DRUGA SEDNICA DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 04.11.2009.

6. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

6. dan rada

04.11.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 18:30

OBRAĆANJA

Miroslav Petković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Hvala.
Gospođo predsednice, gospođo Matić, gospodo narodni poslanici, danas raspravljamo o paketu od četiri veoma važna zakona i ako bismo pravili neku gradaciju, dozvolićete da kažem da je zakon o zvaničnoj statistici, verovatno, pored toga što je tehnički zakon, najvažniji u ovom paketu. Uostalom, svi zakoni koje donosi Narodna skupština su važni. Sad, neki su možda manje važni, neki možda malo više važni, ali ono što je najvažnije, to je da svi zakoni koje donosi Narodna skupština Republike Srbije moraju da se poštuju.
Neka ministarstva spremaju određene nacrte, pa taj nacrt dostave Vladi. Vlada utvrdi predlog. Predlog zakona dođe u Narodnu skupštinu, onda se o njemu vodi načelna rasprava, pa rasprava u pojedinostima, u kojoj, uglavnom, poslanici opozicije pokušavaju da poprave taj predlog zakona, a zatim se obavi glasanje i na kraju predsednik Republike donosi ukaz o proglašenju tog zakona.
Podsetiću vas da je Narodna skupština Republike Srbije donela odluku o proglašenju Ustava Republike Srbije, kao najznačajnijeg akta u ovoj državi, kao i da ima posebno zadovoljstvo da u decembru donosi najznačajniji zakon, a to je zakon o budžetu. Naravno, ne mogu da odvojim od zakona o budžetu i zakon o budžetskom sistemu.
Ali, da se vratimo na vrlo važan zakon o zvaničnoj statistici. Ja ću pokušati da napravim paralelu ovog zakona sa, takođe, jednim vrlo važnim zakonom. U čl. 2. i 4. Predloga zakona o zvaničnoj statistici su navedene određene definicije.
Mislim da tu ima 13 definicija koje su vrlo bitne i koje determinišu određene oblasti kojima se ovaj zakon bavi, a u još jednom važnom zakonu, u članu 2, predviđeno je čak 60 definicija, od kojih se, nažalost, mnoge ne poštuju. Da je gospođa Dragutinović prisutna u sali, ona bi svakako znala o kom zakonu govorim.
Takođe, ovaj zakon o zvaničnoj statistici, u svojoj 2. glavi, koja predviđa organizaciju sistema zvanične statistike, znači, ko su odgovorni proizvođači zvanične statistike, šta radi Republički zavod za statistiku, koji su poslovi tog zavoda, predviđa najznačajnije poslove koje Zavod treba da obavi. U članu 31. Zakona o budžetskom sistemu stoje neki rokovi koji se, nažalost, ne poštuju. Statistički gledano, ovaj član zakona je sto odsto prekršen.
Podsetiću vas da ovaj član zakona predviđa da 15. oktobra ministar dostavlja Vladi nacrt zakona o budžetu Republike Srbije. Takođe, u tački 11, ovaj član zakona predviđa da 1. novembra Vlada usvaja predlog zakona o budžetu i dostavlja ga Narodnoj skupštini. Uzgred budi rečeno, danas je 4. novembar 2009. godine. I, da vas podsetim na ono što se dogodilo 29. decembra 2008. godine – usvojen je Zakon o budžetu, iako je morao biti usvojen 15. decembra. Znači, s velikim zakašnjenjem.
Na to su poslanici Demokratske stranke Srbije ukazivali u načelnoj raspravi 13. jula 2009. godine, kada smo razmatrali u ovom domu Zakon o budžetskom sistemu. To smo govorili i 15. jula, kada smo govorili u pojedinostima, i predsednik Republike je 17. jula doneo ukaz o proglašenju Zakona o budžetskom sistemu. Kao i svi ostali akti koje usvoji ova skupština, trebalo je da se poštuju.
Meni je žao, uz sve uvažavanje gospođe Matić, što ministarka Dragutinović danas nije ovde; bar da je došao Slobodan Milosavljević, mislim da bi on možda mogao da nam da neke odgovore na naša pitanja.
Zašto ovo kažem? Moje kolege su do sada ukazivale da statistika mnogo toga pokazuje, mnogo toga otkriva, mnogo toga sakriva, ali se uglavnom radi o nekim brojevima. Kada je gospođa Dragutinović u pitanju, onda sve to pršti od nekih milijardi. Naime, za četiri milijarde je probijen budžetski deficit, pa smo onda čuli da to nije, u stvari, dobar podatak, jer nije potrošeno više para, nego se prihodna strana slabije puni.
Mi smo ukazivali uvek na to da nije problem potrošiti ono što je predviđeno za potrošnju, da će se to svakako potrošiti, ali da prihodna strana ne obećava i da neće moći biti popunjena. Možda je do danas ta ravnoteža, kako nam je ona pokušala da objasni, uspostavljena.
Takođe, statistički gledano, 130 milijardi nije malo novca za Republiku Srbiju, a čuli smo pre neki dan da se to nigde ne vidi u budžetu. Mislio sam da će to moći da se vidi kroz Trezor, ali ministarka je na svoj način objasnila da ona nema kontrolu nad tih 130 milijardi.
Ono što je najstrašnije jeste podatak da je ministarka Dragutinović rekla da je zatekla pravo rasulo u svom ministarstvu i, statistički, gospođa Dragutinović je u tome sto posto u pravu.
