DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 26.10.2011.

5. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je 13 minuta od vremena poslaničke grupe.
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić i on je poslednji prijavljeni na listi govornika. Vreme na raspolaganju poslaničke grupe SRS je 29 minuta. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Gospođo Čomić, poslanička grupa SRS ima legitimno pravo da u kontinuitetu kritikuje reformu pravosuđa zato što smo jedini u ovoj sali i jedina poslanička grupa krenuli da oštro napadamo sve novotarije koje su rađene, počev od kraja 2009. godine, naročito početkom 2010, a jedan od tih zakona koji je bio izložen našoj oštroj kritici je i ovaj zakon, odnosno oba ova zakona, a tiču se Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužioca.
Na početku moram da kažem da ovaj prvi koji je na dnevnom redu, a tiče se sudstva, s obzirom na nivo izmena koje se predlažu odnosi se na Natu Mesarević, Snežanu Malović, Boška Ristića, Mirjanu Ivić, Milomira Lukića, Blagoja Jakšića, Branku Bančević, Aleksandra Stojiljkovskog, Sonju Vidanović, Dejana Ćirića i prof. dr Predraga Dimitrijevića. Zašto? Zato što se priča o udaljenju sa funkcije člana Visokog saveta sudstva a to su upravo ova lica koja sam ja pomenuo. Doduše, ima i posebnog naglaska na ona izabrana, a zna se kako se biraju članovi ovog Visokog saveta sudstva.
Tačno je da je neposredni povod za ovu intervenciju, kad je u pitanju Visoki savet sudstva, sudija Blagoje Jakšić a onda po automatizmu to se širi i na ovaj drugi predlog zakona. Ima nekih razlika, zato što nije isti status sudija i tužilaca, ali to su neke finese koje ćemo ostaviti za raspravu u pojedinostima.
Na početku ja preuzimam veliki rizik da me dobro ne razumete. Za sve epohalne stvari u našem sudstvu mi prvo saznamo od gospodina Slobodana Homena. On izađe na televiziju, lepo nam kaže i kad je u pitanju zakon i kad su u pitanju ovi pravosudni organi. Doduše, vrlo često nam priča i kad su u pitanju neki konkretni, živi predmeti, predmeti kod kojih postoji samo osnov za neku sumnju. Ali, uzorni otporaš već nam izdiktira i presudu. Onda se postavlja pitanje, kako mi da razmatramo i da se potrudimo da to bude što objektivnije, jedan predlog zakona, kada već unapred znamo odluku? Njega nikako da sputamo, a on se oglašava preko medija koje su pod njegovom kontrolom, a znate da ima jednu novinu koja je pod njegovom kontrolom. Ali, dobro.
Idemo sada na ovaj kontinuitet. Zahvaljujući ovoj američkoj donaciji kako da se transformiše naše sudstvo, mi smo dobili novu kategoriju ljudi u pravosuđu – ovi koji nisu izabrani. Oni imaju naziv: "sedim kući, primam platu". Znači, u ovoj državi najbolji položaj i najbolji status imaju neizabrane sudije – uredno primaju platu, mora da im teče radni staž, na posao ne moraju da idu. Zašto? Zato što je njihov status još nedefinisan. Definisan je njihov status sa gledišta nadležnih organa vlasti u Republici Srbiji, ali, tužili oni, ocinkarili prema EU i Evropska komisija rekla – molim vas, vraćamo to, treba da se završi taj posao. I sada, ako je neposredni povod za ovu izmenu to što se desilo sa ovim sudijom i u ovoj fazi možemo da kažemo da postoji samo sumnja da je on učesnik u nekom krivičnom delu, jer dalje od toga ne bismo smeli da idemo, onda po tom istom kriterijumu mi možemo da kažemo da postoji sumnja za to isto delo, za istu radnju kod velikog broja sudija i tužilaca za koje to mi još nismo javno obavešteni. Nismo samo javno obavešteni. A da li postoji neka sumnja? Postoji.
