ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 07.12.2010.

4. dan rada

OBRAĆANJA

Nata Mesarović

Pošto gospođu Vjericu Radetu znam dobro, a i ona zna mene, potpuno sam sigurna da ona zna šta je činiti u slučaju kada tužilac napiše da nema mesta krivičnom gonjenju i da ne postoje okolnosti koje ukazuju na delo koje se goni po službenoj dužnosti.
Prema tome, pošto vas ima dosta u SRS, koji ste afirmisani pravnici, očekujem da ćete vi iskoristiti zakonske mogućnosti i to sami učiniti.
Ne dopada mi se izjava ministarke pravde, to sada moram da kažem, da će beležiti krivične prijave koje su podnete i razgovarati sa postupajućim tužiocem. Ako smo malopre rekli da je tužilaštvo samostalni organ, da je postupalo, donelo svoju odluku, onda takvom organu treba dozvoliti da stoji iza svoje odluke, a vi možete u postupku posle naterati tužioca da se pridruži ukoliko ima uslova da nastavi krivično gonjenje. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Pošto od predsednika, odnosno predstavnika poslaničkih grupa nema više zainteresovanih za učešće u ovom delu našeg rada, prelazimo na spisak po redosledu narodnih poslanika prema prijavama.

Reč ima narodni poslanik Čedomir Jovanović.
...
Liberalno demokratska partija

Čedomir Jovanović

Liberalno demokratska partija
Gospođo predsednice, poštovano predsedništvo, gospodine Cvetkoviću, gospođo Mesarović i gospođo Malović, pokušaću da vratim ovu raspravu, iako u njoj nemamo prava na zaključke, da vratim u onu ravnu u kojoj mi možemo zaista ozbiljno da razgovaramo o problemima koji postoje.
Mi u reformi pravosuđa očigledno da imamo problem. Ona nije završena. Činjenica da nije završena automatski ukazuje na njenu efikasnost. S druge strane nas obavezuje da vidimo u kojoj meri smo odgovorni za takvo stanje koje je neprihvatljivo loše u našem pravosuđu i da definišemo plan kojim će to biti rešeno.
Pred sobom imam Ustav. Ovo je Ustav iz 2006. godine. Imam i Ustavni zakon. Na osnovu Ustava i Ustavnog zakona jasno je, gospođo Malović i gospođo Mesarović, da smo mi birali sudije, a ne razrešavali sudije, smenjivali ih zbog jednog od, mislim da postoje tri razloga. Mi smo sudije birali. Da li je broj izabranih sudija, gospođo Malović, dovoljan za efikasan rad našeg pravosuđa? To je prvo pitanje.
Drugo pitanje za vas, gospođo Mesarović – vi ste prolongirali, odnosno vratili na početak postupak izbora novih članova Visokog saveta sudstva, kako smo obavešteni u medijima, pa u kojoj brzini može da se uradi taj posao i da li će do završetka tog posla biti otklonjeni oni sistemski problemi koji opet proizilaze, ne iz, po našem mišljenju, nekog hira, nego iz činjenice da smo bili pritisnuti rokovima, 1. januarom kada je reforma morala biti funkcionalna, a sa druge strane blokirani u njenim pripremama zbog postupaka koji su vođeni pred sudovima? Dakle, kada će biti formiran novi Visoki savet sudstva i na koji način će to biti uređeno?
Za vas, gospođo Malović, da li je ovaj broj sudija dovoljan za normalan rad našeg pravosuđa?
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Izvolite, gospođo Mesarović.

