PETO VANREDNO ZASEDANJE, 04.07.2011.

6. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETO VANREDNO ZASEDANJE

6. dan rada

04.07.2011

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:10 do 13:35

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo sa rad sednice Petog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2011. godini.

Na osnovu službene evidencije, konstatujem da je prisutan 81 narodni poslanik, a molim da ubacite identifikacione kartice u elektronski sistem za glasanje, da bi utvrdili koliko je poslanika sa svojim identifikacionim karticama u elektronskom sistemu za glasanje. Izvolite.

Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema, utvrđeno da je poslaničkih kartica identifikacionih u elektronskom sistemu 86 i da je u sali prisutno još 24 narodnih poslanika bez identifikacije u elektronskom sistemu.

Obaveštenje o odsutnosti narodnih poslanika

Obaveštavam da Narodnoj skupštini niko nije dostavio informaciju o tome da neće prisustvovati današnjem radu.

Obaveštenje o pozvanima na sednicu

Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da je predsednica Narodne skupštine gospođa Slavica Đukić-Dejanović pozvala da današnjoj sednici, pored predstavnika predlagača Božidara Đelića, potpredsednika Vlade prisustvuju i: Vuk Đoković, državni sekretar u Ministarstvu finansija, Zoran Ćirović, pomoćnik ministra finansija, Nataša Kovačević, pomoćnica ministra finansija, Dragana Ratković, rukovodilac Grupe za bilateralne finansijske odnose u Ministarstvu finansija, Aleksandar Kostić, savetnik u Ministarstvu finansija - Uprava za javni dug i Dragiša Martinović, savetnik generalnog direktora Javnog preduzeća "Srbijagas".

Nastavljamo rad i prelazimo na pretres u pojedinostima 2. tačke dnevnog reda – Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana.

Druga tačka dnevnog reda - PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA

Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: zajedno Tomislav Nikolić, Jorgovanka Tabaković, Zoran Antić, Veroljub Arsić, Zoran Babić, Igor Bečić, Jelena Budimirović, Stefan Zankov, Oto Kišmarton, Milan Knežević, Saša Maksimović, Zoran Mašić, Predrag Mijatović, Ljiljana Miladinović, Borislav Pelević, Mileta Poskurica, Gojko Radić, Mićo Rogović, Vučeta Tošković, Dragan Čolić i Dragan Šormaz, Dragan Stevanović, Zoran Krasić, Milorad Buha, Vladan Jeremić, Donka Banovića, Milica Vojić-Marković i Milan Dimitrijević.

Primili ste mišljenje Vlade o podnetim amandmanima.

Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 157. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Molim Službu Narodne skupštine da obavesti pozvane na sednicu, koji se nalaze u zgradi Narodne skupštine, da uđu u salu za sednice, da bi prisustvovali raspravi, odnosno pretresu u pojedinostima.

Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Stevanović.

Da li neko želi reč? (Da.)

Narodni poslanik Dragan Stevanović.