U čemu se ogleda ta sumnja? U velikom broju krivičnih prijava koje su podnete protiv sudija. Ne mogu da pričam na pamet o nekim krivičnim prijavama koje su neki tamo ljudi pisali pa me nisu obavestili, ali mogu da pričam vrlo kompetentno o onome što sam obavešten i onim prijavama, gospođo Malović, koje sam lično sastavio.
Onda se postavlja pitanje satisfakcije ili odgovora, da li je došao odgovor i da li je taj odgovor adekvatan? Tu sam se totalno razočarao, to moram da vam kažem. Mi smo osporavali ove izbore, smeškali ste nam se – kako vi to nama osporavate izbore. Onda je u jednom vrlo kratkom periodu javnost obaveštena, prvo iz ministarstva, da smo prilikom izbora sudija koristili podatke BIA. Skandal. Onda generalni sekretar predsednika Republike podmetne diktafon kod predsednika Vrhovnog kasacionog suda i sazna javnost, preko neke druge mreže, šta se sve dešavalo oko tih reizbora. Onda nam "Vikiliks" pokaže neke depeše, vidimo da Važić, predsednik okružnog suda, u američkoj ambasadi tuži ministra unutrašnjih poslova. Onda Vukčević ide u ambasadu da nešto priča. Onda imamo Sašu Vukadinovića, direktora BIA, po "Vikiliksu" i po depešama, prodaje informacije BIA. Onda imamo depešu gde Miki Rakić govori kako je šest meseci po nalogu predsednika Tadića morao da vrbuje ove "zumbule".
Sada se postavlja pitanje – ako ti ljudi učestvuju u ovim promenama, u ovoj tranziciji, kako vi to volite da kažete, kakva je ta tranzicija? To su samo promene na gore. Znači, potpuno pogrešan smer. To više ne može niko da prećuti i čuje se eho, odjek, kako građani reaguju na ove stvari.
Gospođo Malović, skoro sam došao u posed predmeta, 40 godina prvostepena presuda nije doneta. Ne mogu da optužujem vas za nešto što je bilo 1971. godine. Molim vas, kada smo donosili sve pravosudne zakone pre dve, tri godine, rečeno je – proevropski, međunarodni standardi, na bazi ovih propisa smo dobili sredstva, instrumente da možemo da uredimo pravosuđe kako bi postigli maksimalnu efikasnost, pa smo gotovo zabranili pojedincu da bude stranka u postupku, nego mora da ga zastupa advokat, njegovo veličanstvo. Predmet traje 41 godinu, nema još prvostepene presude. Za divno čudo, još samo tužilac je živ. Da li je neko iz VSS uzeo da vidi šta ste radili u ovom predmetu kad za 40 godina sudija nije doneo prvostepenu presudu? To je predmet Dragana Obrenovića iz Niša. Hvala bogu, čovek je još živ. Predmet vodi jedan advokat koji ima ukupno 43 godine radnog staža. Započeo je karijeru sa tim predmetom i završiće karijeru sa tim predmetom. Ovo što priča Munjić – 15 godina i ovo što Sreto kaže – 10, 15 godina, to su pripravnici za Dragana Obrenovića. Verovatno naše pravosuđe misli da će on da bude Noe, pa će da živi 480 godina. Epohalne promene, fantastični rezultati, evropski standardi. Sve trulo što je bilo u prethodnoj vlasti može da se reši.
Evo vam ga predmet privatizacije "Merime". Krivične prijave protiv sudija. Vrana vrani ne vadi oči. To je samo jedan deo, tačno po imenu ko je uključen, privatizacija bez para. Evo vam i predmeti za vaše iz Evropskog suda za ljudska prava. Neću da vam dam, to čuvam.