Nata Mesarović

Da krenem obrnutim redom, pošto ste postavili konkretno pitanje za ministarku Malović, a ona mi je dala saglasnost da odgovorim oko broja sudija koji su utvrđeni odlukom Visokog saveta sudstva. To je bilo 1.800 sudija u Srbiji i morate shvatiti da je to dovoljan broj.
Kad mene pitaju koliko sudija nedostaje u Srbiji, kažem – ne nedostaje nijedan, ali imamo 150 slobodnih sudijskih mesta, pa ćemo tih 150 sudijskih mesta popuniti onda kada bude izabran novi Visoki savet sudstva.
Zašto vam ovo govorim? Sa ovog mesta bila sam u prilici da obiđem mnoge zemlje u Evropi, pa vam mogu reći da Španija ima 40 miliona stanovnika i 4.000 sudija, a Srbija ima, znate i sami, preko šest miliona stanovnika i trenutno ima 2.000 sudija. Mislim da je to sasvim dovoljan broj.
Govoriti o tome šta sudije sude i kako sude, to je drugo pitanje. Na primer, sudija u Španiji i Francuskoj nema stručnog saradnika koji mu pomaže, a mi smo uveli mogućnost i obavezu da u svakom sudu na jednog sudiju bude jedan stručni saradnik koji će mu raditi odluke i pomagati u pripremi predmeta.
Mora se obezbediti jednaka opterećenost sudija u Srbiji. To mora da se prati i mi smo to već radili na šest i na devet meseci. Postoje sudovi, posebno u južnom delu Srbije, gde ima više sudija i nema razloga da Visoki savet sudstva ne koristi mogućnost iz zakona i da vrši upućivanje sudija u sudove istog stepena nadležnosti na drugom mestu gde ima više predmeta i da se to poboljša.
Mislim da nije problem u broju sudija, nego je problem bio u broju predmeta koji su nasleđeni i sada dobijamo izveštaje od predsednika sudova da su negde stajali u depoima nekakvi predmeti pritvorski u privrednim sudovima. Za sve to postoji evidencija u Visokom savetu sudstva i nije problem broj sudija u Srbiji, to će se u svakom slučaju regulisati i ovim izborom od 150 koji je rađen.
Broj sudija u Srbiji je određen na osnovu trogodišnjih rezultata rada sudija po materijama. Znači, nije generalno za sve, nego po materijama, po sudovima itd. i po očekivanom prilivu predmeta za ovu godinu.
Mora se imati u vidu da pošto smo počeli ove godine iz početka, sa nulte tačke, potpuno formirali novu mrežu sudova, da ne možemo na kraju godine tvrditi i reći – apriori reforma je uspela, sudije su završile sve što neko nije završio 15 i 20 godina. To je prosto nemoguće.
Ali, izmenom procesnih zakona i donošenjem zakona u ovoj skupštini o javnim beležnicima, mislim da će se rasteretiti sudovi i da će moći da rade efikasno, kao što rade svi drugi sudovi u Evropi.
Što se tiče ovog drugog pitanja – zbog čega sam stavila van snage odluku, kako neki mediji kažu, stavila svoju odluku van snage, mogu vam reći da sam 26. novembra ove godine donela odluku kojom sam poništila odluku od 30. septembra o otpočinjanju postupka predlaganja kandidata za izborne članove Visokog saveta sudstva iz reda sudija.
Zbog čega? Zbog toga što je došao u Srbiju komesar EU i rekao, ono o čemu je malopre ministarka govorila, da je bio poslat nacrt zakona u kome je stajalo da 10 sudija mogu predlagati jednog kandidata. U ovoj skupštini usvojen je član zakona da ne mora biti izabran i predložen Skupštini za člana Visokog saveta sudstva onaj koji je dobio najveći broj glasova.
Prema tome, kada budete tu verziju zakona, koju ste poslali Evropskoj komisiji i Venecijanskoj komisiji, dostavili ovde u Skupštini za izmenu ta dva člana, nema razloga, i to u hitnom postupku, da se odmah ne nastavi sa ovim postupkom kandidovanja i izbora novog sastava Visokog saveta sudstva.
Znači, kako ministarka kaže, čini mi se da ona ima nekakve informacije ili dogovore, da to mora biti do marta. Ako tako bude, Visoki savet sudstva će raditi u stalnom sastavu i ja se nadam da ćete menjati odredbe Zakona o sudijama, one koje će omogućiti da se završi ovaj postupak na najbolji način, ne zato da bi se neko intervjuisao, nego zato da se otklone oni koji su ostali, a kod kojih nismo imali podataka o njihovoj, primera radi, nedostojnosti ili o njihovoj neobučenosti. Mi smo koristili podatke Ministarstva pravde i drugih državnih organa, pa prema tome nismo imali razloga da sumnjamo u njih. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Čedomir Jovanović ima reč.
...
Liberalno demokratska partija

Čedomir Jovanović

Liberalno demokratska partija
Gospođo Mesarović, opet imam pitanje za vas. Naime, Ustavni zakon, član 7. je vrlo jasan. Mi mislimo da je suština zapravo u tome: "Izbor predsednika Vrhovnog kasacionog suda i prvi izbor sudija Vrhovnog kasacionog suda izvršiće se najkasnije u roku od 90 dana od dana konstituisanja Visokog saveta sudstva. Izbor sudija i predsednika ostalih sudova izvršiće se najkasnije u roku od jedne godine od dana konstituisanja Visokog saveta sudstva."

