Treća sednica, Drugog redovnog zasedanja, 30.10.2009.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Vreme na raspolaganju Poslaničkoj grupi SRS je 25 minuta i 40 sekundi.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Hvala.

Na početku bih morao da obavestim javnost da je 7. septembra 2001. godine u ovoj sali, kada je predsednik Veća građana bio gospodin Mićunović, bila objedinjena rasprava povodom četiri predloga zakona. Tri predloga zakona su stvarno bili zakoni o potvrđivanju sporazuma sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj – ticali su se finansijskog dela, nekog, ekonomskog i socijalnog.

Tada su predstavnici SRS, Vukićević, Maja Gojković i Vojislav Šešelj, oštro napadali koncept koji je zastupao Miroljub Labus. Pogledao sam i stenogram pa sam primetio da je oštar kritičar te politike, tog septembra 2001. godine, bio Ivica Dačić, Oskar Kovač, Buba Morina, Veljko Odalović, u to vreme je i on bio poslanik, Jovan Zebić i još nekoliko ljudi iz SPS, koji su kritikovali taj nekritički odnos prema svemu što, u to vreme, dolazi iz inostranstva.

Ovo ističem samo radi podsećanja, da u međuvremenu neko promeni politiku, a neko je i dalje na istim pozicijama, znate, ima isti stav povodom nečega što je vrlo važno. Srbija je ovih devet godina, verovatno i duže, ali da se koncentrišemo samo na ovaj period Dosmanlijske vlasti, suočena sa velikim unutrašnjim problemima, ekonomskim i socijalnim, pa i problemom suvereniteta i teritorijalnog integriteta, suočena sa velikim uslovljavanjima iz inostranstva, suočena sa činjenicom da se ne biraju sredstva kada se napada Srbija i srpski narod, da se udara na dostojanstvo, da se udara na egzistenciju i da su u takvim uslovima i narod i država poprilično ranjivi i onda su stvarno u mogućnosti da iz najboljih namera prepoznaju mesiju u svemu i svačemu.

Začas se pojavi mesija koji ima čarobni štapić, ispriča nešto, iskritikuje neki koncept, neki predlog, a u pitanju je čovek koji u životu nije čak napravio ni garažu, pa se napravi svojevrsna zbrka.

Meni godine ne dozvoljavaju da pričam na taj način, a neko iskustvo mi prosto nalaže da imam u vidu da se kao predstavnici Vlade nalaze gospodin Mrkonjić i gospodin Dejan Kovačević, Kovačević koji je napravio više mostova u zemlji nego što ovde ima mesta za poslanike. Sada ja njemu da pričam kako se gradi most, kako se vrši eksproprijacija, kako se pravi idejni projekat, glavni projekat, kako se sprovodi tender, izvinite, to ne bih mogao tako kvalitetno da ispričam, da bih ubedio gospodina Kovačevića da je grešio proteklih 40 godina.

Radi javnosti moram da kažem da u ovoj zemlji kada je bilo najbolje stanje svi ovi naši putevi koji imaju karakter autoputa ili, da kažemo, da se nalaze na deonici gde je Koridor 10, gotovo da su svi pravljeni sredstvima inostranih kredita.

Sedamdesetih godina kada je krenuo autoput od Niša ka Beogradu, takođe, bio je međunarodni zajam. Zašto? Ni tada nismo imali tu neku svoju akumulaciju da nam nešto ostane da bismo mogli dugoročno da planiramo neku investiciju.

Ovo pričam iz razloga što uzimati zajam za izgradnju autoputa i svega onoga što ide i predstavlja Koridor 10 nije izuzetak, to je jednostavno, moram reći, pravilo.

Gotovo da je slično pravilo i kad je u pitanju železnička infrastruktura. Retke su zemlje u svetu koje sopstvenim sredstvima mogu da prave železnicu, zato su se i železničari udružili i napravili svoju posebnu banku koja finansira sve to.

Ovo kažem da bi se jednostavno shvatila ozbiljnost ove teme koja je na dnevnom redu. Naravno, Kinezi su nam postali prijatelji posle devet godina i to je veliki epohalni uspeh. Napokon je sazreo Boris Tadić, shvatio je da bez obzira što su Kinezi niski ljudi prave vrlo kvalitetne lekove i gigant su u gotovo svim oblastima. Danas imaju najveće dve banke u svetu, ti Kinezi koje ste napadali 2000. godine, i kritikovali i Mrkonjića i mene što pričamo o prijateljstvu sa Kinom i prijateljstvu sa Rusijom.

Gospodine Mrkonjiću, tada su nas napadali ovi vaši koalicioni partneri, da vas podsetim. Ništa oni ne znaju, nisu se oni promenili, oni ni sada ne znaju, da znate. Zato sam se javio da vam kažem, da i sada ne znaju.

Mi ovde na stolu imamo dva zakona o potvrđivanju nekih sporazuma, a sporazum je nešto što predstavlja saglasnost volja strana ugovornica. Mi koji treba ovo da ratifikujemo, recimo, gde bismo eventualno mogli da intervenišemo, to je član 1. i član 3, a u članu 2. Sporazuma tu ne možemo ništa da menjamo, ali možemo da na bazi teksta Sporazuma zaključimo kakva je bila volja ugovornih strana i kakva je bila pregovaračka snaga onih koji pregovaraju i šta je dogovoreno. Znajte, član 2. ovog zakona je u suštini šargarepa ili štap – uzmi ili ostavi!

Smatram da je bilo prostora da se bolje pregovara. Smatram da je bilo prostora da se preciznije neke stvari reše, definišu i mislim da kada država pregovara sa inostranstvom, bez obzira da li je to neka međunarodna organizacija, banka ili neka država, onda se rukovodi nekim svojim principima i svojim interesima.

