni, uvodi se Kasacioni sud ovim Predlogom zakona.
Veoma je važno i ono što je novina u našem pravnom sistemu jeste da je to sudska uprava koju vodi predsednik suda. On predstavlja sud, rukovodi sudskom upravom i odgovoran je za pravilan i blagovremen rad. Pored svih nadležnosti koje predsednici sudova imaju u dosadašnjem pravnom sistemu tu je i postojanje tzv. zamenika suda. Postupak po pritužbi građana do sada zbog neblagovremenosti predviđen je Predlogom u članu 55. i kaže, da kada stranka i drugi učesnik u postupku podnesu pritužbu, predsednik suda je dužan da je razmotri i o njenoj osnovanosti i preduzetim merama obavesti podnosioca pritužbe, kao i predsednika neposrednog višeg suda, a sve u roku od 15 dana od dana prijema pritužbe.
Ono što je veliki problem u praksi, to je obezbeđenje suda. Imamo pravosudnu stržu koja je naoružana i uniformisana služba, koja se stara o sigurnosti ljudi i imovine, redu, miru i nesmetanom sprovođenju službenih radnji u zgradi pravosudnog organa. Postoji i mogućnost da pomoć pravosudnoj straži bude obezbeđena od strane organa unutrašnjih poslova, koja bi bila pružena po potrebi pravosudnoj straži. Rukovodilac pravosudnog organa ima pravo da od ministra nadležnog za unutrašnje poslove zahteva da se sudiji, porotniku, javnom tužiocu, zameniku javnog tužioca, sudiji za prekršaje i njihovim porodicama ili imovini pruži posebna zaštita.
Drugi zakon koji je danas na dnevnom redu, o kome su govorile cenjene kolege u dosadašnjoj raspravi, jeste Predlog zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava.
Ono što je sublimacija i intencija podnosioca ovog predloga jeste to da predložena organizacija pravosudnih organa vodi računa da se ne naruši dostupnost pravde svim građanima, što i neće biti učinjeno na ovaj način.
Prema važećem zakonu u Republici Srbiji imamo 138 opštinskih sudova, a prema ovom zakonskom predlogu predlaže se da postoje 34 osnovna suda, koja u najvećoj meri preuzimaju nadležnost postojećih opštinskih sudova.
Zakonom o uređenju sudova predviđeno je da u opštinama u kojima su postojali opštinski sudovi i odeljenja opštih sudova budu obrazovane sudske jedinice osnovnih sudova.
U nedeljivim sudskim jedinicama obavljaće se suđenja i svi drugi sudski poslovi, tako da naši građani nemaju pravo, nemaju nikakvog osnova da imaju bojazan da će svi poslovi tamo, predaja podnesaka itd., biti obavljeni u sudskim jedinicama kao što je bilo do tada. Intencija zakonodavca jeste i to da se sudije dovedu na jedan način u ravnopravan položaj, jer sudije nemaju isti broj predmeta, na primer u Beogradu, u Novom Sadu i, recimo, u manjim mestima, Žablju, Titelu itd. Poslanici DS podržaće ovaj zakonski predlog.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
U skladu sa članom 85. stav 4. produžićemo danas rad do završetka tačke dnevnog reda. Reč ima gospodin Nebojša Ranđelović.
...
Liberalno demokratska partija

Nebojša Ranđelović

Liberalno demokratska partija
Poštovana predsednice, uvažene koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani predstavnici Vlade, neću trošiti previše vremena, jer uglavnom načelne stavove LDP-a je u svom ekspozeu  izneo predsednik LDP-a, gospodin Čedomir Jovanović, ali ću deo vremena koji je preostao LDP-u iskoristiti da postavim par pitanja predstavnicima Vlade, sa molbom da na njih dobijemo adekvatne odgovore.
Što se samih zakona tiče, koji treba da urede pravosudni sistem u državi Srbiji, najpre bih se osvrnuo na ono što se zove ograničavajući faktor, a to je Ustav Republike Srbije, koji nije samo donesen na tragičan način, nego je sam po sebi tragičan, prepun normi koje su same sebi suprotnost. Tako da mi imamo sada jednu paradoksalnu situaciju, naime, u 19. veku su ustave koji su odisali demokratijom kvarili loši zakoni koji su sputavali tu demokratiju. Mi sad imamo u 21. veku nekakvo suprotno kretanje, gde loš Ustav treba da poprave dobri zakoni.
