DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 09.04.2010.

5. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
 Reč ima ministar Saša Dragin. Izvolite.

Saša Dragin

Zahvaljujem se poštovanom narodnom poslaniku na vrlo iscrpnom izlaganju. Hteo bih da ga upoznam sa par činjenica vezanih za ono što je napomenuo u svom izlaganju.
Pre svega, hteo bih da kažem da je uvoz bez carine mleka u prahu bio odobren pre par godina na inicijativu ministra trgovine, gospodina Bubala u to vreme, kada ste i vi bili u Vladi kao koalicioni partner. Posle toga je još par puta od strane uvoznika upućen zahtev. Ministarstvo poljoprivrede nije ni jedan jedini put dalo pozitivno mišljenje na takav zahtev i izrazito sam protiv toga.
Druga stvar koja je jako bitna da se pomene to je da Ministarstvo poljoprivrede apsolutno nije zadovoljno cenom mleka. Takođe, nešto što mora da se zna jeste da u ovom trenutku Ministarstvo poljoprivrede je već par puta uputila zahtev za ispitivanje monopola na tržištu – da li postoji monopol pri otkupu mleka od poljoprivrednih proizvođača?
Kao što verovatno i vi znate, država ne može da utiče na cene poljoprivrednih proizvoda, nijedna država na svetu ne može da utiče. Mogle su zemlje koje su bile u socijalizmu, za vreme postojanja Istočnog bloka. Sve cene poljoprivrednih proizvoda se slobodno formiraju na svetskoj berzi. Ono što država radi jeste – da se trudi u adekvatnom roku da isplati sve subvencije poljoprivrednim proizvođačima.
Država Srbija je ove godine dobila 25% veći budžet za poljoprivredu nego prošle godine. Ne smatram da je to dovoljno, jer bi budžet za poljoprivredu trebao da bude daleko veći, ali kao što pretpostavljam da ste upoznati – svaki do zadnjeg dinara tog budžeta isključivo ide registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, znači fizičkim licima koja se isključivo bave poljoprivrednom proizvodnjom, odnosno seljacima, zemljoradnicima, paorima ili kako se već u kom delu naše zemlje oni zaovu.
Što se tiče različitih delova naše zemlje mogu da vam kažem da i za to postoje različiti kriterijumi. Sve marginalne opštine u Srbiji imaju daleko blaže kriterijume pri dobijanju podsticajnih sredstava i na takav način Ministarstvo poljoprivrede pomaže tim opštinama. To su, ako mogu da kažem, većinom opštine koje se nalaze na istoku i na jugu Srbije i koje predstavljaju najnerazvijenije opštine.
Što se tiče KiM, tu zaista imamo još blaži kriterijum, jer su ti ljudi nama jako dragoceni. Već sama činjenica da se u okolnostima u kojima žive bave poljoprivredom treba svima da bude za primer – koliko srpski domaćin može da bude požrtvovan u poslu kojim se bavi.
Takođe je pomenuto u vašem izlaganju, a vezano je za proizvodnju sjeničkog sira, verovatno ste to mislili, verovatno biste bili upoznati da ste čitali sredstva javnog informisanja ili da ste obratili poslaničkim pitanjem Ministarstvu poljoprivrede – da je taj problem u roku od nekih mesec dana, po izbijanju, rešen.
Mada to nije bilo u našoj nadležnosti, da mi rešavamo direktno, mi smo angažovali ljude iz Uprave za veterinu i oni su ceo taj problem rešili u rekordnom roku, pomogli ljudima da u određenim higijenskim uslovima koji su bili potrebni, počnu da proizvode taj sir i obezbedili, preko sporazuma između crnogorske i srpske strane u oblasti veterine, da se nesmetano taj sir nađe i sa te strane državne granice, pošto je to bilo njihovo najveće prirodno tržište.
Naravno da smo svi upoznati sa teškoćama u poljoprivredi, ali takođe mogu da vam kažem da svi znaju, verovatno i vrapci na granama, iako budžet nam nije veliki, da sve do zadnjeg dinara iz našeg budžeta ide isključivo individualnim poljoprivrednim gazdinstvima. Hvala lepo.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Pravo na repliku narodni poslanik Srđan Spasojević.
...