Nije naš interes samo da se uzmu pare, nego da se vidi šta sa tim sredstvima može maksimalno da se izvuče i da se napravi. Naravno, mi nismo u poziciji da diktiramo opšte uslove nekome ko ima neke svoje opšte uslove i predstavlja međunarodnu organizaciju, ali smatram da neke klauzule ili nešto što ste se dogovorili duboko zalazi u neka pitanja, a to su i pitanja suvereniteta ove države.

Radi reda, ja ću da pomenem neke pojmove koji ne bi smeli da budu u ovom sporazumu. Pod D, recimo, Program 2, pod D, tačka 1 – ''Zajmoprimac će najkasnije do 30. juna 2010. godine usvojiti i dostaviti Banci'' (Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj) ''akcioni plan za reformu JP "Putevi Srbije", u formi i sadržaju koje banka smatra zadovoljavajućim.'' Znate, ovo niste smeli da stavite u ovaj sporazum, bez obzira da li vam se ovo daje bespovratno, sa nekom kamatom ili bez neke kamate itd. Da li smo onda mi pod starateljstvom Međunarodne banke, pa ona kaže - ako sam ja zadovoljna, vi ćete da reformišete javno preduzeće "Putevi Srbije"?

Organizacija organa državnih, organizacija javnih preduzeća je u isključivoj nadležnosti Republike Srbije. Ako se mi pravdamo kod nekoga ko je dao pare i od njegove saglasnosti zavisi da li ćemo dobiti pare za autoput, a zavisi od toga kako planiramo da transformišemo svoje javno preduzeće, izvinite, molim vas, o čemu ste vi onda pregovarali? O transformaciji preduzeća ili o izgradnji autoputa? To niste smeli da dozvolite da bude ovde!

Dalje, tačka 2 – između ostalog, banka smatra zadovoljavajućim, a koji potvrđuju raspoloživost adekvatnih naknada za potrebe eksproprijacije. Šta to znači? Da oni procenjuju kako će da se vrši eksproprijacija i kakva će biti cena, odnosno naknada, a znate i sami, gospodine Mrkonjiću, da postoji miran postupak i postoji sudski postupak. Da li to znači da će oni da utiču na naše sudove? Zašto kažem da je mnogo važnije sačuvati državu, i integritet i suverenitet? Ne otvaram temu, shvatili ste o čemu se radi.

Onda, kaže – roba i radovi, smernice za nabavku, to nismo videli. Dalje, smernice za konsultante, nemojte, molim vas, iz inostranstva. U vreme Labusa znalo se – 35% odlazi za konsultante iz inostranstva. U sporazumima je stajalo, napisano. I vi ste bili, gospodine Mrkonjiću, u to vreme poslanik u Veću građana. Sećate se da su poslanici SRS kritikovali u kom procentu se zaračunavaju konsultantske usluge. Šta su te usluge? Studije, navodno, izvodljivosti. Sada u Srbiji haraju ovi što prave studije izvodljivosti, bivši arhitekti, itd, koji imaju tamo neke svoje kanale, za 7% od ukupne vrednosti kredita, on će da ti napravi studiju izvodljivosti za koju ti garantuje da će da prođe. Zašto? Jer sve što on napiše, to mora da prihvati Dinkić ili neki drugi. Taj krug je zatvoren, da znate.

Sledeća stvar koju niste smeli da stavite, pa onda da morate da pazite Procedure međunarodnog nadmetanja. Mi smo u Zakonu o javnim nabavkama upravo naveli neku blagu prednost naših učesnika na javnim nabavkama. Šta to znači? Ne mora ovo ništa da znači na papiru, da vam kažem nešto, u praksi, ali zašto ovo da stoji?

Dalje, priča se o poslednjem datumu, da znate do 2015. godine, ipak će oni da kontrolišu to šta ide, kako ide, i da sada ne ulazim baš u ove detalje, pa pravo na inspekciju, Banka će da vas kontroliše kompletno, oni kad počnu da kontrolišu, ko zna šta sve mogu da traže da kontrolišu, pa prevara i korupcija. Vidite, ubacili su vas i posmatraju vas i sa gledišta prevare i korupcije.

Znate, mi imamo sada dva procesa. Imamo proces gde sasvim opravdano država treba da se zaduži za jedan zajam da bi napravila nešto što je infrastruktura, jer ona povlači, sve povlači. Onda, oni vas kontrolišu jer ne veruju, jer oni tačno znaju koga su doveli na vlast, znate.

Gospodine Mrkonjiću, oni bolje znaju DS nego vi i ja. Oni kažu –sada moramo da napravimo sistem kako da kontrolišemo da ne bude prevare i korupcije i daju kriterijume, molim vas.

Pazite, još jedna stvar, na dnevni red Narodne skupštine ne dolazi zakon povodom potvrđivanja nekog sporazuma sa MMF, o čemu se razgovara, jer juče je, ni kriv ni dužan, Mirko Cvetković ovde rekao nešto, mi smo se frapirali, hteli smo da padnemo u nesvest, kaže: "to ne podleže ratifikaciji". Zašto? "Te pare uzima Narodna banka da bi čuvala kurs, da bi to bile rezerve." Za koga rezerve?

Da li to treba da se vrati? Ako treba da se vrati, valjda država mora da se pita. Ne može guverner Narodne banke – puj, pike, ne važi se. Prebacite tri milijarde kod nas na račun. Hoćete li da vam vratimo? Evo da vam vratimo. Čekajte, gde je država? Šta da, ne daj Bože, udari kap guvernera? Ko će da odgovara? On, svojom imovinom? Nema on toliko imovine, on ima samo vilu na Dedinju. Nema te imovine sa kojom on može da odgovara.

Vidite kako se istovremeno dešavaju dva poprilično, na prvi pogled, kontradiktorna procesa, ali oba su loša. Naravno, treba nam infrastruktura, potrebni su nam autoputevi. Zašto? Da se zaposle naši ljudi, da i taj protok kroz ovu našu lepu državu bude prihvatljiv, da hvatamo i te priključke, kako se kaže, da ne bi neko drugi napravio neke druge koridore, pa nam ugrozio perspektivu za neko duže vreme. Kako da ne sumnjamo u realizaciju ovoga? Kako da ne sumnjamo?