Sad dolazimo na teren zašto idemo sa ekspres udaljenjem, sada imamo ovo obavezno udaljenje, nije ovo fakultativno. Imamo treću kategoriju, ona je fakultativna. Vidite, nekada smo imali obavezni pritvor i fakultativni pritvor, a sada smo kod sudija i kod tužioca, pošto je ta kategorija izbačena iz našeg krivično-pravnog sistema, uveli kategoriju, ali ne u okviru disciplinske odgovornosti nego malo jače – obavezno i fakultativno udaljenje sa funkcije. Katastrofa. Smešno.
Ljudi koji su birani, izabrani su kao ikone. Pazite, mi ovde imamo ljude koji su po funkciji članovi. Neću sada da ponavljam, jer nije tu. Oduvek sam pričao da Boško Ristić ne može da bude, on je u trajnom sukobu interesa, kao advokat. Vidite, u Savetu sudstva je i njegov prijatelj Dejan Ćirić i tu je i dekan Pravnog fakulteta u Nišu. Njega su izabrali fakulteti, Ćirića je izabrala komora, Boška je izabrala većina. Znate i sami, za šta god se uhvatio da reši, to se osušilo. Evo ga još jedan dokaz. Onda smo imali ove izabrane, gde ljudi iz pravosuđa biraju svoje. Pričali smo, bila je smeška, izbori, kandidatska lista, glasački listići, kutije itd.
Vidite kako su sudije na izborima pogrešile. Sudije, najkvalifikovaniji pravnici, birali su svoje kolege koji će da budu članovi Saveta i pogrešili prilikom izbora. Zašto? Odavno se priča o tom Blagoju Jakšiću i tom predmetu u Mitrovici, ali nije bilo interesantno. Nešto se desilo, pa se ta prijava izvukla iz fioke i postala je interesantna. Ne ulazim ko je tu kriv, ko je prav. Poštujem prezunkciju nevinosti. Prezunkcija nevinosti, dok se pravosnažno ne donese presuda u zakonom propisanom postupku, svako je nevin. Tragamo da vidimo šta je bio glavni motiv. Nemoguće da smo tek pre dva, tri meseca saznali za krivičnu prijavu, a događaj je bio pre 10 godina.
Evo vam primera. Zašto ti naši pravosudni organi, koji vode računa o tužiocima i o sudijama, recimo, nisu uzeli video link, konferenciju Stanka Subotića Caneta? Svi poslanici su dobili ovo. Nigde u medijima nije objavljeno.
Druga stvar, palo je rešenje Vlade o opštem interesu, a sudovi i nadležni organi ne primenjuju odluku upravnog suda. Sudija kaže otvoreno – to me ne interesuje. Rušimo Vreoce ako treba. Da li ste se oglasili? Niste. Zašto? Trebalo je da se desi još neki događaj, nije se desio. Znači, selektivan pristup. Vi tražite promenu ova dva zakona da bi vam se legalizovao selektivni pristup problema. U prevodu, šta da se tumači? Nisu stranački interesi nego interesi onih gazda koji su napravili ovakvu vladu. To su one sile iz tunela, iz mraka.
Ne optužujem DS. Kakve veze ima DS sa izborom? Kakve veze ima DS sa VSS? Pita se BIA, Miki Rakić, Saša Vukadinović, oni koji plaćaju reformu i oni koji žele da zaštite svoj kapital. Ako im se pojavi Boško, Mika, Pera, Laza, zamislite, sada ću da vam pročitam: sudije su izabrale Blagoja Jakšića za sudiju, rođen 1957. godine u Kosovskoj Mitrovici, Pravni fakultet završio u Kragujevcu 1983. godine, pravosudni ispit 1986. godine, pa zasnovao radni odnos u Opštinskom sudu u Kosovskoj Mitrovici, pa je od 1992. godine do aprila 2002. godine bio predsednik Opštinskog suda u Mitrovici. Sada hoće da se ugazi taj sud, da uđu ovi iz NATO. Ako probiju onu barikadu u Kosovskoj Mitrovici, na mostu, prva lokacija je sud. Snimili smo mi to sve unapred, da znamo o čemu se radi.
