PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 05.10.2010.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

05.10.2010

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 20:40

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Gospođo Čomić, dame i gospodo narodni poslanici, ovo je zakon o kome ću najviše da govorim u toku ove diskusije i u završnici spojene dve tačke – zakon o akreditaciji i zaštiti potrošača.
Dakle, zakon o zaštiti potrošača je izazvao veliku pometnju i buru u javnosti. Ministar je sam suočen sa činjenicom da su iz Udruženja za zaštitu potrošača nezadovoljni ovakvim predlogom. Ali, kako je neko i napisao pre neki dan u nekim dnevnim novinama, u jednom tiražnom dnevnom listu, i poslanici su potrošači. Govoriću vam, pre svega, kao potrošač i kao predstavnik naroda.
Na osnovu ne samo primedbi ljudi iz Udruženja potrošača sa kojima se ni kao član odbora ni kao poslanik nisam sastala, već sam dobila u pisanoj formi njihove primedbe, govoriću vam na osnovu zahteva građana iz sredine iz koje ja dolazim i uopšte, na kraju krajeva, ljudi koji su oštećena strana u procesu trgovine. Šta je sve to što ne valja u ovom zakonu i kako je on mogao da bude urađen na bolji način kako bi se zaista ljudi, ako vam je to bila namera, potrošači, zaštitili?
Najpre moramo da kažemo da ovaj leks specijalis na sebe preuzima određene odredbe mnogih krivičnih zakonika koji su na snazi u zemlji. S druge strane, ne zadire u ključnu oblast, što je naša osnovna primedba, a to je direktiva o potrošačkim kreditima, odnosno kreditima uopšte, navodno pravdajući se time, što su bile vaše izjave, pre svega, da je NBS potpuno autonomna u određivanju bankarskog i finansijskog sektora, što u jednom delu po Ustavu Srbije jeste, ali ste se vi onda upleli dalje nesmotreno, rekla bih, pa ste na tu izjavu, na tu odredbu Ustava koja je tačna, dodali još nešto što nije tačno, pravdajući se time zašto niste uvrstili direktivu o potrošačkim kreditima.
Rekli ste – pa, ne može Ministarstvo za trgovinu, Vlada Srbije i ovaj zakon na sebe da preuzmu odgovornost zbog prevelikog zaduživanja ljudi uopšte, kao da ne znate za eksplicitnu odredbu koju poštuje svaka banka ili svaki davalac takve vrste usluga.
Kada se kandidujete i za potrošačku karticu nekome od lanac marketa, neke su kolege juče i o tome pričale, morate da priložite izvod iz kreditnog biroa koji jasno kaže da ne možete više od 40% da se zadužite od onoga što su vaša prosečna primanja.
To od skoro 40%, nažalost, zbog činjenice kada je NB videla odnosno novi guverner, gospodin Šoškić, da je narod i te kako prezadužen i da je drastično skočio kurs evra, odnosno da je devalvirao dinar, a ta devalvacija nažalost u stvarnom životu je mnogo veća od ove koja se prikazuje, onda su rekli – aha, pa rata kredita kod ovako prezaduženog građanina Srbije, a po glavi stanovnika to je najmanje 700 evra, onda se daje mogućnost da to zaduženje ide do 40%.
Budite sigurni, ne znam da li ste vi lično, ili neko od vas koji ste prisutni, bilo kada aplicirali za takvu vrstu potrošačke kartice kod nekoga od lanaca supermarketa odnosno konzorcijuma, neće vam je odobriti ako imate, a nažalost mnogi građani Srbije su prezaduženi i preko 30% odnosno do krajnje granice, do 40%.
Šta mi srpski radikali zameramo, osim te suštinske primedbe? Ovo je zakon u mnogim delovima neprecizno urađen i ako ste imali nameru da na sebe, odnosno kao predlagač zakona preuzmete odredbe nekih drugih oblasti koje uređujete, to je pre svega pružanje usluga iz oblasti elektroprivrede, odnosno svih drugih davalaca usluga koje su od opšteg značaja i te javne potrošnje, to je trebalo da uradite bolje u skladu sa zakonom, pre svega, o elektroprivredi i u skladu sa zakonom o tarifnom sistemu odnosno odredbama uredbe o tarifnom sistemu, pošto se ona objavljuje u "Službenom glasniku" i utvrđuje na predlog agencije Vlada Republike Srbije, a naročito u oblasti turističkog poslovanja, gde ste nedorečeno želeli da zaštitite svakog potencijalnog turistu odnosno onoga ko koristi usluge iz oblasti turizma, pa smo tako napisali preko 60 amandmana na ovaj zakon koji ima 155 članova.
