DRUGA SEDNICA DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 04.11.2009.

6. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

6. dan rada

04.11.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 18:30

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodni poslaniče, upućujem vas na čitanje odredaba Poslovnika. Odredba o rezervisanom vremenu za citiranje ne važi već devet meseci. Zaista vas molim da ne zloupotrebljavate pravo da čitamo sopstvene propise i da se ponašamo tako da pokažemo da delimo zajedničko poštovanje prema domu u kome svi radimo. Odredba o vremenu rezervisanom za citiranje ne postoji od usvajanje novog poslovnika.
...
Srpska napredna stranka

Tomislav Nikolić

Napred Srbijo
Dobro. Sada mi oduzmite ovo vreme za koje ste me  davili dok sam tražio reč.
Gospođo Čomić, da bi u jednoj skupštini bilo demokratije, moraju da postoje pravila po kojima Skupština radi. Ta pravila moraju da budu univerzalna i ne mogu da zavise od toga da li Skupštinu vodi Slavica Đukić-Dejanović ili Gordana Čomić.
Predsednik Narodne skupštine je 3. novembra prekinula sednicu Narodne skupštine zato što nije bilo ovlašćenog predstavnika Vlade na sednici i jasno je rekla – prekidam zato što nema predstavnika Vlade.
Koji su motivi da vi nekada prekinete sednicu, a nekada ne, ne interesuje me. Ako se sednica prekida kada nema predstavnika Vlade, a po članu 87. on učestvuje u radu Narodne skupštine, on nije gost koga ste pozvali, ako se sednica prekida kada je vodi predsednik, mora da je prekine i potpredsednik, kada vodi sednicu. To je pravilo koje morate da poštujete.
Ako je predsednik Skupštine napravila presedan, veoma ispravan presedan, po mom mišljenju, presedan koji bi Vladi trebalo da kaže koliko cenimo Narodnu skupštinu, onda vi morate da poštujete taj presedan.
Nije dovoljno to što imate pravo da progovorite kada god hoćete, da prekinete koga god hoćete.
Ni na Divljem zapadu nije bilo dovoljno što je neko držao pištolj u ruci, što je neko sprovodio zakon puškom. I oni su odmakli daleko od toga, ustanovili …
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Dva minuta. Vreme za izricanje povrede Poslovnika je iskorišćeno. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Tomislav Nikolić

Napred Srbijo
Da li ste mi odbili vreme u kom ste vi govorili?
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodni poslaniče, još jedanput, na sednici se određuje pauza u slučajevima kada Vlada obavesti Narodnu skupštinu da nema nijednog člana Vlade koga bi ovlastila da prisustvuje sednici i to je učinjeno već nekoliko puta u toku rada, ne samo ovog jesenjeg zasedanja, nego i u toku vanrednog, i u toku prolećnog zasedanja, i to će biti učinjeno svaki sledeći put, s iskrenom nadom da ćemo nas 250 poslati jasnu poruku Vladi, kao organu izvršne vlasti, da je u obavezi da nas obavesti koga šalje kao predstavnika i za koju tačku dnevnog reda.
Danas je Vlada ovlastila predstavnika. Predstavnica Vlade je prisustvovala većem delu sednice, a svaki ministar ili ministarka, kako sam već dva puta objasnila, svaki predstavnik Vlade ima pravo na kratke izostanke za vršenje drugih obaveza.
Pošto želite da znate da li je praksa jedinstvena – jeste. Pošto želimo da vidimo da li ima ministara koji zaista poštuju to, onda, za vašu informaciju, jedini ministar koji nijednog trenutka nije napustio salu Narodne skupštine jeste ministar Nebojša Bradić, ministar kulture. Svi ostali ministri su izostajali kraće ili duže sa sednice Narodne skupštine.
Razlog zašto sam upozorila narodnog poslanika je taj što je rekao da Narodna skupština toleriše i radi bez predstavnika Vlade stalno, što nije tačno i ne koristi nijednoj poslaničkoj grupi, niti koristi Narodnoj skupštini.
Narodni poslanik Zoran Nikolić želi da govori o povredi Poslovnika i dobija reč na osnovu člana 100. stav 1.