Samo da vas podsetim na problem da je pre ministarke Dragutinović ministar finansija bio Mirko Cvetković, koji je sada predsednik Vlade. Pre njega je bio gospodin Mlađan Dinkić, koji je sada potpredsednik Vlade i ministar ekonomije, a pre njega, gospodin Đelić, takođe, potpredsednik Vlade, ministar za nauku.
Katastrofa. To je isto kao da ja pozovem svoje dete i kažem – sine moj mali, evo ti žilet, pa se ti popodne igraj. Budi što kreativniji, pa da vidimo večeras šta si uspeo da napraviš od sebe, svog stana, brata, od svojih prijatelja.
Zakon o statistici sadrži i kaznene odredbe, koje su predviđene u čl. 52, 53. i 54. Tu je jasno navedeno da se novčanom kaznom od 50 do 100.000 kažnjava za prekršaj odgovorni proizvođač zvanične statistike, ukoliko ne dođe do pružanja informacija izveštajne jedinice, i odgovorno lice u proizvođaču zvanične statistike.
Kada pravimo paralelu, pozivam vas ne član 103. Zakona o budžetskom sistemu, gde nema ministra finansija i gde nema predsednika Vlade. Njihova odgovornost u ovom članu uopšte nije predviđena. Zbog toga je Poslanička grupa DSS-a podnela Predlog izmena i dopuna Zakona o budžetskom sistemu, gde se jasno utvrđuje odgovornost ministra finansija ukoliko prekrši Zakon.
Bilo bi normalno, bilo bi moralno i statistički opravdano da gospođa Diana Dragutinović podnese ostavku na mesto ministra finansija i da to toplo preporuči svojim prethodnicima. Uostalom, imali smo priliku juče da vidimo, kada je ''ferari'' žute boje sav razlupan i završio u blatu.
Građani Srbije, mislite o tome. Hvala vam najlepše.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
 Zahvaljujem.
Narodni poslanik Branislav Mitrović, ima reč. Izvolite, gospodine Mitroviću.

Branislav Mitrović

Ujedinjeni regioni Srbije
Gospođo predsednice, uvaženo predsedništvo, gospođo Matić, dame i gospodo narodni poslanici, kada govorimo o zakonu o zvaničnoj statistici, svakako da je jedan od osnovnih razloga zašto se ovaj zakon našao u proceduri – usklađivanje, harmonizacija sa zakonodavstvom EU i UN-a u ovoj oblasti.
Ono što na početku moram da kažem, jeste da sam prilikom iščitavanja ovog zakona, pripremanja ovog govora, stupio u kontakt s ljudima koji se bave statistikom direktno na terenu. Njihova zapažanja su da je ovo dobro urađen zakon i da ga treba što pre doneti, da će u nekom narednom periodu imati značajnu ulogu, pogotovo u onome što nas očekuje, za neke ozbiljne statističke situacije u narednom periodu.
Pre svega, rekao bih zašto je zvanična statistika bitna za jedno društvo. I kada posmatramo principe i načela na kojima se zasniva zvanična statistika, i kada posmatramo samo definiciju zvanične statistike, jasno nam je da je to oblast koja nam omogućava da imamo jedan izvor informacija na osnovu kojih možemo sagledati stanje u nekoj oblasti, a nakon tog ozbiljnog sagledavanja stanja, da donosimo neke odluke, a to su neke bitne odluke o raznim sferama našeg života.
Koje su to oblasti gde zvanična statistika ima značajan uticaj prilikom donošenja odluka? To je, prvenstveno, ekonomija, oblast životne sredine, radne sredine, kao i praćenje demografskih i drugih društvenih kretanja.
Sam zakon o zvaničnoj statistici ima svoj ustavni osnov, i to u članu 97. tačka 11), koji precizira prikupljanje statističkih i drugih podataka od opšteg interesa.
Predlog zakona o zvaničnoj statistici u celosti je sačinjen u skladu s osnovnim principima i odredbama masters plana, kojim je predviđeno da osnovnu zakonsku regulativu u oblasti zvanične statistike treba da čine dva zakona. Prvi, kojim se na nivou države uređuje pravni okvir statističke institucije i njene aktivnosti, i drugi, poseban zakon, koji se donosi radi sprovođenja velikih statističkih akcija, kao što su popis stanovništva i popis poljoprivrede.
Smatram da je dobro što su oba ova popisa regulisana posebnim zakonskim rešenjima, zbog ozbiljnosti samih dešavanja. Gledano u svetskim razmerama, popisi stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i popis poljoprivrede, s jedne strane, predstavljaju najpopularnije statističke akcije, dok su, s druge strane, najobimnija i najkompleksnija statistička istraživanja, kako po sadržaju i metodološkim rešenjima, tako i po svojoj specifičnoj organizaciji.
Sve ovo zahteva podršku zakonodavne vlasti, u vidu donošenja kvalitetnih zakonskih rešenja, a kasnije i stvaranja uslova za njihovu decidnu primenu. Svakako da je za nekoga ko koristi zvaničnu statistiku kao izvor informacija, najpre za sagledavanje stanja, a kasnije za donošenje nekih strateških odluka, vrlo bitno ko prikuplja te podatke, na koji način ih prikuplja, kako ih distribuira, da li su ti podaci kompatibilni s podacima iz okruženja. Jednom rečju, da li su uopšte te informacije relevantne.
