Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre, građani Srbije, pred nama su zakoni o Fondu za razvoj Republike Srbije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim komorama. Kao što se može videti, ne postoji saglasnost u vladajućoj koaliciji. Primetne su pukotine kada su ovi zakoni u pitanju. Naravno, posebno iritira to što će se jedan od ova dva zakona primenjivati tek za četiri godine.
To ništa nije neuobičajeno u Srbiji, jer znamo da će mnogi drugi zakoni koji su doneti kao Zakon o teritoriji sudova, biti odlagani, a što sam više puta rekao sa skupštinske govornice. Vlada i sudovi i sve institucije nisu spremne da neka zakonska rešenja koja stupe na snagu primene, onda će se donositi zakoni da se praktično produži i da njihovo stupanje na snagu bude sa odloženim uslovom.
Naravno, odmah je primetno da kod Fonda za razvoj ingerencije kroz upravni odbor će uzeti ministar. Nekada je to po funkciji bio predsednik Vlade, potpuno je neprihvatljivo zašto se sada ide za ovakvim rešenjem. Zašto se jednom ministru daju ovolike ingerencije? Brzo će se pokazati da to nije u redu.
Kod ovog predloga zakona o Fondu za razvoj, pre svega, iritirajuće je to u članu 4. da nije precizirano šta će biti sa preostalih 49% akcija koje se mogu izdati kao prioritetne.
Pod prioritetnim akcijama podrazumevamo one akcije što u prevodu znači da su to ''akcije bez prava glasa'' i na taj način ako bi se u tom članu dodalo šta je tačno tih 49% omogućilo bi se da se u bilo kojoj prilici na politiku Fonda utiču manjinski akcionari. Naravno, praksa je pokazala da se takva mogućnost može desiti. Nova Srbija je podnela amandman u tom pravcu. Mislim da bi bilo prihvatljivo da Vlada prihvati amandman Nove Srbije.
Ono što još posebno u ovom predlogu zakona o Fondu za razvoj iritira jeste zašto se ukida Garancijski fond. Neprihvatljivo je da eventualno buduće obaveze po već izdatim garancijama od Garancijskog fonda padnu na teret izvora sredstava Fonda za razvoj, jer može da se dovede u pitanje poslovanje samog Fonda za razvoj. Na ovaj član 24. podneli smo amandman i mislimo da će taj amandman biti prihvaćen, jer zaista je pre svega u interesu države, a onda i samih građana Srbije, a i samih korisnika Fonda za razvoj.
Kada govorimo o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim komorama, istaći ću to da Zakon o privrednim komorama iz 2001. godine spada u red sistemskih zakona. Postojala je obaveza da se o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim komorama sprovede javna rasprava, da se o Zakonu izjasne privredni subjekti, oni na koje se Zakon odnosi. To nije urađeno. Predlog zakona su uradili ''eksperti'', iz Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja i to verovatno većina koja nema ni dana radnog iskustva u privredi, jer kako drugačije objasniti predlog za urušavanje i ukidanje jedine reprezentativne institucije privrednih subjekata.
Predlog zakona nije u potpunosti usaglašen sa Ministarstvom trgovine i usluga, što je bila obaveza Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja. Predlogom zakona se urušava jedinstvo komorskog sistema uspostavljenog Zakonom iz 2001. godine, urušava se strateški model jedinstvenog sistema i obaveza članstva koja se sada primenjuje u najrazvijenijim zemljama EU: Austriji, Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj i drugim. Naša zemlja je u tranziciji, pa je veoma važno da komorski sistem u Srbiji bude usklađen sa zakonskim rešenjima evropskih zemalja. Dakle, veoma je važno da komorski sistem u Srbiji bude usklađen sa zakonskim rešenjima evropskih komorskih sistema, najznačajnijih privrednih parametara Nemačke, Italije, Austrije, Francuske, Grče i Španije, što ovaj predlog zakona ukida.
Predlogom se ne uvažava činjenica da je u zemljama tranzicije, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, primenjen model koji ovaj predlog zakona sadrži i da se posle nesagledivih posledica po privredu pristupilo povratku na evropski model. Da li mi treba da platimo cenu ekspertima Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja?
Predlogom zakona razgradio bi se jedinstveni komorski sistem, eliminisao bi se institucionalni legitimitet privrednih komora da predstavljaju i zastupaju interese svih privrednih subjekata, bez obzira na pravni oblik njihovog organizovanja, delatnosti kojim se bave, veličinu, svoj, neki, oblik i sedište.
Predlogom zakona otvara se mogućnost preovladavanja partikularnih interesa malog broja privrednika. Dakle, hoću reći da je Predlog zakona u interesu 50 najznačajnijih preduzeća koji bi model komorskih sistema iskoristili da samo svoje interese istaknu kao interes cele privrede, a ostalih preko 100.000 preduzeća i preduzetnika ne bi imali mogućnosti da svoje interese kanališu i ostvaruju kao do sada, jer Predlog zakona ukida komoru kao reprezenta privrede i partnera vlasti.
Predlog zakona narušava i odnose sa inostranim komorama, uključujući i članstvo u Međunarodnoj trgovinskoj komori, Uniji evropskih komora i dr. Dakle, slabo se vladajuća koalicija osvrće i na veliki broj primedbi Regionalne privredne komore Valjevo i nekih drugih regionalnih privrednih komora. Veliki je broj primedbi i Privredne komore Srbije.
