TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 22.12.2008.

28. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Đelić, potpredsednik i ministar u Vladi Republike Srbije.

Božidar Đelić

Poštovana gospođo predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, evo nekoliko elemenata koji se tiču budžeta za nauku, za mlade talente i za prosvetu.
Teško je da se neko ne složi s ključnim tezama onoga što je izneo profesor Šami. Tačno je da naša zemlja i dan-danas ne izdvaja dovoljan iznos sredstava za ono što je ekonomija znanja i ono što treba da kvalifikuje našu naciju za godine koje dolaze.
Zapravo, ovo nije samo pitanje našeg poređenja sa Zapadom, nego je to danas već i pitanje poređenja sa Istokom, Bliskim istokom, Kinom, Indijom i mnogim drugim zemljama sveta koje uveliko investiraju u ono što je ekonomija znanja.
Ako danas sagledamo izdvajanja za prosvetu, ukoliko uračunamo sve nivoe vlasti, koje se nalaze na 4,5% bruto domaćeg proizvoda, a treba ovom budžetu dodati i one transfere, jer se jedan deo plata za prosvetne radnike nalazi u transferu budžeta preko Ministarstva za KiM, dolazimo do ukupne cifre od 4,5% bruto domaćeg proizvoda, što je i dalje daleko ispod željenih 6% bruto domaćeg proizvoda, koji je jedan od ciljeva cele EU.
Što se tiče nauke, tačno je da je izdvajanje 0,3% bruto domaćeg proizvoda. Time Srbija ne može da se pohvali. Ruku na srce, ove godine smo uspeli da izbegnemo da se to izdvajanje smanji, u smislu učešća bruto domaćeg proizvoda, ali niko ne može biti zadovoljan time.
Sa ovakvim izdvajanjem naša zemlja već danas izdvaja prema svom nacionalnom dohotku, recimo, dva puta manje od naših suseda. Hrvatska je blizu 0,9%, Slovenija je već prešla 1% bruto domaćeg proizvoda, a cilj Lisabonske agende Evrope je da se ukupno izdvajanje za nauku i tehnologiju do 2010. godine nađe na nivou od 3% bruto domaćeg proizvoda, 1% izdvajanja iz budžeta i 2% iz privatnog sektora.
Zbog svega što se desilo u našoj zemlji, izdvajanja za nauku i tehnologiju u privatnom sektoru su minimalna, tako da u godinama koje dolaze treba očekivati da inicijalna kapisla dolazi iz javnih sredstava.
Nekoliko elemenata pokazuju da ova situacija ipak nije toliko loša koliko bi neko hteo da je prikaže.
Prvi element je da će plate naših prosvetnih radnika nastaviti da rastu, i to u iznosu od 8% za sledeću godinu. Isti je slučaj za naše naučnike.
Istovremeno želim da kažem da je ono što je bio jedan od angažmana koji smo imali prema naučnim radnicima ispoštovan. Počevši od oktobarske plate koja je isplaćena u novembru, svi naučni saradnici koji rade u naučnoistraživačkim organizacijama i koji su doživeli da u poslednje dve godine postepeno njihove plate bivaju mnogo niže za istu kvalifikaciju, isto vrednovanje radova i iste godine naspram njihovih kolega na fakultetima, taj jaz je zatvoren i u proseku su plate za tih 3.500 ljudi povećane za 30%, režijski troškovi za naučne institute su povećani za 20% i to je jedno usklađivanje koje je pravično, koje je urađeno, koje će biti održano i to je moguće i u ovakvom budžetu za sledeću godinu.
Želim i da privučem pažnju poštovanim narodnim poslanicima na jednu stavku u članu 3. ovog budžeta, a tiče se nečega što je tradicionalno bilo u razdelu Ministarstva nauke i tehnologije, mada se to striktno ne može gledati kao izdvajanje za nauku.
Radi se o veoma važnom projektu dekomisije Instituta Vinča, koji je bio funkcionalan od 1959. do 1984. godine, a od onda je prisutna serija nagomilanih problema, od izdvajanja i izmeštanja onog živog goriva, sada do velikog projekta izmeštanja istrošenog goriva, gde je naša zemlja usaglasila međudržavni ugovor sa Ruskom Federacijom.
Uveren sam, pošto smo se usaglasili oko teksta, i prema informacijama kojima raspolažem u posebnim fazama je usvajanje i na Vladi Ruske Federacije, da će biti potpisan tokom prvog kvartala sledeće godine, tako da i taj veliki posao završimo na jesen 2010. godine.