Nova Srbija

Srđan Spasojević

Nova Srbija
Gospodine ministre, prvo ne slažem se s vama u osnovnom konceptu – izreći od predstavnika izvršnih vlasti da država ne može da pomogne je u blagoj meri katastrofalno. Rekli ste u jednom trenutku – da država tu ne može da pomogne ili vam se omaklo, ali pogledajte stenogram.
Dakle, gospodine ministre, kako će država i kada, pošto nisam stigao u izlaganju da pričam i o vodama za jednu situaciju, odnosno da li ćete i tu reći i kako će država da reaguje – Zapadna Morava celog proleća i prošle jeseni pravi ogromne probleme seoskim područjima upravo u mom kraju, između Kraljeva i Čačka?
Selo Katrga, Obrva, ljudima praktično hektari zemlje odlaze zbog toka reke. Kako ćete tu da pomognete? Šta će ti ljudi da posade? Podatak je, kao što je rekao gospodin Mašić, a i ja ga imam, da je 150 hiljada hektara pšenice u Srbiji manje zasejano ove godine. Dakle, to su suštinske stvari.
Videli smo, bez obzira da je to bilo sa teškom mukom, uz velike štrajkove itd, da se Drvni kombinat u Kuršumliji nekako pokrenuo. Gospodine ministre, uradite nešto da se pokrene "Budimka", da se pokrenu one firme, "Srbijanka" Valjevo i slične, i da se pomognu one koje već rade. Kažete – da ne utičete na otkup. Pokušajte da otkupite – jabuke, šljive i sve ono što je propalo ljudima u najrodnijoj godini ili je cena bila ispod svakog nivoa, od tri dinara.
Znači, država je ta koja mora da nađe rešenja da se reaguje u situaciji da ti proizvodi, koji se izuzetno teško, praktično sa mukom proizvode, ne propadaju, jer seljaci i oni proizvođači nemaju nikakav interes da plate radnu snagu, da plate ambalažu koja je potrebna za sve to, jer to višestruko premašuje, praktično, ono što može da se zaradi.
Nije tačno da je problem sa sjeničkim sirom, gospodine ministre, rešen. Delimično se nešto rešilo zato što je izuzetno ispod svake cene bio taj sjenički sir i ljudi su to davali budzašto, samo da ne moraju da imaju troškove da ga bacaju, a na početku sezone velika količina je bačena. To su staračka domaćinstva, koja nisu imala mogućnosti.
Tada sam na ovom mestu isto tražio da država bar pomogne, da ti ljudi ne moraju, jer nemaju mogućnosti i snagu da to sa svojom energijom odnesu na određenu udaljenost da se to baci itd, da se ne bi zagadila životna sredina.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima ministar Saša Dragin.

Saša Dragin

Poštovani narodni poslaniče, čisto za vašu informaciju, pošto već diskutujete o tim temama – "Budimka" radi. Pokrenuli smo proizvodnju u "Budimki" pre godinu dana. U ovom trenutku tamo radi 70 ljudi u tri smene i prerađuju 150 tona jabuka dnevno. Ne znam kako to ne znate, ali je to već informacija koja godinu dana postoji. Prema tome, ne znam ko vam je pripremao materijal, jer verovatno vam nije dobro pripremio ili je stari materijal.
Što se tiče izgradnje nasipa na Zapadnoj Moravi, pretpostavljam da znate da je to bilo u nadležnosti kapitalnih investicija. Malo mi nije jasno, zašto to sada pitate mene. Jeste da je vodoprivreda u pitanju, ali to je nebranjeni deo Zapadne Morave i Ministarstvo poljoprivrede, a verovatno znate da smo po zakonu mi nadležni za one delove vodotokova koji predstavljaju branjene delove vodotoka. Nisam siguran da li bi trebalo da nastavljamo u tom pravcu našu diskusiju. Mi ćemo rado pomoći svih poljoprivrednicima.
Prošle godine, a verovatno da ste bili tamo videli bismo se, jer sam bio prisutan na odbrani od poplava, nosio sam džakove, vas nisam video da ste bili prisutni tamo. Što se tiče nekih drugih problema koji su bili u vodoprivredi, odnosno pitajte građane Jaše Tomića, pre tri godine, ko je bio tamo sve vreme poplave, dok sam radio još u Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu.
