DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 01.11.2011.

7. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Pošto se više niko od predsednika odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa ne javlja za reč, nastavljamo sa radom.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju narodni poslanici: Siniša Stamenković, Nada Kolundžija, Balint Pastor i Arpad Fremond.
Nastavljamo rad i prelazimo na zajednički jedinstven pretres 23, 24. i 24. tačke dnevnog reda – Predlog odluke o prestanku funkcije članu Komsije za hartije od vrednosti, Predlog odluke o izboru člana Saveta guvernera Narodne banke Srbije i Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, sa ispravkom od 12. oktobra 2011. godine.
Saglasno odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički jedinstveni pretres po tačkama 23. do 25. dnevnog reda, pre otvaranja zajedničkog jedinstvenog pretresa, podsećam vas da, prema članu 193, a shodno članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova, a da se raspodeljuje tako da poslaničkoj grupi Za evropsku Srbiju pripada jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; poslaničkoj grupi SRS - jedan sat, osam minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Ujedinjeni regioni Srbije - 28 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Napred Srbijo - 25 minuta i 12 sekundi; poslaničkoj grupi DSS - Vojislav Koštunica - 24 minuta; poslaničkoj grupi SPS - JS - 18 minuta; poslaničkoj grupi LDP - 14 minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Nova Srbija - 10 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Manjina - osam minuta i 24 sekunde i poslaničkoj grupi PUPS - šest minuta.
Saglasno članu 96. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanici koji nisu članovi poslaničke grupe imaju pravo da govore jednom do pet minuta.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Obaveštavam vas da su poslaničke grupe ovlastile da ih po ovim tačkama dnevnog reda predstavljaju: narodni poslanik Zoran Kasalović - poslaničku grupu SPS - JS; narodni poslanik Zoran Krasić - poslaničku grupu SRS.
Saglasno članu 192. stav 3. a shodno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički jedinstveni pretres o: Predlogu odluke o prestanku funkcije članu Komsije za hartije od vrednosti, Predlogu odluke o izboru člana Saveta guvernera Narodne banke Srbije i Predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, sa ispravkom od 12. oktobra 2011. godine.
Da li predstavnici predlagača, narodni poslanici Branka Ljiljak, zamenik Odbora za finansije i Suzana Grubješić, zamenik predsednika poslaničke grupe URS, žele reč? (Ne.)
Da li izvestilac Odbora za finansije želi reč? (Ne.)
Da li predsednici odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Tri su spojene, pa bih krenuo redom.
Gospođo Đukić-Dejanović, sećate se da smo jula meseca ove godine imali sednicu Narodne skupštine na kojoj su izabrani članovi Komisije za hartije od vrednosti. Pretpostavljam da se sećate da je predlog poslaničke grupe ZES bio da se izabere gospodin dr Radosavljević za člana Komisije za hartije od vrednosti. Gospođo Đukić-Dejanović, on je inače direktor Uprave prihoda, Poreske uprave, kako se već sada zove.
Gospođo Đukić-Dejanović, dok smo raspravljali tu tačku dnevnog reda jula meseca ove godine, gospodin Dragutin Radosavljević obavestio je Narodnu skupštinu da povlači svoju izjavu koju je dao, kojom je prihvatio da bude kandidat za člana Komisije za hartije od vrednosti. Tada smo mi iz SRS upozoravali Narodnu skupštinu da je, s obzirom na novu činjenicu, Dragutin Radosavljević povukao svoju saglasnost, da u suštini njega ne možemo da biramo za člana Komisije za hartije od vrednosti, jer nije ispunjen uslov koji je propisan zakonom.
Da vas podsetim, u zakonu su propisani uslovi u pogledu školske spreme, radnog iskustva, stručnog znanja i da kandidat da izjavu da prihvata da bude kandidat.
Da ne bi Narodna skupština došla u jednu šizofrenu situaciju da biramo čoveka, a on ne želi da bude. Znate? On ne želi da bude član Komisije, a mi ga na silu teramo da bude član Komisije. Neprijatna situacija, znate? I lepo u zakonu stoji izjava njegova, pisana izjava sa potpisom, da je on saglasan i on je bio saglasan dok nije počela rasprava.
Kada je počela rasprava i kada je čuo šta su radikali pričali u Skupštini, on brže bolje, čovek, napiše drugu izjavu i kaže – puj pike ne važi se, šalio sam se, ne želim da budem član Komisije za hartije od vrednosti, bolje je meni da budem direktor Poreske uprave, jer ako bi bio član Komisije za hartije od vrednosti, morao bi da mu prestane radni odnos u Poreskoj upravi, jer prema Zakonu o tržištu kapitala, predsednik i članovi Komisije su u radnom odnosu u Komisiji za hartije od vrednosti.
Zapeli smo ovde u Narodnoj skupštini da ubedimo silu Bogovsku - Evropa nema alternativu, da im kažemo aman ljudi šta radite, ne možemo da glasamo o čoveku koji ne želi da bude član Komisije.
Međutim, znate, posle glasanja iz Bodruma, sve je moguće. To je onaj primitivizam. To se desilo 2003. godine sa guvernerom. Izabran je iz Bodruma. Doduše, tad je učestvovao onaj drugi Radosavljević, rođeni brat Gutin, ali da vas ne podsećam. Kada počne izborna kampanja, samo ću to da podsećam, da znate.
Sad smo videli novi primitivizam. Nije to muzički pokret, to je demokratski pokret. Čovek ne želi da bude član Komisije, vi ga izabraste na silu, i sada pravite troškove Narodnoj skupštini, pošto se ponovo bavimo Dragutinom Radosavljevićem.
Pazite, sada imamo novu, znači, nije više izjava, sad je formalno-pravno ostavka. Napisao čovek ostavku 27. jula 2011. godine. Znači, morao je da sačeka da se objavi u "Službenom glasniku", pa onda da napiše izjavu - podnosim ostavku na mesto člana, a on nikada nije ni stupio na funkciju člana Komisije za hartije od vrednosti, evo ga i dalje u Poreskoj upravi.
Šta mi to krečimo ovde? Lepo čovek rekao ne želi da bude, a vi ga na silu izabrali. Upozoravao sam vas u hodniku, aman ljudi šta radite? Kaže – mora to tako po Ustavu i zakonu, a sutradan neka podnese ostavku. Pa čega se mi to igramo ovde, što bi rekla gospođa Čomić, čega se to igramo?
Ne može država tako neozbiljno da se vodi. Vi mislite da je država igračkica - lego kocke, pa hajde. Okruglo na okruglo, četvrtasto na četvrtasto. Super, nama, pogodio sam. Ne može to tako, gospodo demokrate. Država je ozbiljna stvar.
Sada da vidimo zašto čovek podnosi ostavku? Nije naveo razlog. Čim neko ne navede razlog zašto podnosi ostavku, onda imam legitimno pravo da pronalazim razlog.
Šta se to dešava sa Komisijom za hartije od vrednosti? Sada imamo u komisiji dr Zorana Ćirovića, mr Zoricu Krnjević-Mišković, imamo Dušana Bajeca i imamo Milka Štimca, koji je pod ostavkom proveo ceo mandat kao predsednik ove komisije.
Šta je to toliko sporno u toj Komisiji za hartije od vrednosti? Vidite, kaže se – visina zarade u Komisiji prema podacima za jul mesec 2011. godine. Zašto vam ovo saopštavam za jul? U julu je izabran i u julu je podneo ostavku. Kaže se ovako – funkcioneri, rukovodioci u Komisiji za hartije od vrednosti imaju mesečnu platu od 313.880 do 354.609 dinara. Koliko je to prosečnih zarada? Kaže – direktori sektora, rukovodioci odeljenja od 176.689 do 196.731 dinara. Ostali zaposleni, znate kako je od Balinovca na ovamo, kaže – državni službenici i nameštenici. Ovi su namešteni, da ne budu državni službenici, pa su nameštenici. Gospodo nameštenici u Srbiji, da znate, ostali zaposleni u Komisiji za hartije od vrednosti imaju platu od 73.632 do 175.768 dinara. Jadan Boris Tadić, on ne može ni da sanja ovu platu kao predsednik Republike.
