DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 29.04.2010.

16. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

16. dan rada

29.04.2010

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 19:00

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Vreme.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Taman sam počeo, gospođo Đukić.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Žao mi je.

Da li neko od članova Vlade želi da odgovori? (Niko.)

Narodni poslanik Đura Mučenski ima reč.

Đura Mučenski

Za evropsku Srbiju
Moje pitanje je upućeno potpredsedniku Vlade ministru Đeliću. Tiče se ekonomske situacije i posledice svetske finansijske, tačnije svetske ekonomske krize, koja je bila tema broj jedan prošle, a i ove godine, i mi smo svi svedoci ovoga jer svakodnevno trpimo posledice. Sigurno postoji zabrinutost kod svih nas zbog vesti koja je ovih dana u javnosti, onog što se dešava sad momentalno u Grčkoj kao posledica tih negativnih događanja na svetskoj ekonomskoj sceni.
U javnosti se dosta čuje, čuo sam za Plan 2020, kako ga zovu, i čuo sam komentare koji ga poistovećuju s planom izlaska iz ekonomske krize koji je naša vlada donela prošle godine, i postavlja se pitanje – da li je to vezano za to? Imam informacije da nije. Da nam pojasnite više, i nama i građanima Srbije, šta je Plan 2020, šta sadrži plan koji EU priprema ili je pripremila 2020. i da li Vlada Srbije radi na tome. Šta taj plan sadrži ili šta se planira po tom pitanju uraditi? Hvala lepo.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Božidar Đelić. Izvolite.