Pitajte ljude kada je bila velika voda na Dunavu i na Tisi gde smo bili. Pitajte te ljude ko je za vreme visokog vodostaja na Tisi doneo kod Mošorina dva bagera da pomognu u odbrani od poplave, od kojih jedan nije imao litru dizel goriva u sebi, a drugi nije radio, bio je pokvaren, istovario ga tačno nasred puta kuda su prolazili vojni kamioni sa džakovima sa peskom, slikao se sa medijima, rekao da će sve to država da reši, kroz pet minuta otišao, a posle smo mi organizovali da se ta dva pokvarena bagera sklone sa puta da bi ljudi mogli da rade svoj posao.
Nemojte, molim vas, meni pričati o poplavama. Mislim da je vrlo, vrlo nepristojno s vaše strane, jer sam na zaštiti od poplava proveo jako veliki broj dana. Nažalost, to se dešava, a bojim se da ćemo imati velikih problema zbog klimatskih promena. Iz tog razloga postoje dva nova zakona koja su vezana i za šume i za vode, jer i jedan i drugi zakon će doprineti, ako ništa drugo, na lokalnom nivou da se problemi u vodoprivredi rešavaju na bolji način.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Pravo na repliku ima narodni poslanik Srđan Spasojević.
...
Nova Srbija

Srđan Spasojević

Nova Srbija
Gospodine ministre, vi ste trudite i pokušavate da mene isprovocirate, nema šanse. Vi ste pomešali nadležnosti, nisam pričao ovde o poplavama, već o uređenju toka reke. Znači, to je nadležnost "Srbijavoda". Ne samo vi, bilo ko od vas kada se ne snalazi u nekoj materiji, odmah se veže ta nadležnost kapitalnih investicija. Znate, to je totalno prevaziđeno i jednostavno ste ovde zamenili teze.
Korektno ću da vam kažem – nadležnost za ovu situaciju jesu "Srbijavode" i bezveze je da vi i ja sada vršimo ovakvu polemiku, jer nas slušaju i oni ljudi kojima sam se obratio u selu Katrga, gde njihova dedovina odlazi bez povratka. Znate, gospodine ministre, to je problem.
Da li ćete vi mene nadmudriti u diskusiji ili ja vas, to je manje važno. Govorim vam o suštinskom problemu, koji je tamo i postavljam vam pitanje – šta ćete konkretno da preduzmete, bez bilo kakve politike, i s moje i s vaše strane? Znači, šta ćete konkretno da preduzmete za situaciju koju sam vam postavio?
To je vaša nadležnost, ponavljam još jedanput, nadležnost "Srbijavoda". Nemojte više da mi pričate da li ste bili na nasipu ili niste, gospodine ministre, znamo da ste vi u neko nedoba i zaprašivali komarce, pa nikom ništa.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Bortić, ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe.

Zoran Bortić

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Poštovana predsedavajuća, uvaženo predsedništvo, cenjeni ministre, poštovani predstavnici Vlade, uvažene kolege narodni poslanici, set zakona o kojima danas raspravljamo reguliše jednu od najvažnijih oblasti u Srbiji kao državi i u životu njenih građana.
Svima je poznato da su najznačajniji resursi Srbije, pored njenog ljudskog potencijala, resursi koji obuhvataju njena prirodna bogatstva i koji služe za proizvodnju hrane.
Potencijali kojima naša zemlja raspolaže u ovoj oblasti značajni su ne samo u nacionalnim nego, rekao bih, i u evropskim i svetskim okvirima. Među tim resursima najznačajniji su vodeni potencijali, poljoprivredno zemljište i šumsko blago. Ovi potencijali, ako budu na pravi način stavljeni u funkciju, obezbeđivaće brz napredak Srbije, bolji život njenim građanima, kao i njenu konkurentnost na svetskom tržištu.
U procesu pridruživanja EU, za koji se naša zemlja opredelila na prošlim izborima, svi naši evropski partneri nedvosmisleno su nam stavili do znanja da je naša najveća šansa za sticanje ravnopravnog položaja na konkurentnom i zahtevnom evropskom tržištu profitabilan i organizovan razvoj naše poljoprivrede i stavljanje u funkciju njenih gotovo neiscrpnih potencijala.
Nažalost, ako je suditi po trenutnom stanju u kome se naša poljoprivreda i selo danas nalaze, moglo bi se reći da smo upravo u ovoj prioritetnoj oblasti najmanje uradili na približavanju i da nismo dovoljno pažljivo primili k znanju sugestije naših evropskih partnera.