Zoran Nikolić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Zahvaljujem. Pozivam se na član 27. Poslovnika. Pretpostavljam da je on i po vašem tumačenju još uvek na snazi, a, između ostalog, govori da ste kao predsedavajuća u obavezi da se starate o redu na Skupštini.
Ako vi nama date predlog da doživljavamo ovu skupštinu kao da je prisutna ministarka Matić, onda je sasvim u redu. Dakle, ako nam naredite da je ministarka Matić ovde prisutna, tu činjenicu ću uvažiti, jer ipak moram poštovati predsedništvo i vas kao predsedavajućeg. Onda ću se, u izlaganju, kasnije njoj obratiti i postaviti par pitanja i pretpostavljam da ću od nje dobiti odgovor.
Ako Vlada nije poslala dopis da niko neće biti prisutan, to nema nikakve veze s faktičkim stanjem u ovoj sali. Da li je ministarka ovde prisutna, ili je još uvek na pauzi? Ako je prisutna, a vi očigledno tvrdite da jeste prisutna, onda sasvim regularno možemo nastaviti rad. Ali, ako nije prisutna, objasnite nam, molim vas – kako možemo da radimo ako nema predstavnika Vlade?
Mi raspravljamo ovde o važnim zakonima, o setu od četiri zakona koji su vezani za statistiku, popis, poljoprivredu itd. Potrebno je da u ovoj raspravi dobijemo i neke odgovore na dileme koje imamo vezano za ove zakone. Ko će nam dati taj odgovor – ministarka Matić, jer je, po vašim rečima, očigledno prisutna u ovoj sali?
Ako je tako i ako je ovo virtuelna Skupština, onda hajde da se svi ponašamo na virtuelni način. Zaista, ovo nema veze sa zdravom logikom, odnosno kosi se sa zdravom logikom.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Nema povrede člana 27. Ja se staram o redu na sednici Narodne skupštine i četvrti put kažem da svaki predstavnik Vlade o čijem je prisustvu Vlada obavestila Narodnu skupštinu da će biti na sednici ima pravo na izostanke, kratke, tokom sednice.
Dakle, onog trenutka kada budem govorila drugačije...
(Zoran Nikolić, s mesta: Gde to piše?)
(Dragan Todorović, s mesta: Koliko dugo izostanu?)
Narodne poslanike molim da ne dobacuju s mesta, pošto ja primenjujem sve odredbe Poslovnika Narodne skupštine dok dajem objašnjenja.
Takođe, upozoravam sve one koji krše odredbu po kojoj ne smemo da dobacujemo s mesta, da to ne čine.
Ja vas molim da u vašem viđenju gde je povređen Poslovnik ne citirate pogrešno ono što dam kao objašnjenje, da ne biste doveli u zabludu, dakle, izostanak.
Narodni poslanik Dušan Marić ima reč, posle njega narodni poslanik Miletić Mihajlović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Dušan Marić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, po opšteprihvaćenim međunarodnim i domaćim standardima, srpski narod je popis stanovništva iz 2002. godine dočekao u stanju duboke demografske starosti.
U proteklih osam godina država nije preduzela apsolutno ništa da zaustavi proces ubrzanog starenja i nestajanja srpske nacije. Naprotiv, stanje u kome dočekujemo popis 2011. godine gore je nego 2002. godine, iako ste vi uoči 5. oktobra, podsećam, 2000. godine, tvrdili da imate demografsku strategiju koja će, kada preuzmete vlast obezbediti, smanjenje smrtnosti i povećanje nataliteta. Evo rezultata.
Samo 2008. godine, u Srbiji je umrlo 33.628 ljudi više nego što ih je rođeno. To znači da je prošle godine Srbija ostala bez jednog grada veličine Jagodine. Poređenja radi, 1998. godine, koja je, kao što znate, bila ratna godina, broj umrlih je bio 23.064 veći od broja rođenih. Praktično, vaša ''demokratija'', kako je nazivate, Miloševićevu "diktaturu" je u ovom neslavnom nadmetanju nadmašila za 10.500 duša, a u procentima to iznosi 45%.
Takođe, u 1998. godini umrlo je 99.376 stanovnika Srbije, a prošle godine – 102.711. Dok je u 1998. godini u Srbiji rođeno 76.330 dece, prošle godine ih je bilo 69.083, odnosno 7.000 manje.
Ako napravimo poređenje između 2005. i 1990. godine, dobijamo podatak da se broj novorođenčadi u Srbiji smanjio za 20%, dok je broj umrlih povećan za 24,9%. U Evropi je jedino u Bugarskoj i Mađarskoj razlika između broja umrlih i rođenih veća nego u Srbiji.
Ima istoričara koji tvrde da su Srbi po poreklu najstariji narod. Po poreklu možda i nisu, ali po starosti jesu. Prosečna starost stanovnika Srbije iznosi 41 godinu.
(Žagor u sali.)
Gospođo Čomić, ja vas molim da mi omogućite da nastavim. Nemam nameru da se nadvikujem s narodnim poslanicima iz vladajućih stranaka.
(Predsedavajuća zvonom opominje poslanike.)
Hvala.
Prosečna starost stanovnika je 41 godina – po tome smo prvi u Evropi i među deset najstarijih nacija na svetu. Smanjenje ukupnog broja stanovništva Srbije, posebno Srba u Srbiji, već bi poprimilo katastrofalne razmere da se nije dogodilo doseljavanje 700.000 Srba iz Hrvatske i BiH u vreme ratova od 1991. do 2000. godine.
U Knjaževcu, Svrljigu, Gadžinom Hanu, Crnoj Travi i Babušnici, prosečna starost stanovništva iznosi neverovatnih 47 godina.
(Žagor u sali. Dragan Todorović, s mesta: Šta se ovo dešava u Skupštini?)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Molim narodne poslanike da ne dobacuju i da omoguće narodnom poslaniku Dušanu Mariću da svoje izlaganje obavi po poslovničkim odredbama.
...
Srpska napredna stranka