Dragan Stevanović

Srpska radikalna stranka
Srpska radikalna stranka je podnela amandman na član 1. ovog predloženog zakona o izmenama i dopunama Zakona i čini nam se da predlagač, i da je prihvatio amandman, suštinski se njegova nemara zaista ne bi promenila, niti bi ovo suštinski na to uticalo. Međutim, ono što otvara pitanje ovde kod ove izmene i dopune ovog 9. člana jeste zaista pitanje – do sada su od poreza na dohodak građana bili oslobođeni srednjoškolci, odnosno polaznici Srednje škole unutrašnjih poslova, od naknada koje u tu svrhu primaju.
Izmenama i dopunama zakona, oni se na jedan, čini mi se, volšeban način brišu iz ovog zakona. Ono što se izmenama i dopunama zakona uspostavlja jeste da će sada od poreza na dohodak građana biti oslobođeni polaznici tih studijskih programa, kako ste ovde napisali, odnosno visoke škole ili Policijske akademije.
Sada nas interesuje - šta je predlagač hteo, jer u svom obrazloženju nijednom rečju nije rekao šta će biti sa porezom na dohodak onih koji su oslobođeni poreza, a polaznici su Srednje škole unutrašnjih poslova? Možda je Vlada u međuvremenu donela odluku kojom je ukinula Srednju školu unutrašnjih poslova, ali ako je to tako, onda je zaista trebalo u obrazloženju da nam kažu i da to bude jedan od razloga zbog kojih se ovaj zakon u ovom pravcu menja. Međutim, ovde ne postoji nijedna jedina reč o tome da li imamo Srednju školu unutrašnjih poslova ili mi više to nemamo. Po kom osnovu su se stekli uslovi i zbog čega su se stekli uslovi da se polaznicima Srednje škole unutrašnjih poslova ukine pravo da budu oslobođeni poreza da dohodak građana, na ime naknade koju na osnovu tog prava primaju, odnosno od države dobijaju?
Za SRS u celini ove izmene i dopune zakona su zaista beznačajne. One će, kao što smo rekli u raspravi u načelu, izazvati jednu poresku evaziju, odnosno smanjenje poreskih prihoda, sa jedne strane, a sa druge strane, treba imati na umu da zbog nesavršenosti poreskog sistema koji za deset godina niste uspeli da promenite i dovedete u red na nivo koji bi bio prihvatljiv, ti prihodi su ionako jako mali u ukupnom učešću u poreskim prihodima u budžetu Republike Srbije.
Zaista bi bilo korektno da je tu neko iz Vlade, da nam da obrazloženje - da li će deca koja idu u Srednju školu unutrašnjih poslova od sada pa na dalje plaćati porez na dohodak građana na ime naknade koju primaju ili će i dalje biti oslobođena? Ako će biti oslobođena, to u ovim izmenama i dopunama više ne piše. Tog prava su uskraćeni ovim izmenama i dopunama. Bilo bi korektno, u najmanju ruku, da nam neko od predstavnika Vlade obrazloži - zašto je sad izmena ovako drastična, zašto to više nisu srednjoškolci, nego su ljudi koji su na akademskim studijama i zašto nisu i jedni i drugi oslobođeni poreza na dohodak građana?
Ponavljam, to nisu veliki iznosi. Mislim da bi bilo korektno da je nađeno neko rešenje kojim će oslobođeni biti i srednjoškolci, ali i studenti na Policijskoj akademiji. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Jedan minut i 30 sekundi iskorišćeno je od vremena poslaničke grupe.
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Pre nego što pređemo na pretres po amandmanu koji je sledeći po redosledu, da podsetim i obavestim Narodnu skupštinu da su ovlašćeni predstavnici za pretres u pojedinostima narodni poslanici: za poslaničku grupu PUPS – Siniša Stamenković, poslaničku grupu Nova Srbija – Srđan Spasojević, poslaničku grupu LDP – Bojan Đurić, poslaničku grupu SPS-JS - Zoran Kasalović, poslaničku grupu DSS – Milan Lapčević, poslaničku grupu Napred Srbijo – Veroljub Arsić, poslaničku grupu SRS – Milorad Buha i poslaničku grupu ZES – Branka Ljiljak.
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Krasić.
Narodni poslanik Zoran Krasić ima reč. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Mi smo ovim amandmanom samo hteli da, pre svega, skrenemo pažnju predlagaču zakona da jedno su primanja, a drugo su prihodi, kada je u pitanju porez na dohodak građana. Možda će ovo malo duže da traje, a verovatno je potrebno još više vremena da bi se shvatilo u čemu se ogleda ta razlika.