Dalje, upućen je na vršenje sudijske funkcije u Prvi opštinski sud u Beogradu, postupao je u parnicama iz radnih odnosa, a za rukovodioca odeljenja za radne sporove u tom sudu određen je juna 2008. godine, do 31.12.2009. godine. Izabran je 2006. godine za najboljeg sudiju Prvog opštinskog suda u Beogradu. Nisam znao da vi imate modnu pistu, da se biraju najbolje sudije po sudovima. On je bio najbolji! Kakvi li su ovi drugi? Ako je on najbolji, završio u zatvoru, šta da radimo sa drugima?
Kaže, tokom 2006. i 2007. godine držao je predavanja u organizaciji Saveza samostalnih sindikata, a iz oblasti primene propisa iz radnog prava i u organizacije Agencije za mirno rešavanje sporova. Šta li ih je naučio? I čime ih je učio? I Čume je kupio univerzitet. Šta uče na tom Čumetovom univerzitetu?
Od 1.1.2010. godine obavlja funkcije sudije Više prekršajnog suda u Beogradu. Sudija Blagoje Jakšić imao je posebna zaduženja u Vrhovnom savetu sudstva, ovlašćen za postupanje po pritužbama. Zato moje pritužbe nisu mogle da prođu. Evo konkretno, pozdrav gospodinu Terzi Ćeloviću. Obratio se sudu iz Priboja: "Bio sam narodni poslanik od 11.6. do 14.10.2008. godine, kada mi prestaje mandat po osnovu aktiviranja blanko ostavke koja je konstatovana na sednici Narodne skupštine 14. oktobra 2008. godine u 12,00 časova, kada sam bio u Skupštinskoj biblioteci, posle čega je odmah proglašena pauza kako bi me sprečili da lično osporim ostavku. Skupština je konstatovala ostavku na osnovu izveštaja Administrativnog odbora, u potpisu Tomislav Nikolić". Predali njegovu blanko ostavku i njegovu izjavu i odmah usvojeno, a SRS ne može da realizuje svoje ostavke. Ista pravna situacija, nama držite predavanja - dajte ostavke, a ovaj se hvali kako ih je izgubio, kako ih je ukrao.
Krivični postupak u toku tri godine. Šta rade sudije? Da vam ne pričam, pišem knjigu o tome šta rade sudije. Pokrali pare preko "Banke Inteze", ne osnovano zadužili SRS. Gde je sudski postupak? Došli smo na ponavljanje postupka, a sve jasno. To je vaša transformacija, to je vaša reforma. Šta je gospođa Malović sa krivičnom prijavom protiv velikog broja ljudi za Kiparske pare, šta je? Hoćemo da čujemo da je neko od kandidata umešan sa ovim, pa ćemo i njega da aktiviramo na neki način ili ćemo da menjamo ponovo neki zakon da bismo se otkačili nekoga koji kaže - daj da uzmemo tu krivičnu prijavu. Čim kaže da uzmemo krivičnu prijavu, aktiviramo član 45. da završimo posao. To je transformacija našeg pravosuđa.
Šta je razlog? Ovo sa gospodinom Jakšićem mogli ste da završite i bez izmena ovog zakona, ali vi idete na izmene, vi šaljete poruku, opasnu poruku šaljete. Kome šaljete vi te poruke?
Šta ćemo sa predmetima protiv Šapera i Đilasa, šta ćemo sa predmetima protiv "Galenike"? Šta rade sudije? Šta ćemo sa hiljade i hiljade predmeta gde se ljudi javljaju sudovima i tužiocima kao poslednjim uporišnim tačkama da bi se ostvarila neka pravda i tamo nailaze na zatvorena vrata? Šta da radi čovek u Mionici čije je izvršenje 11 godina? Izvršenje 11 godina, gospođa Malović, parnica je završena, vođena je 20 godina i došao je na izvršenje i 11 godina se sprovodi izvršenje. Svake pete godine se realizuje izvršni naslov sa otprilike 2%, pa veštačenje o izvršenju, pa sudija kaže stranci - digni ruke od toga, sedite u kafanu pa se dogovorite, šta nas maltretirate. Naravno, iz Valjeva dolazi, pošto ste to transformisali. U Valjevu je sudija parničar, a u Mionici kada ima sudeći dan dolazi kao izvršni.