Da ne bih kao pripadnik vladajuće većine ni glorifikovao poteze koje je Vlada, čiji smo mi deo, vuče, ali da ne bih ni demagoški napadao ove poteze, dužan sam zbog lične savesti, ali i zbog hiljada seljaka Mačve iz koje dolazim, da ukažem na realnost u kojoj se naša poljoprivreda danas nalazi, a mogu bez preterivanja reći da kada je stanje u poljoprivredi u Mačvi loše, da je ono sigurno lošije u drugim delovima Srbije, u kojima je poljoprivredno zemljište nižeg kvaliteta i u kojima su slabiji drugi prirodni resursi.
Stanje u poljoprivredi danas je mnogo teže nego u proteklim godinama i ono je gotovo alarmantno. Počinje sezona prolećne setve i parametri cena koji su uspostavljeni u oblasti setvenih radova u potpunosti prevazilaze materijalne mogućnosti poljoprivrednih proizvođača da na vreme i kvalitetno obrade svoje posede.
Pitajte bilo kog seljaka kakva je njegova računica, koliko košta obrada jednog hektara zemljišta i kakva mu je sigurnost da plasira svoje proizvode. Nažalost, otvaranjem tržišta za plasman poljoprivrednih proizvoda, u situaciji kada nismo našu poljoprivredu sistemski organizovali i učinili je funkcionalno konkurentnom, mi smo došli u situaciju da se na našim pijacama prodaje pasulj sumnjivog kvaliteta iz dalekih zemalja, po nižim cenama nego što je naš seljak u stanju da ga proda.
Da ne govorim o opšte poznatoj činjenici da nam je stočni fond na ivici stalnog izumiranja zbog toga što se nekontrolisano i, rekao bih, bez ikakvih kriterijuma uvozi meso koje je znatno niže po kvalitetu, ali nažalost i niže od cene koju nude naši proizvođači.
Samo ova dva primera drastično nas upozoravaju na činjenicu da je stanje u našoj poljoprivredi ozbiljno i teško i da moramo naći načina da sistemskim merama pomognemo našim poljoprivrednim proizvođačima da postanu konkurentni i da na taj način naše viškove u proizvodnji hrane plasiramo na probirljivo evropsko i svetsko tržište i doprinesemo opštem razvoju Srbije kao države.
Zbog toga su nam ovi zakoni potrebni i smatram da je aktuelna Vlada Republike Srbije predlogom ovog seta zakona našla pravi momenat da sistemski reši ovu oblasti i da standardizuje stanje u njoj, u skladu sa međunarodnim ugovorima koji su pretpostavka za naše integrisanje u svetsku privredu na ravnopravnim osnovama.
Poštovane kolege narodni poslanici, zakon o šumama, čiji je predlog Vlada Republike Srbije dostavila Skupštini za današnju raspravu, nastoji da reguliše promene koje su u Republici Srbiji nastale novim Ustavom i ustavnopravnim poretkom.
Kao što je poznato, novim Ustavom ukinuto je društveno vlasništvo kao oblik svojine, što zahteva drugačiji koncept gazdovanja šumskim blagom kao jednim od najznačajnijih prirodnih resursa kojim svaka država nastoji da raspolaže. Zato je ovaj zakon morao da uvaži opšti javni i nacionalni interes nad šumom u ovoj meri u kojoj je obezbeđeno održivo gazdovanje i održivi razvoj šuma, jer je to u svetu opšteprihvaćeno osnovno načelo.
Uspostavljanjem javnog interesa ovaj zakon na prihvatljiv način ograničava prava vlasnicima u korišćenju i održavanju šumskih resursa, kako bi se obezbedilo trajno nastojanje i održavanje šuma. Moglo bi se reći da nije reč o ograničavanju prava korišćenja, već da se radi o merama koje obezbeđuju stalno obnavljanje ovog dragocenog resursa.
Pored navedenih razloga za donošenje ovog zakona, koji nameće novi ustavnopravni poredak, treba ukazati i na činjenicu da je današnje šumsko blago u Srbiji u tako lošem stanju, zbog čega je neophodno stvoriti zakonske pretpostavke za njegovu suštinsku bolju zaštitu i unapređivanje i istovremeno za multifunkcionlano korišćenje i vrednovanje brojnih funkcija šume, koje su nažalost u našoj zemlji dugi niz godina bile omalovažavane.