Kod poreza na dohodak građana obveznik je građanin, ali onaj koji isplaćuje njemu neka primanja on faktički vrši obračun i plaćanja radi efikasnosti itd. Jedino kod poreza na ukupna primanja i poreski obveznik i onaj ko vrši obračun jeste građanin fizičko lice pod određenim uslovima ako njegovi ukupni prihodi u toku godine su više od nekog iznosa. Mislim da za je za prošlu godinu bilo milion i 500 hiljada dinara.
Vidite ovo je član 9. Predloga zakona koji glasi – ne plaća se porez na dohodak građana na primanja ostvarena po osnovu, i sad se navodi, moram da kažem, 26 tačaka postoji, 26 situacija kada se ne plaća porez, a radi se o primanjima građana. Počinje se sa pravima primanja po osnovu prava koju uživaju ratni invalidi, pa onda roditeljski i dečiji dodatak, naknada za tuđu pomoć i negu. Namerno potenciram ove stvari. Iza ovoga se ne krije faktički rad, radni odnos, već ostvarivanje nekog prava.
Znači, građanin je statusno u nekoj situaciji i taj mu status garantuje neka prava i ispunjavanje obaveze po osnovu tih prava je na strani države ili paradržavnih organa, jer i fondovi su paradržavni organi. Tako se to sve ređa do rednog broja 26. U toj grupi se nalazi i pomoć za slučaj smrti, pomoć zbog uništenja ili oštećenja imovine, organizovana socijalna ili humanitarna pomoć, otpremnine, naknada za rad hranitelja i naknada za izdržavanje korisnika hraniteljskih porodica itd. Onda iz čista mira, s neba pa u rebra, predlagač zakona ubacuje tačku 27. – naknada troškova volontiranja koju ostvaruje volonter u skladu sa zakonom koji uređuje volontiranje.
Mi smo amandmanom tražili da se obriše ovo "u skladu sa zakonom koji uređuje volontiranje". Ako se formalno-pravno posmatra Vlada sa negativnim mišljenjem povodom ovog amandmana, na prvi pogled je u pravu, jer volontiranje je samo ono što je regulisano Zakonom o volontiranju. Ovo što se dodaje "u skladu sa zakonom" je u suštini višak ili potvrđuje nešto.
Svrha našeg amandmana jeste bila, pre svega, da vam skrenemo pažnju. Zašto? Imamo nekoliko kategorija građana koji se nalaze u nekom faktičkom radu, a nisu u radnom odnosu i mogu biti predmet, zašto ne reći, eksploatacije. Mi imamo u našem Ustavu na nivou ustavne forme podignutu odredbu o zabrani ropstva i ropskog odnosa, ali šta da kažemo o onim građanima koji godinama rade u nekom vrlo čudnom ugovornom odnosu, pa je to neki put ugovor o delu, a nisu baš neki pronalazači, umetnici, ili izuzetno sposobni da bi njihovo delo bilo toliko značajno.
Onda imamo omladinske i studentske zadruge, onda imamo angažovanje po osnovu privremenih i povremenih poslova, onda imamo radni odnos na određeno vreme, onda imamo radni odnos na neodređeno vreme, pa prvog dana kad mu preraste radni odnos na neodređeno vreme odmah postane šef jer je sedam godina bio u nekom, faktičkom radu, u nekoj firmi. Sto hiljada ljudi po zvaničnim podacima statistike nalaze u tom nedefinisanom položaju, faktički rade, 2-3 puta su manje plaćeni nego kolega koji radi na istom mestu, a navodno je u radnom odnosu na neodređeno vreme ili možda na određeno vreme.
Da li mi imamo pravo da volontiranje samo tumačimo kao ono što piše u Zakonu o volontiranju? Da li je onakav Zakon o volontiranju svojevrsna legalizacija jednog faktičkog stanja koje je neprihvatljivo? Da li mi možemo pričati o socijalnoj politici, a ima mesta da se priča o socijalnoj politici, ukoliko čoveka držimo u stadijumu neizvesnosti gde mora da pristaje na sve i svašta, gde mlada žena mora da pristane da odlaže rađanje dece da bi sačuvala neki radni odnos, jer prvo je preko omladinske zadruge, pa privremeni i povremeni poslovi, pa volontiranje, pa moli se Bogu za određeno vreme, pa se moli Bogu za neodređeno vreme, pa tek onda da razmišlja da li će da rađa decu i da formira porodicu.