U danu kada budemo razgovarali o pojedinostima jasno ćemo da vam obrazložimo zašto ste pravili, odnosno videlo se iz predloga zakona takve greške koje nisu nesmotrene nego su suštinske, da ne govorim o onim tehničkim i loše pisanim i o iskrivljenom srpskom jeziku koji ne postoji.
Sada i u ovom novom priručniku tumačenja srpskog jezika koji gospođa Čomić ima, a verovatno ću uskoro da dođem u posed tog rečnika, ni Šipka ni Klajn ne poznaju takve izraze kao što ste ih stavili u ovaj zakon, tako da sam se čudila kako je moguće, a naročito zbog toga što ste uvek kada ugovorne obaveze definišete između pružaoca usluge i potrošača pisali u pismenoj formi. Naravno da mora da bude u pismenoj, ali je to svakako samo pisana forma.
Što se tiče same promocije ovog zakona, nije počela od vas, gospodine Milosavljeviću, već od Borisa Tadića i to nekoliko meseci ranije, a to je sada nažalost običaj u Srbiji i zato smo poraženi i bačeni na kolena, zato nam otimaju KiM, zato je uništena srpska privreda, zato imamo toliko siromašnih, zato je obezglavljen srpski seljak, o čemu je govorio magistar Živanović. Dakle, počeli su da dolaze razni komesari u Srbiju.
Vidim i danas, kaže mi kolega Marković, u okviru interparlamentarnog susreta ovde ponovo se ovaj antisrbin i najveći od mogućih srbomrzaca, Kacin, opet pojavio u Domu Narodne skupštine, tako je i gospođa Kuneva koja je evropski komesar, to je valjda popularno da potencirate 5. oktobra, danas je 10 godina od tog puča koji ste pokušali i, nažalost, uspeli da izvršite uz pomoć Stejt departmenta, ona je došla u Srbiju i razgovarala pre vas sa Borisom Tadićem o predlogu ovog zakona.
Zaista ću morati, to je duboka misao i da bi građani Srbije čuli kako predsednik Srbije, koji ne može da se obrati sada ovde, tumači ovaj zakon, da citiram šta je tom prilikom o ovom predlogu zakona rekao predsednik Republike, Boris Tadić.
On je rekao – razgovarajući sa komesarkom Kunevom, koja je iz Evrope došla ovde da nama kaže kako treba da štitimo potrošače u Srbiji, kaže, došli smo do jednostavne argumentacije i zaključka da kada građanin razume prirodu svog računa i svoj odnos prema onome ko mu je uspostavio račun, zna šta plaća i kako da zaštiti svoj interes i kada mu država u tome pomaže, onda je on zaštićen i siguran u društvu u kome živi.
To je zaista neverovatno, da predsednik Republike, koji ima i Kancelariju koja navodno pomaže građanima u nevolji, a čujem da su zatrpani raznim predstavkama, daje ovakvu izjavu kao da u Srbiji teče med i mleko, kao da on ne zna da su ljudi zaista zatrpani računima i da ih danas, doduše ne kao onda u Živkovićevo vreme, zna to gospodin Krasić, ne spaljuju u buretu u centru Niša, već ih jednostavno drže i gomilaju u kući, a nemaju odakle da ih plate.
Jednostavno, ako predsednik države nema osnovnu vezu sa realnošću i kao mi, srpski radikali, ne odlazi u narod da vidi njihove stvarne muke i da pogleda strukturu tog računa, onda je neverovatno da može da daje ovakve izjave.
Sada kada bih ga pitala ili bilo ko od nas da li zna šta sadrži račun za električnu energiju, što gospodin Milosavljević sigurna sam, zna, ministar zdravlja to i ne mora da zna, on ne bi to znao da rastumači.