Koliko je stanje šumskih resursa u našoj zemlji zabrinjavajuće najbolje pokazuju podaci da je ukupna površina pod šumama u Srbiji danas samo 29,1% njene teritorije. U odnosu na površinu pod šumama od 47% kojima je pokrivena teritorija EU, naša zemlja nalazi se u veoma nepovoljnom položaju, tim pre što je prostornim planom Republike Srbije zacrtana šumovitost od 41%.
Pored izrazito nezadovoljavajuće pošumljenosti teritorije Republike Srbije, gotovo je alarmantan podatak koji pokazuje strukturu kvaliteta šumskog blaga. Od ukupne površine pod šumama svega 27,5% su kvalitetne šume semenskog porekla, a čak 64,7% su nekvalitetne šume izdanačkog porekla tzv. panjače i niske šume.
Od svih šuma u Srbiji, intenzivni šumski zasadi zauzimaju samo 7,8%. Razređene šume čine čak 27% šumskih površina, a 2,4% su sasvim devastirane šume. Sve to predstavlja veoma nepovoljnu činjenicu da se čak sa 30% šumskog potencijala, šumsko blago koristi 30% manje od mogućeg.
Šumski fond je proizvodno nepovoljan. Nepovoljna je starosna struktura šuma, nezadovoljavajuća obraslost i šumovitost, a nepovoljno je i sastojinsko stanje jer je reč o velikom učešću sastojina prekinutog sklopa i zakorovljivanja površina. Isto tako je nezadovoljavajuće zdravstveno stanje šumskog potencijala.
Treba ukazati i na vlasničku strukturu kao faktor koji utiče na održivost i obnovljivost šumskih resursa, jer se 53% ovih resursa nalazi u vlasništvu države, a 47% u privatnom vlasništvu. Svi ovi parametri nameću potrebu da se novim zakonom normiraju opšte osnove upravljanja i gazdovanja šumama, da se otklone nepotpunosti i nepreciznosti i prevaziđenosti sadašnjih propisa iz ove oblasti, da se obezbedi racionalniji propisi, i što je najvažnije, da se obezbedi efikasna primena zakona.
S tim u vezi, ovim zakonom su stvorene materijalne, finansijske, kadrovske i institucionalne pretpostavke za primenu politike utvrđene u dokumentu Strategija razvoja šumarstva Republike Srbije.
Vodni potencijal u zemljište predstavlja najznačajniji prirodni resurs kojim Srbija kao država raspolaže. Zbog toga je potpuno razumljivo što je oblast voda u pravnom sistemu Srbije uređena velikim brojem propisa. Međutim, ovi propisi ne obezbeđuju prostor za integralno upravljanja vodama na prostoru Republike Srbije, u skladu sa principima održivog razvoja, i uz poštovanja načela prihvaćenih u EU.
Takođe, postojeći propisi ne sadrže savremen odnos prema životnoj sredini i vodi kao njenom elementu i nisu usklađeni sa zakonodavstvom EU, za čije se članstvo Srbija svojom aktuelnom politikom opredelila.
Zbog toga je neophodno da se donese zakon o vodama, o čijem predlogu danas raspravljamo. Ovim zakonom se stvaraju uslovi za upravljanje vodama na način kojim se postiže njihov dobar status, a čovekove potrebe za vodom zadovoljavaju, uz poštovanje ograničenja koje postavlja očuvanje ravnoteže u prirodi.
Predloženi zakon poštuje međunarodnu praksu, tendenciju u oblasti korišćenja i zaštite voda, kao i zaštite od njihovog štetnog dejstva. Ovim zakonom se stvaraju i uslovi za demokratsko odlučivanje i uključenje javnosti u svim fazama funkcionisanja i razvoja oblasti voda. Uvodi se vrednovanje ovog resursa i daje veći značaj naučnio-stručnim i informacionim potencijalima kojima naše društvo raspolaže.
Zakon uvodi i primenu principa ''korisnik plaća'' i ''zagađivač plaća'', čime se obezbeđuju sredstva od svih korisnika i zagađivača ovog resursa, i tako stvaraju materijalni preduslovi za korišćenje i održivost vodenog potencijala u skladu sa evropskim standardima.
Zakonom o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, čiji predlog danas razmatramo, uređuju se uslovi i postupak za priznavanje poljoprivrednog bilja, upis sorti poljoprivrednog bilja u registar sorti poljoprivrednog bilja, kao i održavanje ovih sorti.