Gospodo iz vladajuće koalicije, kada donosite zakone, morate malo da pitate i one koji će da sprovode taj zakon, koji će da ga koriste, praktično na terenu da sprovode taj zakon. Neprihvatljivo je to da, kao što sam već rekao kada smo pričali o sudovima, bilo je više intervencija i Društva sudija i advokatskih komora i mnogih drugih institucija koje se bave problematikom, vi jednostavno zatvarate oči i nećete da kažete da ne želite da komunicirate sa onim koji treba da sprovodi ovaj zakon.
Na sreću ovaj zakon će stupiti tek za četiri godine. Moram reći da je to sreća, jer će se sigurno u nekom periodu koji je pred nama videti sva pogubnost jednog ovakvog zakona i praktično će imati vremena da se donesu nova zakonska rešenja.
Iskoristiću priliku, na kraju svoje diskusije, da se obratim pošto je ovde prisutan ministar gospođa Kalanović. Gospođo ministre, dolazim iz Kraljeva iz grada u kojem je privreda potpuno stala. Ne radi „Magnohrom“, ''Fabrika vagona'' je, takođe, na izdisaju. Inače, to je privatizacija koja je loše odrađena. Mnogi privatni preduzetnici uopšte ne rade. Mala i srednja preduzeća su u kolapsu i biće tu nesagledive posledice. Sve ovo vam govorim, gospođo ministre, sa željom da vam ukažem koji su kriterijumi ili, narodski rečeno, aršini po kojim ste Kraljevu dodelili samo 67 miliona dinara iz Nacionalnog investicionog plana.
Podsetiću vas da moraju kriterijumi za vas da budu to što je Kraljevo grad koji je izuzetno opterećen, kao što sam rekao, lošom privredom, firme su na izdisaju, a teret veliki predstavlja i to što je u Kraljevu 30.000-40.000 ljudi došlo kao raseljena i izbegla lica.
Naravno, Kraljevo je otvorilo dušu kao i uvek što je to radilo i primilo te ljude koji su se našli u muci, ali prisustvo tog velikog broja ljudi sa strane koji trenutno žive i rade u Kraljevu jeste da se infrastruktura u Kraljevu zadovolji.
Izuzetno je malo 67 miliona. Ako mi budete sada rekli da je to zbog toga što je ekonomska kriza, svesni smo toga, ali postoje gradovi, gospođo ministre, koji su sedam do osam puta dobili više novca, a nema realne potrebe za tim. Ne osporavam to što će u drugim gradovima da se uloži neki novac, građanima Srbije je potrebno da se razvije infrastruktura, ali ću vam reći da je Kraljevo grad koji nema zatvoren bazen, koji nema halu sportova, škole, osnovna škola „Dimitrije Tucović“ u Kraljevu nema fiskulturnu salu, možda samo još poneka u Srbiji to nema. To je sramota i bruka. Deca treniraju u neuslovima, noću u klubovima u vrlo lošim salama koje su potpuno ruinirane.
– Kraljevo je srpska Bolonja sa dva košarkaška prvoligaša, odbojkaškim klubom. Dakle, vaterpolisti i rukometaši ulaze u više rangove, ali ne mogu zbog toga što nema infrastrukture da učestvuju u ligama.
Koristiću malo vremena koje inače imamo. Dakle, gospođo ministre, ovakvim ponašanjem i ovakvim neprepoznavanjem problema, ostaje mi nejasno koga vi kažnjavate u Kraljevu. Da li kažnjavate građane Kraljeva koji su izuzetno u velikim problemima? Da li kažnjavate one ljude koji su do pre 20 dana bili na vlasti u Kraljevu ili kažnjavate sad ove vaše koji su na vlasti? Trudili ste se svim silama da promenite vlast i kakva je sada pouka? Bila je poruka da će teći ''med i mleko'' u Kraljevu kada dođe ova garnitura, da će izuzetno bili uloženo. Ako sve ovo spojimo sa besplatnim akcijama o kojima ste u predizbornoj kampanji govorili, ako sve ovo bude na ovaj način sprovođeno, Kraljevo će doživeti potpuni kolaps.
Moram vam reći da je u prethodne četiri godine Vlada dr Vojislava Koštunice i ministra za infrastrukturu i kapitalne investicije, Velimira Ilića, prepoznala ovaj problem o kojem ja govorim o Kraljevu. Toliko je toga urađeno da su građani Kraljeva u jednom trenutku odahnuli. Urađena su dva mosta i više puteva na teritoriji opštine Kraljevo. Malo je vremena, a trebalo bi mi možda još ovoliko da nabrojim šta je sve urađeno.
Ovakvim tempom, gospođo ministre, sedamdeset godina je potrebno da stignemo ono, koliko smo uložili u prethodne četiri godine.
Na ovaj način želim da apelujem i na narodne poslanike iz Kraljeva da se oglase. Ne može partijska disciplina da bude preča od grada koji ih je delegirao da sede ovde. Kraljevo mora dobiti bolja sredstva, jer je to grad koji je u velikim problemima.
Još jedanput, Nova Srbija ne može podržati ove zakone. Zakoni nisu dobri. Pokušaćemo da kroz amandmane, koje smo predali, ukažemo na greške koje zakonski predlozi imaju i nadamo se da će Vlada prihvatiti amandmane. Bez obzira na to, ne možemo podržati ovaj zakon, jer želimo zakone koji su dobri za građane Srbije, a ovi predlozi zakona to nisu. Hvala.