U račun za električnu energiju ako nema neko neku pomoć, kao što ja spletom okolnosti imam saradnika u Kragujevcu, koji je jedan od rukovodilaca za plan i analizu "Elektro Šumadija", Kragujevac, gospodina Slobodana Divjaka, ne bih mogla da naučim šta piše, odnosno rastumačim račun za električnu energiju, od toga u kojoj ste grupi tarifnoj, što je protivustavno, od toga kolika vam je angažovana snaga i kako se obračunava nekim načinom multiplikacije računa, kako to samo zna da uradi Elektrodistribucija, preko onog skrivenog dela koji svaki građanin Srbije plaća za remont elektrodistributivnih postrojenja.
Izvinite, gospodo iz DOS, zar se vi niste za ovih deset godina preko 600 miliona evra zadužili kod Nemačke banke za remont elektropostrojenja u Srbiji? Zašto jedan siromašan građanin Srbije, kome poturate takav račun odnosno Elektrodistribucija, a ovim zakonom on nije zaštićen od takvih podmetačina i manipulacija kao i kod "Srbijagasa", zašto on mora da traži pomoć na drugoj strani, jer država nije spremna da mu to omogući. Ovaj zakon to svakako ne radi.
Imali smo slučaj prošle godine da je gospodin Bajatović, koji je direktor "Srbijagasa", pred kraj prošle godine sumirajući tu godinu rekao da "Srbijagas" posluje sa 107 miliona evra gubitaka i da će to morati da se prelije na račun potrošača. U kojoj to normalnoj zemlji, kad se već pozivate na te demokratske i civilizacijske vrednosti, potrošač treba da plati nečiji gubitak? To samo u Srbiji postoji, ali to je manir jedinica lokalne samouprave.
U Kragujevcu imamo, u svakom gradu u Srbiji javno preduzeće koje posluje sa gubitkom, pa kada dođe kraj godine, onda ona sredstva u budžetu lokalne samouprave koja nisu raspodeljena - hajde da pokrijemo sportskom centru "Mladost" gubitak, recimo, kod mene je to tako, ali uglavnom svi sportski centri imaju i posluju sa gubicima, hajde ovome ili onome. Čak se dešava u nekim gradovima u Srbiji, evo svedoci su kolege srpski radikali, da tržnice koje treba profitabilno da posluju ili preduzeća za prevoz putnika (Predsedavajuća: Jedanaest minuta. Iskorišćeno je vreme.) moraju to da pokriju iz nekih drugih izvora.
Mislim da je gospodin Jojić iskoristio, gospođo Čomić, ako me ne vara, 15 minuta, a vi ste rekli da mi imamo 35, tako da ja imam još 10 minuta na raspolaganju.
(Predsedavajuća: Bilo je 25 minuta, 14 minuta je iskoristio Petar Jojić.)
Kako god, kada bude dan, evo dozvolite mi da završim, za razmatranje u pojedinostima, da sam znala još više bih se fokusirala na poruke koje nam šalju prijatelji srpskog naroda, kao gospodin Rabel, univerzitetski profesor iz Nemačke, koji kaže da EU čak i veliku Nemačku, koja finansira taj birokratski sistem, uništava, mi ćemo u toku razmatranja amandmana svaki vid harmonizacije zakona sa EU, a protiv smo ulaska Srbije u nju eksplicitno, da vam objasnimo na detaljan način kroz primere iz stvarnog života građana Srbije koje ni vi ni Boris Tadić ne vidite.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pre zaključivanja zajedničkog načelnog pretresa pitam da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 96. Poslovnika? Molim vas da se prijavite ko želi reč. Ministre Milosavljeviću samo se prijavite. Izvolite.

Tomica Milosavljević

Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, dozvolite mi da kažem da je zakon o akreditaciji jedan sažet i jasan, praktičan zakon, shvatljiv bez neophodnih profesionalnih predznanja, ima 27 članova i pomenuću nekoliko stvari koje su pomenute u diskusiji, uz zahvalnost za inspirativne i kreativne podsticaje tokom vaše diskusije koji su bili prisutni u većini izlaganja.