Vidite da ova Komisija za hartije od vrednosti liči na onu Agenciju za kontrolu leta. Znate? To je ona agencija gde se nalazi žena onog ministra i tamo je onaj Nikola Stankov. Tamo je mesečna plata po sedam - osam hiljada evra. Ovo vas ne interesuje, nema potrebe. Ima koga ovo interesuje.
Hajde da vidimo šta radi naša Komisija za hartije od vrednosti? Komisija za hartije od vrednosti je planirala 2009. godine 307 miliona prihoda. Ostvarila je 178 miliona. U 2010. godini su planirali 327 miliona dinara. Ostvarili su samo 97 miliona dinara. Za ovu godinu su planirali 338 miliona dinara.
Neću da vam čitam kakve su njihove javne nabavke, koliko se troši na kompjutere, koliko na kafice i ove stvari. Samo ove podatke koje sam vam saopštio o prihodima i ostvarenim prihodima, neću sada da ih upoređujem sa rashodima, stavite u kontekst sledećeg podatka.
Komisija za hartije od vrednosti ima sistematizovano 50 vrsta poslova, 50 radnih mesta i očekuju da ukupan broj zaposlenih bude 109. Trenutno imaju 38 radnika na neodređeno vreme, jednog radnika na određeno vreme i jedno lice koje je neraspoređeno. Znači njih 40 treba da potroši 313 miliona dinara.
Ako gospodin Dragutin Radosavljević ne želi da ide u ovu "zlatnu koku", onda možemo da zamislimo kakva je njegova pozicija u Poreskoj upravi. Mnogo bolje prolazi u Poreskoj upravi.
Zašto zaključujem ovo? Zato, od kada nas je zapljusnula ova evropska demokratija, ovde važi samo jedan princip. Imaš pare, lep si, pametan si, poželjan si. Nemaš pare, nisi lep, niko te ne voli, niko neće sa tobom da se druži. Vaš sistem vrednosti je - koliko para toliko muzike.
Kako taj sistem primenjuje Dragutin? Kaže – šta ću ja na socijalna primanja od 400 hiljada dinara mesečno, kada mi je u Poreskoj upravi očigledno bolje. Koliko to tamo ima?
Vi ste potpuno nesvesno izazvali ovu vrstu spora. Na silu ste izabrali čoveka, koji nije želeo da bude to. Verovatno ste hteli da ga uklonite sa mesta Poreske uprave, da bi tamo završili neki posao. Pošto ta "operacija trijumf" nije uspela, imamo drugu sednicu na kojoj se raspravlja o čoveku koji se zove Dragutin Radosavljević, ni kriv ni dužan. Čovek nije ništa ni izazvao, niti je tražio.
Sada, ako bi išli nekom logikom, verovatno bi sada poreski obveznici trebali vama da naplate sve ove troškove sve ovo što piše u novinama – sedam tona goriva za dnevno zasedanje, a ove troškove koje naplaćujete vi sa strane, to sve treba da se naplati DS. Mada, otvorio bih istragu, kao što je protiv HDZ, da vam iskreno kažem. Ima elemenata za tajne fondove. Pa, znate Gorana Kneževića. Mislim, rešen problem.
Ovde se suštinski otvara pitanje izjave volje. Kakav tretman ima izjava volje jednog pojedinca? Nekako ste ga naterali da potpiše izjavu da prihvati. Kad je čuo našu raspravu, on brže bolje kaže – ja povlačim svoju izjavu, ne prihvatam. Vi ste ga opet na silu izabrali. Sada meni dajete prostora da ja prokomentarišem kako se to dešava, šta se to dešava sa izjavama u Narodnoj skupštini?
Gospođo Đukić-Dejanović, 14. oktobra 2008. godine, vi možda niste to znali, ali ste kasnije sve to pokrili, na neki način amnestirali, u onoj zgradi tamo, istu smo situaciju imali sa izjavom jednog čoveka, Ferzo. Da li znate ko je taj? Poslanik ZES-a iz Priboja. Otišao čovek u biblioteku, aktivirana njegova blanko ostavka, kada je izašao iz biblioteke, video izveštaj, potpisao ga Zumbul Nikolić, a u to isto vreme, gospođo Đukić-Dejanović, Nikolić drži 78 blanko ostavki i vi se niste bunili, nije se bunio ni onaj koji je predsedavao prethodnom sednicom Administrativnog odbora. Kako vi to funkcionišete sa izjavama građana? Ja ne zastupam ni jednu stranu ovde, nego pokušavam da vas ubedim, odnosno da vas obavestim, nema šta da vas ubeđujem, zna se, iza tog projekta je stala Amerika, Miki Rakić, depeše su, sada glume tu, svađaju se kobajagi. Kako može da se svađa Toma sa tata Borisom? Boris mu je napravio stranku. Neposlušno detence. Nego malo prevarite ove proevropske itd, ako možete još malo da drmnete neki glas. Nema toga, džabe ste krečili, kao i ova izjava, evo vidite. Prošli put ste se smeškali, sada se nešto ne smeškate. Šta je? Nije se još digla ova magla, eto vidite, mic po mic, sve dođe na svoje mesto.
Znači, ona vrsta gordosti koja je karakteristična za rad u Narodnoj skupštini ne valja. Mora razum da pobedi. Moraju činjenice da se stave na sto. Mora da se pogleda istina, a ne da se leči stres, gospođo Đukić-Dejanović, i da brojite do deset. Mora istina da pobedi. Uvek je istina pobedila. Da li vam je smešo? Vidite kako mi je drago što sam vas nasmejao.
Sada da pređemo na 3. tačku. Treća tačka jeste - G 17 plus menja svoje u odborima. Izvinjavam se, vi se zovete URS, ali za mene ste G 17 plus, jer kada kažem ljudima da ste G 17 plus, oni svi kažu - pu, pu, pu, da se pomerimo, nećemo da glasamo, još onih hiljadu evra ne mogu da vam oproste i mi principijelno nemamo ništa protiv toga. Odmah da se razumemo, to je legitimno pravo svake poslaničke grupe, odnosno političke stranke koja je na izborima zastupljena. Neki vaši ljudi su podneli ostavke zbog sukoba funkcija itd. i to je sve u redu. Međutim, gospođo Đukić-Dejanović, ovo je prilika da se otvori tema, jedno novo pitanje – da li treba da se vodi računa o tome ko će biti predsednik neke komisije ili nekog odbora? Gospođo Đukić-Dejanović, imali smo velikih problema, kao Srbija, zbog Dragoljuba Mićunovića, sećate se. To što vi niste hteli da uvrstite u dnevni red zbog Poslovnika, to je neka druga tema.
(Predsednik: Srbija nije imala problema sa profesorom Mićunović i molim vas da vodimo računa o dostojanstvu Skupštine i pojedinaca.)
Gde su žene u SE? Gde su žene poslanice u SE? Kako vi možete da kažete da sam ja nešto zaboravio? Ja sve pamtim, ja sam čak i zlopamtilo, ako vas interesuje. Sva vaša zla pamtim, zato sam zlopamtilo. Svako vaše zlo koje ste pričinili SRS je žigosano. Kako nije učinio štetu Srbiji? Koliko su nas prozivali iz Saveta Evrope što nije hteo da ubaci neke žene da budu u delegaciji, poslanike? Ode ta delegacija i predstavnik delegacije zastupa stavove suprotno stavovima Borisa Tadića. Slažem se da je to unutrašnja politička stvar DS, da imaju tamo frakcije, Mićun, Boris, ova frakcija pod uticajem Amerike, ova pod uticajem Nemačke, ova pod uticajem Turske, sve to razumem.
(Predsednik: Gospodine Krasiću, istine radi, da ste gospođi Radeta i potpredsednici Nataši Jovanović dali poziciju ne zamenika nego člana, ne bi bilo nikakvog problema. Javnosti radi i informacije istinite radi tu je samo bila jedna tehnička nelagodnost više, nego suštinski problem, ali vi ste to mogli da predupredite. Nemojte stavljati na teret nikome nešto što je unutar vaše poslaničke grupe rezultiralo time da su dve, inače aktivne poslanice imale status zamenika, a ne člana.)