Ovaj zakon definiše zvaničnu statistiku koja se zasniva na zajedničkim standardima, zvaničnim definicijama i osnovnim načelima, sa sledećim značenjem. Načelo relevantnosti znači da statistički podaci treba da zadovolje jasno utvrđene uslove informisanja, u skladu sa zadacima zvanične statistike. Zvanična statistika ima obavezu da redovno proverava adekvatnost statističkih podataka i da blagovremeno prepozna nove potrebe korisnika za određenom vrstom podataka.
Drugo načelo je načelo pristrasnosti, koje podrazumeva da se na objektivan način utvrđuju definicije, metode prikupljanja i obrađivanja podataka, kao i njihova diseminacija. Statistički podaci moraju biti zaštićeni od neprofesionalnih uticaja bilo koje vrste.
Treće načelo je načelo pouzdanosti, koji se ogleda u tome da aktivnosti i metode koje se odnose na prikupljanje, obradu i distribuciju statističkih podataka budu usklađene s važećim profesionalnim standardima, naučnim metodama i principima profesionalne etike, kako bi statistički rezultati što verodostojnije odražavali posmatrane pojave. Načelo pravovremenosti znači da vremenski rokovi između prikupljanja podataka, njihove obrade, distribucije i dostavljanja korisnicima na uvid treba da budu minimalni, kao i da se sve promene, kada je reč o podacima, ažurno unose u statističke registre i baze podataka.
Peto načelo je profesionalna nezavisnost. To znači da su za donošenje odluka o definicijama, metodama prikupljanja, obrade i diseminacije podataka zvanične statistike nadležni isključivo odgovorni proizvođači zvanične statistike.
Načelo racionalnosti se odnosi na optimalno korišćenje svih raspoloživih resursa i smanjenje opterećenosti izveštajnih jedinica, kao i na to da obim posla i troškovi neophodni za prikupljanje statističkih podataka treba da budu srazmerni značaju rezultata.
Načelo konzistentnosti znači da zvanični statistički podaci treba da budu međusobno usklađeni u pogledu sadržaja, terminologije i periodike, kao i da budu usklađeni s međunarodno priznatim konceptima, nomenklaturama, klasifikacijama, definicijama i metodama, u cilju postizanja njihove uporedivosti.
Načelo javnosti znači da su svi rezultati obrađenih i neobrađenih podataka zvanične statistike, kao i sve informacije o primenjenim metodama i izvorima podataka koje koriste odgovorni proizvođači zvanične statistike, javni i istovremeno dostupni svim korisnicima.
Deveto načelo statističke poverljivosti podrazumeva zaštitu podataka koji se odnose na pojedinačnu statističku jedinicu, bez obzira na to da li se oni prikupljaju neposredno, prilikom sprovođenja zvaničnih statističkih istraživanja, ili posredno, iz administrativnih i drugih izvora.
Suština ovog načela jeste da odgovorni proizvođači zvanične statistike mogu koristiti individualne podatke isključivo u statističke svrhe. Načelo statističke poverljivosti se ne odnosi na podatke organa državne uprave kao statističkih jedinica. Statistički podatak se, u skladu s ovim načelom, ne može koristiti kao osnov za ostvarivanje prava i stvaranja obaveze izveštajne jedinice.
Deseto načelo – upotreba ličnih podataka isključivo u statističke svrhe, znači da podaci prikupljeni obavljanjem statističkih aktivnosti na koje se odnose odredbe o statističkoj poverljivosti mogu biti korišteni isključivo u skladu s ovim zakonom i posebnim zakonom kojim se reguliše oblast zaštite ličnih podataka, odnosno zaštite privatnosti.
Pre nabrajanja ovih načela, rekao sam da je za onog ko je korisnik podataka zvanične statistike vrlo bitno da li su ti podaci relevantni. Naravno, uz korišćenje i poštovanje svih ovih načela, ti podaci će biti korisni i vrlo bitni za donošenje nekih strateških odluka.
Zakonom su definisani ključni nosioci aktivnosti, tačnije, odgovorni proizvođači zvanične statistike, i to su Republički zavod za statistiku, Narodna banka Srbije, kao i Gradska uprava grada Beograda i ostali odgovorni proizvođači zvanične statistike navedeni u petogodišnjem statističkom programu.
Integralni deo sistema zvanične statistike jeste Savet za zvaničnu statistiku Republike Srbije. Savet daje stručna mišljenja i učestvuje u praćenju realizacije predloga koji se odnose na strategiju razvoja zvanične statistike, petogodišnji statistički program, izmene i dopune tog programa i nacrt izveštaja o njegovoj implementaciji, zatim na potrebu za sprovođenje popisa, revizije glavnih statističkih istraživanja, infrastrukturnih projekata, kao i finansijskih izvora za njihovu implementaciju; na standarde i smernice za primenu osnovnih načela zvanične statistike; na nacrte zakona i drugih pravnih akata koji se odnose na odgovorne proizvođače ili na aktivnosti zvanične statistike.
Aktivnosti zvanične statistike se zasnivaju na petogodišnjem statističkom programu, kao i na godišnjim implementacionim planovima. Program donosi Narodna skupština, a plan Vlada. Ovaj zakon reguliše i način obrade i skladištenja podataka, kao i način njihovog stavljanja na raspolaganje potencijalnim korisnicima.