Neću više o imenima da pričam, imena više gube smisao zato što je ovo stanje, sistemski problem. Možete da povučete bilo koje ime i prezime, priča će biti ista. Da li ste vi svesni koliko je kriminalizovano srpsko društvo da uništava sve pore? Kriminalizacija je krenula od kada su uvedene sankcije. Neko je samo mogao da probija sankcije i da postane uspešan čovek, uz blagonaklon stav Državne bezbednosti i vlasti, naravno, i dan danas se to nastavilo, i danas oni rukovode državom. Vi jurite Beka, Zumbul hoće da ga postavi za predsednika Vlade kada on bude pobednik. Beko je otišao da mu ne propadne investicija. Raspitajte se ko to ima u zgradi gde i Radomir Antić stan? Odakle pare? Nije imalo kuče za šta da ga ujede. Vi ste dali obezbeđenje svakoj i svakome u ovoj državi, znate li vi to? Vi više ne znate koje kuće obezbeđujete ovde. Zbog čega? Dovoljno je svako da kaže – bavim se politikom, meni se preti, i legne na stiropor.
Ljudi, o čemu pričate? Transformišete pravosuđe? Naše pravosuđe nije transformisano u pravom smeru, ono je transformisano u pogrešnom smeru. Zašto? Zato što je supervizor transformacije bila Amerika, Sem Nazaro je to kontrolisao. Da li ste vratili dugove za ovu zgradu Visokog kasacionog suda? platili ste, hvalim te bože da ste to platili posle tri godine, krajnje je vreme bilo. Eto, da vas nešto pohvalim. Sto pedeset firmi je htelo da ode u stečaj zbog države. Ljudi, to nije za šalu. Morali su da beže ljudi u inostranstvo, da se spašavaju, da rade koliko toliko, jer ovde nema posla, nema hleba. Tu ste upropastili jednog od privrednika koji je tast vašeg funkcionera, da znate. Hajde što ove druge, nego i vaše ste počeli. To je sistem, sistem je razoren. Nema u sistemu principa koji se primenjuje i čim se postupa bez principa onda je sve moguće, onda je anarhija, onda neki drugi kriterijumi važe.
Da sada vi nas ne proglasite da smo mi neke zloslutne pričalice, itd, siguran sam da ćete sve ove propise, ne vi, nego Srbija ima potrebu da sve ove propise koji se tiču pravosuđa moraju da se promene. Zašto? Srbija nikada neće biti član EU i NATO pakta, to vam je jasno, to oni ne žele, a pogotovo sada kada su oni u svom blagom haosu. Oni žele da rasparčaju Srbiju i dokle god ima nevernika koji veruju u EU, oni mogu da rasparčavaju Srbiju. Kada na izborima sada pobedi narod, ne veruje EU, već se plaši od EU i štiti svoje interese od NATO pakta i EU i uspostavimo na tim principima jedinstvo naroda oko vitalnih nacionalnih interesa, mi možemo da se zaštitimo.
Vrlo prosto i jednostavno. I to će biti nasušna potreba ovog naroda, da se proluftira ovo kompletno jer je sve i svašta ostalo u tom našem pravosuđu. Sve i svašta je ostalo a da ne pričam šta je došlo. Čak se i ljudima u pravosuđu smučilo da rade na postojeći način, verujte. Jer vide da vezivno tkivo se raspada, rastura ono više ne može da poveže i pogotovo u ovim kriznim vremenima, premišljaju. Neki hvataju neke svoje strateške pozicije, oni najviše prave grešku. Zašto? Strateška pozicija za sudiju i tužioca treba da bude mora da bude zakon, a ne da li zna ovoga, da li zna onoga.
Znate, gospođo Malović, nezgodno je da vam neko ruši kredibilitet tako što njegov otac ide i preti da dobije posao ukoliko mi ne date posao znate li vi ko je moj sin? To radi Homenova familija. Ruši nam kredibilitet, a moraćete napokon da se pitate malo za ovaj vaš posao. Blago bih vam savetovao Boška Ristića, isterajte ga iz ovoga. Izbacite, za šta god se uhvatio, osušilo se, ljudi jel vam jasno? Šta god se uhvatio i državni zajednica, sećate se, aman ljudi. Teško onome koga on brani. A kako je on tamo organizovao svoju kancelariju i svoje pajtaše oko tog sudstva? Nemojte mene da pitajte vaše iz vaše stranke. Pitajte.
Znači, gospodin Jakšić je samo povod da ispričamo da iznesemo, da obavestimo javnost o tome kako je ova reforma pravosuđa propala. Ona je pogrešna. Ona je pogrešna. Zašto? Zato što u polazištu te reforme nisu bili interesi i ciljevi naroda i države i naša potreba da uspostavimo pravdu. Mi imamo potrebe, mi kao građani ima potrebe da pravda zaživi napokon u Srbiji preko sudova, kao najvećeg autoriteta. To se nije ostvarilo. Zašto se nije ostvarilo? Pa ne može reforma da bude kopi-pejst. Preslikavanje nečega što postoji negde. To može da zaživi pod odgovarajućim socijalno-ekonomskim, moralnim i drugim uslovima na koji bi morali da budu ovde. Kriminalizacija društva je maksimalna. Nije kriminal samo ono na ulici. Sedište našeg kriminala nalazi se u bankama, koje to rade sa rukavicama. Ja sam se malo šalio sa vama, sećate se gospođo Čomić, kad uđe Aca Vlahović, ja ga pitam uvek – Aco, koliko dana brojiš na sto godina? Evo došlo. Vidite i sami. Hvala vam što ste imali strpljenja da me saslušate.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Ovim je iskorišćeno vreme koje je na raspolaganju poslaničkoj grupi SRS.
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, a pre zaključivanja zajedničkog načelnog pretresa pitam da li žele reč predsednici odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 96. Poslovnika?
Ministarka pravde, Snežana Malović. Izvolite.
...
Socijaldemokratska stranka

Snežana Malović

Zahvaljujem. Poštovana predsedavajuća, dame i gospodo uvaženi narodni poslanici, zahvaljujem se svima onima koji su diskutovali u današnjoj raspravi na čelu povodom predloga o izmenama i dopunama o Viskom savetu sudstva i Državnom veću tužilaca.
Takođe, razumem potrebu poslanika da vezano za diskusije povodom ovih zakona diskutuju i u reformi pravosuđa s obzirom da su ovi zakoni neraskidivo vezani za celokupan proces reforme pravosuđa, kao što sam isticala pod reformom pravosuđa, jer smo imali nekoliko faza. Jedna faza je faza opšteg izbora za šta sam duboko uverena da ćemo vrlo brzo okončati i tu fazu barem onog dela koji se tiču raspravljanja o prigovorima pred Visokim savetom sudstva i Državnim većem tužilaca.
Druga je faza je bila faza, izmena procedure rada i parnične i krivične i procedure izvršenja i sami ste svesni da smo u ovom uvaženom domu prethodnih meseci raspravljali o sva ta tri zakona čija primena, verujem da će ubrzati postupke u pravosuđu Srbije.
Zatim, faza organizacije rada, izmene organizacije rada. Meni je veliko zadovoljstvo kada mogu da kažem, da sada postoji program za automatsko vođenje predmeta i da svaki zainteresovani građanin može u svakom momentu da sagleda kretanje njegovog predmeta, znači da li postoji odgovor na tužbu da li je izvršeno veštačenje i druga pitanja koja su bitna sa sam postupak.
Pod reformom pravosuđa, kao što sam više puta isticala je bitna i promena svesti, ja sam duboko uverena da i zakoni koje smo doneli, ali i ljudi koji su izabrani u pravosudni sistem, koji su stručni i dostojni će moći da odgovore tom zadatku. Mnoge stvari su rečene za reformu pravosuđa, neke su bile tačne, neke nisu bile tačne. Naravno, da je uvek jači glas onih netačnih informacija da su mnogi sa žarom, neki sa posebnim interesom, to iznosili. Kao ministar pravde i kao član Visokog saveta sudstva sam pokušala određene stvari da demantujem.
Ovom prilikom, želim da pročitam šta stoji u godišnjem izveštaju, u stvari u Izveštaju Evropske komisije povodom naše kandidature. Takođe, na samom početku pre nego što uopšte krenem u iznošenje tih informacija, želim da ukažem na to da je reforma pravosuđa nije sprovedena zbog evropskih integracija, ona možda je rađena paralelno sa našim putem ka EU, ona je prvenstveno rađena zbog građana Srbije i ja sam duboko uverena da ćemo narednih meseci ili dani moći da sagledamo njene pozitivne rezultate.
Naime, evo šta stoji u Izveštaju Evropske komisije za koji su čak i danas rečeno da je kritički, pa vi sami procenite da li jeste ili nije. Pravi institucionalni okvir za vladavinu pravu Srbiju uključujući borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala unapređen je, naročito posle značajne reforme u pravosuđu. Uspostavljanjem Agencije za borbu protiv korupcije, iskorakom međunarodne saradnje o krivičnim stvarima.
Ovo je dovelo do prvih rezultata, glavni izazovi ostaju u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i borbe protiv organizovanog kriminala. Konkretno, preostaje da se izgradi proaktivan pristup u borbi protiv korupcije koji bi vodio do pouzdanog vraćanja toka započetih istraga i pravosnažnih presuda. Sveobuhvatan okvir za civilnu kontrolu snaga bezbednosti je uspostavljen.
Značajne reforme u pravosuđu u Srbiji su preduzete nakon usvajanja nacionalne strategije 2006. godine i aktivnosti su intenzivirane tokom 2009. i 2010. godine. Nezavisnost i samostalno upravljanje su ojačni formiranjem Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca, koji rade u stalnom sastavu od aprila 2011. godine. Opšti izbor svih sudija i tužilaca je sproveden u decembru 2009. godine sa posebnim ciljem unapređenjem njihove profesionalnosti i integriteta.
Inicijalni značajni nedostaci uočeni u tom postupku su trenutno predmet procesa preispitivanja za koje postoje jasna uputstva. Postupak preispitivanja ostaje da bude zadovoljavajuće okončana na transparentan način u skladu sa ovim uputstvima.
Brojni koraci su preduzeti kako bi se unapredila efikasnost pravosuđa, mreže sudova je restruktuirana i ukupan broj sudova je smanjen što je rezultiralo boljom podelom posla. Upravni sud je uspostavljen a zakon o izvršenju i obezbeđenju usvojen u maju 2011. godine. Potrebni su dodatni napori da se poboljša rad u pravosuđe kako bi se iskoristili svi potencijali restruktirane mreže sudova i konačno poveća poverenje javnosti.
Potrebno je uložiti dodatne napore da se poboljša izvršenje presude i dodatno umanji značajan zaostatak u rešavanju predmeta koji su u toku. Da ne čitam dalje, mislim da je ovo dovoljno.
Kada se više puta izgovori jedna laž ona prosto postane istina. Ne, ja to vama uopšte nisam rekla, govorim o određenim navodima koji su se pojavljivali u medijima i meni je veoma jasno zašto uzimate navode iz medija, zato što, prosto, oni se smatraju relevantnim i ono što se pojavi u javnosti trebalo bi da bude istina. I kao što sam rekla i kad demantujete, nekada vaš glas nije dovoljno jak, nego ostane ono što je prvi put rečeno.