Primetićete, poštovani narodni poslanici, da se za te namene nalazi novi instrument, a to je državna garancija za Vinču u iznosu od 25 miliona dolara, koji omogućava da prvi put jedna takva namena bude finansirana ali da ne opterećuje direktno budžet nauke.
Istovremeno želim da kažem i da smo uspeli da učlanimo našu zemlju u rang zemalja super-računara. Posle činjenice da je bivša Jugoslavija bila osnivač Cerna u Ženevi 1954. godine, iz koje je sopstvenom voljom istupila 1961. godine, na upravnom odboru ovog meseca ćemo i formalno pokrenuti ponovno učlanjenje naše zemlje u tu prvoklasnu instituciju, gde na najvećem naučnom eksperimentu imamo učešće 40 naših naučnika koji su pokazali da su sa veoma ograničenim sredstvima bili u stanju da učestvuju ravnopravno sa njihovim kolegama koji dolaze iz zemalja sa mnogo lakšom materijalnom situacijom.
Napokon, da zaključim, ni ovaj budžet nije u punom iznosu onaj koji je potreban da pripremi našu zemlju za žestoku konkurenciju, koja nije samo konkurencija zapadnih zemalja, i to u situaciji gde jedna Nemačka veoma zvanično najavljuje da će joj biti potrebno u sledećih deset godina 400.000 naučnika, inženjera i visokokvalifikovanih radnika, kada će mnoge zemlje, zbog demografske situacije i ekonomskog razvoja, biti neto uvoznici mozgova, mi moramo u godinama koje dolaze odvajati više sredstava.
Ali, i u ovom i ovakvom budžetu, uz dodatne napore i mnogobrojne druge izvore koje u ovom momentu aktiviramo, mi uspevamo da održimo ovaj sistem, da nastavljamo reforme. Kao što je pokazao nedavno završeni Festival nauke, koji je bio posećen od strane 15.000 mladih i njihovih roditelja za nepuna tri dana, gde se čekalo i po sat vremena, glad, žeđ, želja da se upoznaju sa modernim dostignućima, tehnologijom i te kako je prisutna u našoj zemlji.
Poštovani narodni poslanici, nadam se da ćemo naići i na vaše odobravanje, na vašu podršku kada u mesecima i godinama koje dolaze predstavimo i nove izvore finansiranja, što iz Evropske investicione banke za naše obrazovanje i za našu nauku, što od pretvaranja ''Muzeja 25. maj" u jedan moderan, interaktivni centar za tehnologiju i inovacije.
Da, ovo je mogao biti i bolji budžet za ekonomiju znanja, za prosvetu i za nauku, ali u ovakvim okolnostima, uz aktiviranje svih resursa mi ćemo uspeti da nastavimo progres i u ovom ključnom domenu za našu državu.
Ne može se reći da je za mlade samo deset miliona. Podsećam poštovane narodne poslanike da se u razdelu Ministarstva za omladinu i sport nalazi značajno pojačana pozicija od 500 miliona dinara, koja predstavlja aktivnosti ne samo za nagrađivanje, već isto tako, za stipendiranje naših mladih talenata.
Pre par dana je prvi put 1.000 naših mladih najboljih studenata treće ili četvrte godine dobilo mesečnu stipendiju 23.000 dinara neto. Ministarstvo nauke ponovo je počelo stipendiranje talentovanih studenata, uključujući one koji pohađaju našu Matematičku gimnaziju.
Želim da privučem vašu pažnju i na novu poziciju u razdelu Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja. Radi se o 200 miliona dinara, koje predstavljaju začetak ključnog programa u saradnji sa Ministarstvom prosvete. Radi se, naravno, o doktorskim studijama, koje su za sada manjkavost u našem sistemu, gde posle završenog fakulteta, a nekada i magistrature, naši mladi talenti nemaju dovoljnu podršku da mogu u kontinuitetu da završe doktorat i nekada ih i mi, zbog toga, guramo u emigraciju.
U ovom momentu postoji dosta apetita oko jedne parcele na Novom Beogradu. Radi se o onome što je već nekoliko godina zacrtano za izgradnju stanova za mlade naučnike i za naše radnike u domenu kulture. Za sada su izgrađene dve lamele.
Želim samo da kažem da, uprkos naporima raznih, ni Ministarstvo prosvete ni Ministarstvo nauke neće odobriti da to ode u neku drugu namenu, već ćemo u godinama koje dolaze nastojati da obezbedimo novac da se izgradi tih preostalih pet lamela i da ta parcela na Novom Beogradu bude primenjena onoj njenoj pravoj nameni, a to je da tu budu stanovi za mlade naučnike i našu buduću intelektualnu elitu. Hvala puno na vašoj pažnji.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine ministre.
Replika, izvolite.