E, kad bi to bilo istina što ste rekli, nego što niste ni čitali novine od pre godinu dana, kada je to objavljeno, ali dobro, morate i vi nešto da kažete, ja vas razumem.
No, idemo dalje. Nemam nameru da mirim Borisa Tadića i Dragoljuba Mićunovića ali, gospođo Đukić-Dejanović, još nije formirana grupa prijateljstva između parlamenata Srbije i Irana. Imamo poslanike koji su se prijavili i ja treba da budem predsednik te grupe prijateljstva. Stičem utisak da vi mene mrzite, pa zbog toga nećete da pravite grupu prijateljstva i da negujete dobre odnose sa Iranom, a vi ste bili, gospođo Đukić-Dejanović, u Tekeranu i vi ste najavili – čim se vratite u Beograd, odmah će da se formira grupa prijateljstva. Jel tako? Pričao mi je ambasador i ministar i Petar Jojić je bio sa vama u delegaciji. Ja nikad ne lažem, samo da znate.
Znači, ne može to od jednog čoveka da zavisi, da budemo iskreni. Može on da bude doajen, može da bude šta god hoće, ali ne može od njegove volje da zavisi. Nemamo nameru da ulazimo u kvote drugih poslaničkih grupa i drugih političkih stranaka kada su u pitanju odbori. To je legitimno pravo svake političke stranke zastupljene u Narodnoj skupštini. Molim vas, morate da vodite računa koga vi predlažete za neka mesta. Mogu da shvatim da postoji neka odbojnost, ali lični porivi ne mogu da prevagnu u odnosu na državne interese. Ako neko ne zna šta su državni interesi, neka ponese Ustav i neka ga stalno čita. Ne može gospodin Mićunović da kaže – šta to Kosovo, baš nas briga. Od preambule do poslednjeg člana svuda vrvi KiM, u svim odredbama. To je bila naša inicijativa, gospođo Đukić-Dejanović, kod vas. Znamo mi ko treba taj posao da uradi, ali želimo da skrenemo pažnju – nemoguće je da se na jedan način vodi politika i kaže se da je to u skladu sa Ustavom i onda potpuno suprotna politika iz iste političke stranke i onda kaže da je i to u skladu sa Ustavom. Ne znam da li je taj naš Ustav lastik, hulahop, pa se razvlači ovako. Nije Ustav takav. Ustav ima neku svoju normativnu čvrstinu.
Da budemo načisto, ne sporimo pravo G 17 plus da promeni, ali koristimo priliku da skrenemo pažnju da postoje neka rešenja koja su u čistoj nadležnosti nekih političkih stranaka i nekih poslaničkih grupa. Vodite računa koga postavljate, jer očigledno ti ljudi koje ste postavili ruše vašu politiku. Vaša politika je – četiri stuba i Evropa, ako da Bog Kosovo itd. i osnovna vaša deviza – uzmi sve što ti život pruža. Sada ne može Mićunović da poništava predsednika Republike.
(Predsednik: Vreme.)
Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Razumem vaš potrebu da štitite ugled predsednika Republike i to je u redu, ali način na koji ste to uradili …
(Zoran Krasić, sa mesta: Znaš koliko me za njega zabole.)
Dobićete, zaista, sankciju ako nastavite da komentarišete.
Poštovani narodni poslanici, već smo otpočeli raspravu saglasno članu 192. stav 3, a shodno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, otvaranjem zajedničkog jedinstvenog pretresa o Predlogu odluke o prestanku funkcije članu Komisije za hartije od vrednosti, Predlogu odluke o izboru člana Saveta guvernera NBS i Predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova Odbora Narodne skupštine Republike Srbije sa ispravkom od 12. oktobra 2011. godine. Pošto nema više predstavnika poslaničkih grupa koji žele da uzmu učešće, obaveštavam vas da je, saglasno članu 96. stav 4. Poslovnika Narodne skupštine, do otvaranja zajedničkog jedinstvenog pretresa prijavu za reč u pisanom obliku sa redosledom narodnih poslanika podnela poslanička grupa SRS.
Dajem reč potpredsednici Nataši Jovanović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Gospođo predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, imamo jednu situaciju na koju smo upozoravali, ako se sećate vi, gospođo Đukić-Dejanović, ili je tada predsedavala gospođa Čomić. Dakle, uoči letnje pauze ovaj slučaj gospodina Dragutina Radosavljevića je nešto na šta smo mi upozorili. Očigledno ne da nema sinhronizovanosti u redovima DS, već način na koji DS pokušava da određena mesta u određenim institucijama i ustanovama, kao što je Komisija hartija od vrednosti, na kraju krajeva potceni i izvrne ruglu ili se podsmeva Narodnoj skupštini, upravo pokazuje slučaj gospodina Dragutina Radosavljevića. On je, gospođo Đukić-Dejanović, kao što znate, naš sugrađanin, Kragujevčanin, dugogodišnji je član, već 20 godina, DS. Bio je odbornik i direktor Preduzeća za izgradnju Grada Kragujevca. Od pre nekoliko godina je direktor Poreske uprave Srbije.
Za mene je bio zaista neverovatan, poznajući, kao što i vi poznajete, gospodina Radosavljevića, sam taj predlog koji je zaista došao iz redova DS, gde oni ne vode računa o tome, najpre da ljudi ne treba da imaju dve takve funkcije, ili su želeli neki drugi obračun sa njim na vrhu Poreske uprave. Za mene je bilo neshvatljivo da, bez obzira na političke razlike i sve ono što nas dijametralno suprotstavlja u poimanju i demokratije i politike i svega, on prihvati da bude i direktor Poreske uprave i član Komisije za hartije od vrednosti.
Gospodin Krasić je, kao predsednik Odbora za finansije Narodne skupštine Republike Srbije, tada rekao da se ne bavi time Skupština. Dakle, isto smo pričali, koristili i mi vreme, kao i članovi drugih poslaničkih grupa, i rekli smo – vidite, jer nema izjave, čovek neće da bude član Komisije za hartije od vrednosti. Kako on može u ovoj situaciji, kada tajkuni, kojima to Tadić odobrava i Mirko Cvetković, da upravlja Poreskom upravom, to je druga stvar. Lično imam otvorenu sumnju, kao i svi vi, da on može danas da pozove Miroslava Miškovića telefonom i da mu kaže – slušaj, Miškoviću, ti duguješ na stotine milijardi dinara poreza državi Srbiji i ti to treba da platiš. Možda bi on to i hteo, ali jednostavno ne sme. Kako to da uradi? Onda mu ode glava.
Možda je i pokušavao da sprovede neke takve akcije, u smislu da poveća budžet Republike Srbije, a on zna i inače nam je javno obećao pre 15 dana da će biti uskoro objavljena lista od 100 najvećih dužnika državi, poreskih dužnika. Svakako je na čelu te liste i onaj koji je apsolutno prekršio sve rekorde, nezabeležene u bilo kojoj državi, a takav bi morao da bude u zatvoru, a to je Mišković, za neplaćen porez državi. Dakle, mi sad čekamo tu listu. Možda je on i hteo da krene u taj obračun, a vi ste rekli – aha, hajde malo da ga ućutkamo, sad ćemo da ga predložimo za Komisiju hartija od vrednosti, pa ćemo onda, kao što reče gospodin Krasić, da ga pomerimo sa te funkcije.
To se nije desilo zbog toga što smo mi alarmirali javnost tada na sednici u junu mesecu. Svedoci su sve kolege, i srpski radikali, kao i čitava javnost. Rekli smo – ne možete da gurate negde nekoga bez izjave. Kao što reče gospodin Krasić, tamo gde su, a pre toga se zakleli u crkvi, pred Bogom, dali izjave da će poštovati programska načela, statut i sve ono što je SRS kao institucija u pravom smislu reči, takvi su dali izjavu stranci, a onda je ovaj Nikolić, bedni miš, agent, ko zna za koga taj sve već radi, pokupio, ukrao i oteli ste mandate SRS. Vidite kako primenjujete dvostruke aršine.