Sad se pitam kako ćemo sa ovakvim zakonima, koji imaju ovakve praznine, pokušati da popravimo ono što je loše u Ustavu? Naravno, ovi zakoni imaju i pozitivne strane i sve što je u njima pozitivno treba podržati. Pomenuću samo primer uvođenja upravnog suda. Srpska pravna tradicija prepoznaje takvu instituciju, jer je nekada to bio državni Savet u Srbiji i on ima svoju ulogu i svoj značaj i to je dobro.
Na primer, nameću se pitanja, na to bih voleo da mi odgovore predstavnici Vlade, odnosno uvode se osnovni i viši sudovi čija se teritorijalna nadležnost poklapa. Pri tome, izbegava se naziv "okružni sud" koji ima maltene dvestogodišnju tradiciju u Srbiji, odnosno setimo se Sretenjskog ustava 1835. godine koji prepoznaje okružni sud, a i svi ustavi do današnjeg dana prepoznaju taj naziv. Nije mi jasno zbog čega je taj naziv, koji je duboko ukorenjen u srpskoj tradiciji, zamenjen nazivom –viši sud.
Voleo bih, takođe, da dobijem objašnjenje u čemu je smisao poklapanja teritorijalne nadležnosti osnovnih i viših sudova? Zatim, postavio bih pitanje predstavnicima Vlade. Sa ovakvim zakonodavstvom kako zamišljaju da izvedu preraspodelu predmeta, shodno novoj organizaciji sudova? Naime, sama ta raspodela može trajati mesecima. Podsetiću i na sledeće. Kada se izvrši preraspodela sudova, neki se ukidaju, a formiraju se neki novi, dolazi i do preraspodele sudećih sudija, pa će neka nova veća suditi već stare predmete. Zna se da, kada novo veće preuzme stari predmet, postupak kreće otpočetka, dakle, od nule. U čemu je tu onda poboljšanje efikasnosti? Po meni, to nije poboljšanje efikasnosti, već je to po meni odugovlačenje postupaka koji su ionako neefikasni, čitavo naše pravosuđe je ovakvo kakvo jeste sada, neefikasno.
Postavio bih pitanje oko ukidanja pojedinih sudova koji imaju duboko ukorenjenu tradiciju u pojedinim gradovima u Srbiji. Naime, treba se osvrnuti na to da su sudovi poseban lokalni i društveni fenomen. Treba objasniti sada u određenim sredinama, gde rade samo državne institucije, škole i sudovi – šta sa društvenim životom kada deo intelektualaca ode iz tih mesta silom prinude, jer će morati da rade u nekim drugim mestima, pošto su njihova radna mesta ukidanjem sudova ukinuta?
Na kraju postavio bih pitanje – šta sa ovakvim ustrojstvom tužilaštva, jer je Ustav, doduše malopre sam ukazao na ograničavajući faktor, na Ustav kao ograničavajući faktor, uspostavio monokratski sistem uređenja tužilaca? Sa ovakvim uređenjem kakvo predviđaju sadašnji predlozi zakona jedan tužilac će imati 30 i više zamenika. Gde je tu mogućnost neposredne kontrole neposrednog rukovodioca organa? Gde je tu efikasnost i gde je tu ono što svi zovemo kvalitetom u pravosuđu, odnosno u tužilaštvu? Kako će moći monokratski uređen organ da ima kontrolu kakva je neophodna za dobro funkcionisanje tužilaca?
Vratio bih se na pitanje da se ne radi samo o tradiciji, vezano za ovo o čemu sam govorio, već se radi i o sasvim praktičnim razlozima vezanim za ukidanje pojedinih sudova.
Voleo bih da na sva ova pitanja dobijemo odgovor od predstavnika Vlade jer smatramo da su ta pitanja suštinska, dok su ovo sistemski važni zakoni, tako da se ne bi smelo proći preko tih nedostataka, odnosno preko tih anomalija bez adekvatnog odgovora predstavnika Vlade. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima narodni poslanik Zoran Bortić, umesto Dejana Radenkovića.