Zoran Šami

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Mogu da razumem da se mi ovde u nekim političkim stvarima slažemo ili ne slažemo, ali ne mogu da razumem, gospodine Đeliću, kada mi kategorički kažete kako ćete povećati plate prosveti za 8%, a predviđene pare za to su 1,1% više.
Dozvolite, pročitaću vam brojeve. Npr. za srednju školu – 14.840.000.000 ove godine, 14.672.000.000 prošle godine. Transferi drugim granama vlasti – 6.648.000.000 ove godine, 5.582.000.000 prošle godine. Podelite, izdelite, opet dođete na tih nekih jedan i nešto posto.
Prema tome, da me ne bi iko pogrešno razumeo, bilo bi normalno da se ne samo prosveti, nego svim zaposlenima u državi obezbedi povećanje, i to ne neko realno povećanje, nego povećanje koje će bar da pokrije onu najosnovniju predviđenu inflaciju. Ali, tih para nema.
A ne može ni da ih ima kada 70 milijardi Vlada deli kako joj se bude neka vizija ukazala. Podeliće ih svako u svom ministarstvu kako bude hteo. Kako će da se povećaju plate ako je fond plata u Kabinetu predsednika Vlade veći za 43,5%? Piše u ovom budžetu, nisam ja izmislio. Hvala lepo.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Gospodin Jojić, po Poslovniku.
Gospodine Jojiću, izvinite, prednost ima gospodin Ilić, po Poslovniku, kao šef poslaničke grupe.
Može gospodin Jojić, pošto je već ovde, hvala. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Iskoristio bih priliku, pošto je to retka prilika, da gospodina Milosavljevića, ministra u Vladi Republike Srbije, pitam – koliko hrvatskih firmi posluje u Srbiji, tamo gde je on bio ministar, posebno sa aspekta izdavanja i prodaje poljoprivrednog zemljišta hrvatskim kompanijama?
Drugo pitanje – kada će u Zagrebu da otvori jedno trgovinsko predstavništvo Republike Srbije, jer je prekjuče (ili u četvrtak, koliko se sećam) otvorio jedno trgovinsko predstavništvo i jednu kompaniju u Srbiji, tj. između Pančeva i Beograda sa 44.000 kvadrata?
Čiju to robu prodaju u toj kući? Da li je to roba naših, srpskih proizvođača ili je to roba iz Hrvatske, posebno kada se ima u vidu da se neke carinske olakšice daju onima koji, kao tajkuni, u Srbiji posluju?
Treće, gospodine Milosavljeviću, vi ste potpisivali, dok ste bili ministar poljoprivrede, ugovore o davanju u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Da li znate koliko milijardi duguju tajkuni i oni koji bespravno uživaju i koriste to poljoprivredno zemljište, a naši individualni proizvođači nisu imali priliku da se isparcelišu određena područja i gazdinstva pa da se omogući da svi građani konkurišu? Koliko je gospodin Todorić i „Agrokor“ u posedu zemljišta u Srbiji? Koliko milijardi nije naplaćeno? Vi odgovarate za to.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima gospodin Milosavljević, ministar. Izvolite, gospodine ministre.

Slobodan Milosavljević

Poštovana predsednice, poštovani narodni poslanici, tačno je da mnogo više hrvatskih firmi posluje u Srbiji nego što ima srpskih firmi u Hrvatskoj. Takođe je tačno da imamo problem sa određenim srpskim kompanijama koje žele da otvore svoja predstavništva i da počnu svoje poslovanje u Hrvatskoj.
Međutim, pre nekoliko dana je na Pančevačkom putu otvoren tržni centar hrvatske trgovinske kompanije „Pevec“. To je investicija od negde oko 40 miliona evra, objekat koji zapošljava negde oko 400 ljudi u 40.000 kvadratnih metara poslovnog prostora.
Kao ministar trgovine, mogu samo da poželim investitore iz svih zemalja, kao i domaće, da otvaraju nove tržne centre, da zapošljavaju ljude i da nude bolji kvalitet i niže cene domaćem tržištu.
Dobio sam informaciju da je 80% roba koje se nalaze u tom prvom i jedinom objektu kompanije „Pevec“ na teritoriji Srbije domaćeg porekla. Znači, 80% proizvoda je domaćeg porekla.
Na kraju, vrlo kratak odgovor na pitanje vezano za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta. To je u ingerenciji lokalnih samouprava. Znači, lokalne samouprave sprovode tendere po osnovu Zakona o zemljištu. One sprovode proceduru, a Ministarstvo daje saglasnost na ono što su sprovele lokalne samouprave. Svi oni koji ne plaćaju zakupninu koju su izlicitirali dolaze pod udar zakona i mora da se izvrši ili raskidanje ugovora ili naknada svih troškova koje su dužni prema državi. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima gospodin Ilić, pa onda gospodin Todorović.