Gledajte kakvi su vam intervjui, kakve su ankete gde poslodavci traže nove radnike. Šta da pričamo o kategoriji koji su prešli 45 godina i postali tranzicioni gubitnici zbog tako uspešne privatizacije koja je obavljena u Srbiji i oni se nalaze u različitim ugovornim odnosima, pa imate recimo šefa računovodstva jedne velike banke koji danas moli Boga da nađe posao, da bude portir u nekoj firmi. Ima dva studenta, supruga u istom statusu položaju, čeka da napuni godine života da bi ostvarila neku minimalnu penziju. Da li ste Zakonom o volontiranju u stvari legalizovali jedno stanje koje je društveno neprihvatljivo? Da li termin volontiranje može da se tumači i malo šire? Zapamtite jednu stvar, ako ste u članu 9. rekli da se ne oporezuju ta primanja koja su navedena, kome vi suštinski pomažete? Licu sa tim statusom ili isplatiocu prihoda? Evo kod studentskih i omladinskih zadruga, doduše ne ovaj član, ali ima kasnije nekih članova koji se odnose na to. Vi pomažete u stvari organizatoru tog posla, vi njemu pomažete, vi ne pomažete licu koje faktički radi, vi dajete stimulans poslodavcu, a ta primanja koja prima taj čovek u tom polu ropskom odnosu i dalje će biti mala, nedovoljna.
Svrha nekih poreskih oslobađanja i nekih poreskih beneficija nisu u korist lica kome formalno, pravno kažete da je poreski obveznik, nego su formalno pravno prihod isplatioca tog prihoda. Prosto je neverovatno da u ovim uslovima idete na ovakvu vrstu promene kada navodno svi se zaklinju da treba što veći broj ljudi da se zaposli, da valjda što veći broj ljudi bude u radnom odnosu na neodređeno vreme, jer jedino taj status garantuje zaposlenost. Volontiranje, angažovanje preko omladinskih i studentskih zadruga, sporadični ugovori o delu, privremeni i povremeni poslovi, rad na određeno vreme to su nedefinisane situacije sa gledišta statusa tog pojedinca, njegov glavni cilj jeste obezbeđenje radnog odnosa na neodređeno vreme. Valjda to treba da se obezbeđuje, valjda tu treba da se daju neke beneficije da bi što veći broj poslodavaca završio sa tom kategorijom.
Drugo nešto, izvinite da li mi imamo moralno pravo da kritikujemo tu vrstu poslodavaca, preduzetnika ili vlasnika malih i srednjih preduzeća, ukoliko država zloupotrebljava prilikom zasnivanja radnog odnosa odgovarajući status nezaposlenog lica. Ukoliko javna preduzeća to zloupotrebljavaju. Sva naša javna preduzeća od republičkog značaja, republičkog nivoa imaju saradnju sa omladinskim zadrugama. Pogledajte Aerodrom "Nikola Tesla". Tačno se zna preko koje omladinske zadruge se angažuju koji ljudi. Životna želja nezaposlenog jeste da se angažuje preko omladinske zadruge da radi na Aerodromu "Nikola Tesla". Tu nema ropskog odnosa. Tu je važna partijska knjižica. Jel tako? Pa jeste? Svi to znaju. I prekinimo više sa tim igrama jer ako i dalje se igrate ovako sa statusom nezaposlenih lica onda stvarno otvarate veliki prostor za neke nepredviđene stvari.
Ima puno ljudi koji su do pre nekoliko godina imali koliko toliko neku sigurnost u pogledu radnog odnosa. Bračni par uzeo stambeni kredit, zadužio se za sledećih 15, 20 godina. Jedan ili oba su izgubila radni odnos, došla u neku tešku socijalnu situaciju. Znate kako ovi bankari, ljudi bez duše vrte preko svog taksimetra. To vam je jasno. Prosto ne mogu da shvatim, zar je moguće da u ovoj zemlji 11 godina sve što se uradi mora da bude u korist banaka? Dajte da uradimo nešto što bi bilo u korist građana. Zašto sve u korist banaka? Nije valjda san svakog Srbina da bude bankarski službenik. Nije valjda to vrhunski san. Ne može svi mi da budemo sposobni za bankarskog službenika. Šta da radimo jadnici ako treba da otvorimo 1.200 banaka, da bi dobro živeli u Srbiji?
Valjda u Srbiji treba nešto da se proizvodi. Da li vi hteli ili ne hteli da proizvodite nešto mora da rodi u Srbiji. Treba da se obere, ako ništa drugo.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Devet minuta iskorišćeno od vremena poslaničke grupe.
Da li još neko želi reč?
Ako ne na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Buha.
Da li neko želi reč? (Da.)
Narodni poslanik Milorad Buha.

Milorad Buha

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, uvaženi građani Srbije, ovo je negde sedmi, osim zakon po redu koji menja terminološki jednu te istu stvar. SRS je prilikom prve izmene sugerisala da se ova kategorija koju uvodite, koja predstavlja statističku i prometnu i trgovačku kategoriju, definiše jednim zakonom. Imali smo Zakon o budžetu, imali smo Zakon o budžetskom sistemu, imali smo Zakon o duvanu, imali smo Zakon o akcizama, imali ovaj, sledeći itd.
U pravnom normiranju, u pravno-tehničkoj korekturi postoji pravilo da kada se pojavi ovakva situacija jednim zakonom menjamo, jednim članom pobrojimo sve i kažemo da se to pravilo unese. Na žalost vi to ne činite. Govorite da ste štedljivi, da vodite računa o svakom dinaru itd. Iz ovoga se vidi da ne vodite računa. I u pravno-tehničkom smislu ono što je jednostavno vi ga usložnjavate, vi ga ubacujete u mnogobrojne zakone i na taj način poskupljujete celokupan postupak u radu, između ostalog i ove Skupštine.
Kad govorimo o pravno-tehničkoj karakteristici ove kategorije, nove kategorije, indeks potrošačkih cena, moramo je sagledati u celini. Šta ona ustvari predstavlja? Ona jeste finansijska kategorija, odražava određene odnose u prometu roba i usluga, ali iznad svega statistička kategorija. Zašto je bitno naglasiti da je statistička? Zato što, ne zato što je objavljuje Zavod za statistiku, nego zbog toga što ona predstavlja zbor svih roba koje odgovaraju vladi, a izbacuje se ono što nije prihvatljivo za vladu. Ona je veštačka. Ona je ubačena kao jedan korektor u tim odnosima, ali sa aspekta SRS, čak i ekonomski teoretičari vam prigovaraju, traže od vas da nađete određenu gimnatstičku, a pre svega fiskalnu kategoriju. Zašto fiskalnu? Zbog toga što ne mora da znači da će se od tog trenutka kad dođe do povećanja cena roba i usluga na tržištu doći automatski do povećanja finansijskih prihoda obveznika, odnosno da će fiskalna osnovica biti povećana. Da li su to identični pojmovi? Nisu identični pojmovi. U praksi imamo sledeću situaciju. Nama cene roba i usluga se povećavaju, zarade su u 2009., 2010. godini bile zamrznute. Imali smo inflaciju preko 10%, a pre te inflacije, odnosno indeks potrošačkih cena, kako vi kažete i kako smo krstili ovde, bio je blizu 15%. Sad kažete da je to za peti mesec 13,5%, 13,8% itd., da će doći zbog određenih mera u monetarnoj i finansijskoj sferi, pa i u sferi kamatne politike ,doći do puštanja te svote.
Međutim, osnovni problem je u tome što finansijska osnovica, odnosno fiskalna osnovica nije identična osnovici indeksa potrošačkih cena. Mi danas imamo situaciju da će građani plaćati više nego po ovom drugom osnovu. Za SRS je referentna kamatna stopa daleko prihvatljivija varijanta. Ona je ovog trenutka negde na nivou 12% i ona varira. Varira zbog toga što se menjaju određeni makro ekonomski podaci i osnove i u sferi trgovine i u sferi prometa i u sferi kamatne politike itd. Ona je temeljna. Ona je bazna stopa NBS. Ona kao takva, po mišljenju i stavu SRS, treba da bude osnova na osnovu koje će se obračunavati sve fiskalne i finansijske obaveze.
Da se vratimo sad na sam zakon. Za SRS je ovakav način neprihvatljiv menjanja zakona, jer obaveza ove vlasti za sebe kaže da je socijalno odgovorna vlast. Postoji obaveza i ustavna obaveza, ono što niste do kraja proveli, a to je primena člana i osnovno načelo ustava da se porezi i sve druge obaveze plaćaju prema ekonomskoj snazi. Nažalost, pojedini čelnici ove vlade u poslednjih godinu, dve, tri su govorili da je naš poreski i naš fiskalni sistem nepravedan. On u svojoj osnovi štiti bogate na kontu siromašnih i da siromašni uplaćuju u budžet, a bogati ostaju ban oporezivanja.
Zašto to što se verbalno govori, zašto se ne prebacuje u zakone? SRS godinama govori da monopolisti, tajkuni monopolisti ne plaćaju, da sivo tržište ništa ne plaća, a da nedužni narod plaća. Zašto se to ne promeni? Zašto se ne naprave sistemske mere? Jedna strategija održivog finansijskog postojanja i odstojanja, ne samo u ovoj oblasti, nego i u drugim oblasti. Imamo situaciju da su poreske obaveze u budžetu u smislu prihoda i prinosa negde oko 93- 94% , a neporeski prihodi su svega 6-7%.
Zadužena privreda i zaduženi građani ne mogu namirivati i izmirivati poreske obaveze, to nam mora biti jasno. Ta logika ubiranja prisile itd., mora da se prekine. Ovde ću vam izneti određene podatke koje se mogu na sajtovima Ministarstva finansija i Poreske uprave videti, da u 2010. godini Poreska uprava je otkrila poresku utaju u iznosu od 42,5 milijardi dinara, a što je tad predstavljalo za 2010. godinu nešto blizu 8% ukupnih prihoda i primanja budžeta. Prema njihovom mišljenju, negde oko 5% ukupnih poreskih primanja i još na sivom zržištu.
U međuvremenu preduzeće ode u stečaj ili pređu u siva tržišta, itd. Na kraju nemamo ni ono što je predstavlja osnovicu poreske utaje, a nemamo ni način da naplatimo prekršaje ili eventualno u krivičnom postupku da oduzme ono što je stečeno poreskim prekršajem.
Praksa je vrlo crna, aktuelna vlast mora da zna da ovo što čini da je to štetno po srpske nacionalne interese, da nam je finansijski i fiskalni sistem neodrživ i bez zaokreta u ovoj politici nećemo imati mogućnosti da izađemo iz deficita, nećemo imati mogućnosti da napravimo one prihode koji će moći nadoknaditi sve ono što sada imamo u praksi.
Kakva nam je praksa u oblasti prihoda? Evo, koliko je ova vlast na zvanično, preuzela vlast, a to je ove tri i po godine, imamo deficit preko četiri milijarde evra. Ako tome dodamo deficit koji je već planiran u memorandumu za 2012. godinu od milijardu i nešto, imaćemo preko pet milijardi evra deficita u budžetu.
Zašto? Zato što ne naplaćujemo, zato što su nam prihodi, izvorni prihodi, svi ostali prihodi po osnovi poreza i svih drugih naknada koje plaćaju građani mali i ne mogu namiriti sve što ova država potroši.
Sa pet milijardi evra za četiri godine, to je najgori rezultat vlasti u istoriji srpskog parlamentarizma i srpske vlasti.
Za sebe ova vlast kaže da je socijalno odgovorna, međutim podaci koje sam izneo podaci iz naše prakse govore da je ovo socijalno najneodgovornija vlast za sada. Hvala vam.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je sedam minuta i 30 sekundi od vremena predstavnika poslaničke grupe.
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 4. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo.
Narodni poslanik Veroljub Arsić ima reč. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Napred Srbijo
Dame i gospodo narodni poslanici, kad se pročita obrazloženje Vlade zašto ne prihvata amandman, stiče se neki utisak da je, eto zakon koji je donet 2006. godine koji je do sada bio u primeni, jednostavno, samo se pomalo usklađuje, dorađuje, popravlja itd.
Inače zakon je donet da bi se navodno, odnosno to je bio samo jedan pokušaj da se poveća broj zaposlenih, odnosno smanji broj nezaposlenih lica pa su čak i određivane kategorije, koja su to lica koja treba da uživaju određene subvencije, odnosno pogodnosti prilikom zapošljavanja kao i njihovi poslodavci, pa je tim članom 4. odnosno članom 21v, kaže se – poslodavac koji je zaposlen na neodređeno vreme, lice koje je na dan zaključenja ugovora o radu mlađi od 30 godina i koje je prijavljeno kao nezaposleno lice kod Nacionalne službe za zapošljavanje, najmanje tri meseca bez prekida, pre zasnivanja radnog odnosa oslobađa se od plaćanja obaveza obračunatog i obustavljenog poreza na zarade novozaposlenog lica za period od dve godine od dana zasnivanja radnog odnosa. I to je sasvim u redu.
Jeste, to bio jedan pokušaj, ne kažem da je možda trebalo i proširiti tu listu kada su u pitanju subvencije i za godišnje, itd.
Međutim, uopšte ne znamo koji su efekti tog zakona, već skoro pet godina u primeni i koliko je to uticalo na smanjenje broja nezaposlenih na teritoriji Republike Srbije i koliko je poslodavaca oslobodilo sebe plaćanja poreza za dohodak građana i koja je to šteta po budžet Republike Srbije.
Međutim, sad se dodaje novi stav u tom članu, poslodavci koji za određeno lice koriste ili su koristili olakšicu kod plaćanja poreza na zarade po drugom pravnom osnovu, u skladu sa odgovarajućim propisom, ne mogu za ista lica ostvarivati poresku olakšicu iz ovog člana. I to je u redu, ali sam tražio da se ovaj deo briše zato što mi nije poznato na osnovu kog drugog propisa.
Da li može po ovom istom zakonu da budu dva poreska oslobođenja? Pa, moguće je teoretski, ali ne mogu u isto vreme, jer neko ko je mlađi od 30 godina ne može biti stariji od 45 i neko ko je invalid, sigurno neće koristiti subvenciju za lica mlađa od 30 godina jer ta subvencija koju on ima, daleko pogodnija i lice starije od 45 godina, zato što je takođe daleko pogodnija nego ova za ove dve kategorije.
Postavlja se pitanje, znači, u kom smislu idu te subvencije koje su sa drugim propisima a poznato je da ova vlada sve ono što ne sme da stavi pred Skupštinu rešava posebnim odlukama i posebnim uredbama, pa smo imali čak i onaj čuveni slučaj da se po Zakonu o porezu na dohodak građana, Zakonom za zdravstvenu zaštitu plaća porez čak i za lica koja su na porodiljskom odsustvu, iako su po drugim posebnim zakonima toga oslobođeni.
Ali, to je bilo rešeno podazakonskim aktom, jednom uredbom i posle tri, četiri godine žestokih kritika čujem da je Vlada konačno tu uredbu promenila.
Međutim, još uvek ne znam koji je to drugi pravni osnov, a mogu samo da pretpostavljam da su u pitanju osnovi za novozaposlena lica i one subvencije koje Vlada RS, plaća za strana preduzeća koje otvaraju određene proizvodne pogone u RS.
To je jedini drugi propis u našem zakonodavstvu, pošto je to rešeno poslednjim ugovorima, sporazumima i uredbama, ova Narodna skupština za to ne zna. Sad, ako gledamo to je potpuno u redu, ne treba nikog poreski oslobađati kome ste platili za zaposlenog 10 hiljada evra.
Kome ste dali besplatnu lokaciju, kome ste dali besplatne priključke za struju, vodu, kanalizaciju, napravili mu puteve, ne treba tu više nikakve olakšice da mu date. Ali, samo postavljam pitanje od svih ljudi ovde, da li neko ima ko ne zna da otvori fabriku ako mu da država 10 hiljada evra po radniku? Nema ili jedino neko koga to ne interesuje uopšte.
Subvencije kada dajete, dajte na nešto što je ostvarljivo, a to je što je ostvarljivo je novostvorena vrednost, nije novo radno mesto novostvorena vrednost, nego proizvod. Ono što se proizvede, što se napravi.
Zašto ta preduzeća koja dolaze da otvore pogon u Srbiji ne nagradite sa onim izvezu iz Srbije? Tu im dajte subvencije. Tu ih motivišite da izvoze, da donose devize, da otvaraju radna mesta, da zapošljavaju ljude.
Evo, vidim to je sad ispred Vlade RS, ministar poljoprivrede, drago mi je da je tu. Zašto se Vlada RS ne odrekne plaćanja subvencija poljoprivrednim proizvođačima na obradivu površinu?
Dajte za napravljen proizvod, nek je i sirovina, ne da neko dobija subvenciju ne obrađuje zemlju, ne da neko maltene besplatno zakupljuje od države zemljište da bi ga izdavao u zakup i opet naplaćuje subvencije. O čemu se to radi? Ili zakupljuje od drugih poljoprivrednih proizvođača, da bi opet došao do određene subvencije, čak što se ne ugledate na zemlje u okruženju?
Pogledajte Hrvatsku, daje subvenciju za svaku konzervu sardine koju izveze, država se odriče, ali zato nemaju problema da napune taj deo budžeta jer imaju zaposlene koji rade u toj industriji.
Šta je sa našom poljoprivrednom industrijom kada o tome pričamo? PIK, Požarevac, deseti u staroj Jugoslaviji, šesti u Srbiji, šta je ostalo od njega? "Voće produkt" u stečaju, MIP u stečaju, fabrika stočne hrane ne radi, "Bambi" privatizovan, šta je ostalo od PIK-a?
Samo zato što svi ti pogoni koji su mogli da se privatizuju i mogli čak iz stečaja da rade, prestali su da rade jer nisu imali pomoć države.
Sve je to pravljeno sa izvoznom orijentacijom. Odreknite se više subvencija za nova radna mesta. Donesite subvencije u poljoprivredi i u privredi, za ovo što se proizvede, za ono što se napravi i za ono što se izveze. Ovako bukvalno plaćate nekome da ne radi ništa.
Još nešto, kad biste imali takve subvencije, svako ko se bavi bilo kakvom proizvodnjom, i poljoprivrednom i industrijskom, imao bi razlog da radi više, da proizvede više, da zaposli više ljudi, da bi više zaradio i više napunio vaš budžet.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je šest minuta i 30 sekundi od vremena ovlašćenog predstavnika.
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 4. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Buha.
Da li neko želi reč? (Da.)
Narodni poslanik Milorad Buha.

Milorad Buha

Srpska radikalna stranka
Kao i kod prethodnog člana, korekcija SRS ide u smislu daleko prihvatljivije varijante, a to je referentna stopa NBS. Insistiramo,  evo, ovo je već sedmi-osmi zakon koji menjamo, insistiramo da to bude ta kategorija. Sa aspekta SRS daleko je prihvatljivija ona zbog toga što u sebi ima daleko više finansijskih i fiskalnih elemenata, nego što to ima indeks potrošačkih cena. Da ne govorim sada jer sam u obrazloženju, kao i kolega Krasić, takođe naglasio šta znači indeks, kako se manipuliše i šta znači statistički sumiranje određenih podataka koji odgovaraju aktuelnoj vlasti.
Ali, zanimljivo je obrazloženje. Vi kažete - amandman se ne prihvata iz razloga što se radi o usklađivanju dinarskih iznosa iz člana 21.v stav 7. Zakona o porezu na dohodak građana, koji su opredeljeni u nominalnom iznosu, predlaže parametar indeks potrošačkih cena, koji predstavlja osnovnu meru inflacije u vođenju monetarne politike u Republici Srbiji. Valjda je to referentna stopa NBS, a ne indeks potrošačkih cena. Ovim sami sebe pobijate, ali nije ovo privi put da vi dajete takva obrazloženja. Hvala vam.