U situaciji kada stranka, koja na to ima pravo po članu 102. stav 2. Ustava Republike Srbije, hoće da štiti izbornu volju građana, iskazanu na izborima 2008. godine, kada su građani glasali za listu SRS-dr Vojislav Šešelj i dali nam toliko poverenje i 78 poslaničkih mandata, vi u trenutku kada se Vučić i Miki Rakić, šef kabineta Borisa Tadića, što u Ševeningenu, što u kabinetu preko puta na Andrićevom vencu, ko zna gde i u kojim budžacima dogovore, kradete mandate SRS, pravite tu fantomsku navodnu političku stranku, koja se bori za bolju budućnost Srbije tako što će brže od Tadića da proda KiM i da radi na dezintegraciji, na uništavanju svega u Srbiji.
Sa druge strane, ljude koji to ne žele, koji bez obzira što su članovi DS, kao što je predmet ove naše rasprave Dragutin Radosavljević, vi na silu terate da budu nešto i na silu ih izaberete. Zato što poslanici većine apsolutno nisu ništa drugo nego glasačka mašina, većim delom. Naravno, vi tu imate visokoumnog Dragoljuba Mićunovića, pa da se vratim na ono malopre što ste rekli, gospođo predsedniče, gospodinu Krasiću, to uopšte nije tačno što ste rekli, da su naši izabrali nas pripadnice, uslovno rečeno, slabijeg pola za članove, mi ne bismo imali takvu situaciju. Što nisu oni u startu izabrali koleginicu Natašu Vučković, nego Mićunović hoće da ima sve pozicije? Što on kao veliki šef i politički savetnik, koji tako bruka državu i pominje nekakvu konferenciju, hvali Ahtisarijev plan koji nam otima KiM, nije bio toliko svestan situacije, pa da kaže – evo, koleginice, izvolite?
Što ste nam tamo ukrali mesto u toj međunarodnoj delegaciji i dali ga ovom izdajniku Tomislavu Nikoliću? To mesto u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope, gde se taj nesrećnik, izdajnik vodi, pripada SRS. On tamo ima status člana, ali nema ga već na, da znaju građani Srbije, ko zna koliko zasedanja, ja mislim od prošle godine da nije ni dolazio tamo. Tamo inače kolege parlamentarci iz svih zemalja EU, sa kojima mi razgovaramo, znaju da je on potpuno u službi Brisela i onih koji upravljaju njihovom zemljom. On se time hvali, nego mu malo teže ide, ne mogu da ga prime u ovu "IPP grupu", uz sve lobije koje ima, jer moraju da provere da li se dovoljno preobrazio i da li je, posle onoga u šta se zaklinjao, izdao svog predsednika, kuma, crkvu i sve, postao ono što oni hoće. Sad su se uverili da jeste i da je mnogo prijemčiviji za njih u izdaji i u svemu nego što je to čak u ovom trenutku i Boris Tadić i DS.
Što se tiče ovih članova odbora i kolega, kao što reče gospodin Krasić, vi znate da mi u procesu poštovanja svega što su postulati parlamentarne demokratije, od obnavljanja višestranačja do dana današnjeg, želimo da se poštuje reciprocitet, zastupljenost poslaničkih grupa i da svaka stranka ima pravo da menja svoje članove u odborima. Ali, opet dolazimo, gospođo Đukić-Dejanović, do naših sugrađana. Ko su ovi ljudi kojima prestaje funkcija u odborima, u Odboru za kulturu i informisanje, u Odboru za zdravlje i porodicu, u Odboru za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informativno društvo, u Odboru za prosvetu? Opet kolege koje su do juče bile u redovima stranke G17 ili koalicije G17 – Zajedno za Šumadiju, a sad ste vi nekakvi URS, sa Dinkićevom famoznom pričom o decentralizaciji i novim radnim mestima, što je zaista jedan običan politički marketing, uz to opasan projekat za Srbiju u budućnosti i proces njene dezintegracije, ali gospodin Milenić, gospodin Veroljub Stevanović i gospodin Nebojša Zdravković su kao gumicom izbrisani iz redova G17.
Vi ste se, gospodo iz G 17, posle tri i po godine, jer nema tu sad ni gospođe Grubješić ni gospodina Senića, setili da su oni u sukobu interesa i da ne mogu da obavljaju funkciju narodnog poslanika i funkciju gradonačelnika, predsednika Skupštine, zamenika predsednika gradonačelnika, itd. Mi smo vas na to upozoravali početkom ovog mandata, konstituisanjem Narodne skupštine još u junu mesecu 2008. godine, a vi ste rekli – ma, kakvi, to nema veze. I tada smo vam citirali odredbe Ustava Republike Srbije. Jel bilo tako?
Kada je vama dobro i kad treba da pravite tu fantomsku stranku koja će isto kao i vi nastaviti da pljačka Srbiju, zvana SNS, na čelu sa Nikolićem i Vučićem, vi radite šta hoćete, gazite Ustav i onda mogu tako sa ulice, oni koji su izabrani na listi, čiji nosilac je dr Vojislav Šešelj, da izdaju Šešelja i radikale, zadrže mandate, rade ovde šta hoće, a sa druge strane kršite Ustav i onda se posle tri i po godine setite, tek posle ko zna koje opomene Agencije, da oni ne smeju da budu.
To što vi sada imate trvenje političko, i sukob i takav odijum nezadovoljstva kod Stevanovića, Milanića i Zdravkovića, nas baš briga, kao i za to što vi iz DS na samo nekoliko meseci pred izbore zbog cele situacije glumite u gradu Kragujevcu nekakvu opoziciju sa šačicom vaših odbornika. Naravno da to ne može kod građana Kragujevca jer oni vrlo dobro znaju da ako je neko opozicija Stevanoviću, njegovoj vlasti i Dinkiću i svima vama, to je u gradu Kragujevcu SRS. Ali, ovo što radite je besmislica, zato što vas treba neko da opomene, što treba da prođe ne znam koliko vremena da biste vi nešto shvatili i došli do zaključka da moraju Ustav i zakoni ove zemlje da se poštuju.
To što ste ukrali mandate SRS, to što mi ne možemo, za razliku od vas, da zamenimo one od kojih se, kao što reče predsednik Šešelj, gnušamo što su ikada bili, poput Nikolića i Vučića, bilo kakvi njegovi saradnici, to će vama da se obije o glavu. Jer narod uz to što ne može da podnese izdaju, a pogotovo izdaju takve vrste, pod patronatom onih koji uništavaju Srbiju, onih koji nas pljačkaju, svakako ne može da podnese korupciju, nepoštovanje i kršenje Ustava i zakona, a pre svega politiku koja vodi Srbiju u sunovrat i urušavanje onoga što mi gradimo i pokušavamo da izgradimo 20 godina u Narodnoj skupštini Republike Srbije, a to je poštovanje svih parlamentarnih, normalnih procesa, a pre svega poštovanje narodne volje.
Mi smo uvereni da ćemo na izborima koji će uslediti za nekoliko meseci, pre svega zbog naše doslednosti, zbog toga što smo jedina politička stranka koja se zalaže protiv vaše pogubne politike ulaska Srbije u EU i u zlikovački NATO pakt, osvojiti veliki broj glasova birača. Naša doslednost i pre svega istrajnost i hrabrost našeg predsednika da se sa svetskom nemani, a čuli ste gospodina Aleksića, samo ne znam koliko ste slušali, jer dok je on govorio o tome da Vlada Srbije, da Skupština, da nadležni organi treba da reaguju što je predsednik Šešelj devet godina zbog lažne optužnice u haškom kazamatu, i juče ona bruka da mu sude drugi put za tzv. nepoštovanje suda, da dobije 18 meseci zatvora, da mu ukinu privilegovanu komunikaciju, da ne može da ostvari nikakav kontakt, e, to je to što vi nigde, ni u jednom odboru i nigde niste podigli glas protiv toga. To govori o vama, a njegova istrajnost i naša, zajedno sa njim, dovešće do boljitka i oporavka Srbije, u to budite sigurni. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Momir Marković.