Prođemo kroz Beograd, ranije su svakoj ulici dva puta godišnje menjali asfalt, pa su onda krenuli na trotoare, sada su krenuli na bankine, pa idu sad na parkove.

Pre dve godine su rekonstruisali park, nisu proveli struju, a sada provode struju. Pre nekoliko dana vidim postavljaju one betonske kućiće za kanarince, ptičice. Kako to može da bude toliko prioritetno za građane, a vi kažete da 700 hiljada ljudi gladuje u ovoj zemlji? Gde mogu da završe ove pare? Drugo, ovde se napravila i posebna firma, Koridor 10. Dakle, ne postoji poverenje u javno preduzeće, nego postoji u Koridor 10.

Suštinski, nije materija ovog zakona, ali suštinski, ono što mi svi moramo da znamo jeste – je l' se vraća kroz osam godina? Sa kojim sredstvima će da se vrati, da li putarina, da li ono što se prikupi putem poreza, na koji način?

Na koji način će da se vrate sredstva u ovom iznosu ili da počne vraćanje sredstava po ovom zajmu? Slažem se, nije mu mesto da bude u ovom zakonu, jer nije ni u ovom sporazumu, zato što je Republika Srbija preuzela obavezu, ali će to morati da ide iz budžeta u budućnosti.

Mi moramo da imamo neku projekciju, neko razmišljanje kako bi se to vratilo, da li iz putarine, da li iz takse za registraciju motornih vozila, da li poseban porez, da li akcize – ne znam. Možda se nešto u međuvremenu desi ili izmisli kao neki novi izvor sredstava za namensko vraćanje ovoga. I te informacije treba da imamo, da bismo znali o čemu se radi.

Naravno, potrebni su i projekti, potrebna je i eksproprijacija, potrebno je pripremiti operativu koja ovo radi, potrebno je efikasno koristiti ova sredstva, da se maksimalno izvuče iz tih raspoloživih sredstava.

Potrebno je sprovesti našu kontrolu, a ne ovo ovde što rade, nego pravu kontrolu. Zašto? Ovo su sredstva koja su namenjena za nešto što je opravdano.

Ovo ne ide na pokriće budžetskog deficita, ovo ne ide na agencije, ne ide na ove eksperte koji su izmišljeni ovde, itd, ovo je nešto što mora da se vidi. Mora da se vidi u kilometrima, u putevima, mašinama koje će godinama da rade i da proizvode taj čudni proizvod koji se zove ''put''.

Moram da vam kažem da u ovom sporazumu stvarno nema mesta za ove rečenice: "izgradnja kapaciteta za potrebe bezbednosti puteva, uključujući i pomoć za osnivanje nacionalnog saveta za bezbednost puteva". Zašto bismo mi sredstvima stranog kredita pravili nacionalni savet za bezbednost puteva, gospodine Mrkonjiću?

Dalje, "izgradnja okvirnog plana za unapređenje bezbednosti puteva". Mi ovim sredstvima treba da platimo izgradnju plana, pazite – imate saobraćajne fakultete koji sve to mogu da završe. Da nije ovo konsalting usluga inostranstvu, možda ste uslovljeni? Znate, kada stisnu oni, mogu da razumem to.

Zatim, "izradu i usvajanje nacionalne strategije za bezbednost puteva". Za iradu i usvajanje. Neko je radi, a ko je usvaja? Šta se plaća onome koji usvaja strategiju? Ako ta strategija dođe u Narodnu skupštinu, šta nama treba da se plati ovde da bi digli ruku za tu strategiju? "Izradu i upravljanje dva međuresorna pilot-projekta o bezbednosti puteva". Da ne čitam dalje šta je to dato po sistemu – lepo bi bilo da stoji u nekom sporazumu.

Mislim da ste mogli mnogo, mnogo bolje da pregovarate. Meni je žao, recimo, što u okviru ove tačke dnevnog reda, na način na koji sam pričao, nisam mogao, recimo, da pomognem gospodinu Gojku Popadiću iz Novog Sada. On i žena su penzioneri, kukaju za socijalu pomoć, žive sa ćerkom i sa unucima u stanu od 49 kvadrata. Deca kukaju, jer ono što im se da na sto je nedovoljno. Znam da ovaj zajam neće gospodinu Popadiću da pomogne, ali se stiče utisak da se u ovim evroatlanskim integracijama zaboravilo na ljude, poprilično se zaboravilo na ljude. Znate, verovatno i unuci ovog gospodina Popadića treba da koriste taj autoput. Ali, kakva je ova situacija sada, da li će oni da dožive to?

Gospodine Mrkonjiću, ovo što su uradili za devet godina ovi vaši koalicioni partneri, koje ste vi kritikovali do pre godinu i po dana, poprilično je ugrejalo, ako mogu da kažem, socijalnu i ekonomsku situaciju u ovoj zemlji. Šesto hiljada ljudi kao državni službenici nalaze se u neizvesnoj situaciji. Tu će biti i vojska, i policija, i železničari, i poštari, i medicinski, zdravstveni radnici, a zašto ne reći i sudije, i tužioci? Je l' vidite i sve, sami, da ovo nije završeno?

Mirko Cvetković juče nije znao da kaže gde je granica Republike Srbije! Nije znao da kaže, nemušto je nešto pričao. Verovatno ga je neko na vratima ubedio da je on predsednik Vlade i da treba da sedne tu. Ali, ništa nije odgovorio osim onih providnih rečenica o tome „drži vodu dok majstori odu“. Niko nije dao ovom narodu jasnu poruku da vredi živeti u ovoj Srbiji, da se vredi boriti za nešto.

Juče sam pričao o nasrtajima na odbornike. Evo, nažalost, sinoć se desilo da je napadnut poslanik. Dok sam to pričao smeškali su mi se.