Dakle, da li je ovo zakon o kvalitetu? Nije. To je zakon koji reguliše tela i laboratorije koje vrše kontrolu kvaliteta. Da li ovaj zakon favorizuje i najviše koristi uvoznim proizvodima? Ne. On se tiče i uvoznih i domaćih. Upravo više i važnije domaćih, jer je prepoznavanje kvaliteta i standarda koje domaći proizvodi i usluge ispunjavaju preduslov za njihovu konkurentnost na inostranim tržištima.
Podsetiću vas, ovo je četvrti u nizu zakon koji zaokružuje infrastrukturu kvaliteta proizvoda i usluga, pored zakona koji ste već usvojili, o standardizaciji, tehničkim propisima i o metrologiji. Praktično njegovim usvajanjem stvoriće se preduslovi da se otklone tehničke barijere u trgovini i da se obezbedi bezbednost proizvoda i usluga, a to ima pozitivan uticaj na očuvanje zdravlja i sprečavanje bolesti. Kao što vidite, svi zajedno doprinosimo tome da zdravstvena politika bude u svim politikama, a to je neobično značajno. Tu bih mogao da završim.
Međutim, dugujem još nekoliko odgovora i ne bih ovoliko govorio da nije bilo komentara tokom diskusije nekih narodnih poslanika povodom zdravstvenog stanja optuženih u Haškom tribunalu. Nikada kada je bilo razloga i povoda nije izbegavana obaveza Ministarstva zdravlja saglasno zakonskim ovlašćenjima.
Ministarstvo zdravlja nije dobilo nikakav dopis, niti obaveštenje, niti upit od bilo koje političke stranke, bilo koje institucije u zemlji, osim poziva na sastanak skupštinskog Odbora za zdravlje i porodicu juče u 12.00 sati i to je bio povod da pismeno zatražim informaciju od Saveta za saradnju sa Haškim tribunalom o tome ima li činjenica o tome koje moram da znam u vezi sa zdravstvenim stanjem optuženih u Hagu.
Ovde je bilo govora o kvalitetu lekova i vakcina na srpskom tržištu. Želeo bih samo da vas podsetim da je Agencija za lekove i medicinska sredstva institucija koja od 2004. godine postoji u Srbiji, zato što je u ovoj skupštini usvojen Zakon o lekovima i medicinskim sredstvima.
Najpre tada 2004. godine, a nedavno tokom ove godine je usvojen novi zakon i po tim propisima ako bi neko sutra Srbiju primio u EU nijedan od propisa ne bi morao da bude menjan, jer su u potpunosti prilagođeni visokim standardima koji obezbeđuju da je Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije od 53 zemlje, a toliko ih ima u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije, vrlo visoko rangirana u 10 najboljih agencija. Prema tome, imajte poverenja u profesionalnost ljudi koji u agenciji proveravaju i lekove i vakcine.
Govorilo se o kvalitetu zdravstvenog sistema. Ne bih zloupotrebljavao vaše vreme, ali bih hteo da kažem da pojedinačni primeri i pojedinačna iskustva uvek su neobično značajna i važna, ali je takođe važno imati širinu pogleda. Ako govorimo o objektivnosti, onda mi dajete priliku da vas podsetim da je u februaru ove godine na sajtu jednog od tri najčitanija lista u ovoj zemlji, možete proveriti, Svetski ekonomski samit rangirao 133 zemlje, zajedno sa ekspertima Svetske banke. Srbija je u zdravstvenom sistemu na visokom 46. mestu.
Ne postoji nijedan drugi podsistem Republike Srbije koji je rangiran tako visoko. Dozvolite mi da kažem da svi zajedno možemo biti ponosni na preko 100 hiljada zdravstvenih radnika, koji u najvećoj većini svoj posao rade predano, požrtvovano, istrajno i obezbeđuju da zdravstveni sistem Srbije bude rangiran od 133 zemlje na 46. mestu.
Hvala vam na pažnji sa kojom ste saslušali i ovo izlaganje i ono početno. Hvala na razumevanju da sažet, jasan, praktičan i neophodan zakon o akreditaciji podržite većinom.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima ministar Slobodan Milosavljević.