Momir Marković

Srpska radikalna stranka
Poštovani narodni poslanici, umesto da danas razgovaramo o problemima srpskog naroda na KiM, o KiM, umesto da razgovaramo o standardu građana, o neprihvatljivosti puta koji ste nam zacrtali prema EU, upravo zbog toga što nam oni oduzimaju 15% teritorije, da raspravljamo o tome da je u toj EU finansijski slom na pomolu, vidite šta se dešava sa Grčkom, na redu je Španija, na redu je Portugalija, Italija, da nijedna zemlja koja je tamo nije dužna manje od 200 milijardi evra, mi raspravljamo o nekim tačkama dnevnog reda koje će malo ili ni malo dotaći građane Srbije. O čemu se zapravo radi?
Birali smo članove Komisije za hartije od vrednosti. Vi ste predložili gospodina Dragutina Radosavljevića, direktora Poreske uprave. Čovek sam povukao izjavu o kandidaturi, ali, i pored toga, nije moglo da se jednostavno objasni da je čovek izjavio da više ne želi da bude član Komisije za hartije od vrednosti, već smo morali, naterali ste Narodnu skupštinu, naterali ste parlament da glasa i da ga imenuje na funkciju člana Komisije za hartije od vrednosti. Dakle, on je izabran mimo njegove volje. Šta je sa izjavom? Šta je sa voljom? Čovek je sam napisao ostavku. On je sad nateran da napiše ostavku na radno mesto i na funkciju na kojoj ni jedan jedini sekund nije proveo. U julu je izabran – u julu podneo ostavku. Plata na koju je trebalo da bude izabran, i ovo bi trebalo da zainteresuje građane Srbije, je negde oko 400 hiljada dinara, od 370 do 400 hiljada dinara. Koliko je to plata predsednika države? Koliko je to plata predsednika Narodne skupštine? Koliko je to plata poslanika? Koliko je to prosečnih plata Srbije ili penzija? Zbog čega to čovek tako jednostavno odbije? Hajde da ne ulazimo u njegovu ličnu želju da ne prihvati to iz nekih drugih razloga, ali, čovek onda sam sebi postavlja pitanje – ako je ovaj odbio platu od 400 hiljada dinara, koliku li platu ima kao direktor Poreske uprave i koliko je tu onda prosečnih plata građana Srbije i penzija obuhvaćeno?
Ovo je dokaz, dame i gospodo, koliko ova koalicija 126 brine o državi, brine o građanima, o standardu. Ovo je dokaz koliko njih ama baš ništa ne interesuje - i kocka je okrugla i lopta je četvrtasta, ako uspeju da skupe u danu za glasanje 126. Ovo je dokaz koliko država brine o građanima u Srbiji, a pogotovo koliko brine o građanima koji se nalaze, zahvaljujući dobrim delom ovoj vlasti, u Haškom tribunalu.
Gospodin Aleksić je malo čas rekao da su optužnicu prof. dr Vojislavu Šešelju pisali agenti M-6, CIA-e, itd, koji se nalaze na mestima istraživača, tužioca, zamenika tužilaca u Haškom tribunalu, ali su njegovu optužnicu pisali ovi agenti koji su se u to vreme nalazili na vrlo visokim funkcijama u ovoj državi Srbiji. Kad to kažem, mislim na Svilanovića, a i na još neke, kao i na pokojnog premijera Zorana Đinđića i na njegovu izjavu – vodi ga i ne vraćaj ga više.
Druga tačka koja mnogo očitije pokazuje nezainteresovanost ove vlasti da sutradan posle izbora u ovoj državi ostane bar nešto. Naime, član Saveta guvernera. Pročitaću njegove karakteristike.
Rođen je 1947. godine, zove se Nikola Martinović, to znači da čovek sad već ima 65, 66 godina, bira se na mandat od šest godina, to znači, kada mu istekne mandat, ako daj bože da dočeka tih 72 godine, odavno bi trebao da šeta unučiće. Birate čoveka koji je odavno trebao da ode u penziju. Za dve godine će ispuniti i onaj drugi uslov koji je obavezujući, a to je 65 godina života.
Radno iskustvo koje ga preporučuje za ovo mesto člana Saveta guvernera Narodne banke je posebno interesantno – radio je u Transportnom preduzeću "Dinamotrans" iz Subotice, kao rukovodilac, pa je onda radio ka finansijski direktor u tom istom preduzeću, pa je radio kao generalni direktor Fabrike obuće "Solid" Subotica, sve je u vezi sa fiskalnom politikom, sve je u vezi sa Narodnom bankom i sve je u vezi sa funkcijom guvernera i njegovih zamenika. Onda prelazi na mesto pomoćnika generalnog direktora za finansije u "Naftagas promet", to je "Jugopetrol", deo "Jugopetrola", odnosno sad NIS-a, posle toga, od 2004. do 2008. godine, čovek u godinama i sa iskustvom iz oblasti ove odlazi za člana Upravnog odbora Naftne industrije Srbije, pa ga onda biramo opet 2009. godine do danas na mesto člana Upravnog odbora Naftne industrije Srbije, da bi istovremeno bio i specijalni savetnik generalnog direktora Naftne industrije Srbije od 2005. godine do danas.
Možda nisam dovoljno pametan, ali nigde ne videh ovde vezu njegovog rada dosadašnjeg, prema tome i njegovog iskustva sa Narodnom bankom, sa mestom savetnika guvernera Narodne banke. Ali, dobro, nije ni to toliko strašno. Uostalom njegova i tema na magistraturi je bila "Transformacija poreskog sistema u Srbiji sa uvođenjem PDV-a".
Nešto drugo o čemu bismo morali danas malo da razmislimo, odnosno vi da razmislite pre nego što u danu za glasanje dignete ruku, jel se to podmlađuje Šoškićev tim? Guverner Šoškić je relativno mlad čovek i normalno da okupi mlade, kako ste vi ono 2000. godine govorili, mladi, lepi i pametni, došli iz belog sveta, pozauzimali funkcije, došli u patikama i doveli nas ovde gde se sada nalazimo i gde, neka mi ne bude zamereno, samo babica može da nas izvadi.
Da li mi to obučavamo mlade koji će sutradan biti izuzetno veliki stručnjaci iz oblasti finansija? Koliko će godina imati ovaj kandidat kada bude završio svoj mandat? Preračunao sam, 72. Prosečni vek je u Srbiji za muškarce oko 70 godina, ako se ne varam. Nemojte dovoditi u situaciju neku novu skupštinu da zbog te činjenice na dve godine bude morala da bira novog člana Saveta guvernera.
Dame i gospodo narodni poslanici, mislim da je krajnje vreme da se ova skupština pozabavi problemima koji su od vitalne važnosti za državu Srbiju. Pritom, ponavljam, da se pozabavi problemom Kosova, da se pozabavi problemom koji nam nameću ti vaši vajni prijatelji iz Evrope, da se pozabavi standardom građana, da dve trećine građana Srbije nema šta da jede, a mi na mesta postavljamo ljude čija je plata desetostruko, a možda i stostruko veća od elementarnih primanja građana Srbije i da se država Srbija konačno uzme u pamet i pozabavi sa njenim građanima, njenim državljanima koji se nalaze u Haškom tribunalu. Država je na to obavezna, ministri su na to obavezni, premijer je na to obavezan, ali je obavezna i Narodna skupština. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dejan Mirović.

Dejan Mirović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, moje izlaganje će se usredsrediti pre svega na izbor novog člana Saveta NBS i u tom smislu smatramo da je neprikladno da nema predstavnika Narodne banke, smatramo da bi trebalo u najmanju ruku ovde da bude guverner, ne samo zbog ovog važnog mesta i ove važne izmene, jer Savet guvernera je važna institucija i važno telo koje kontroliše rad NBS, već i zbog svih događanja koja se dešavaju u vezi sa NBS gde vidimo da je na delu jedna borba između Ministarstva ekonomije, između banaka i između guvernera gde očigledno sve te tri strane ne vode usaglašenu politiku. To je jedna činjenica koja nas zabrinjava. Smatramo da ipak treba da Narodna skupština kao najviše zakonodavno telo i koje kontroliše NBS ima uvid u to što se dešava u monetarnoj politici.