Situacija izmiče kontroli. Nešto mora da se uradi. Verovatno će ovi zakoni proći zato što postoji potreba. Naveli ste koja je namena, namena je opravdana, predstavlja interes. Takve projekte treba podržati, ali, otvarajte oči, šta se dešava sa tim projektima.

Gospodine Mrkonjiću, da vas podsetim, 2000. godine otvarali ste most u Varvarinu, sećate se da ste Velju jedva spasili, mislim da je i Dejan bio, napadali su ga ovi iz SPO, sa njima ste sad u koaliciji. U Niš ste vodili predsednika države Milana Milutinovića da otvara onaj drugi most. Tad su ga napali Boško Ristić i ovi, sad su sa vama koalicioni partneri. Da vas ne podsećam za Novi Sad, znate ko je proveravao da li može da se izdrži.

Vodite računa sa kime ste u koaliciji, i ako ova sredstva stvarno dođu, gledajte da od svakog evra i od svakog dinara napravite što više, a mislim da vi to znate da uradite. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Za reč se javio gospodin Milan Lapčević, u ime Poslaničke grupe DSS.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Milan Lapčević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovana predsednice, uvaženi ministre, danas na dnevnom redu imamo tri zakona – ratifikacija Sporazuma o zajmu za Koridor 10, Sporazum sa Narodnom Republikom Kinom i meteorološki satelit. Ne znam kakve veze imaju ove tri tačke, da bi bile spojene u jednu, odnosno ova treća sa ove dve. Ako je razlog svrsishodnosti, to mogu da razumem.

Na dnevnom redu imamo još jedan kredit od 275 miliona evra i Sporazum sa Republikom Kinom koji je okvirnog karaktera i koji nam ne kaže ništa konkretno, sem onoga što ste vi rekli, a toga nema da piše u Sporazumu, da ćemo dobiti od Kine kredit u iznosu od 170 miliona evra za izgradnju mosta i prilaznih saobraćajnica od Borče do Zemuna. Toga u ovom sporazumu nema. Zato mi nije jasno da li mi ratifikujemo sa ovim sporazumom i tu konkretnu sumu i pod kojim uslovima, ili se samo radi o najavi nečeg što će tek kasnije doći kao nova ratifikacija jednog kredita.

Nikada nije bilo sporno za nas iz DSS da se država zadužuje za izgradnju određenih infrastrukturnih projekata i za druge stvari koje se tiču konkretnih projekata.

Naravno, uvek nam je bilo sporno u kom trenutku se takva zaduženja dešavaju, da li se sredstva s kojima se država zadužuje plasiraju u one oblasti koje će doprineti da se razvoj zemlje podigne na viši nivo i da se BDP poveća, kako bi mogli ti krediti kasnije da se vraćaju? Ili će se uzimati sredstva, kao što je, nažalost, u poslednjih nekoliko meseci učestala pojava, za popunjavanje rupa u budžetu, odnosno popunjavanje manjka koji je nastao u državnoj kasi, zahvaljujući radu vaše vlade i prevelikom trošenju novca, a naravno manjem prilivu zbog ekonomske krize. Ne samo zbog ekonomske krize, već i zbog sloma privrede koja je nažalost došla kao posledica dugotrajnog pada proizvodnje, nekonkurentnosti na tržištu, ali i zbog nesposobnosti i nekvalitetne privatizacije.

Nije sporno da je Koridor 10 žila kucavica, saobraćajna infrastrukturna kucavica za ovu zemlju i da, što se mene tiče, a naravno pretpostavljam i većine poslanika u ovoj sali, da je taj koridor trebalo da bude završen mnogo ranije, pa čak i u ono vreme kada ste 90-tih pričali o brzim prugama i o projektima koji su tada uvek završavani pre roka, a nikada nisu bili ni otpočinjani.

Kamo sreće da je to tako, da sada imamo autoput koji povezuje Bliski istok i susedne zemlje preko Srbije sa Evropom i dole jug Evrope, odnosno Grčku preko Srbije sa ostalim delom Evrope. Nažalost, to nije slučaj i pozdravljamo ovakvu inicijativu da se konačno krene sa završetkom ovog koridora.

Sporno nam je to što čujemo poslednjih meseci ili poslednjih dana, kako će biti uzeti novi krediti i koja će biti njihova namena.

U ovih godinu i po dana u ovoj zemlji, od kada je na vlasti vaša koalicija, pedantnom računicom sam izračunao da smo u ovom parlamentu imali oko 40 ratifikacija raznih međunarodnih ugovora o zajmovima, koji su teški, ni manje ni više nego 1,9 milijardu evra.

Država pod vašom vlašću se za ovih godinu i po dana zadužila oko dve milijarde evra, ne računajući tu i kredit od MMF, koji iznosi preko tri milijarde dolara i nove kredite koji su u najavi od Rusije, od milijardu dolara, od Kine 170 miliona i od Svetske banke oko 600 miliona evra. Tim kreditima će država biti zadužena kažu stručnjaci, biće novih zaduženja od oko 600 milijardi evra, što će povećati javni dug, odnosno državni dug na 15 milijardi. To iznosi ni manje ni više nego polovinu BDP.

Postavlja se logično i opravdano pitanje, da li zaista imamo toliko hrabrosti, da u trenutku recesije u svetu, još veće recesije koja se može nazvati elementarnom nepogodom u ovoj zemlji, između ostalog, i zbog rada vaše vlade kako radite, da ulazimo u takav rizik, da se zadužujemo do visine 50% BDP? Ne sporim da su uslovi za zaduživanje u ovom kreditu od Svetske banke relativno povoljni, ali mislim da novi krediti koji dolaze na ratifikaciju u ovaj parlament nisu pod povoljnim uslovima. Naročito nisu opravdani oni koji služe za podmirivanje vaših koalicionih apetita, odnosno za zatvaranje rupa u ovako tankom budžetu Srbije.