Što se tiče zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova i o popisu poljoprivrede, jasno je da su to zakoni koji regulišu veoma kompleksne statističke aktivnosti i dobro je što je svaka od ovih aktivnosti regulisana posebnim zakonom. Međutim, jasno je da ovi zakoni čine celinu i da je zakon o zvaničnoj statistici temelj i preduslov da se ove aktivnosti koje nas očekuju 2011. godine uspešno realizuju.
Na kraju, želim, kao primer, da navedem podatke zvanične statistike koji se tiču grada Užica i celog Zlatiborskog okruga.
U periodu od 1991. godine do 2002. godine, broj stanovnika Zlatiborskog okruga se smanjio za 19.074.
Drugi podatak koji želim da prezentujem jeste podatak koji je upozoravajući, a to je da je ispod 10% mladih ljudi iz Zlatiborskog okruga koji odlaze na školovanje u velike univerzitetske centre i koji se ne vraćaju da nastave život u svom gradu ili svojoj opštini. Oba ova podatka se tiču demografskih kretanja i upozoravaju nas na to da znatan broj ljudi Zlatiborskog okruga traži način i mesto za bolji život.
Ono što je uloga ove vlasti, naredne vlasti, jeste da omogući bolje uslove da bi ti ljudi ostali na područjima gde su ranije živeli.
Jedan od glavnih razloga zašto ovi ljudi napuštaju svoja prebivališta jeste nedostatak radnih mesta, nedostatak posla. Mnogo slušamo, i u prethodnom periodu i danas i, nadam se, u narednom periodu da je neophodno obezbediti što veći broj investitora koji će omogućiti nova radna mesta u Zlatiborskom okrugu i u drugim okruzima. Međutim, jedan od osnovnih razloga zašto investitori ne žele da ulažu u taj kraj jeste loša saobraćajna infrastruktura. Na prvom mestu je izgradnja autoputa od Beograda ka južnom Jadranu, jer investitori nemaju interes da ulažu u mesto koje se nalazi 200 km od autoputa, 200 km od plovnog puta, pa je interes svih nas da taj projekat započne što pre.
Pored ova dva, da kažem, negativna podatka zvanične statistike, navešću i dva pozitivna podatka. Tiču se, najpre, obima spoljnotrgovinske razmene regiona u 2008. godini, koji je dostigao nivo od 1218 miliona dolara, što u odnosu na isti period 2007. godine čini povećanje od 8,5%. Stopa rasta izvoza u Zlatiborskom okrugu je daleko iznad stope rasta uvoza, tako da je pozitivan saldo u ovom periodu iznosio 121 milion američkih dolara.
Dominantno mesto u spoljnotrgovinskoj razmeni ima grad Užice, čije je učešće 71%, a u strukturi izvoza, najzastupljeniji su sektori proizvodnje metala, metalnih proizvoda, proizvodnja prehrambenih proizvoda, proizvoda namenske industrije, tekstila i tekstilnih proizvoda. Sa područja regiona Užica najviše se izvozilo u Nemačku, Italiju, Crnu Goru, Sloveniju i BiH.
Drugi podatak, koji se tiče oblasti turizma, a poznato je da Zlatiborski okrug poseduje veliki turistički potencijal, jeste da je u 2008. godini turističke destinacije u Zlatiborskom okrugu posetilo 248.751 turista, dok je broj noćenja u istom periodu bio 948.081, blizu milion noćenja. Nasuprot onim lošim, da kažem, negativnim podacima, imamo dva dobra podatka. Ovo su dve grane koje još više mogu da se razvijaju i koje mogu da pomognu da se oni negativni podaci saniraju. Međutim, i ljudi i menadžeri koji vode velike sisteme, koji su doprineli ovako dobrim rezultatima i u oblasti turizma i u oblasti, najpre, prerade metala, ističu u prvi plan lošu infrastrukturu, saobraćajnu infrastrukturu, te da je glavni problem celog Zlatiborskog okruga, opet ponavljam, izgradnja autoputa Beograd - Južni Jadran.
Jasno je da su ovi podaci zvanične statistike, kao što sam rekao, s jedne strane, upozoravajući, a, s druge strane, ohrabrujući. Ono što je moja obaveza, jeste da danas prenesem poruku 313.396 stanovnika, što je zvanični broj građana Zlatiborskog okruga, koji očekuju da će svi oni koji budu donosili odluku o trasi autoputa, ili alternativnim pristupnim putevima autoputu, uzeti u obzir ove i mnoge druge podatke zvanične statistike, ali najpre činjenicu da je budućnost celog okruga, celog regiona, svih stanovnika, najpre naše dece, vezana za izgradnju autoputa Beograd - Južni Jadran.
U danu za glasanje, Poslanička grupa će podržati ovaj set zakona. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Mitroviću.
Reč ima narodni poslanik Zoran Babić.
...
Srpska napredna stranka

Zoran Babić

Napred Srbijo
Dame i gospodo narodni poslanici, poštujući tradiciju vršenja popisa stanovništva, koja u Srbiji postoji još od 1834. godine, kao i dinamiku vršenja popisa stanovništva, kada su se, u nekim turbulentnim, istorijskim dešavanjima u kojima se Srbija vazda nalazila, ti popisi obavljali na svakih pet, odnosno na svakih deset godina, od kraja Prvog svetskog rata, pa do danas, ne mogu a da ne ukažem na sve manjkavosti ovog predloga zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, predviđenog za 2011. godinu.
