DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 29.04.2010.

16. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

16. dan rada

29.04.2010

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 19:00

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Izvolite, gospodine potpredsedniče.

Božidar Đelić

Pomenuli ste Rusiju. Rusija je odredila šta je strateško, to su nafta i gas. Podsećam vas da su telekomunikacije u Rusiji u privatnom vlasništvu. Srbija je odredila da je u ovom momentu EPS od strateškog značaja. Potrebne su investicije, ali Srbija ne otvara kapital EPS-a, niti će ga otvoriti. Što ne znači da EPS nema partnere za izgradnju termoelektrana, partnere za izgradnju dodatnih postrojenja za obnovljive izvore energije i, kao što sam rekao u prethodnom izlaganju, moramo uvek videti gde je interes naših građana i naše države i kako se on u datom momentu najbolje izražava i realizuje.
Da li je uvek i svuda privatna svojina superiorna? Odgovor je - ne. Moraju postojati uslovi da bi ta privatna svojina bila superiorna. Pogledajmo pitanje koje se ne postavlja, niti treba da se postavlja u našoj zemlji, a to je privatizacija železnice. Naša zemlja uopšte nije spremna za privatizaciju železnicu. Određene zemlje, poput Velike Britanije, koje su privatizovale železnicu u osamdesetim godinama, videle su da je to bio neispravan pravac i podržavili su železnicu. Videli smo jedan broj zemalja koji je otišao predaleko u privatizaciji u domenu električne energije i desilo se ponovo podržavljenje.
Srbija pomno prati sva ta iskustva, Srbija prepoznaje gde su njeni strateški interesi i zbog toga jasno kažemo – iz strateških razloga nema privatizacije EPS-a, iz strateških razloga i zbog toga što ona za to nije uopšte spremna nema otvaranja bilo kakvog kapitala ŽTP-a, što ne znači da kroz dalje korake reforme neće doći do otvaranja za konkurenciju u određenim segmentima tog preduzeća.
Što se tiče "Telekoma", 2002. godine, ako se dobro sećam, ili 2001. godine (mislim da je 2002. godine), posle privatizacije smo uočili da strateški partner, u to vreme "Telekom Italija", u to vreme u vlasništvu ''Pirelija'', što je možda iznenađujuće, ali takva je bila evolucija tog italijanskog kapitala i kapitalizma… Nije bilo investicija, bilo je određenih problema u sprovođenju prethodne transakcije koje su izlazile na površinu i uočili smo da je u nacionalnom interesu Srbije da otkupi paket koji je tada držao italijanski partner. I to je urađeno.
Sada, osam godina kasnije, kroz određene pomake "Telekoma Srbije", i za to su najzaslužniji oni koji rade u "Telekomu Srbija", kroz iskorak na tržište Republike Srpske, i to je bio veoma važan momenat i za "Telekom Srbije" i za našu zemlju, pa i u Crnoj Gori, imamo situaciju da je "Telekom Srbije" došao do određenog razvoja tržišta i u fiksnoj telefoniji i u mobilnoj telefoniji, došlo je do razvoja u domenu i kablovske televizije i interneta.
I sada, gledajući ono što se dešava u regionu, strategiju drugih aktera u našem regionu, svi ti elementi zajedno, sada kada nema monopola ni u mobilnoj, ni u fiksnoj, ni u kablovskoj televiziji, ni u internetu, sada kada je u velikoj meri određena integracija na onom menadžerskom nivou ne samo između Srbije, nego i na tržištu BiH i Crne Gore, dolazi vreme za novi momenat i za dalji razvoj "Telekoma Srbije".
Zbog toga je Vlada Republike Srbije procenila da je pravi momenat i u interesu građana, koji će dobiti akcije od "Telekoma Srbije", kao što je naznačeno u zakonu koji je usvojen u prethodnoj vladi. Činjenica je da će Srbija zadržati i paket akcija koji će biti tu iz bezbednosnih razloga, očuvanja strateških odluka o kojima sam govorio malopre, a to je da se očuvaju servisi za naše sugrađane na KiM, sa jedne strane, i sa druge strane, određenih veoma važnih bezbednosnih i drugih aspekata koji postoje u "Telekomu Srbija".
Želim samo da kažem građanima koji nas slušaju danas i cenjenim narodnim poslanicima da ovo nije bilo kakva privatizacija. Ovo je specifična transakcija, gde moramo raditi na tome da se specifični interesi naše zemlje očuvaju, ali sigurno je da je u ovom momentu pronalaženje strateškog partnera za 40% kapitala dobro za naše građane, pa i za zaposlene u "Telekomu Srbija".
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Gospodin Dejan Mirović.