Kada se uzima kredit, verovatno se ima na umu i razmišlja o tome na koji način će se taj kredit vratiti, pored uslova koji su najbitniji. Nisam siguran da bilo ko u Vladi ozbiljno razmišlja kako ćemo za tri, četiri ili pet godina, kada počnu prve otplate silnih kredita, iz kojih ćemo sredstava vraćati te kredite? Ili ćemo morati, nažalost, kao što je bilo i u prethodnim godinama, da prodajemo jedno po jedno javno preduzeće koje ima određenu vrednost, kako bismo mogli da vraćamo te kredite.

Mislim da to nije odgovorno vršenje vlasti i da će to biti veliki problem za čitavu zemlju za vlast koja bude tada vodila zemlju, verovatno to nećete biti vi, ali će naročito pogoditi građane, koji su ionako u teškom socijalnom statusu.

Stručnjaci ekonomisti, koji su i savetnici vašeg premijera, kažu da je potpuno neopravdano ići u ovakve kredite i kažu da samo kupujemo vreme, a doći ćemo u fazu da postanemo prezadužena država koja ne može da vraća dugove. To kažu savetnici vašeg premijera. Svejedno, verovatno za par dana ćemo čuti kakvi su uslovi novog kredita od Ruske Federacije u iznosu od milijardu dolara. Čuli smo da će 200 miliona dolara biti jednokratna pomoć budžetu republike Srbije za namirivanje onoga što niste uspeli da smanjite u javnoj potrošnji ili niste imali dobre volje da smanjite javnu potrošnju, zbog toga što imate najglomazniju Vladu u Evropi.

Ostalih 800 miliona, može se čuti samo kroz medije ili videti, pročitati, da će biti uloženi kroz neke projekte za koje ni vi niste sigurni koji će biti, pa se tu pominju – završetak Obilaznice oko Beograd, pa se pominje izgradnja Metroa, pa se pominje završetak ''Prokopa'', pa neke ranžirne stanice ili kako već, ne znam ni ja kako se zovu, takođe, u okolini Beograda. Pominje se i jedan deo sredstava za izgradnju puta od Horgoša do Novog Sada i deo sredstava za početak izgradnje autoputa od Beograda do Čačka, jedan deo za izgradnju ili rekonstrukcije pruge od Dimitrovgrada do Niša.

Prosto, moram da vas pitam, jer smo pričali na ovu temu i pre nekoliko meseci, oko niško-železničkog čvora i jedne rak-rane grada Niša, a to je prolazak glavnog železničkog Koridora 10 kroz srce grada, da li je moguće da od ovih 800 miliona dolara nije moglo da se odvoji 30 ili 40 miliona dolara za pravljenje tog alternativnog koloseka, odnosno izmeštanje te pruge od Proseka do Crvenog Krsta, već su važnije sve ove stvari koje sam pomenuo?

Pošto ste slušali šta sam već sve napomenuo, na šta će otići pare od budućih zajmova, a uglavnom se odnose ili na izgradnju infrastrukture u Vojvodini ili na izgradnju infrastrukture u Beogradu, Obilaznicu oko Beograda, ''Prokop'', šta sve ne, metro, novi most od Zemuna do Borče, opet se nameće logično pitanje –da li postoji još nešto u ovoj zemlji gde treba ulagati ili država mora da se zadužuje da bi u svemu izgrađivala Beograd i jačala infrastrukturno i standard stanovništva samo u Beogradu?

Da li vi time činite medveđu uslugu samim Beograđanima i da li smatrate da ćete ljudima u južnoj Srbiji, istočnoj Srbiji, koji imaju već danas pet ili šest puta manje prihode, gde se stanovništva masovno iseljava u one krajeve gde mogu da nađu posao, time pomoći da oni ostanu u tim krajevima ili će svi doći u Beograd da žive?

Koja je to odgovorna politika koja svaki kredit koji uzmemo i sve projekte koje radi ova država uglavnom vezuje za centar države, za administrativni centar, sva ministarstva, sve agencije, sve živo se nalazi u ovom Beogradu?

Pitanje je prosto – dokle će se moći trpeti ovakve regionalne razlike i ovakve razlike u siromaštvu?

Malopre je moja koleginica iznela podataka, to i vi znate, da se za eksproprijaciju zemljišta za izgradnju Koridora 10, odnosno autoputa u belopalanačkoj opštini, na primer, ili pirotskoj ili dimitrovgradskoj nude neuporedivo niže cene za zemljište koje se uzima od onog koje je, recimo, za Obilaznicu Beograda ili Vojvodinu, čak se nude i zamene zemljišta. Bar ste mogli toliko da imate sluha, da tim ljudima platite pošteno ono što je njihovo, jer im verovatno svaki novac znači u ovakvoj bedi i siromaštvu.

Mislim da su ove stvari koje ste ovde pomenuli, naročito oko kineskog kredita i rečenica da se na taj kredit neće odnositi naše procedure za javne nabavke i da je to dobro – možda to vremenski jeste dobro, možda će to ubrzati radove, možda će skratiti neke procedure, ali se bojim da se tu otvara jedan široki prostor i za zloupotrebe.

Verujem da ćete voditi računa da do toga ne dođe, jer je jasno i poznato da su najprofitabilniji poslovi u oblasti putogradnje, mostogradnje. Ako tu država nema kontrolu, onda će biti verovatno i tih pojava.

Dakle, ponavljam još jednom, nismo protiv kreditnih projekata, naročito za izgradnju autoputeva. Znate da najveće prihode putna privreda ubira sa Koridora 10. Apelujem da što pre, gledajući statistiku koliko vozila prođe iz pravca Turske preko Bugarske kroz Srbiju i dalje na Zapada, ali i najave bugarske i rumunske strane da grade alternativni pravac Koridora 10, sva sredstva uložite prvo na završetak deonice od Niša do Dimitrovgrada, pa tek sve ostale deonice. Jer će to sigurno doprineti većem saobraćaju na tom koridoru, mnogo većem prilivu sredstava iz kojih se može graditi i ostali deo koridora ili drugi autoputevi u Srbiji prema južnom Jadranu i drugi putni pravci.