Član 8: "Izbor javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca". Nigde se ne govori o reizboru ili o razrešenju. Mi imamo ovaj ustav i haos koji postoji, o kojem govorimo, zapravo proizilazi iz tog kalkulisanja institucija koje na to nemaju pravo. Ako parlament treba da promeni zakone koji su prepreka za efikasan produžetak reforme pravosuđa, parlament će to promeniti, ali parlament ne može da promeni Ustav. Ustavom je utvrđena kategorija izbora i sudija i tužilaca.

Mi očekujemo od onih koji su pravosudna vlast u zemlji ili da postupaju strogo sa Ustavom ili da se suprotstave onom nastojanju koje ih prisiljava i gura u kršenje Ustava. Mi ne možemo da sprovedemo reformu pravosuđa suprotno Ustavu. Ako smo govorili o izboru, onda je reč o izboru, ne o reizboru.

Imamo problem sa 800 sudija koji nisu izabrani, a prethodno su bili sudije. Oni se pozivaju na pravo koje im je garantovao Ustav iz 1990. godine. U Ustavu iz 2006. godine mi smo praktično raskinuli taj pravni kontinuitet stalnosti sudijske funkcije. Ako znamo da je potrebno 1.800 sudija, tj. ako ste vi tako nešto utvrdili, ovih 800 sudija koji su podneli svoje žalbe nemaju osnov za tu žalbu, jer im Ustav tako nešto oduzima i zaključak Ustavnog suda iz jula 2009. godine. To nezavisno pravosuđe mora da reši, to ne može parlament.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođo Mesarović, izvolite.

Nata Mesarović

Ako ste mislili na Visoki savet sudstva, ponavljam, mi smo postupali po Ustavu, Ustavnom zakonu, Zakonu o sudijama i Zakonu o Visokom savetu sudstva i to je potpuno jasno. Kada bude došlo do nekih promena, kao izvršioci zakona ćemo po tome postupati.
Što se tiče Ustava i Ustavnog zakona, na početku sam rekla koje su bile primedbe Venecijanske komisije i vratila sam vas na početak, bojeći se da ste zaboravili da su bile primedbe date i na Ustav i na Ustavni zakon u pogledu planiranog izbora sudija u Republici Srbiji. Ne mogu ispred VSS ni da menjam Ustav, ni Ustavni zakon, mogu samo da ga primenjujem, mogu da dam predlog Ministarstvu pravde da preduzme odgovarajuće mere. Tu ćemo se mi potpuno složiti u tom cilju.
Mi smo poštovali odluku i Ustavnog suda od jula 2009, pa odluku u slučaju Saveljić, to je jedan, po kriterijumima, najlošiji sudija u Srbiji, mislim da je to bilo loš primer po kojem je Ustavni sud u Srbiji držao lekciju i proširio ovlašćenja koja nije imao i tražio od VSS da radi ono što nije bio u obavezi ni po Ustavu, ni po zakonu, ali Ustavni sud ima pravo da zauzima stavove, ima pravo i da menja stavove, on može i sada da promeni stavove, kada radi u punom sastavu od 15 sudija. Ne vidim razloga da to ne bude.
Uvođenje ustavnog prava na žalbu neizabranih sudija, koja nigde nije bila uvedena, to je nešto što je Ustavni sud učinio, iako je rekao da su svi zakoni doneti u skladu sa evropskim standardima. Zašto je to učinio? Zbog toga što je želeo da bira sudije umesto VSS, ali mi se čini da je sada svima došlo u pamet šta je čija nadležnost, pa je Ustavni sud shvatio da može samo ili da odbije žalbu nekog lica ili da je usvoji, poništi odluku i vrati ponovo VSS da odlučuje o pravu tog sudije.
Šta tu ne valja? Naravno da ne valja, nismo ispoštovali, VSS, jeste, rekla sam vam da smo napisali 500 plus 600, ali ne poštujemo suđenje u razumnom roku i neizabranim sudijama. Mogli su u Ustavnom sudu, imali su za to osnova, poništiti odluku o neizboru ljudi koji nisu prošli taj opšti izbor i vratiti ponovo VSS da odluči o tim ljudima. To je bilo mnogo jednostavnije i u mnogo kraćem roku. Imali su više i ustavnih i zakonskih ovlašćenja da to urade. Zbog čega su uvodili stavove? Na to vam ne mogu odgovoriti, ali činjenica je (Predsednik: Vreme.) da su bile primedbe i na Ustav iz 2006. godine u pogledu izbora, i na Ustavni zakon za sprovođenje opšteg izbora u Republici Srbiji.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Riza Halimi ima reč.