Naime, u članu 4. ovog predloga zakona, u podacima o licima, predvideli ste da se lica obuhvaćena popisom izjasne i o broju živorođene dece i o godinama njihovog rođenja.
To je u redu, ali šta ćemo sa decom koja su usvojena ili se nalaze u hraniteljskim porodicama? Još teže, vi ovim predlogom zakona niste predvideli popis dece koja su bez roditeljskog staranja. U ustanovama socijalne zaštite u Srbiji trenutno boravi oko 1.400 dece bez roditeljskog staranja i to nije mala populacija da bi je iko u ovoj državi smeo da zaboravi i ignoriše.
Godišnje se usvoji oko 120 dece, dok je broj potencijalnih usvojitelja čak tri puta veći. Parovi koji se odluče na usvajanje suočavaju se s dugim čekanjem i zahtevnom birokratskom procedurom.
Poslanički klub Napred Srbijo - SNS je podnetim amandmanima pokušao da predlagače zakona ubedi da u proceduru popisa treba da se uključe i popišu deca bez roditeljskog staranja, kao ravnopravni činioci našeg društva, pri čemu Ministarstvo rada i socijalne politike, odnosno zaštite treba da ima značajnu ulogu.
U članu 5. stav 1. odredili ste koje će podatke u domaćinstvima popisivači prikupiti na terenu. Tu je ime i prezime lica na koje se vodi domaćinstvo, srodnički i porodični sastav domaćinstva, naziv naselja, ulica i kućni broj gde je domaćinstvo nastanjeno, tip domaćinstva i osnov po kome domaćinstvo koristi stan.
Sve bi to bilo u redu, međutim, u Srbiji postoji veliki broj naseljenih mesta koja imaju isti naziv, a nalaze se u različitim krajevima Srbije.
Navešću vam neke primere. Aleksandrovac postoji u Braničevskom i Borskom okrugu i, naravno, najpoznatiji je Aleksandrovac župski, u Rasinskom upravnom okrugu. Ili, Guberevac u Jablaničkom i u Šumadijskom upravnom okrugu, ili naselje Jabuka, pored Pančeva, ali i u Zlatiborskom upravnom okrugu.
Prilikom korišćenja materijala dobijenog popisom na ovakav način, doći će do velike konfuzije ukoliko ne prihvatite amandman SNS kojim se uvodi jedan osnovni tehnički detalj, a to je da pored naziva naselja stoji i poštanski broj, kojim će se izvršiti jasna diferencijacija naseljenih mesta.
U član 12. propisali ste u kojim slučajevima Ministarstvo odbrane organizuje i sprovodi popis vojnih i civilnih lica i taj popis se odnosi na lica koja u vreme popisa stanuju u kasarnama, vojnim školama i sličnim vojnim ustanovama, kao i popisivanje lica na odsluženju vojnog roka.
Međutim, nigde niste predvideli, a podsetiću vas da ste usvojili Zakon o učešću pripadnika Vojske Srbije u multinacionalnim snagama, ko će i na koji način izvršiti popis pripadnika Vojske Srbije, građana Republike Srbije, koje ćete do 2011. godine, kada je termin za obavljanje popisa, siguran sam, poslati na neka ratišta poput Iraka ili Avganistana. Da li je moguće da vi te ljude u startu smatrate prekobrojnim i nepotrebnim?
Neprimerena je i formulacija koju ste dali u članu 26, gde ste popisivače obavezali da prikupljene podatke čuvaju kao tajnu. Naime, tajna je i kada se deca u školi poveravaju ko se kome dopada i čuvaju te podatke, a u ozbiljnim državama, Srbija to, nažalost, nije, i u ozbiljnim zakonima, ovaj predlog zakona to definitivno nije, postoji klasifikacija tajnih podataka na državne tajne, strogo poverljive i interne. Da li, ovom labavom formulacijom, pravite teren da prikupljeni podaci, pored Republičkog zavoda za statistiku, završe i u pojedinim centralama stranaka na vlasti, kako biste se što bolje pripremili za predstojeće izbore?
Članovima 29, 30 i 31. Predloga zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. godine, u kaznenim odredbama, po iznosima kazni poistovetili ste fizičko lice obuhvaćeno popisom, koje može samo jednom da ne da tražene podatke, ili da da pogrešne podatke, s popisivačima koji mogu u velikom broju slučajeva da upišu pogrešne podatke. Vi ćete kaznama od 20 do 50 hiljada dinara kazniti i jedne i druge, što je neprimereno, jer su odgovornosti popisivača neuporedivo veće.
Sada dolazimo do onog najvažnijeg. U članu 10. ovog predloga zakona predvideli ste da se popisne komisije sastoje od najmanje pet članova. Smatram da je odrednica ''najmanje'' veoma široka i, u najmanju ruku, bezobrazna, jer ako usvojite ovakav predlog zakona, to će značiti da možete da formirate popisne komisije i od 20-30 članova. Na taj način nepotrebno rasipate novac građana Republike Srbije, kojeg u budžetu nema ni za mnogo fundamentalnije stvari.
Mislim da je to i jedna od skrivenih namena ovakvog predloga zakona, jer ste predvideli da ćete 2011. godine obavljati i kontrolisati terensko prikupljanje podataka više od 60.000 učesnika, od čega 55.000 popisivača, uključujući i rezervne popisivače, 6.500 opštinskih instruktora, 1.500 članova popisnih komisija, 200 republičkih inspektora i oko 50 supervizora.