Božidar Đelić

Hvala. Trenutna situacija na tržištu kapitala je dosta dramatična jer je naša susedna i prijateljska Grčka doživela nekoliko smanjenja sopstvene ocene, u poslednjih nekoliko dana ona je izgubila i rang investicionog područja, tj. sišla je na nivo rejtinga i ocenjivanja koji je daleko ispod onoga što imaju druge članice evrozone (da podsetim, to je grupa 15 zemalja).
Pre svega, želim da kažem da Vlada Republike Srbije, a uveren sam i svi naši građani, žele da ove ekonomske i finansijske teškoće Grčke što pre budu prevaziđene. To je u interesu naše zemlje. Zato što je Grčka među prva tri investitora u našoj zemlji, sa 120 investicija koje su u velikom broju sektora i nalaze se svuda na našoj teritoriji, i zbog toga što grčke banke imaju učešće nekih 16% u našem bankarskom tržištu.
Samim tim je bitno i za našu privrednu aktivnost, za radna mesta u Srbiji, da teškoće koje trenutno ima Grčka budu što pre sanirane i rešene. Posle nekoliko dana kamata koje je morala da plaća Grčka na srednjoročni dug je dostigla i 12-13% na godišnjem nivou u evrima. To pokazuje kolika je bila pometnja na tržištu kapitala.
Međutim, istovremeno konstatujem da će, posle dosta teškoća u usaglašavanju jednog ovakvog paketa sa MMF-om, EU obezbediti i više od 30 milijardi evra finansiranja za Grčku u mesecima koji dolaze da bi mogla u svakom momentu da obezbedi i likvidnost i solventnost finansijskog sistema. To pokazuje i koliko je bitna evropska solidarnost i koliko je bitno za zemlje poput Srbije da budu što pre učlanjene u EU.
S druge strane, treba reći da trenutne teškoće Grčke generalno nisu pogodne za atmosferu za proširenje EU. To je, jednostavno, tako. Kada jedna članica EU već 30 godina, Grčka, koja je članica od početka evrozone, ima ovakve teškoće, to nije dobro ni za nas ni za ceo Zapadni Balkan. I zbog toga i zbog tih ekonomskih, finansijskih i poslovnih razloga veoma je bitno, a i Grčka je, kao što znamo, jedna od naših najčvršćih saveznika u okviru EU, da se ta situacija što pre sanira i stabilizuje.
O vašem drugom pitanju, o Strategiji 2020, želim prvo da kažem da to ni na koji način, pošto sam imao i takva pitanja od strane građana i medija, ne znači da je naša evropska integracija sada pomerena u neku dalju budućnost. Apsolutno ne. Jednostavno, u martu ove godine Evropska komisija je, posle više od dve godine usaglašavanja, obelodanila ono što je naslednik tzv. Lisabonske agende, koja je pokrivala strateške ciljeve EU u protekloj deceniji.
Strategija 2020 EU pokriva strateške ciljeve EU u ovoj deceniji. Učeći možda na određenim nedostacima prethodne strategije, gde je bilo puno teksta, mnogo cifara i sijaset ciljeva, koje je bilo teško pratiti, a još više objasniti građanima EU, ovoga puta se išlo na tri ključna domena, a to je, prvo, da se traži inteligentni rast, i odatle cilj EU da se sa trenutnih 1,9% BDP do 2020. godine pređe na 3% izdvajanja za nauku i tehnologiju u smislu učešća BDP.
Da vas podsetim, naša zemlja i naš budžet su ove godine predvideli 0,3% BDP, ali zahvaljujući onome što je izglasano u ovom cenjenom domu prošlog meseca i što ćete usvojiti, nadam se, pošto je to uvršćeno u dnevni red naredne sednice, sporazum sa Evropskom investicionom bankom za ulaganje u našu naučnotehnološku infrastrukturu, vrednosti 200 miliona evra, mi ćemo krenuti na tom putu i imati značajnija sredstva.
S druge strane, imamo kao drugi blok ono što se zove održivi rast, koji pre svega predstavlja infrastrukturu i ekologiju, kao i energetiku. Poznat je cilj EU da do 2020. godine proizvede bar 20% sopstvene energije iz obnovljivih izvora energije, da energetska efikasnost bude poboljšana za 20% i da emisije SO2 u atmosferu budu za 20% niže nego što su bile 1990. godine.
Što se tiče naše zemlje, energetska efikasnost mora biti jedan od ključnih ciljeva naše zemlje. Zapravo, i o tome se nedovoljno priča i u našoj javnosti i u Vladi, verovatno, i u ovom cenjenom domu, naša energetska efikasnost je danas pet puta lošija od energetske efikasnosti EU. Drugim rečima, mi trošimo pet puta više energije da proizvedemo istu količinu bruto domaćeg proizvoda. To je situacija koja ni na koji način ne može biti prihvatljiva i to mora biti jedan od strateških pravaca naše zemlje u godinama koje dolaze.
Treći deo u ovom programu EU jeste inkluzivni rast, tj. rast koji ne ostavlja nijednu socijalnu kategoriju van dobrobiti i boljitka. Konkretno, to znači da i u EU postoji problem određenih kategorija koje prerano napuštaju školu i nema dovoljno, to će možda iznenaditi naše građane, ljudi koji imaju fakultetsku diplomu unutar EU. Kod nas se ta pitanja postavljaju i te kako i postoji cilj da se smanji razlika u društvu, tj. da procenat onih koji imaju plate i primanja 60% manje od proseka bude smanjen.
Samim tim je, sad završavam odgovore na vaša pitanja, na inicijativu predsednika Republike formirana grupa, o tome smo razgovarali i s gospodinom Frankom Fratinijem juče tokom njegove zvanične posete i imamo njegovu podršku, a mogu vam reći da imamo i podršku španskog predsedavanja da 2. juna u Sarajevu, na Samitu EU Zapadni Balkan, integralni deo diskusije bude baš ova perspektiva.
Drugim rečima, da domet tog sastanka ne bude samo to što se on održao i što je snimljena još jedna lepa zajednička slika, nego moramo govoriti i o konkretnoj perspektivi Zapadnog Balkana. To znači da će, u ovim domenima o kojima sam sada pričao, Srbija i druge zemlje Zapadnog Balkana biti pozvane da predlože projekte, a nikoga neće iznenaditi da mi istovremeno očekujemo od EU da na bazi tih projekata koji su od zajedničkog interesa dobijemo izdašniju podršku iz evropskog budžeta.
Eto, u nekoliko reči. Mislim da će se u maju obelodaniti i prva verzija tog plana Srbije za ovu deceniju. Hvala puno na vašoj pažnji.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.