Dušan Marić

Srpska radikalna stranka
Ja vas molim da mi uračunate ovih pola minuta vremena. Hvala vam.
Čak i u Beogradu, u kojem se nalaze dva najveća porodilišta u Srbiji, prošle godine je broj umrlih bio za 2% veći od broja rođenih. Broj starijih od 65 godina je veći od broja mlađih od 15 godina i ta razlika će se, prema procenama, stalno povećavati.
Prošle godine, od ukupno 165 opština u Srbiji, samo u osam opština je broj rođenih bio veći od broja umrlih. Od tih osam opština, samo u tri opštine (Preševo, Novi Pazar i Tutin) može se govoriti o željenoj stopi nataliteta.
Takođe, prošle godine, u 1346 naselja u Srbiji nije rođeno nijedno dete. Samo u Vojvodini je prošle godine registrovano 25.000 potpuno napuštenih seoskih imanja.
Po pretposlednjem popisu stanovništva 1981. godine, 9,9% stanovništva u Srbiji činila su deca mlađa od sedam godina. Po popisu koji je izvršen 2002. godine, taj broj se smanjio za jednu trećinu i iznosio je 6,6%. Tek svaki četvrti stanovnik Srbije mlađi je od 19 godina. Poređenja radi, mlađi ljudi od 19 godina čine 54% stanovništva KiM-a.
Dodatno zabrinjava činjenica da je u Srbiji procesom starenja više zahvaćeno žensko nego muško stanovništvo. Posebno je primetno opadanje broja žena u najboljem životnom dobu za rađanje, između 24 i 35 godina.
Što se tiče mladih, oni i dalje beže iz Srbije, ništa manje nego pre 15 godina. Poslednje ankete pokazuju da je čak neverovatnih 84% mladih Srba spremno da radi boljeg života napusti zemlju. Inače, godišnje Srbiju napusti 20.000 stanovnika.
Kao logična posledica lošeg odnosa države prema sopstvenom narodu, jednog opšteg beznađa, moralnog sunovrata i socijalno- ekonomske situacije, u Srbiji je sve manje brakova, a sve više razvoda. U 1998. godini, na 100 sklopljenih brakova bilo je 18 razvoda, a prošle godine – više od 22 razvoda. Još malo, pa će se svaki četvrti brak u Srbiji završavati razvodom.
Što se tiče brakova koji opstaju, stanje je sledeće – Srbi smatraju da im je jedno dete sasvim dovoljno, međutim, statistika pokazuje da ne rađaju ni to jedno. Na svaki brak u Srbiji statistički dolazi 0,88% dece.
Posledica takvog opredeljenja je činjenica da je prošle godine samo u državnim zdravstvenim ustanovama izvršeno 19.000 abortusa. Procene govore da je najmanje dva puta toliko pobačaja izvršeno u privatnim zdravstvenim ambulantama.
Ako se tome dodaju namerni pobačaji izvršeni na divlje i pobačaji koji nisu rezultat opredeljenja trudnica, nego posledica zdravstvenih problema – godišnje oko 60.000 Srba biva ubijeno pre rođenja. To je otprilike za 15.000 više nego što iznosi ukupan broj žrtava srpskog naroda u svim ratovima koji su vođeni od 1991. do 1999. godine.
Sumornu demografsku sliku u Srbiji upotpunjava činjenica da svake godine nekoliko hiljada Srba nastrada nasilnom smrću. Samo prošle godine, u saobraćajnim i drugim nesrećama, ubistvima i samoubistvima, stradalo je 3.692 građana Srbije. Od toga, njih 1.500 je izvršilo samoubistvo. Praktično, u proseku, svakog dana u Srbiji u raznim nesrećama strada troje, a samoubistvo izvrši četvoro ljudi.