Zašto vam je, gospođo ministre, za popis 2011. godine potrebno više od 60.000 popisivača, odnosno učesnika, ako je poslednji popis, koji je obavljen u Srbiji 2002. godine, obavljen sa 40.000 popisivača i 4.000 opštinskih instruktora? Da li se teritorija Srbije povećala za trećinu? Da li za ovih deset godina imamo privredni priraštaj od 30%, pa vam je potrebno i 30% više popisivača?
Da je ovo još jedno besomučno razbacivanje novca građana Srbije govori komparacija s popisom obavljenim 2002. godine, koji je koštao 900.000.000 dinara, što je po srednjem kursu Narodne banke Srbije od 1. juna 2002. godine iznosilo 29.000.000 tadašnjih nemačkih maraka, dok ste za obavljanje popisa 2011. godine, shodno članovima 20. i 21. ovog predloga zakona, za troškove, odnosno za finansiranje poslova Republičkog geodetskog zavoda i Republičkog zavoda za statistiku predvideli da potrošite ukupno 2.896.327.900 dinara, što po sadašnjem kursu iznosi 31 milion evra.
Koji su to vanredni popisni poslovi na koje ćete potrošiti više nego duplo više novca i za šta ćete angažovati 30% više popisivača nego za popis od pre deset godina? Mislim da ste, gospođo ministre, odgovore na ta pitanja dužni i građanima Srbije i nama narodnim poslanicima.
Ono o čemu sam se nadao da ćemo danas razgovarati bio je sam sistem prikupljanja informacija, odnosno da li će se raditi po starom i veoma skupom principu – od vrata do vrata, ili poštom. Naime, u prošlosti su dominirali popisi koje su vršili popisivači direktno ovlašćeni za taj posao od strane države, dok danas postoji metod samopopisivanja, gde stanovnik sam popunjava upitnik-popisnicu i šalje je poštom ili elektronskim putem statističkoj instituciji koja sprovodi popis.
U SAD se ovakav popis sprovodi od 1970. godine, a u Kanadi od 1971. godine, samo u Srbiji ne može, izgleda.
Kod ovog metoda, stanovnik bira da li će popuniti skraćeni ili duži obrazac popisnice. Iako se mnogi odlučuju za skraćeni obrazac, podaci dobijeni iz dužih obrazaca za brojčano velike države predstavljaju statistički relevantnu težinu za izvođenje generalizacija za celokupno stanovništvo. Ovaj metod umnogome pojeftinjuje sam postupak izvođenja popisa.
Da ste sada, primenjujući princip samopopisivanja, izašli pred građane Srbije i pozvali ih na saradnju, zbog koje će država Srbija uštedeti 30 miliona evra, siguran sam da biste naišli na odobravanje i podršku svih struktura našeg društva. Imali ste i drugu mogućnost, za koju se sve više u poslednje vreme opredeljujete, a to je metod kazni i prisila, baš kao što je pre par dana i najavio ministar Dulić, da će svi građani koji ne uđu u postupak legalizacije morati da plaćaju neizdrživo i mnogostruko veće poreze na imovinu. To je u redu za nelegalne komercijalne objekte, odnosno objekte izgrađene za tržište, ali šta ćemo sa milionima seoskih objekata, za koje nije postojala zakonska regulativa u trenutku gradnje, pa se sada vode kao nelegalni?
Smatram da Predlog zakona o popisu stanovništva nije u duhu štednje, već je veoma rasipnički, u detaljima manjkav i nedorečen i zbog toga će u danu za glasanje poslanici Poslaničke grupe Napred Srbijo - SNS glasati protiv ovog predloga zakona.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
 Zahvaljujem.
Reč ima gospodin Mihailo Purić.

Mihailo Purić

Za evropsku Srbiju
Poštovana predsednice Skupštine, uvažena ministarko, uvaženi narodni poslanici, pred nama su četiri predloga zakona koji su veoma značajni, a to su predlozi zakona o klasifikaciji delatnosti, o zvaničnoj statistici, o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. godini i o popisu poljoprivrede u 2011. godini. U svom izlaganju ću se najviše osvrnuti na Predlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. godini.
Želim, pre svega, da kažem da je popis stanovništva najobimnije i najkompleksnije statističko istraživanje, kako po sadržaju i metodološkim rešenjima, tako i po svojoj specifičnoj organizaciji.
Popisivanje stanovništva kod nas ima vrlo dugu tradiciju. Popisi su vršeni na svakih pet godina, zato oni i danas imaju izuzetan istoriografski značaj. U periodu između dva svetska rata izvršena su samo dva popisa stanovništva, i to 1921. i 1931. godine. Posle Drugog svetskog rata, 1948. godine, izvršen je prvi skraćeni popis stanovništva, a 1953. godine i prvi kompletan posleratni popis stanovništva, a počev od 1961. godine, na osnovu preporuka UN-a, uspostavlja se desetogodišnja periodika sprovođenja popisa stanovništva. Poslednji popis stanovništva u Srbiji je sproveden 2002. godine.
Pre svega, želim da kažem da se u članu 1. zakona utvrđuje pravni okvir, kojim su definisani sadržaj, priprema, organizacija i sprovođenje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. godini u Republici Srbiji. Popis se sprovodi u periodu od 1. do 15. aprila 2011. godine.