Sve što se tiče zajmova, oni mogu da prođu kroz ovaj parlament ako sredstva budu uložena u ono što će doneti oporavak srpskoj privredi i povećanju standarda stanovništva, ali se nikako nećemo složiti sa onim kreditima koji će popunjavati budžet, jer prvo i pre svega Vlada mora da smanji svoje troškove, pa tek onda da se zadužuje ili da uvodi nove namete na građanstvo. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.

Reč ima gospodin ministar, pošto se ne javlja za reč više niko od onih koji u skladu sa članom 93. imaju pravo da uzmu za reč.

Izvolite, gospodine ministre.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

Najlepše hvala. Samo, izvinite, koliko vremena imam? Koliko mi dajte vremena?

Prvi put bih mogao da govorim duže od sata.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Po vašoj proceni, ali se nadamo da ćete biti koncizni i jasni, kao i uvek.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

Jedan sat mogu da odgovaram koncizno ljudima, bez obzira što svi poslanici koji su govorili nisu ovde, opet moram da kažem da osećam izuzetno zadovoljstvo kada se govori o infrastrukturi, saobraćajnoj infrastrukturi, molim vas, pošto sada svi govore o infrastrukturi, ograničio sam se na saobraćajnu infrastrukturu. U sastavu ovog parlamenta, kvalitet ovih diskusija stvarno prevazilazi ono što i ja znam često puta.

Počeću sa damama. Želim da svakom kažem po dve rečenice. Prvo pitanje – šta ću ja ovde, a drugi ministeri nisu tu?

Odmah da kažem, i danas se nastavljaju razgovori sa Monetarnim fondom i gospodin Dinkić i gospođa Diana su na tim skupovima, na tom sastanku, koji je vrlo važan, a gospodin Oliver Dulić je u Rimu, predsedava Konferencijom, evropskom i svetskom konferencijom, o zaštiti čovekove sredine.

Prema tome, zato sam ja ovde i nadam se da mi to ne zamerate. Naravno, priznanja koja ste mi dali kao simbolu infrastrukture me raduju.

Gospođa Tabaković toliko dobro poznaje materiju o kojoj govorim, da je stvarno uvreda da sada bilo šta njoj odgovaram, ali međunarodni krediti koje ste vi, gospođo, toliko kroz svoje ruke propustili, uvek imaju neka uslovljavanja.

Neću ići dalje od kredita koji smo dobili, jer je ta polemika poslednjih meseci bila prisutna u javnosti, za "Gazelu". Dakle, uz ono što je trebalo da uradimo mi smo dobili još jedan zadatak. Naravno, raseljavanje Roma jeste izuzetno važno, ali gospodin Kovačević to zna bolje od mene, cela obnova mosta može da se uradi a da ne diramo Rome tog trenutka, a mi smo to prihvatili i to moramo da uradimo.

Odgovor na pitanje većine poslanika koji su govorili o tome da li stvarno sve ono što je u tom ugovoru – mora da se poštuje ovaj. Drugo pitanje koje ste, takođe, postavili i više poslanika je o tome govorilo, da li ćemo mi slušati međunarodne institucije da bi vršili restruktuiranje naših preduzeća – ne dolazi u obzir, naravno. Ali, znajući da smo imali opravdan dug iz prethodnih godina u preduzeću za puteve, znajući da nema ljudske snage da to izvedu, ceo Koridor 10, mi smo pojačali jednostavno tu ekipu, formirana je i ćerka firma u sastavu ''Preduzeća za puteve'', tu je desetak novih ljudi, mladih, i to je to što smo uradili i što su međunarodne banke prihvatile i danas one to prihvataju. Prema tome, nikakvi drugi zahvati nisu urađeni.

Moramo biti svesni toga da ''Preduzeće za puteve'' ili JP ''Putevi Srbije'' mora da pretrpi određene promene i u delu delatnosti koji se odnosi na održavanje magistralnih i regionalnih puteva, jer to je njegova prethodna dužnost i toga smo svesni i to ćemo uraditi. Prema tome, niko od bankara do sada nije uslovljavao.

Moram da kažem još jednu stvar. Čak kada smo razgovarali o "Gazeli" i tu su ljudi iz Međunarodne banke bili spremni da čine ustupke. Prema tome, nije to – to, o čemu je malopre govorio kolega Zoran Krasić. Nećemo dozvoliti, naravno, koliko budem mogao da sprečim to, da se mešaju u našu samostalnost.

Ostali elementi Ugovora, gospođo Tabaković, su potpuno jasni. O tome sada ne bih diskutovao. Vlada radi kao jedan tim, svako ima svoj zadatak, svađamo se, ali finale je ovo što sada vama pričamo ovde. Taj kredit je povoljan i ponosan sam što ćemo ga uzeti. Pretpostavljam da ćete glasati za to.

Odgovor gospođi Donki. Ništa ne brinite, u utorak sam u Dimitrovgradu. Znamo da su to tekući problemi. Ovo što ste rekli za pritiske, to ne dolazi u obzir, niko ne sme da pritiska naše građane! Znate moj stav.

Prema tome, to ćemo odmah sankcionisati, ali ćemo gledati da nijedan građanin, i to je stav ove vlade, ne bude oštećen na realizaciji ovih značajnih projekata.

Dalje, Beograd-Čačak. Naravno da je bio drugi prioritet Vlade Republike Srbije izgradnja autoputa od Beograda prema Čačku i to odgovaram mom drugu Velji. Mi smo već preduzeli korake i za taj autoput Beograd-Čačak, pa da li će sada ići ovamo ili onamo, to još nismo odlučili, ide na Boljare pa na Bar, pa i dalje, od Beograda prema Vršcu, Aradu, Temišvaru i ka ruskoj granici, da to uđe u mrežu evropskih i železničkih koridora. Već samo podneli zahtev EU da se to tretira kao jedan poseban koridor.