Ovaj zakon predlaže se zbog važnosti regulisanja oblasti priznavanja domaćih novostvorenih i odobravanje i stavljanje u proizvodnju stranih sorti poljoprivrednog bilja. Njima se obezbeđuje da se nakon upisa u registar sorti u proizvodnji i prometu na teritoriji Republike Srbije mogu naći samo sorte poljoprivrednog bilja čije su proizvodne i upotrebne vrednosti ispitane. Time se postiže da do korisnika sorti mogu doći samo one za koje je ispitivanje utvrđeno da imaju odobrenu upotrebu i dobru proizvodnu vrednost.
Dosadašnji propisi su regulisali različite oblasti stavljanja u promet i proizvodnju poljoprivrednog bilja, pa su se pojavljivali problemi prilikom njihove primene, jer ti propisi nisu međusobno bili usaglašeni. U isto vreme, ovi propisi nisu usaglašeni sa pravnim tekovinama EU. Zbog toga je predloženi zakon normativno rešenje koje će na javnom mestu definisati ovu oblasti i usaglasiti je sa direktivama EU, kojima se reguliše oblast priznavanja sorti poljoprivrednog bilja.
Iako je tradicija pivarske industrije u Srbiji veoma duga i pivo veoma rasprostranjen konzumni proizvod među srpskim stanovništvom, indikativan je podatak da do sada u Srbiji nije postojao zakon koji reguliše oblast proizvodnje piva, kontrolu kvaliteta sirovina koje se koriste u ovoj proizvodnji kao ni pakovanje, deklarisanje i stavljanje u promet.
Polazeći od činjenice da je, po obimu proizvodnje i prometa, pivo na našem tržištu izjednačena sa mineralnim vodama i osvežavajućim bezalkoholnim pićima, te da se ovaj napitak konzumira tokom cele godine, nedvosmisleno se nameće potreba da se ova oblast zakonski uredi u skladu sa modernim standardima i važećim propisima u međunarodnoj zajednici.
Treba ukazati da u Srbiji postoji deset velikih proizvođača piva čija je proizvodnja u stalnom porastu i da su u 2008. godini proizveli 650 miliona litara ovog napitka. Pored ove količine, tržište Srbije godišnje apsorbuje oko 16,5 miliona litara inostranih piva.
Dosadašnja podzakonska akta su delimično kontrolisala kvalitet piva ko gotovog proizvoda, njegovo pakovanje i deklarisanje samo jedne sirovine koja se koristila u proizvodnji. Zbog svega iznetog, nametnula se potreba da se zakonom o pivu precizno i na celovit način definišu uslovi proizvodnje i prometa piva, sa osnovnim ciljem da potrošači na području Republike Srbije dobiju kvalitetan proizvod koji će biti adekvatan deklaraciji.
Da bi se oblast higijene hrane životinjskog porekla i hrane za životinje, kao i oblast međunarodnog prometa životinja i proizvoda životinjskog porekla, uskladili sa propisima EU nametnula se potreba da Republika Srbija svoj postojeći zakon o veterinarstvu uskladi sa najnovijim propisima EU. Uvođenjem istog normativnog sistema u ovoj oblasti, Republici Srbiji će biti omogućeno da nesmetano učestvuje u međunarodnom prometu i izvozu životinja i proizvoda životinjskog porekla na tržište EU.
Zbog toga je neophodno da predložene izmene dopune zakona o veterinarstvu kroz raspravu osvetlimo što svestranije i da tako doprinesemo, da zakon sveobuhvatno i kvalitetno normira ovu izuzetno važnu oblast, ne samo za svakog građanina Srbije nego i za ekonomski prosperitet Srbije kao države.
U nameri da i lično doprinesem što boljim normativnim rešenjima u ovom zakonu, kao poslanik poslaničke grupe SPS-JS podneo sam amandmane na neka predložena zakonska rešenja, o čemu ću govoriti kada bude rasprava o amandmanima.
Polazeći od uspostavljenih saznanja da su pesticidi izuzetno štetni i da mineralna đubriva mogu da sadrže i radioaktivne komponente, te da sve to direktno utiče na hranu u čijoj su proizvodnji učestvovali ovi artikli, može biti pogubno po ljudsko zdravlje, u razvijenim zemljama savremenog sveta već nekoliko decenija traga se za rešenjima koje će obezbediti visoko proizvodno organsku proizvodnju bez upotrebe sintetičkih i drugih veštačkih proizvoda.