Popisom stanovništva u 2011. godine biće utvrđeno brojno stanje i najbitnije karakteristike porodica, poljoprivrednih gazdinstava i zgrada. Dobićemo značajne podatke o broju i teritorijalnom razmeštaju staračkih domaćinstava, kao i o veličini i stepenu iskorišćenosti poljoprivrednih fondova koji se nalaze u njihovom posedu.
Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. godini, pri put posle Drugog svetskog rata, biće prikupljeni podaci o funkcionalnoj sposobnosti lica za obavljanje svakodnevnih delatnosti, čime će se stvoriti uslovi za formiranje jedinstvene baze podataka za osobe s invaliditetom, što je veoma značajno.
Jedan od suštinskih ciljeva popisa stanovništva biće identifikaciono povezivanje stanovništva, domaćinstava i stanova sa Predlogom zakona o popisu poljoprivrede. Napominjem da je kod nas popis poljoprivrede poslednji put sproveden još davne 1960. godine.
Jedan od značajnih ciljeva jeste da se sadržaj i metodologija popisa u optimalnoj meri usaglase s preporukama međunarodnih statističkih organizacija, kako bi bila osigurana međunarodna uporedivost rezultata popisa, pri čemu se ne sme narušiti uporedivost podataka popisa 2011. godine s podacima prethodnog popisa u Srbiji.
Usvajanjem zakona, država Srbija na jedinstven način pravno reguliše prava i obaveze Ministarstva i drugih organa i organizacija oko pripreme, organizovanja i sprovođenja popisa stanovništva.
Ono što je bitno jeste da Republički zavod za statistiku ima ključnu ulogu u svim fazama sprovođenja popisa stanovništva. Popis priprema, organizuje i sprovodi RZS, kao neposredni nosilac aktivnosti na pripremama organizovanim u sprovođenju popisa stanovništva na celoj teritoriji Republike Srbije, utvrđuje jedinstvena metodološka rešenja i standarde, a sve u cilju dobijanja što sadržajnijih i validnih podataka.
U članu 2. Predloga zakona definišu se jedinice koje se popisom obuhvataju i to su, pre svega, državljani Republike Srbije, strani državljani, lica bez državljanstva koja imaju prebivalište u Republici Srbiji, kao i domaćinstva i lica iz stava 1. Predloga zakona u članu 2, stanovi i druge naseljene prostorije.
U članu 10. Predloga zakona definišu se i poslovi popisnih komisija, pa se kaže da popisne komisije rukovode pripremama, organizacijom i sprovođenjem popisa na teritoriji opština, gradova i grada Beograda.
Popisne komisije su odgovorne za blagovremeno preduzimanje potrebnih mera radi obezbeđenja svih priprema za popis i za organizaciju kvalitetnog popisa stanovništva. Popisne komisije se sastoje, kao što je rečeno, od najmanje pet članova.
Usvajanjem zakona o popisu stanovništva, a zatim rezultatima popisa 2011. godine, dobićemo izuzetno značajne ne samo s aspekta praćenja složenih demografskih, socijalno-ekonomskih okvira naše populacije, već i s aspekta praćenja uspešnosti realizacije statističkih ciljeva koje je usvojila Vlada Republike Srbije.
Što se tiče Predloga zakona o popisu poljoprivrede, želim da istaknem da na putu pristupanja EU poljoprivreda Srbije mora da se prilagodi nizu propisa i standarda koje propisuje EU, koji će u velikoj meri izmeniti stanje u našoj poljoprivredi.
Set zakona, pravila i procedura koje treba usvojiti u poljoprivredi obuhvata zakonske standarde, zajedničku poljoprivrednu politiku i strukturne fondove. Osnovni preduslov za početak prilagođavanja jeste i sprovođenje kompletnog popisa poljoprivrede u 2011. godini.
Podaci dobijeni popisom omogućiće pregled stanja u Republici Srbiji na nacionalnom, lokalnom nivou i na nivou gazdinstava. Popis poljoprivrede, zajedno s redovnim istraživanjima na uzorku, predstavljaće okosnicu sistema poljoprivredne statistike.
Predstojećim popisom poljoprivrede, koji mora biti u potpunosti harmonizovan sa svetskim standardima i preporukama, obezbediće se podaci koji će biti osnova za sva buduća istraživanja statistike poljoprivrede u Republici Srbiji.
Želim da kažem da će se usvajanjem ova četiri zakona stvoriti uslovi za bolji i brži razvoj Republike Srbije i predstavnici ZES će u danu za glasanje glasati za ove predloge zakona. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Dobrislav Prelić. Izvolite.

Dobrislav Prelić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, prvo ću se obratiti gospođi Matić, nadam se da neće shvatiti ništa lično, ali ovo je još jedan od primera kako se predstavnici Vlade odnose prema zakonima koji dolaze u Narodnu skupštinu Republike Srbije.
Uz sve uvažavanje, svoje izlaganje ću danas posvetiti zakonu o popisu poljoprivrede. Mislim da stvarno ne biste mogli da mi odgovorite na sve ono što želim da kažem a za šta mislim da je jako bitno, pre svega, za građane Srbije. Ali, dobro, videli smo prekjuče, kad su se pojavili ovde ministar Dinkić i ministar Marković i kada su posle toga otišli, pa je sednica prekinuta. To dovoljno govori o ozbiljnosti ministara kada treba da brane zakone koji dolaze u skupštinsku proceduru.
Gospođo ministre, prvo ćemo početi o Predlogu zakona o popisu stanovništva. U članu 7. se kaže – podaci o poljoprivrednim gazdinstvima, porodicama i zgradama, a u zakonu o popisu poljoprivrede, u članu 2, kaže se – koordinacija aktivnosti između popisa stanovništva i popisa poljoprivrede treba da doprinese uštedi u finansijskim sredstvima, kao i povećanju korisnosti podataka iz ova dva popisa.
Želim da ukažem koliko ste kontradiktorni i koliko ne obraćate pažnju na zakone koje dostavljate Narodnoj skupštini; verovatno ih prepisujete od svojih nalogodavaca.
Ono što je principijelni stav SRS-a, to su sredstva koja su predviđena zakonom o popisu poljoprivrede, a i zakonom o popisu stanovništva i domaćinstva.
Kada je sve ovo predviđeno u članu 7, zbog čega vam treba ovo u članu 2. zakona o popisu poljoprivrede, pogotovo milijardu i 500 miliona koje ste predvideli za te namene? To je još jedan dokaz da vi arčite sredstva poreskih obveznika i da, što je prepoznatljivo kada ste vi u pitanju, najmanje vodite računa o građanima Srbije.
Vas karakteriše, u ovih prethodnih devet godina, bukvalno, uništenje naše privrede. Sada je na red došla i poljoprivreda. To ste nedvosmisleno pokazali, pre svega, jasno je dala do znanja i ministarka finansija, još rebalansom budžeta za 2008. godinu, kada je rekla – zašto niko neće da se odrekne subvencije?
U 2008. godini, kad su subvencije upitanju, u odnosu na prethodnu godinu, otprilike, jedna trećina je isplaćena našim poljoprivrednim proizvođačima.
To ste uradili na jedan lukav i perfidan način, gde ste kasnije uredbama uredili da poljoprivredni penzioneri mogu da ostvare samo 30% subvencija, a nekomercijalna gazdinstva – ni tu mizernu pomoć od 40.000 dinara, koju su imali na godišnjem nivou, a da ne govorim o tome koliko poljoprivrednog obradivog zemljišta, jednostavno, nije ušlo u ovaj sistem i ljudi nisu dobili subvencije.
Podsetiću vas da su u 2007. godini preko milijardu dinara dobili ljudi koji su uzimali zemlju u zakup, koji su te parcele evidentirali i ostvarili subvencije od 12.000 dinara po hektaru. Tu zemlju u zakup su uzeli po početnim cenama od 7.000 i 8.000 dinara. Znači, oni su startu bili u plusu.
Ti ljudi će i ovim popisom poljoprivrede biti lako obuhvaćeni i lako ćete izvršiti popis poljoprivrede, jer pet tajkuna je 70% obradive poljoprivredne zemlje kupilo u Vojvodini. Znate kako su je kupili? Obično su kupovali u maju i junu, kada je proizvodnja zasnovana, bez dinara ulaganja, plus ovo što sam rekao, ali to su verovatno ljudi koji su morali adekvatno i da vrate vama, pre svega, u predizbornim kampanjama.
Ono što je jako bitno, to je da su u predizbornim kampanjama mnogi ministri išli po našim selima. Obilazili su staje, objekte, neki ministri čak nisu uspeli da razlikuju kravu od bika. Obećavali su brda i doline, pomoć poljoprivredi.
Ono što je činjenica i što bi trebalo da verujemo, to je lista koju je sačinio Republički zavod za statistiku, lista prvih 10 proizvoda u izvozu od kojih je Srbija najviše zaradila. Među 10 proizvoda je malina, ali to je jedna tradicija, dugi niz godina, i 19.000.000 dolara je Srbija tu zaradila. Na šestom mestu je kukuruz, gde je Srbija zaradila 16.000.000 dolara, a mi se sada pitamo gde je tu voće, povrće, meso mleko itd.
Ono što malo bode oči, to je da su na osmom mestu, verovali ili ne, gospodo narodni poslanici i poštovani građani Srbije, hulahop čarape, gde je Srbija zaradila 10.000.000 dolara. Lepa preporuka za naše poljoprivrednike da u staje ubace po koju mašinu i da počnu da se bave proizvodnjom hulahop čarapa, jer je očigledno da od poljoprivrede nema vajde, a način na koji ovo ministarstvo vodi poljoprivredu, a, bogami, i vaši prethodnici, vodi totalnom uništenju našeg agrara i našeg sela.
Ono što bih hteo još da napomenem jeste da svaku vladu karakteriše rad u prethodnom periodu; naša istorija pamti sve, pisaće apsolutno o svemu. Pisala je o caru Lazaru, Obiliću, Josipu Brozu, pisala je o Vuku Brankoviću izdajniku, pisaće i o periodu vaše vladavine, pisaće i o tome kako je Zoran Đinđić rekao – vodite Vojislava Šešelja iz Srbije i ne vraćajte ga više, ali će svakako pisati i da prof. dr Vojislav Šešelj u Haškom tribunalu zlatnim slovima ispisuje stranice srpske istorije. U to budite sigurni, a mi ćemo se potruditi da u ovo malo vremena koje ste ovim poslovnikom predvideli prezentujemo našim građanima šta su vaše namere i gde vodite Srbiju. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Đorđe Milićević ima reč. Izvolite.