Što se tiče kandidata, gospodina Nikole Martinovića, vidimo da je on magistrirao na poreskom sistemu i vidimo da će imati važne ingerencije u smislu Zakona o NBS i mi smatramo, i u tome se sastoje naše konstruktivne primedbe, on mora, i drugi članovi Saveta guvernera moraju imati u vidu da je situacija što se tiče bankarskog sektora više nego zabrinjavajuća, pre svega zbog monopola banaka iz zapadnog dela, odnosno iz EU na finansijskom tržištu Republike Srbije. U tom smislu mi se pozivamo na Izveštaj NBS iz 2010. godine gde se vidi, to su podaci NBS ili institucija u koje će gospodin raditi kao član Saveta guvernera, pokazuju da oko 20% bankarskog sektora u Republici Srbiji drže banke iz Austrije. Nešto manje od 20% su zauzele italijanske banke, zatim idu grčke, iz zemlje koju trese neverovatna kriza, gde su toliki nemiri izazvani pre svega zbog raspada bankarskog sektora, 17%, imamo naše prijatelje, pod navodnicima, iz Francuske koji drže 7% i koji se najviše zalažu za nezavisnost KiM, to je poznato i imamo jednu jedinu pravu i jaku domaću banku, to je Komercijalna banka, za koju se najavljuje prodaja Evropskoj banci za obnovu i razvoj.
Situacija je više nego zabrinjavajuća. Da bi pokazao to izneću još jedan argument. Prema podacima sa američkih zvaničnih sajtova prosečna kamatna stopa u Republici Srbiji u 2010. godini iznosila je 12%. Sa druge strane, u vodećim zemljama EU kao što su Nemačka i Francuska, to su upravo i zemlje koje se zalažu ne samo za nezavisnost KiM nego za ovakav bankarski sistem kao što postoji kod nas, je prosečna kamatna stopa u Nemačkoj 8%, a u Francuskoj 3%.
Dakle, u Srbiji je 12% prosečna kamatna stopa, a u Nemačkoj 8% i u Francuskoj 3%. To je neverovatno. To pokazuje sav problem u kome se nalazi bankarski sektor u Republici Srbiji. Da bi ovaj apsurd bio još veći, vi imate jedan jedini sektor faktički u ovoj zemlji koji donosi prihode, a to je bankarski sektor. Oni su imali prihode samo u prošloj godini od 240 miliona evra. Umesto da se taj sektor koji zarađuje na ovakvim lihvarskim kamatama oporezuje, kao što se uradilo u Mađarskoj, kao što je doneo slovački parlament pre nekoliko dana jednoglasnu odluku o tom ekstratranzicionom porezu za strane banke u Slovačkoj, kao što radi jedna Španija koja je četvrta ili peta ekonomija u EU, mi ovde vidimo bežanje od problema, bežanje od činjenice da strane banke, tj. banke iz EU na lihvarskim kamatama zarađuju i izrabljuju naše građane i ekstra prihode prenose u zapadnu Evropu. Šta to konkretno znači? Znači da naši građani finansiraju matične banke u zapadnoj Evropi i niko nas ne može ubediti da to nije tačno, jer mi čujemo od predstavnika vlasti jednu besmislenu formulaciju da su navodno pravna lica poput "Inteza banke", poput "Hipo Alpe Adria banke" i drugih banaka koje su registrovane u Republici Srbiji nezavisne od svojih matičnih banaka u zapadnoj Evropi.
To jednostavno nije tačno. I činjenica koja to pokazuje je da ću ponovo navesti je Bečki dogovor između MMF Republike Srbije, Narodne banke Srbije i Matičnih banaka, čije podružnice rade i deluju Republici Srbiji.
Dakle, da su to nezavisna pravna lica kao što nas ubeđuju predstavnici vlasti i guverner onda bih se valjda dogovarali sa "Hipo alpe-agrija banka" u Beogradu ili sa "Intezom" u Beogradu, a ne sa njihovim maticama u Zapadnoj Evropi.
Dakle, radi se o jednoj lihvarskoj politici i jednoj politici koja dovodi do daljeg urušavanja standarda naših građana. Takođe, nas posebno zabrinjava što u svim ovim pratećim zakonima u vezi NBS Republike Srbije, mi vidimo jednu nameru, jednu intenciju da se imitira, i to doslovno, to je bivši guverner Jelašić rekao, da se imitira jedan nedemokratski način rada kao što je prisutan u Evropskoj centralnoj banci. Vi sigurno znate, žao nam je što ovde nije guverner da nam konkretno odgovori na to pitanje, da se guverner Evropske centralne banke bira pomoću političke odluke onih koji imaju najviše akcija u toj instituciji.
Dakle, nema to veze sa Evropskim parlamentom, nema veze sa demokratijom i to pokazuje da u toj EU u kojoj vladajuća većina, vlast teži po svakoj ceni, čak i po cenu gubitka Kosova i Metohije, po cenu uvođenja ovih kamata od 12%, postoji jedan nesnošljiv demokratski deficit. Ili demokratski deficit koji je karakterističan za te institucije i koji se ne pokazuje samo u ekonomiji, nego vidimo i pravosuđu, na primer u Haškom tribunalu gde je moguće da Vojislav Šešelj, na primer dobije 18 meseci za verbalni delikt, Naser Orić 22 meseca za 100 i nešto nedužnih građana koje je pobio 90-tih godina u okolini Srebrenica. Eto, to su dvostruki standardi i to su ti standardi koji se primenjuju i kod nas i jednostavno smatramo da guverner i član Saveta koji se danas bira, za koga mi naravno nećemo glasati, jer smo protiv takvog načina rada, moraju da stanu na put, pre svega kada se radi o ovim lihvarskim kamatama.
Spremajući se, za ovu raspravu mi smo iz SRS proučavali pojam lihvarske kamate i došli smo do jednog neverovatnog podatka da je na primer još u prastaro doba, u Vizantiji, kamata od 12% bila proglašena za zabranjenu, za lihvarsku, a vi imate ovde prosečnu kamatnu stopu od 12% i to je prosto neverovatno.
Takođe, nije nam jasno kako je moguće da postoje tri različita mišljenja o obaveznim rezervama NBS, gde jedno zastupa guverner, drugo zastupa ministar ekonomije zajedno sa gospodinom Dugalićem koji je ovde izgleda portparol stranih banaka koje rade na teritoriji Republike Srbije. Čak su te strane banke toliko drske da zahtevaju od NBS da se na te obavezne rezerve uvede kamata. Mislim, to je stvarno neverovatno. Tolika drskost i tolika količina bezobzirnosti u trenutku kada samo taj sektor zarađuje, gde nam industrijska proizvodnja propada, gde imamo sve veću nezaposlenost. To je prosto neverovatno i mi ovim putem apelujemo i na ovog čoveka koji će biti danas izabranu u Savet guvernera, da se stane toj praksi jednom na put i da se ipak NBS posluži nekim pravnim sredstvima, nekim ekonomskim sredstvima koje uostalom omogućuju čak i evropska uputstva, evropske direktive na koje se poziva NBS u svojim zakonima, pre svega mislimo na uputstvo iz 2004. godine broj 48.
U tom uputstvu, u članu 169. Ugovora iz Lisabona, na koji se poziva Zakon o NBS se kaže, da države članice mogu primeniti i oštrije mere u finansijskom sektoru od onih koji su propisani na nivou EU. I dolazimo do konkretnog našeg predloga, koji je trebao biti ovde i direktno uručen guverneru ili gospodinu koji se bira za člana Saveta guvernera, a to je da se promeni Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Prvo i najvažnije je da on mora da ima i retroaktivno dejstvo. Jer on je besmislen ako nema retroaktivno dejstvo i ako ne bude bio u stanju da kažnjava one koji su 10 godina primenjivali nad našim građanima, pre svega mislim na banke iz EU, promenljive kamatne stope, promenljive marže, nejasne uslove kredita i na takav način, ne samo uveli u naš pravni i ekonomski sistem promenljive i lihvarske kamate, već i potkradali i to direktno kažem potkradali naše građane.