Velimir Ilić

Nova Srbija
Gospođo predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, hteo sam da repliciram gospodinu Đeliću, potpredsedniku Vlade koji je resorno zadužen za nauku i tehnologiju.
Tačno je da se izdvajaju sredstva, ali sredstva se izdvajaju pogrešno i ta sredstva su minimalna. Mi se samo hvalimo koliko smo održali edukacija, seminara, simpozijuma, koliko smo dali stipendija doktorima, magistrima, inženjerima, studentima... I to je sve dobro, to je lepo, ali mi taj kadar mahom spremamo za napolje, da nam odu naši svršeni i gotovi stručnjaci.
Stanje nauke i tehnologije u Srbiji je izuzetno loše i nikada nije bilo gore. Naši naučnici nemaju čime da rade, nemaju opremu, nemaju adekvatnu tehnologiju da nešto naprave. Naša privreda zbog toga trpi izuzetno velike gubitke.
Uzmimo samo jedan primer. Mi u Srbiji ne možemo da napravimo najobičniju rampu, onu na železnici, koja radi tako što se spušta i podiže. Vidite vi koje je stanje naše tehnologije i naše nauke. Jedna rampa, koju uvozimo, danas košta 200.000 evra. Trenutno Srbiji treba 2.400 samo onih železničkih rampi, za železničke prelaze.
Da ne pričam o preradi voća i povrća, o tome da su naše sušare prevaziđene. Mi nemamo u Srbiji nijednog proizvođača s vakuumiranom sušarom. Naše tehnologije su izuzetno zastarele i prevaziđene. Uzmimo za primer jednu „Srbijanku“ ili „Budimku“, koje ne rade. Srbija nema prerađivače, nemamo smrznute programe, nemamo dovoljan broj skladišnog prostora po evropskim kriterijumima i to je naš veliki problem. Znači, mi odškolujemo ljude, pripremimo ih, ali nemamo opremu.
Što se tiče medicine, evo, čuo sam ovde, hvalili smo se s velikim stipendijama, edukacijama, ali šta to vredi kada trenutno 4.500 ljudi u Srbiji čeka operaciju srca? Naši stručnjaci odlaze da rade napolju. Zašto, zar ne možemo ovde da napravimo određene centre?
Prema tome, mnoge naše tehnologije su toliko prevaziđene. Mi kasnimo na desetine i desetine godina. Da ne pričam o elektronskoj industriji, da ne pričam o mnogim programima i projektima koji su preplavili svet, to kod nas ništa ne postoji.
Uzmimo jedan „Magnohrom“, uzmimo naše gigante, mi ne možemo u ovoj državi da napravimo jedan najobičniji filter. Sve se uvozi i zato smo i došli u ovu situaciju. Ne možemo da izdržimo taj uvoznički lobi koji sve što Srbiji danas treba - uvozi.
Mi ne možemo da napravimo poljoprivrednu mašinu. Evo, sad ćemo da ugasimo i proizvodnju traktora, i to ćemo uvoziti. Uvozimo opremu, uvozimo balirke, uvozimo kosačice, sve živo uvozimo.
(Predsednik: Vreme.)
Gde će nam biti kraj? Postajemo potpuno zavisni. Naravno, od razvijenih evropskih zemalja. Zato mora više da se ulaže, posebno u nove tehnologije, ako mislimo da nešto izvezemo na evropsko tržište. Ovako, gospodine Đeliću, mnogo smo tanki. Mi odškolujemo stručnjaka, on nema čime da radi, nema gde da radi i, naravno, on nam ode u inostranstvo. Mi školujemo kadrove za neke druge.
Da ne pričam o farmaceutskoj industriji i o mnogim proizvodnjama koje se u Srbiji masovno gase. Hvala.