Dejan Mirović

Srpska radikalna stranka
Prvo moram da primetim da ministar nije odgovorio na drugo pitanje, što se tiče zapošljavanja onih 350 ljudi. Verovatno ste to prevideli.
(Božidar Đelić, s mesta: Odgovoriću kasnije.)
Drago mi je što delimično delimo ista mišljenja, ali vi ste vašim odgovorom demantovali premijera. Jer, upravo je premijer Cvetković u izjavi za list "Pres" 3.4.2010. godine direktno izjavio da će se pristupiti privatizaciji EPS-a. Mogu vam navesti tačno i doneti isečak iz tih novina.
Što se tiče Rusije, kažete da se tamo privatizacija ne vrši samo u energetskom sektoru. Ali vi sigurno znate, radili ste tamo, da su dve najveće banke u Rusiji u državnom vlasništvu, to sigurno znate, i da ruskim vlastima ne pada na pamet da ih prodaju strancima ili da ih privatizuju, a koliko znam, banke i energetska preduzeća su potpuno dve različite oblasti.
Takođe, niste mi odgovorili za gospođu Smiljanić. Molim vas, ona niti je bliska nama, bila je u vašoj vladi, a dala je izjavu, čak je bila oštrija nego mi, gde kaže – "Telekom" prodaje neodgovorna politika koja ne vodi računa o državi i građanima. To je njena izjava, nije naša. Naravno, slažemo se s tim, ali molim vas da mi odgovorite i na to.
Što se tiče Kosova, podržavamo vas u tome, to su lepe želje, ali znate da je tamo Euleks i da on odlučuje šta će se desiti sa telekomunikacijama u našoj južnoj pokrajini. S druge strane, molim vas da mi odgovorite na sledeće pitanje, što se tiče državnog udela – kako je moguće da "Dojče Telekom" kupuje naša preduzeća? "Dojče Telekom" je u državnom vlasništvu. Isto kaže gospođa Smiljanić – i u Norveškoj i u Švedskoj itd. Molim vas samo da mi konkretno date odgovore.
A što se tiče javnih preduzeća, navešću samo još jedan primer, koji pokazuje da ipak treba malo gledati, što se tiče prodaje "Telekoma", ne crno-belo, nego videti i neka druga mišljenja. Na primer, gospodin Gari Beker, koji je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju za 1992. godinu, poznat je po tome što tvrdi da su javna preduzeća često korisnija za državu, građane i njihov interes od privatnih, jer ona u suštini subvencionišu zaposlene i svoje dobavljače. Imajte i to u vidu, jer to je veliko preduzeće. Ovo je, faktički, mišljenje nobelovca koji je blizak ''čikaškoj školi'', ne možete reći da je to populizam. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodine potpredsedniče, izvolite.

Božidar Đelić

Malo ću o "Telekomu", pa da odgovorim na ovo drugo vaše pitanje, tj. ono koje je bilo prvo.
Znate kako, kada govorimo npr. o onome što rade druge zemlje i kada govorimo o Rusiji, na momente mi se čini da se i dalje ponekad preslikavaju neke stare slike na ono što se stvarno dešava. Uzmimo primer Rusije u domenu nauke. Kada govorimo o tome da je Rusija podržavila jedan broj preduzeća, vi ste u pravu. Prepoznala je strateški interes i to je uradila.
S druge strane, jedan od ključnih naučnih projekata koji je najavio predsednik Medvedev jeste formiranje ruske ''Silikonske doline'' u blizini Moskve. Kome je dat taj projekat za realizaciju? Gospodinu Vekselbergu, jednom od najbogatijih ljudi u Rusiji, koji je dobio zadatak da privatni kapital tu uradi ono što se smatra strateškim državnim interesom. Tako da vidimo da i Rusija danas, u 21. veku, upotrebljava razne forme vlasništva, razne forme partnerstava, razne forme formiranja novih projekata i mislim da to može biti inspiracija i za nas.
Istovremeno vidimo da je Amerika u proteklih nekoliko godina podržavila veliki broj banaka, zato što su upale u veliku nevolju a bile su od velikog značaja. Tu su ''čikaška'' ili neke druge ideologije popustile i, u suštini, mi sada vidimo jednu određenu konvergenciju raznih stvari. Tako da mislim da i u našem slučaju apsolutno svako ima pravo na svoje mišljenje. I, na kraju, zna se gde je odgovornost. Odgovornost jeste na Vladi Republike Srbije za jednu ovakvu odluku i mi smo duboko uvereni da je ona u najboljem interesu naših građana.
Što se tiče vašeg drugog pitanja, Vlada je sprovela ono što je rekla da će sprovesti. To nije bilo lako. I danas smo na Vladi Republike Srbije usvojili određene odredbe za one zaposlene u administraciji koji su ostali bez posla. To je bilo veoma teško, ali je istovremeno na ovaj način Vlada pokazala da će napor u ovim teškim momentima biti pravilno raspoređen i da će, pre svega, država napraviti napor. Nije lako ni građanima, daleko od toga. Teško je građanima. Zbog toga i država mora da podnese teret i to je ono što se sada dešava.
Što se tiče evropskih integracija, nije nikakva tajna da Srbija, ukoliko želi da bude pobednik u evropskim integracijama, mora da raspolaže s određenim ljudskim kapacitetom, da sprovodi reforme, priprema projekte i sprovodi ih naročito u finansijskom delu. Imamo jedan broj naših suseda koji su ušli u EU nedavno, a nisu uspeli da dostave njihovim građanima ni 3% velikih sredstava koja su bila namenjena za tu zemlju. Tako da uvek moramo gledati u nekom globalnom nivou šta košta i šta donosi našim građanima određeni potez.
Ono što je potrebno u ovom momentu uraditi, i to neizostavno, jeste da se u Ministarstvu finansija formira kapacitet, i to veoma precizno, u četiri sektora koji treba da obezbede da naša zemlja bude sertifikovana (izvinite što sada ulazim malo u neke samo naizgled tehničke i suvoparne detalje) za tzv. DIS, tj. sistem za decentralizovano upravljanje sredstvima EU.
Ta sertifikacija je preduslov za svih pet komponenti evropskog budžeta, da naša administracija bude u stanju da upravlja sredstvima koje će nam EU i evropski poreski obveznici staviti na raspolaganje, a uz dobijanje statusa kandidata, to su ta dva uslova da možemo da pristupimo svim elementima evropskog budžeta, naročito komponentama tri, četiri i pet, a tu su (nadam se da sad govorim mnogo razumljivije svima koji me slušaju i gledaju) sredstva za ravnomerni regionalni razvoj, za poljoprivredu i investicije u ljudske resurse.
To samo naizgled izgleda veoma udaljeno, ali to je bukvalno godinu i po dana od nas, da možemo da pristupimo i tim sredstvima. Jer, zapravo, kada pogledate strukturu evropskog budžeta, otprilike 37% ide na regionalni razvoj, koheziju, nekih 30% ide na poljoprivredu, a sve ostalo je mnogo manje. Tako da je pred nama naizgled suvoparna birokratska bitka, osposobljavanje kadrova, a iza toga su značajna sredstva koja će raditi u korist svih građana ove zemlje.
Zbog toga, ne potvrđujem tih 350, znam samo da postoje neki planovi. Za ovu godinu je važno da do kraja godine, da budem precizan - 72 osobe u Ministarstvu finansija budu osposobljene da dobijemo tu sertifikaciju. To je investicija koja će se isplatiti našim građanima.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima gospodin Dejan Mirović.