Danas se u savremenom svetu kvalitet hrane meri i na njenim uticajem na zdravlje ljudi, a konzumacija organski proizvedene hrane smatra se višim nivoom životnog standarda. Republika Srbija ima jednu izuzetnu komparativnu prednost u odnosu na visoko razvijene zemlje savremenog sveta, a pre svega na zemlje EU, jer je njeno zemljište u poređenju sa zemljištem ovih zemalja boljih kvaliteta. Posebno je bitno što zemljište Srbije nije zagađeno teškim metalima i organskim zagađivačima. Preko 80% njenog zemljišta spada u nezagađeno.
Srbija takođe raspolaže i značajnim površinama zemljišta koja se ne eksploatišu i na kojima je bez većih dodatnih ulaganja moguće obezbediti visoko profitabilnu organsku proizvodnju. Za razvoj ovakve proizvodnje mogu se koristiti i sve one površine koje se nalaze u okviru zaštićenih prirodnih dobara, a u kojima je dozvoljena poljoprivredna proizvodnja.
Polazeći od navedenih činjenica koje nedvosmisleno ukazuju da organska proizvodnja predstavlja veliku izvoznu šansu Srbije, kao i od činjenice da se svi standardi u ovoj proizvodnji moraju beskompromisno prilagoditi zakonodavstvu i standardima EU, nametnula se nedvosmislena potreba da se zakonskim rešenjem organska proizvodnja hrane normativno uredi po najvišim standardima. U tom smislu, predloženi zakon i regulišu ovu oblast organske proizvodnje.
Predlogom zakona o obavljanju savetodavnih i stručnih poslova u oblasti poljoprivrede uređuje se obavljanje ovih poslova u Republici Srbiji, registar poljoprivrednih savetodavaca, obuka i usavršavanje poljoprivrednih savetodavaca i poljoprivrednih proizvođača, planiranja razvoja savetodavnih poslova u poljoprivredi, kao i druga pitanja od značaja za stručni razvoj poljoprivrede.
Predlogom ovog zakona, savetodavstvo u poljoprivredi dobija značajno mesto u ruralnom razvoju. Poljoprivredni savetodavac postaje prepoznatljiv na tržištu, a otvara se i mogućnost profilisanja potrebnih savetodavaca preko programa dodatnog obrazovanja i edukacije postojećih kadrova u ovoj oblasti.
Na taj način obezbediće se komercijalizacija proizvodnje i plasmana, a proizvođači će se usmeravati na racionalnije pristupanje ovoj delatnosti, pre svega na stvaranje granskih udruženja proizvođača. Time će se stvoriti preduslovi za bolju i efikasniju proizvodnju hrane i formirati svest u ruralnim sredinama da se stanovništvo u njima bavi dodatnim i dopunskim delatnostima, a sve će to doprineti boljim uslovima života na selu.
Donošenjem ovog zakona, Srbija će ispoštovati direktivu EU, prema kojoj su sve zemlje članice obavezne da osnuju sveobuhvatni savetodavni sistem u poljoprivredi i da utvrde uslove koji će definisati šta su to savetodavni poslovi, ko je savetodavac u poljoprivredi i pod kojim uslovima može da obavlja ove poslove.
Poštovane kolege narodni poslanici, predlozima zakona o potvrđivanju bilateralnih sporazuma u oblasti poljoprivrede između Vlade Republike Srbije i Vlada Republike Indije, države Izrael, islamske Republike Iran i Federativne Republike Brazil, kao i predlozima zakona o potvrđivanju Evropske konvencije o zaštiti kičmenjaka, Konvencije o zaštiti kućnih ljubimaca i Konvencije o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera, Republika Srbija otvara značajne zakonske perspektive za saradnju sa zemljama potpisnicama u oblastima u kojima su navedeni ugovori potpisani.
Istovremeno, stvaraju se uslovi za dinamičnu privrednu saradnju, za brži veći plasman naših proizvoda na tržište ovih zemalja i standardizuju se kriterijumi i principi u proizvodnji i zaštiti resursa u ovoj oblasti. Ratifikacijom pomenutih konvencija, Republika Srbija ispunjava pomenute standarde u približavanju EU, što je politički cilj ove vladajuće većine, izrastao iz volje građana na proteklim izborima.
Polazeći od svega što sam u ovom izlaganju istakao, smatram da je ovaj set zakona veoma potreban i zato će poslanička grupa SPS-JS u danu za glasanje podržati ove zakone i glasati za njih.