Za to imamo punu podršku svih okolnih zemalja, od kojih su Italija, Rumunija i Bugarska već članice EU i nadam se da će, vrlo brzo, i taj koridor postati možda ne Koridora 10, ali će biti, radni naslov mu je Koridor 11. Taj koridor ne postoji u Evropi. Prema tome, biće i pruga od Beograda do Bara i gore prema Vršcu itd, i autoput.

Kritike oko detalja koje je izneo general Delić su potpuno opravdane, ali verujte mi, koliko mi je lepo da dođem ovde, kada znam da su diskusije ovako kvalitetne, mene je poneki put i strah da vam ne dajem više informacija za neke elemente koje znate. Dakle, sve se zna u evru. Mi smo idejni projekat imali, glavne projekte nismo imali za celu deonicu Koridora 10 i za prugu i za put. Na bazi idejnih projekata i ''fizibiliti'' studije Prostornog plana iz 1996. godine, ušli smo u pregovore sa bankama. Upravo zato odgovaram ljudima koji malopre kritikuju navodnu beogradizaciju, mislim da je to bio gospodin Lapčević, nema beogradizacije. Zato smo i krenuli sa Juga, gde su bile najmekše deonice i sa Severa i sa Istoka, od Dimitrovgrada.

Da vas sada obavestim, ovih dana se završava tender za deonicu kod Dimitrovgrada. Četrdeset preduzeća je podiglo dokumentaciju i očekujem da će biti bar desetak ili dvadesetak ponuda. Ima dosta naših preduzeća i to je prvi posao koji treba da krene do kraja godine. Dakle, nikakvih drugih razloga nije bilo što smo to radili. Tajni nema.

Sada ulazimo u nešto što sam mislio da smo prevazišli, deonica oko Dimitrovgrada koja se sada završava sa licitacijom košta oko 119 miliona evra. Ne ide da ja kao čovek koji vodi taj projekat govorim u javnosti sada, kada se predaju ponude sutra, prekosutra, kolika je cena tog projekta prema našim projektima. To ne ide, ali sam vam sada rekao.

Dakle, za svaku deonicu za koju su raspisani tenderi mi imamo završene glavne projekte, ne samo idejne, ali sa Međunarodnom bankom smo mogli da razgovaramo i na bazi idejnih projekata. Recimo, deonica između Horgoša i Novog Sada, ove dve koje smo išli, iz budžeta, sopstvenim sredstvima, procena stručnjaka je bila da će vrednost radova biti milion evra, naravno, to je poluautoput, jer je polovina izgrađena u vreme bivših režima, (gospodine Čanak) koštala je po proceni naših stručnjaka oko milion evra. Cena je na tenderu bila 600 hiljada evra, tako da nije baš mnogo uputno operisati u javnosti sa tim ciframa. To je jedini razlog bio što nisam govorio o tim detaljima.

Sada će biti raspisana deonica za Sever, od 38-og kilometra, sada završavamo od Subotice 28-mi i 38-mi. Tender će biti raspisan od 38-og do 49-og, još 11 km i to vrlo brzo. Tu ćemo ići sa realnim cenama.

Predejane je poseban, da ne kažem, problem – nije nikakav problem. Naravno, kada dođe realizacija projekata imaju pravo da kažu šta misle. Više puta sam bio dole, kad god dođem ka Jugu svratim u Predejane. Uzećemo u obzir sve to o čemu ste govorili. Verujte, Predejane će biti rešeno na najbolji mogući način.

Molim vas da shvatite, autoput u drugim mestima, recimo, imamo slučaj Pirota, negde građani neće da uđe autoput u sobu, negde hoće itd.

Znači, moramo shvatiti da se ipak autoput gradi jednom u sto godina i onda moramo se držati nekih prostornih planova i nekih zajedničkih interesa. No, u Predejanima mislim da ćemo uspeti da se dogovorimo.

Gospodine Dragan Stevanović, koji mene uvek impresionira svojim znanjem i poznavanjima, jedino nije u pravu, Vlada ne luta. Ova Vlada ne luta, barem kada se radi o strategiji razvoja saobraćajne infrastrukture. Vlada je apsolutno jednoglasno prihvatila program razvoja saobraćajne infrastrukture. Opredelila se da do kraja mandata 2020. godine, zakonskog mandata, ne govorim dokle će Vlada biti na sceni, da završimo kompletan Koridor 10, autoput.

Ukupna vrednost radova je milijardu i 500 miliona i sada molim još jedanput, jer je bilo pitanja koliko je to para, evo, ovih 275 miliona koje smo danas odobrili, 150 miliona od Evropske banke za obnovu i razvoj, 600 miliona od Evropske investicione banke, 100 miliona od Grčke za deonicu od Levosoja do Neradovca i u kredit prema Rusima smo stavili jednu stavku, ali moguće je da to neće biti potrebno. To je Obilaznica oko Beograda, 170 miliona.

Dakle, danas već možemo reći da je finansijska konstrukcija približno zatvorena za realizaciju ovog projekta. Ostalo je u našim rukama i apsolutno podleže kritici sve što vi kažete, ako ne budemo to završili do tada.

Gospodin Prelić je postavio pitanje i slažem se, gospodine Preliću, Odžaci, Bogojevo, to treba da bude regionalni put. Mislim da su tu već preduzete neke mere. Što se tiče novca, lično ću se angažovati da u ''Preduzeću za puteve'' u planu za iduću godinu uđe ta deonica, a ne znam, nemam uvida u to kako radi Fond za kapitalne investicije, to moram da kažem odmah, ali potpuno ste u pravu, taj put mora da promeni status.