Slobodan Milosavljević

Uvažene dame i gospodo narodni poslanici, s pažnjom sam sa saradnicima saslušao sve diskusije i praktično su se dve primedbe na zakon o zaštiti potrošača iz diskusija mogle da nametnu.
Prva je – potrošački krediti, odnosno oblast finansijskih usluga, koja je, uslovno rečeno, van ovog zakona. Još jednom želim da ponovim da je dogovor sa NBS takav, da se kroz zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji će biti završen tokom oktobra obezbedi i bolja, i celovitija, i kompleksnija zaštita korisnika finansijskih usluga. Ne samo potrošačkih kredita.
Sama činjenica da bi taj zakon trebalo da se nađe pred vama do kraja ove godine, što znači da bi trebalo da stupi na snagu 1. januara iduće godine, govori da će i segment potrošačkih kredita i ukupno finansijskih usluga biti, istovremeno sa zakonom o zaštiti potrošača, praktično na korist građana Srbije, i korisnicima kredita, i potrošačkih i ostali finansijskih usluga.
Stupanjem na snagu ovog zakona, nadamo se i tom celovitijem i boljem zakonu. Po tom osnovu neće potrošači u Srbiji biti oštećeni.
Druga tema koja je takođe pomenuta ovde, to je tema da li je ovo zakon o zaštiti i pravima potrošača ili zakon koji bi trebalo da štiti, kako neki uvaženi narodni poslanici rekoše, ostvarene ili dostignute monopole, trgovce, proizvođače, učesnike na tržištu. Nema dileme, ovo je zakon o zaštiti potrošača. Čak ne i zakon o željama udruženja, asocijacija i organizacija potrošača, već, pre svega, zakon o pravu potrošača kao jedinke, kao građanina, kao učesnika na tržištu.
Zato sam i u samom uvodu rekao da je upravo fokus ovog zakona običan, mali, nezaštićeni potrošač, koji ovim zakonom dobija, praktično, veća prava, sva ona prava koja imaju i potrošači u zemljama EU.
Bilo je nekih sitnih verujem nerazumevanja. Ne da je to nešto drugo, na primer, uvažena potpredsednica, gospođa Jovanović, pomenula kreditni biro i činjenicu da, praktično se, preko kreditnih biroa kontroliše zaduživanje.
Moguć je potrošački kredit i čekovima na odloženo plaćanje obezbediti, pribaviti i to je onaj deo koji može da ostane van kreditnog biroa, kao što je i moguće da proizvodne, trgovinske, uslužne organizacije, preduzeća, društva angažuju posrednike koji bi nudili građanima potrošačke kredite.
Upravo je to bio jedan od razloga zbog čega je Narodna banka insistirala da taj segment obuhvati posebnim zakonom. Da ne pominjem posebno da i Ustavom Narodna banka Srbije ima, rekao bih, suverenu ingerenciju nad kreditno-monetarnom politikom.
Takođe, isto je uvažena gospođa Jovanović pomenula, da je možda previše harmonizacije. Tačno je, ovaj zakon nosi taj element harmonizacije sa pravom EU i sa regulativom u oblasti zaštite potrošača, ali još jednom ponavljam, pre svega, zbog interesa građana Srbije, uz tu harmonizaciju, primarni interes je bio da potrošači u Srbiji ista prava kao što ih imaju i potrošači u EU početkom primene ovog zakona obezbede.
Bilo je nekih, opet, rekao bih nejasnoća ili, možda, nepreciznog čitanja zakona. Nije tu gospođa Milica Vojić Marković iz DSS. Ona je potpuno, verovatno, apstrahovala ili preskočila da postoji direktiva o nepoštenom poslovanju, pošto je u svom komentaru rekla da, direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi EU nije ugrađen u ovaj zakon. Ugrađena je, ali je drugačije prevedena. Drugačije se zove. Malo je samo precizirana, i to su upravo, u poglavlju tri, članovi od 19 do 27.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Zaključujem zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o akreditaciji i o Predlogu zakona o zaštiti potrošača.        
Određujem pauzu od jednog sata. Rad nastavljamo u 15.50 minuta otvaranjem rasprave u načelu zajedničkog pretresa o predlozima zakona koji su sledeći po dnevnom redu. Hvala vam.
(Posle pauze – 16,00)