Gospodin Miroslav Markićević ima reč.
...
Nova Srbija

Miroslav Markićević

Nova Srbija
Poštovana predsednice, pošto gospodin potpredsednik Đelić uvek zanemi kad opozicija nešto pita, moraću da pričam mnogo brže nego što inače pričam, a sumnjam, pošto odgovara samo na pitanja predstavnika vladajuće koalicije, da ih unapred dobija, pošto na njihova pitanja zna odgovor, a na naša pitanja ne zna.
Biću vrlo jasan, eksplicitan i pitaću ono što narod interesuje – zašto ste, gospodine Đeliću, kao član Vlade glasali za povećanje telefonske pretplate 100% građanima Srbije? Inflacija je 6% i tako redom, da ne pričam ekonomske parametre. Kome ste natovarili u torbu 82 miliona evra? Onome kome treba sad da prodate ''Telekom'' i da taj profitira u startu.
Dakle, pitam vas kao ekonomistu, najiskrenije, gospodine Đeliću – kakvo je to relaksiranje tržišta kada se cena za nešto poveća sto posto? Koji su ekonomski razlozi za to? Koji su ekonomski razlozi da telefonska pretplata poskupi, sećamo se još 2008. godine ujesen, 63%, a sad odjedanput sto posto? U čijem je interesu ova odluka Vlade koju ste doneli? Verujte, u interesu građana Srbije nije sigurno.
Gospođo Matić, zašto vi kao ministarka izbegavate odgovore u vezi s prodajom ''Telekoma''? Vi ste meni danas u 15.55 časova poslali neki odgovor da je to Vlada donela, da vi niste nadležni, nego je nadležno Ministarstvo finansija.
A vi, gospodine Đeliću, ako nećete meni da odgovorite, morate da odgovorite javnosti i građanima Srbije. Zašto ne odgovarate na pitanja koja vam postavlja vaša dojučerašnja koleginica, iz vaše stranke, resorna ministarka za telekomunikacije? Zašto ne odgovorite na pitanje koje vam postavlja rektor Beogradskog univerziteta, dekan Elektrotehničkog fakulteta i još 400 ljudi kojima treba verovati?
Zašto prodajete ''Telekom''? U čijem je to interesu? Kako ćete da obeštetite građane Srbije koji su ulagali u infrastrukturu, u PTT mrežu, narodski rečeno - u telefonske bandere i kablove? To je narod platio. Ko ima pravo sad to da im uzme bez naknade i da prodaje? Ko ima to pravo? Ko je vama dao pravo? Jeste li vi vlasnici toga?
Znate li koliko je seljaka prodalo kravu i tele da uvede telefon? Recimo, moj otac je 1969. godine, iako živim u centru grada Čačka, platio 2.000 dolara za uvođenje telefona. Ko je vas ovlastio da raspolažete tim parama? Zašto niste prvo građanima koji su pravili PTT mrežu, uvodili telefone, podelili akcije pa neka oni trguju, a ne da vi s narodnim parama, ono što su generacije desetinama godina stvarali, na ovakav način trgujete? Hvala lepo.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Đelić ima reč.