Postavlja se pitanje – šta ste vi kao vlast preduzeli da se ova sumorna slika promeni, da broj rođenih u Srbiji bude veći od broja umrlih? Ništa vredno pomena. S jedne strane, stalno smanjujete budžetska sredstva namenjena trudnicama i deci. S druge strane, stvorili ste društveni ambijent u kojem su trudnice, objektivno, u nekim segmentima postale građani drugog reda. Stvar je otišla toliko daleko da trudnica u Srbiji ne može da dobije posao, a devojke i mlađe žene koje se zapošljavaju se čak i javno prisiljavaju, često i pismeno obavezuju da potpišu da u narednih tri ili pet godina neće rađati.
Ukoliko prirodni priraštaj ostane na ovakvom nivou, a ne dogodi se određena migracija stanovništva u Srbiji, što je malo verovatno, za 40 godina broj stanovnika Srbije će se smanjiti za 1.500.000, odnosno 20%.
Inače, Srbi su jedini narod na Balkanskom poluostrvu čiji se broj smanjio u odnosu na broj stanovnika na početku 20. veka. Po analizi koju je radio nemački geograf Alojz Fišer, u poslednjih 100 godina, turski narod se brojčano uvećao za 400%, albanski narod – 700%, rumunski – 45%, grčki – za 35%. Jedino je Srba manje nego 1901. godine.
Situacija će se drastično pogoršati ukoliko uđemo u EU. Procene govore da će u tom slučaju stotine hiljada građana, uglavnom mladih, trajno napustiti Srbiju. Poređenja radi i kao ilustracija, nakon prijema u EU, Bugarsku je napustilo milion, a Rumuniju je napustilo tri miliona građana. Svi oni su otišli privremeno, a ostali trajno.
Sve ovo upozorava da je poslednji trenutak za duhovnu i biološku obnovu Srbije, da Srbi za 200-300 godina ne bi bili lekcija u nekom tuđem udžbeniku istorije i geografije. U okviru te strategije, po mom mišljenju, potrebno je učiniti sledeće: prvo, osnovati državni fond za obnavljanje stanovništva, u koji bi se izdvajao određeni procenat od svake novčane transakcije koja se obavi u Srbiji. Tom fondu bi trebalo da pripadne i sva imovina oduzeta u borbi države protiv organizovanog kriminala i sva imovina koja nema naslednike.
Drugo, starosnu granicu za odlazak žena u penziju, ženi koje rode prvo dete, smanjiti za godinu, za drugo dete – dve godine, za treće – tri godine, za četvrto – pet godina. Treće, ženama koje rode petoro dece treba dodeliti nacionalnu penziju u visini prosečne plate u Srbiji. Ukoliko nije rešeno, rešiti im stambeno pitanje.
Četvrto, otkupiti mladim bračnim parovima i besplatno podeliti napuštena seoska imanja. Rekao sam da ih samo u Vojvodini ima 25.000. Peto, doneti zakon o stimulativnim merama za zapošljavanje trudnica koji bi obezbedio da sve trudnice koje nisu u stalnom radnom odnosu odmah dobiju posao. Ukoliko nasilno prekinu trudnoću, dobile bi otkaz.
Šesto, porodiljsko odsustvo za prvo dete produžiti, sa tri, na 12 meseci, za drugo dete na 18, a za treće dete na 24 meseca. Sedmo, pooštriti uslove pod kojima trudnica može da izvrši abortus. Osmo, uvesti neku vrstu tzv, kako Vojvođani kažu, bećarskog poreza na neženje i bračne parove koji su starije životne dobi i koji namerno neće da imaju decu. Deveto, povećati izdvajanja za zdravstvenu zaštitu, vaspitanje i obrazovanje dece i, deseto, hitno doneti državni program za besplatno lečenje neplodnosti.
Jedino u slučaju da ove i slične mere budu usvojene i sprovedene u delo, Srbi bi sledeće popise stanovništva mogli da očekuju spokojno, sigurni u svoju budućnost. Na kraju, podsećam na onu narodnu poslovicu – čije je stado, njegova je i planina.