Dejan Mirović

Srpska radikalna stranka
Vidite, to nije bila moja spekulacija. To je izneseno na skupu "Korak bliže evropskoj integraciji" i to je izneo, između ostalog, i gospodin koji je zamenik šefa misije EU ovde u Beogradu Adriano Martins, ako se ne varam.
Drugo, vi znate da je danas izašlo da će biti otpušteno 130 radnika u Ministarstvu inostranih poslova, u Ministarstvu rada 70, u zdravstvu takođe, u prosveti 45, u Ministarstvu za Kosovo 23, i u vašem, za nauku, osam. Znači, vi otpuštate radnike da biste zapošljavali ljude ili birokrate koji će se baviti tzv. evropskim integracijama. To je prava istina.
Što se tiče Rusije, taj projekat vodi gospodin Surkov, vi to znate. On je državni službenik. To nije oligarh, to je državni službenik. On to vodi. S druge strane, verovao bih da je slična situacija i ovde i u Rusiji kada bi gospodin Mišković pokazao makar delimično tu količinu ''filantropije'' pod pritiskom koju pokazuju ti oligarsi u Rusiji. Onda bih poverovao da je ista situacija ovde i u Rusiji.
Što se tiče, izvinite, vaše fraze da treba da budemo pobednik u evropskim integracijama, mislim da ćemo mi pre biti gubitnik, iza Bugarske i Rumunije, koje su već u strašnoj ekonomskoj krizi, kao i Mađarska i sve druge zemlje Istočne Evrope koje su, faktički, gubitnici te tranzicije, od koje ima koristi samo Zapadna Evrope i firme kao "Dojče Telekom". Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Smiljana Milisavljević. Izvolite.

Smiljana Milisavljević

Za evropsku Srbiju
Zahvaljujem, poštovana predsednice. Imam pitanje za potpredsednika Vlade gospodina Đelića, pošto je on već dao odgovor na jedan deo mog pitanja.
Svedoci smo da se na KiM flagrantno krše ljudska prava, posebno u proteklih nekoliko dana. Živeti u 21. veku bez prava na komunikaciju, prosto je nemoguće. Skoro kao živeti bez vode i struje.
Imali smo oštru reakciju predsednika Republike, potom i premijera i sigurna sam da i predsednik Republike i Vlada Republike Srbije čine sve da reše ovaj problem oko operatera na KiM. Znam da je to veoma teško, zato što tzv. prištinske vlasti ne žele nikakav dogovor, čak ni oko tehničkih pitanja, ako to nije dogovor dve nezavisne države, što je za nas totalno neprihvatljivo.
Šta da kažem ljudima koji su me zvali sinoć iz enklava, recimo Milan iz Štrpca i neki iz Velike Hoče - kada će biti rešen ovaj problem, kada će oni dobiti telefonske veze? Prosto, moje pitanje je – da li će Vlada zatražiti pomoć evropskih institucija u rešavanju problema oko operatera na KiM i na koji način će pomoći srpskom i ostalom nealbanskom stanovništvu, da ljudi ne pomisle, kako mi kolokvijalno kažemo, da smo pušteni niz vodu? Hvala.