Gospodine Krasić, opet odgovor kao i gospođi Tabaković. Naravno da međunarodne banke uslovljavaju, to i vi znate bolje od mene, razne druge stvari od kojih možemo da koristimo nešto, a i ne moramo. Ako nam treba, možemo da koristimo, ako ne treba, ne moramo. Dakle, ono što je bitno to je da bude sve transparentno, da sve mora da ide na tendere.

Ono što je bitno, kada se troše međunarodne pare to je da sve podleže reviziji njihovih komisija i ono što je bitno, stručni nadzor mora da bude strani konsultant, na to se to odnosi. Tu se cifre znaju i tu nema velikih mogućnosti za bilo kakva, da budem direktan, izvinite na terminu, muvanja. Da li sam jasan, gospodine Krasiću?

Gospodin Lapčević, opet mi je dao šansu i sada ću da odgovorim detaljno. Neće biti dugo. Naravno da je železnica, što za vas nije bitno, moja velika ljubav i naravno da je Koridor 10, železnički, po mom shvatanju, a i po shvatanju državnog vrha, retko govorim taj termin, naša najveća razvojna šansa.

Put ćemo završiti, ali modernizacija srpskih železnica prema obavezama koje smo uzeli od 1991. godine prema evropskim institucijama do danas to su bila četiri međunarodna sporazuma, naša dužnost je da našu prugu, bez obzira koliko je to u pojedinim trenucima bio san ili fatamorgana, dovedemo na nivo dvokolosečne pruge po celoj dužini za brzinu od 160 km na sat i da nema nigde ukrštanja preko tragičnih prelaza u nivou. To je ono što je naša obaveza do 2016. godine da moramo da uradimo.

Da bi to uradili prema cenama idejnih projekata, u Vladi nemamo, nama treba četiri milijarde i 600 miliona. Ova vlada je realno sagledavajući to, bio sam predlagač, ušla u realizaciju dela tog projekta, da barem do Niša modernizujemo prugu, za tu prugu, da završimo ''beogradski čvor'' koji ima isti status kao i ''Gazela'' u putnom saobraćaju.

Najslabija tačka u Evropi danas je ''beogradski železnički čvor'' i da modernizujemo, odnosno elektrifikujemo od Niša do Dimitrovgrada, jer je tamo kao u Teksasu, to ste u pravu. Tamo nema električne struje, a to je Koridor 10 koji je mnogo važan. To je naša obaveza. To je ukupno milijardu i 100 miliona evra, koje će Vlada uložiti. Danas već radimo na tri velika projekta, na tri deonice. Jedna je donji stroj – od Niša do Dimitrovgrada, a sredstva su opet obezbeđena iz međunarodnih kredita. Tu nema nikakvih problema da dobijemo međunarodne pare.

Prema tome, molim vas, kada govorimo o kreditima, uvek pitam Ministarstvo finansija da li smo zaduženi, nezaduženi, prezaduženi? Odgovor je jasan. Odgovor ste sami dali. Ako nismo zadužena zemlja, moramo i treba da ulažemo u infrastrukturu. U to valjda niko ne sumnja.

Što se mene tiče, najveća podrška tim našim projektima jeste ruski kredit. Nikada se nisam gadio novca, gospodine Krasiću, ruski, kineski, američki, sasvim je svejedno, ali i ruski kredit, Rusi su tražili da daju u infrastrukturu. Znaju da se taj novac najbrže vraća.

Još jedna stvar. Ako uradimo ovo što smo rekli za autoput do kraja mandata ove vlade, ako uradimo prvu fazu modernizacije železnica, milijardu i 100 miliona, onda će neto devizni priliv, najveći neto devizni priliv, gospodin Vlahović to najbolje zna i u oblasti saobraćaja, sleti avion – uzme pare, ako može da sleti, prođe voz – uzmemo pare, prođe auto, uzmemo novac, prođe brod – uzmemo novac. O Koridoru 7 neću ni da govorim. Dakle, najveći neto devizni priliv je u saobraćaju, dragi moji poslanici i poslanice.

Garantujem da će se ovo vratiti za 10 godina i tu je stepen rentabiliteta 14 ili 15% oba projekta. To je ono što je za vas najvažnije. Nekom drugom prilikom o tome, da vas oko tih stvari ne zamaram.

Još jedno pitanje da ne ostane nedorečeno. Naravno da su Rusi pretpostavljali da ćemo se dogovoriti oko metroa, ali pošto sam bio direktan učesnik razgovora, kao član Mešovitog komiteta, danas nismo spremni, nemamo idejno rešenje za beogradski metro, a novac treba da dođe do kraja godine. Tako bar razgovaraju ljudi koji su danas u Moskvi. Zato smo samo pomerili beogradski metro. Inače, Rusi i danas insistiraju na tom projektu – ključ u ruke, i verujem kada se steknu uslovi, kada se dokumentacija pripremi, da će opet Rusi biti jedni od kandidata za beogradski metro. Nismo izbacili metro da bi finansirali drugi projekat, nego smo samo pomerili, a to je išlo u korist železničke magistralne pruge.

Još jedanput moram da kažem da zahvaljujem svima vama i posebno mi je drago i prijatno. Molim da moje kolege u Vladi ne prozivate zato što nisu ovde. Ovde sam bio ja. Ako smatrate da vam nisam dobro odgovorio, spreman sam da odgovaram dokle hoćete.

(Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Mrkonjiću.

Još nešto ste hteli? Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

Pošto me povukoše sa koridorima, zaboravio sam Kineze. Sporazum koji danas usvajate ima odredbu o privremenom primenjivanju pre stupanja na snagu, posle predugovora. Ide ugovor o izvođenju radova koji će stupiti na snagu po stupanja na snagu kreditnog ugovora, a kreditni ugovor će biti pred vama ovde.

Prema tome, nema šanse da ugovor o kreditu za kinesku stranu vi ne vidite. Hvala najlepše. (Aplauz.)

Whoops, looks like something went wrong.