Upravo, ta cifra je ogromna i upravo ta cifra bi mogla da dođe za pomaganje, govorim o nekoliko stotina miliona evra, za pomaganje tzv. u stvari neparalelnih, nego institucija na Kosovu i Metohiji zdravstva, u zdravstvu, medicini i prosveti, gde treba pomagati srpskim građanima, pre svega na Severu i u enklavama.
Dakle, evo još jednog našeg konkretnog predloga koji bi mogao da reši, ne samo ekonomsku nego i širu problematiku. U tom smislu, smatramo da gospodin koji se ovde bira za člana Saveta guvernera treba da utiče na još jednu neprikladnu činjenicu, a to su kazne u zaštiti korisnika finansijskih usluga koje su minimalne i čije maksimum, ako se ne varam pet hiljade evra, što je priznaćete u odnosu na onu cifru od 240 miliona evra prihoda koje imaju strane banke, više nego nedovoljno.
Dakle, ako već zakonodavac, ako NBS neće da usvoji naš predlog da se uvede tranzicioni krizni porez, kao u Slovačkoj, Mađarskoj i Španiji, hajde povećajte kazne za one koji varaju i potkradaju naše građane sa neverovatnim lihvarskim kamatama. Dakle, to su naši konkretni predlozi, predlozi koji mogu u veoma kratkom roku da poboljšaju standard naših građana i da jednostavno pokažu da ova vlast i NBS imaju i političku i ekonomsku hrabrost, i volju da nešto urade za ove građane.
U tom smislu, mi nismo optimisti, nismo optimisti jer vidimo, kada se radi čak i o pravosudnim anomalijama, ili o kršenju ljudskih prava, mi iz SRS moramo da se obraćamo Ruskoj Federaciji da bi zaštitili, pokušali da zaštitimo prava dr Vojislava Šešalja. Ista je situacija i sa Kosovom i Metohijom. Bolje Rusija brani interese građana sa Kosova i Metohije i zato nismo ni optimisti što se tiče ovog novog naimenovanja i dalje ekonomske politike NBS i Vlada Republike Srbije. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Zoran Krasić ima reč.
Imate 31 minut i 30 sekundi na raspolaganju.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Pošto smo prvi deo, prvu trećinu ove tačke dnevnog reda vrlo uspešno rešili, to je Dragutin Radosavljević, ostavljam ga malo po strani. Sada prelazimo na ovu drugu pod tačku, to je izbor člana Saveta guvernera NBS Srbije. da bi bilo sve jasno ovo što sledi, na početku moram da skrenem pažnju da se i guverner i članovi Saveta biraju u Narodnoj skupštini na predlog neke poslaničke grupe. Prođe kroz Odbor za finansije i dolazi na sednicu Narodne skupštine.
Ukazala se potreba da se izabere još jedan član Saveta guvernera narodne banke Srbije zato što je 19. jula 2011. godine prestao mandat prof. dr. Nenadu Vunjaku.
Sećate se tog njegovog pisama, upućenog svim poslanicima gde je objasnio jedna teško stanje koje postoji u Narodnoj banci Srbije, gde se čovek i ne slaže. Nije to, u krajnjem slučaju, ni toliko bitno zato što ste to uspešno izbegli da bude tema neke javne rasprave ili debate u Narodnoj skupštini, ali šta je važno? Važno je da je 19. jula 2011. godine poslanička grupa SPS-JS uputila Odboru za finansije zvanično predlog da se mr. Nikola Martinović izabere za člana Saveta guvernera Narodne banke Srbije i imali smo u međuvremenu nekoliko sednica Narodne skupštine, tek je sad ušlo u dnevni red. Šta to znači? To znači da Narodna banka Srbije može da funkcioniše i u krnjem sastavu bez bilo kakvih problema, prava stvar.
Drugi zaključak, ako se pogleda Zakon o Narodnoj banci Srbije, pa kad se pogleda šta su nadležnosti Saveta guvernera, morate da primetite da tamo nema ni jedne nadležnosti koja se tiče monetarne politike. Tu je više neka vrsta više nadzorno-statusne funkcije, odnosi se na statut, finansijski plan itd. nema nikakve veza sa operacijama na otvorenom tržištu, sa kursem itd. To je u isključivoj nadležnosti guvernera Narodne banke Srbije, gospodina Šoškića, a sećate se kada ste ga birali pre nekoliko meseci, nakon što je Jelašić otišao, tada smo vas upozorili da je Šoškić izbegao u svojoj biografiji da kaže da je bio u Nadzornom odboru "Energoprojekta". Znači, imamo i guvernera sa felerom u biografiji.
Kada se neko kandiduje za Narodnu banku Srbije, guvernera ili člana Saveta guvernera, takođe mora da da izjavu. Evo, isto kao što su i drugi radili, tako je gospodin Nikola Martinović dao izjavu. Nije overena, vidi se da je faksom poslata 15. jula 2011. godine, gde on obaveštava poslaničku grupu koja ga predlaže da on prihvata da on bude kandidat i kune se da nema onih smetnji iz članova 19, 20. a to je sukob interesa – da nema privatni kapital u bankama, u privatnom preduzeću itd. To kod nas ide stereotipno, to se podrazumeva, a kasnije kada se nešto utvrdi onda nastupa vriska.
Razmišljajući zašto su predložili čoveka koji u suštini ne ispunjava ulov koji je propisan zakonom, zakon traži da se radi o stručnjaku iz oblsti monetarne politike i bankarstva, međutim, u svojoj biografiji nema bankarstvo, nema ni monetarnu politiku. Ako pogledamo kako glasi ovaj njegov magistarski rad, to je transformacija poreskog sistema u Srbiji sa uvođenjem PDV. To ima smisla sa fiskalnom politikom i fiskalnom oblašću, ali sa monetarnom nema.
Čitam biografiju i stičem utisak da glavna referenca za predlaganje je bila u činjenici da je od 1989. do 1992. godine taj gospodin bio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova. Verovatno ima neko policijsko iskustvo, stekao je za te tri godine i verovatno je SPS procenio da ima potrebe da se ubaci insajder – krtica, da se vidi šta se to radi u NBS, jer ovo drugo ništa se ne uklapa u zakon.
Ako je ideja da ubaci krtica, da vidi kako to radi NBS, onda možemo da pretpostavimo da su časne namere. Zašto? Evo, da me stalno ne prozivate da vas kritikujem, sada vas hvalim. Ne znam šta mi je danas, ali moram da vas hvalim. O čemu se radi? Posle Bečkog sporazuma januar 2009. godine, gde se garantuje stranim bankama da mogu da iznesu kapitala iz Srbije u istom obimu kao što je to bilo 2008. godine, onda stičem utisak da je došlo dovde i da je potreban jedan profesionalan policajac, da on to ispita i s obzirom da se bližimo izborima prepoznajemo izbornu poruku upućenu građanima Republike Srbije. Ta poruka glasi ovako – ako se Nikola Martinović izabere za člana Saveta guvernera NBS ima da padne kamen sa srca u Srbiji. Znate da 500 hiljada porodica u Srbiji ne može da otplaćuje kredit stranim bankama, u blokadi su. Životi su im u blokadi. To znači da će on maksimalno da zapne , ima da obori kamatne stope, neće više biti priča evro, švajcarski franak, te zlatni, te srebrni franak, te ovo, te ono, neće biti velikih priča te neka Radojka, te neki Ćulibrk, te Palibrk, te ekonomski analitičari, to će gospodin Martinović da saseče u korenu i "Rajfajzen banka" ima da naplaćuje kamatu koja važi u Austriji. Znači, kamatne stope ima da padnu preko noći. Preispitaće se i one hipoteke, krenuće policija na bazi krtice u odlučnu borbu protiv bankarske mafije. Ako je to ideja, imate podršku SRS, jer mi podržavamo svakog ko se bori protiv kriminala.
Upozoravam vas, ima onih koji se nameću kao buduća vlast. Oni kažu da njima Šoškić odgovara, javno ga hvale. Vi koji ste ga izabrali, razmislite šta ta poruka znači.