Tako je bilo rečeno i da je Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca koristili informacije iz BIA. Pa, evo i sad, ovaj primer koji ste danas više puta navodili, primer članova Visokog saveta sudstva za koje je pokrenut krivični postupak upravo govori o tome. Da su postojali i da su korišćeni podaci BIA verujem da takva osoba ne bi bila, ili takve osobe ne bi bile izabrane ni za sudije, a kamoli za članove Visokog saveta sudstva.
Isto tako je izrečeno da ta osoba ima najviše usvojenih prigovora, znam da je to izrečeno od strukovnog udruženja i trebalo bi da bude tačno, ali to prosto nije tačno i u to se možete uveriti samim uvidom u broj prigovora koji se nalazi na internet stranici Visokog saveta sudstva, pa prostim računanjem možete videti ko od članova Visokog saveta sudstva ima najveći broj usvojenih prigovora, ako je to uopšte bitno, s obzirom da se prigovori usvajaju na sednici Visokog saveta sudstva i za to je potrebno da glasa većina članova.
Slažem se da stanje nije idealno i ne bi moglo da se dovede to toga da bude idealno nakon godinu i 10 meseci od kada je reforma započeta. Slažem se da je nedopustivo da postupci traju 40 godina, da više generacija jedne porodice vodi postupak i u tome se potpuno slažemo i verujem da nam je isti cilj i interes da do ovoga više ne dođe. Verujem da smo napravili i dobru bazu u tome.
Takođe se slažem da ni postupak izvršenja ne može da traje 11 godina i da su često i zakonski tekstovi pogodovali tome. Evo, i sami ste naveli da je u tom predmetu postojalo nekoliko veštačenja. Kada smo imali raspravu o Zakonu o izvršenju i obezbeđenju upravo smo ukinuli takve mogućnosti da u postupku izvršenja može da se koristi veštačenje.
Reforma pravosuđa nije i ne može da bude interes nijedne Vlade, nijedne političke stranke. Treba da bude interes svih aktera u društvu. Verujem da ćemo se u jednom momentu, sada ili negde u budućnosti naći na tom zajedničkom cilju. Zahvaljujem.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li se još neko od onih koji nisu iskoristili svoje pravo iz člana 96. Poslovnika Narodne skupštine javlja za reč?
Ako da, molim da se prijavite.
Ako ne, zaključujem zajednički načelni pretres. Ovim završavamo rad za danas.
Rad nastavljamo sutra u četvrtak u 10,00 časova zajedničkim načelnim pretresom o sledećim tačkama po dnevnom redu, u kojem su tačke dnevnog reda od 18. do 22.
Na osnovu člana 90. i člana 87. želim da vam saopštim samo plan rada za sutra. U toku sutrašnjeg prepodnevnog dela sednice Skupština bi radila pretres zajednički načelni o tačkama od 18. do 22. i nakon završetka tog pretresa biće data pauza, a u 16,00 časova, pošto je sutra poslednji četvrtak u mesecu, je vreme za postavljanje pitanje Vladi koja će biti od 16,00 do 19,00 časova.
Ukoliko se rasprava koja je predviđena za rad sutra, dakle, zajednički načelni od 18. do 22. tačke ne završi do 15,00 časova, tada će biti data pauza, a rad ćemo nastaviti onda sledeće nedelje.
Sutra u 15,00 časova završavamo rad. Ako završimo ranije, pauza će biti ranije, pošto nas Poslovnik obavezuje da postavljanje poslaničkih pitanja počinje u 16,00 časova. Ako završimo do 15,00 časova, onda će to biti pauza od sat vremena, ako ne, biće određena pauza, a rad ćemo nastaviti u utorak.
Petak i ponedeljak poslovnički nisu radni dani i sa velikim žaljenjem nije nam uspevalo da svaki put poštujemo to, ali ćemo se truditi tokom celog redovnog zasedanja da petak i ponedeljak budu, kako Poslovnik kaže, za druge obaveze narodni poslanika, a ne za prisustvo na zasedanjima tokom redovnog zasedanja, odnosno sednica Narodne skupštine.
Hvala.