Božidar Đelić

Nedvosmisleno se radi o preduzeću od prvoklasnog značaja. Ono što je tačno, to je da moramo pristupiti njenoj svojinskoj transformaciji na veoma odgovoran način. Setimo se načina na koji smo uspeli  početkom prethodne decenije, iskorišćavajući situaciju tadašnjeg vlasnika tih 40% kapitala, u to vreme italijanske firme "Pireli", da pod veoma povoljnim uslovima otkupimo i ponovo dobijemo većinski državni paket unutar "Telekoma  Srbije" za našu zemlju.
Vidimo da smo poslednjih godina, pod raznim vladama, u dosta velikoj stabilnosti samog menadžmenta, imali razvoj na susednim tržištima i kapacitet "Telekoma Srbije", ja ovde čestitam ne samo zaposlenima, nego svima onima koji rade sa njima, na mogućnosti koju su pokazali u kapacitetu da se nose sa dosta ozbiljnom međunarodnom konkurencijom, prvo u mobilnoj telefoniji, a potom, od kada je ukinut monopol, krajem prošle godine, i na fiksnoj telefoniji, tako da ne postoji danas rizik da zamenimo bilo koji element državnog monopola privatnim monopolom.
Samim tim, "Telekom Srbije" ulazi u novu fazu sopstvenog razvoja, gde će mu trebati i dodatne investicije i dodatni strateški partneri da bi mogao da nastavi širenje u regionu, a da istovremeno, i to može i mora biti u ovom momentu naš cilj, da se bitne odluke o budućnosti "Telekoma Srbije" i dalje donose u Beogradu.
Telekomunikacije su globalna igra. Telekomunikacije su nalik nekim drugim industrijama, gde je veoma važno da dobro procenimo optimalnost određenog trenutka i optimalnost vlasničke strukture određenog preduzeća.
Vlada Republike Srbije je, gledajući situaciju na našem tržištu, tj. koliki je bio rast u prethodnih nekoliko godina, koliki se rast može očekivati u raznim segmentima, kakve su investicije nužne da bi se "Telekom Srbije" razvio na novim tržištima, procenila da je pravi momenat da se uđe, kroz otvorenu međunarodnu proceduru, u pronalaženje strateškog partnera za 40% kapitala "Telekoma Srbije".
To je odluka koja će biti u interesu naših građana. To je odluka koja će obezbediti da i inženjeri i tehničari i zaposleni u "Telekomu" gledaju u budućnost sa još više poverenja na način da imaju, u to sam uveren, kroz pronalaženje strateškog partnera i podršku za dalji pohod i za dalje jačanje njihovih pozicija u regionu. Na taj način verujemo da je ova odluka i u interesu zaposlenih i u interesu svih naših građana.
Na pitanje o tarifikaciji prepustiću koleginici da odgovori, samo da kažem da, naravno, kada dajemo procente, treba dati i iznose u dinarima, i za sve one koji dobronamerno i bez ikakvih ideologija gledaju situaciju, odavno znamo da imamo određeni problem u sistemu tarifikacije u našoj strukturi, gde smo videli da je dalji razvoj mnogo više nosila mobilna telefonija i neke druge usluge i da smo imali, od svih zemalja u okruženju, ubedljivo najniže tarife za pretplatu za fiksnu telefoniju.
To je ono što je bio rezultat. Mogu vam reći da je pre sedam-osam godina to pitanje postavljeno i da nikada nije rešeno. Ova vlada je odlučila da u ovom momentu obezbedi jednu racionalniju formu tarifikacije. Jednostavno, u našem sistemu, i to treba precizirati, pošto ste rekli sada da bi, kako kažete, narod dobro razumeo – tu odluku nije donela Vlada, nego su predložile regulatorne agencije koje gledaju i nadziru, i to je nešto što je bila odluka regulatorne agencije. Mislim da je ona racionalna i da usklađuje i omogućava našem "Telekomu Srbije" da dođe u dobroj formi do tog veoma važnog momenta koje je strateško preuzimanje, tj. strateško partnerstvo.
Još jednu stvar bih hteo da kažem kod "Telekoma Srbije", a to je da vidimo da su akcije "Telekoma Srbije" poslednjih dana u našoj južnoj pokrajini od veoma velike važnosti. Naši građani koji žive na Kosovu, vidimo da poslednjih dana "Telekom Srbije", i tu čestitam onima koji to sada rade, uspeli su, uprkos ovim teškoćama, da uspostave ponovo signal. To mnogo znači svima nama, a naročito našim građanima na Kosovu.
To što je bila peticija rektora Beogradskog univerziteta i profesora ETF, to naravno shvatamo veoma ozbiljno, a to znači da, kao sve dobro uređene zemlje, u momentu privatizacije jedan broj uslova mora biti i to da se određeni strateški pravci i prioriteti naše zemlje očuvaju i unutar tog strateškog partnerstva. Drugim rečima, da se očuva prisustvo u našoj južnoj pokrajini i, isto tako, kada govorimo o akademskoj mreži, kad govorimo o drugim elementima infrastrukture, da imamo u ugovornim odnosima sigurnost da će se to razvijati u interesu naše države i njenih građana. Toliko s moje strane.