Znači, 500 hiljada familija mora za nekoliko dana da oseti blagodeti odluke o izboru Nikole Martinovića za člana Saveta guvernera NBS . To je prva stvar.
Druga stvar, on mora posebno da se usmeri na bankarski sektor i na osiguravajuća društva, jer i osiguravajuća društva kontroliše NBS i da se vidi da li se tu ostvaruju ekstra profiti, da se vidi kako se karikaju troškovi, kako se prividno smanjuje profit, kako bi u drugoj fazi Ministarstvo finansija krenulo sa oporezivanjem ekstra profita sa stopom od 99%. Znači, država ima legitimno pravo da sve što je nezakonito ili što u startu ne odgovara ljudskim pravima, što ne odgovara socijalnoj pravdi, bankarske kamate su u suprotnosti sa socijalnom pravdom, bankarske kamate u Srbiji najviše pogađaju ljudska prava svih građana Republike Srbije i gospodin Martinović na specijalnom zadatku mora to da saseče tamo u NBS. Tako tumačim ovo. Ako je to osnovna ideja, onda sunce ima da nas ogreje, međutim, ako on ulazi u savet da bi se učipio sa postojećim savetom koji na svako pitanje o monetarnoj politici – nije to u našoj nadležnosti, u našoj nadležnosti je statut, finansijski plan, izveštaj, neki nadzor, kako su knjižili aktivu, pasivu, izveštaj o rezultatima poslovanja itd. Za to nam ne treba gospodin Martinović. Kao što vidite, Savet guvernera je okrnjen, radi, drže kurs, svaka im čast. Koliko košta održavanje tog kursa, to ćemo valjda nekada saznati.
Da vas podsetim, NBS devizne rezerve drži u Americi, Velikoj Britaniji i Nemačkoj. Da vas podsetim, imamo situaciju sa nekoliko milijardi evra gde se Narodna banka navodno zadužila kod nekih svetskih banaka, a taj sporazum nije ovde ratifikovala i kaže se da se neće ni ratifikovati jer te pare ne idu u potrošnju, to je zlatna rezerva da bi se sačuvao kurs. To gospodin Martinović mora da reši. Svi sporazumi koji stvaraju neku međunarodnu obavezu građanima Republike Srbije moraju da se ratifikuju u Narodnoj skupštini.
Ukoliko Narodna skupština ne insistira da se i ovaj sporazum, a te pare su uzete još krajem 2008. godine, papirlolški, nisu uzete ovako i na to se plaćaju kamate, molim vas, i na ovo što smo zaključili neke sporazume, a niste iskoristili sredstva, i na to se plaća kamata, da znate.
Znate, kod njih je evro kao sto evra. Oni čuvaju svoje, oni nemaju na rasprodaji ništa. Oni se samo po neki put uhvate za glavu- zar je moguće da je u Srbiji vlast da ih baš briga koliko šta košta. Bitno je da mediji objave kako je mnogo lepo.
Vidite, ako su to specijalna zaduženja gospodina Martinovića, svaka čast, onda ste uboli u centar. Međutim, moram da vam skrenem pažnju, ja ne smem da budem naivan. Mi iz SRS moramo da sumnjamo u ovo.
Zbog čega sumnjamo u ovo? Zato što je to proevropska politika. NBS vodi, isto kao i Vlada Republike Srbije, proevropsku politiku, kao i sve ove stranke ovde, osim SRS. Tu se uopšte ne razlikujete. Razlikujete se u stubovima. Neko hoće dva stuba, neko hoće četiri stuba, svi ste vi za to, da Srbija treba da uđe u EU, bez KiM. To što pričate, to nema veze. Svi ste vi za to da Srbija bude u NATO paktu.
Vi ćete oči da povadite u toku izborne kampanje ima da se optužujete ko je kome ukrao program. Nama iz SRS je sada degutantno da pričamo pojedinačno o političkim strankama, jer je program isti, a vi se borite za autorstvo, ko je koga plagirao.
Što se tiče ovih iz EU, Svetske banke, njima to odgovara. Ko god kaže da je za EU, ima podršku i Filea, i Solane, i Veslija Klarka, Vilijema Vokera, Tačija. I Tačije je za EU, da znate. Znači, to smo završili, kako ćete da pravite koalicije. Znači, to je ta politika. Ovaj gospodin tu politiku mora da prati i da svoj doprinos da se ta politika realizuje.
Da li će biti neko novo zaduživanje Republike Srbije? Hoće. Da li ste vi sabrali po sednici Narodne skupštine koliko se Srbija zadužuje? Već dve godine nema sednice Narodne skupštine na kojoj nije bio jedan, dva, tri ili 16 zakona o ratifikaciji nekih sporazuma, gde se Srbija zadužuje. Za šta se zadužuje? Bog ti sveti zna za šta se zadužuje.
Računam da će gospodin Nikola Martinović da da veliki doprinos, da se napokon pronađu pare koje su na Kipru. Zašto? Mlađa je doneo 78 kutija sa nalozima 10-54. Kompletna dokumentacija se nalazi u NBS.
Nemoguće je, ljudi moji, od 2000. godine, 11 godina da ne znamo gde se dedoše tolike pare. Kako je to moguće, molim vas? Vi rešavate predmete sa kvočkom i pilićima, a ne možete da rešite za milijarde. Kako je to moguće? Nemojte, molim vas.
Očekujem da da veliki doprinos i da se napokon uzme ona krivična prijava, a ima ih puno koji su stavljeni u toj krivičnoj prijavi, koji na neki način znaju šta se dešavalo sa tim parama. To je jedna stvar.
Šta još očekujem od gospodina Martinovića. Nikola Martinović mora da svoj doprinos, da se napokon sazna prava istina o poslovanju Agencije za osiguranje depozita. Ko zna šta oni rade sa aktivom i pasivom banaka u stečaju. Očekujem i tu doprinos.
Da li je to po statutu ili nije po statutu, neću da ulazim u to. Samo vas upozoravam da su to problemi koji opterećuju svakodnevni život građana Republike Srbije. Pazite, ako ovo završite, 500.000 familija koje su blokirane od strane lihvarskih banaka iz inostranstva, još nemamo podatke o tome, koliko svaka od njih iznosa para iz ovako siromašne neevropske Srbije. Znate, očekujemo odgovore. Očekujemo da se primeni.
Vidimo da gospodin ima iskustva, jer je od 1989. do 1992. godine bio pomoćnik ministra u MUP. On zna kako to može da se uradi u NBS, zna koliko tamo ima viceguvernera. Ne znam da li ima još neki viceguverner da nije na krivičnoj prijavi. Čini mi se, počev od onog Lalića, sada se i tu nešto dešava sa tim Lalićem, ali nije to bitno. Ali, ima puno ljudi koji moraju malo da se protresu i da se vidi šta su to radili od 2000. godine.
Nije valjda moguće da dok smo imali SDK, da je sve moglo da funkcioniše kako treba – platni promet, računi itd, i od kada smo usvojili evropski standard, da platni problem pređe u banke, kod nas potop. Nemoguće je, ljudi. To su nemoguće stvari.
Imamo NBS koja ima i te kako velike nadležnosti. Ovde smo se bunili zbog tih velikih nadležnosti NBS. Prihvatili smo, naravno, u osnovi monetarnu politiku da bude u njihovim rukama i bankarski sistem. Nismo bili za osiguravajuća društva, investcione fondove itd. Vi ste ovde – to je međunarodni standard, gde su pare, tamo je NBS. Znao sam da je kod nas izreka – gde su pare, tamo je G17 plus. Sada vidim da je tamo gde su pare, tamo je DOS. Tamo gde su pare, tamo su proevropske stranke. Tamo gde su pare, tamo su pro NATO stranke.
Ljudi, zapamtite, 500.000 porodica ne može redovno da otplaćuje bankarske kredite. Negde se kasni mesec dana, negde dva meseca itd. Upozoravam vas, tu očekujem veliki doprinos ovog pomoćnika, bivšeg pomoćnika ministra u MUP. Banke danas dostavljaju podatke agencijama za uterivanje dugova. