DRUGO VANREDNO ZASEDANJE, 17.06.2010.

7. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGO VANREDNO ZASEDANJE

7. dan rada

17.06.2010

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:10 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Od vremena poslaničke grupe iskorišćeno je dvadeset pet sekundi.
Da li još neko želi reč? (Ne) Molim narodne poslanike da bez dobacivanja i međusobnog razgovaranja u klupama omoguće da nastavimo rad.
Na član 37. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika Poslaničke grupe Napred Srbijo. Da li neko želi reč? (Ne)
Na osnovu člana 142. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, Odbor za saobraćaj i veze podneo je amandman na član 43.
Vlada je prihvatila amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 46. amandman je podneo narodni poslanik Milan Lapčević. Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 55. amandman je podnela narodna poslanica Aleksandra Jerkov. Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 56. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Donka Banović, Milica Vojić Marković i Nikola Lazić. (Da) Da li neko želi reč? Narodna poslanica Milica Vojić Marković.

Milica Vojić-Marković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Hvala, gospođo predsedavajuća. Dame i gospodo narodni poslanici, nemam razloga ni da se prepoznajem, a ni ne prepoznajem i sve je u vašim rukama, možete slobodno moju biografiju da tamburate kako hoćete, obaveštajne službe su, očigledno, pod vašom kontrolom, hoćete i da prisluškujete.

Nemam ništa protiv, ali ne radi se o meni lično. Izvolite, gospodo, i moju političku stranku, takođe, pretamburajte, vidite da li je neko nešto zloupotrebio. Da jeste, već biste vi to za dve godine uradili.

Potpuno sam sigurna da morate naći da je neko kriv za ono što ste vi obećali, a ne možete da ispunite, ali jedini ko je kriv jeste nepristojna Vlada i nepristojni premijer. Oni su krivi za sve ono što su obećali, a što nisu ispunili!

Ne mogu da verujem da neko danas ima hrabrosti, kada se govori o konkretnom zakonu, da poteže argument, koji je to argument – sve je u redu, kaže, evropski standardi ovo poznaju. Apsolutno ne poznaju, gospođo!

Bila sam vrlo precizna. ''Zadržani podaci integralni su deo komunikacije, podjednako važni kao i sadržina.'' Prepisan je citat iz podataka za Evropski sud za ljudska prava. Pogledajte, molim vas, Ustav, član 41. je još precizniji – privatnost komunikacije jeste zagarantovana. Toliko je precizno, to su, gospodo, argumenti. To što vi pričate paušalne priče o tome da li ko, šta, plaši, ne mora da plaši, sve piše, u vašim zakonima sve piše. Samo treba da ih čitamo.

Ono što jeste kraj ove priče, jeste da ste pretvorili državu u policijsku državu. Juče sam vas opomenula, Nikson je zbog neovlašćenog prisluškivanja pao. Pašćete i vi, jer hoćete da prisluškivanje pretvorite u ono što je institucija. Hvala vam.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodna poslanica Nada Kolundžija ima reč.

Nada Kolundžija

Za evropsku Srbiju
Mislim da je najbolji pokazatelj da li neko ispunjava evropske standarde jesu, možda, rešenja zemalja koje jesu članice EU. Pa, ako hoćemo da se ugledamo na neke od onih koje su najbolji uzor, i koji su na najbolji način to rešili, onda možda ne bi bilo loše da znamo kako je to kod njih rešeno.
Na primer, u Engleskoj, na saglasnost ministra, službe mogu da pribavljaju sve podatke i da, ne samo zadržavaju, traže zadržane informacije, već i presreću informacije.
U većini zemalja u okruženju, rešenje je potpuno identično kao kod nas sada. Možda ima dve zemlje kod kojih ni zadržavanje informacije nije dopušteno bez naloga neke nadležne institucije. Radi se o tome, da ako govorimo o evropskim standardima, onda ne možemo da govorimo o tome da postoje nekakvi apstraktni evropski standardi koji će važiti samo za nas, a za sve one zemlje koje su članice EU– ne važe. To nije tačno.
Za nas važe isti standardi koji važe za zemlje članice EU. Prosto, opet nije korektno tvrditi, da mi na ovaj način kršimo evropske standarde, da time udaljavamo Srbiju od EU. Naprotiv, ovim uvodimo i primenjivaćemo evropske standarde koji će biti podržani od strane EU. U to sam potpuno sigurna. I, opet, mislim, da nije korektno govoriti građanima ono što nije tačno.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Od vremena poslaničke grupe iskorišćeno je minut i 50 sekundi.
Da li još neko želi reč? Narodna poslanica Milica Vojić Marković je ponovo prijavljena.
(Narodni poslanik Milica Vojić Marković, sa mesta: Ako imam prava na repliku?)
Nemate prava na repliku.
Na član 56. amandman je podneo narodni poslanik Milan Lapčević. Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 60. amandman je podneo narodni poslanik Vladan Batić.
Vlada i Odbor za saobraćaj i veze, prihvatili su amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na osnovu člana 142. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, Odbor za saobraćaj i veze podneo je amandman na član 66.
Vlada je prihvatila amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na osnovu člana 142. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, Odbor za saobraćaj i veze podneo je amandman na član 79.
Vlada je prihvatila amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 83. amandman je podnela narodna poslanica Aleksandra Jerkov.
Vlada i Odbor za saobraćaj i veze, prihvatili su amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 84. amandman je podnela narodna poslanica Aleksandra Jerkov.
Vlada i Odbor za saobraćaj i veze, prihvatili su amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 88. amandman je podneo narodni poslanik Aleksandar Martinović. Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 89. amandman je podnela grupa od 21. narodnog poslanika Poslaničke grupe Napred Srbijo. Da li neko želi reč? (Ne)
Na osnovu člana 142. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, Odbor za saobraćaj i veze podneo je amandman na član 92.
Vlada je prihvatila amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 104. amandman, sa ispravkama, podnela je narodna poslanica Aleksandra Jerkov.
Vlada i Odbor za saobraćaj i veze, prihvatili su amandman, sa ispravkama, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman, sa ispravkama, pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman, sa ispravkama, postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 107. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Donka Banović, Milica Vojić Marković i Nikola Lazić. Da li neko želi reč? (Da) Reč ima narodna poslanica Milica Vojić Marković.

Milica Vojić-Marković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Hvala, gospođo predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, gospođo ministar, celu ovu priču, potpuno istu, o visokim evropskim standardima koji važe u ovoj zemlji, slušali smo svi mi, i narodni poslanici, i građani Srbije, kada su bili zakoni vezani za reformu pravosuđa, kada smo slušali kako će pravosuđe biti efikasno, kako će biti rasterećeno ovoga ili onoga. Danas dobijamo od Evrope jasan signal da je to potpuno jedan promašaj. Evropa od vas traži da reterirate stavove, da vratite ceo proces za šest koraka unazad i tako dalje.

Sve ovo isto o visokim standardima slušali smo kada je bio Zakon o informisanju. Toliko je taj zakon bio dobar, ocenjen kao visokoevropski i sve ostalo, dobili smo povratnu informaciju. Kada su bili zakoni o nacionalnim savetima, takođe, visoki evropski standardi, ali naravno, samo priča ovde u Skupštini. Na prvoj probi, sada kada su bili izbori za nacionalne savete, sve ono što vam je rekla opozicija, pokazalo se u praksi kao potpuno realno.

Vaša priča o visokim evropskim standardima lomi se samo na jednoj stvari. Polovina od tih država koje vi navodite, odnosno pojedinci iz tih država tužili su svoje države Evropskom sudu za ljudska prava za pojedine članove iz zakona koje navodite. I, upravo se vode postupci o tome.

Mnogi zakoni su pali. Pročitajte i taj detalj, gospođo, ili čitate samo ono što vama ide u prilog. Vrlo je zanimljivo da u nedostatku argumenata, koristimo poluargumente. Kada se pozivamo na istinu, pročitaćemo poluistinu, a onaj drugi deo nećemo. Tako ćemo i da ispričamo građanima. Ali ne moramo da pričamo građanima ni vi, ni ja. Građani žive u ovoj zemlji i građani znaju šta ih je snašlo sa ovom vladom. Građani znaju da će moći da žive i da dišu slobodno, da jedu, da se školuju i da idu kod doktora, i da ne brinu kakve su im vakcine, samo kada vi odete, a to će biti jako skoro, gospođo. Hvala vam.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Nada Kolundžija.

Nada Kolundžija

Za evropsku Srbiju
Poštovana predsedavajuća, to je tačno, da građani žive u ovoj zemlji, žive posledice nekih prethodnih zloupotreba i nekih prethodnih nesposobnih vlada i neodgovornih vlada, koje su u vreme kada je privredni rast bio mnogo veći, kada nije bilo ekonomske krize, trošili pare ne zna se na šta, te, tako, građani od toga nikakve koristi nisu imali, nikakav infrastrukturni projekat nije urađen, nije uloženo ni u jednu novu firmu. Dakle, građani žive posledice i te vlade i to je tačno.
Ali, građani žive i glasaju. I, kao što vidimo, ne glasaju za tu vladu koja je u najbolje vreme uradila najgore poteze, glasaju za ovu vladu koja i u teškim vremenima traži da uradi najbolje što je moguće za građane.
Ako već govorimo o poluargumentima i poluistinama, onda to doživljavam kao da ste vi to rekli samokritički. Zato što sve što ste rekli jeste poluargument, poluistina, polučinjenica. Hvala. (Aplauz)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Od vremena poslaničke grupe iskorišćeno je minut i sedam sekundi.
Narodni poslanik Zoran Ostojić ima reč, pa narodni poslanik Srđan Miković.
...
Liberalno demokratska partija

Zoran Ostojić

Liberalno demokratska partija
Potpredsednice, koleginice i kolege, vratio bih se za trenutak na temu ovog zakona. Ovaj zakon je dobar, osim u delu u kome ga je osporio Zaštitnik građana. I mi iz opozicije slažemo se sa onim što je rekao Zaštitnik građana.
Gospođa Kolundžija je generalno u pravu kada govori o nekoj prošlosti, ali, gospođo Kolundžija, vi i vaša stranka bili ste sa njihovom vladom prvo u kohabitaciji, pa u koaliciji. Ne možete sada sve da natovarite na njih, a da vi niste odgovorni. To važi i za vas.
Da se vratim. Nema prisluškivanja. Da, ovaj zakon ne govori o prisluškivanju. Neko kao da je spinovao i da se priča o prisluškivanju. Ovde se radi o narušavanju i ugrožavanju privatnosti. Dakle, podaci koje će provajderi telefonije i interneta čuvati godinu dana mogu da budu dostupni službama bezbednosti bez sudskog naloga. To nije sadržaj, to je kada smo, sa kim, koliko razgovarali, na kraju krajeva, i odakle smo razgovarali, jer bazne stanice otkrivaju i lokaciju sa koje se telefonira.
I, sporno je, koja je to granica privatnosti koja sme biti narušena bez odluke suda? Zaštitnik građana i mi iz opozicije smatramo da je ovo preterano narušavanje privatnosti bez odluke suda. Sa odlukom suda može da se uđe i u sadržaj komunikacije. Ovde su se čuli argumenti – poštar vidi kome je pisano, zna telegram i tako dalje. Tu građani dobrovoljno pristaju da im se naruši privatnost; onda kada šalju telegram znaju da će onaj ko kuca telegram i ko nosi znati sadržaj. Ovde se radi o nečemu na šta građani ne pristaju da se zna bez odluke suda; s kim ste vi, gospođo Čomić, 15. maja, ove godine, razgovarali. Jednostavno, to bez vaše dozvole ili odluke suda ne bi smelo da bude dostupno organima.
Ovde se radi o narušavanju privatnosti koja objektivno narušava ljudska prava i slobode koje su zaštićena vrednost Ustava i zato će Zaštitnik građana, ako usvojite ovo, podneti tužbu Ustavnom sudu, pa ćemo videti šta će Ustavni sud reći. Ali, ako kaže da je to neustavno, onda, pretpostavljam da neko treba da snosi odgovornost. Ko? Gospođa Matić? Vlada? I ona je usvojila ovaj zakon. Vladajuća većina koja će ga izglasati? Verujem da niko neće snositi odgovornost.
Ovde se radi, da ne zamenjujemo teze, da ne pričamo što je gospodin Milivojević juče otvarao priču o prošlosti, o tajnoj službi u kojoj postoji šalter gde se naručuju ubistva itd, dokle je sve stigla ova rasprava o ovome, a zaboravio je da je njegova stranka u koaliciji sa strankom koja je imala taj šalter. Toga se nije setio.
Pustite vi šta je bilo u prošlosti. Da, da, Gospođo Kolundžija, vi ste u koaliciji sa SPS, a SPS je bio na vlasti kada je državna bezbednost ubijala političke protivnike! Vratimo se mi ovome o čemu pričamo.
Prema tome, gde je granica privatnosti koju država bez odluke suda može da naruši? Da li je to samo sadržaj, što nije sporno, ili i ovo o čemu ovde pričamo – kad, gde, kako, koliko, s kog mesta smo komunicirali?
Na kraju krajeva, baš bih voleo da mi neki stručnjak objasni, jasno je kod telefonije da postoji broj s koga se zove i broj na koji se zove, ne može se ući u sadržaj prisluškivanja bez odluke suda, govorim o listingu. Šta je pandan broju telefona kod internet saobraćaja? Sigurno nije ime i prezime i imejl adresa, nego što se zove ''IP adresa''. Kako će se čuvati mejlovi godinu dana, a ne i njihov sadržaj, jer listing ne uključuje sadržaj? Nisam stručnjak, odmah da kažem, ali, baš bih voleo da znam kako će BIA izvući neki mejl od pre godinu dana, između dva čoveka, a da nema sadržaj? To su sve osetljiva pitanja.
Da se vratimo na temu. Niko ovde ne priča o prisluškivanju, ovde se priča o narušavanju privatnosti građana putem tih podataka koje će provajderi sada godinu dana biti obavezni da čuvaju. Mislimo da je to moguće samo uz odluku suda, a vi mislite da to može i bez odluke suda, šef BIA ili direktor BIA ili koga on ovlasti, ili direktor policije ili koga on ovlasti, što znači da će i inspektori u istrazi moći da ulaze i da dobijaju listinge bez odluke suda. To je sporno. Mi mislimo da to nije dobro, vi mislite da jeste. Manite se sada ko je šta radio itd, sve će doći na naplatu pre ili kasnije! Mi sada govorimo o ovom zakonu i mislimo da ovo jeste problem, a najveća šteta od sve ove rasprave i usvajanja ovog zakona je u suštini degradiranje jedne institucije, a ona se zove Zaštitnik građana.
To je za mene, čak, veća šteta nego da se usvoji ovakav zakon protiv koga smo, jer mi smo mlado demokratsko društvo, imamo višepartijski sistem tek 20 godina. Trudimo se da izgradimo institucije i ovaj zakon je, nažalost, doveo do narušavanja, degradiranja nečega što je zaista demokratska institucija koju moramo da negujemo kao malo vode na dlanu.
Nemojte, gospođo Kolundžija, o njihovoj prošlosti pričaće se još, ali pustite vi sada nas iz opozicije, njih, njih i nas koji kritikujemo ovo, Zaštitnik građana, demokratska institucija, narodni advokat, kako ga ''narodnjaci'' zovu, on osporava ovo. Nemojte sa nama da polemišete, treba da polemišete sa njim i to ste radili. Vi ugrožavate jednu instituciju kao što je Zaštitnik građana i baš vas pitam šta će biti ako Ustavni sud kaže da je on u pravu, a to znači i svi mi u opoziciji. Niko neće snositi odgovornost a šteta je napravljena. O tome se radi. Hvala.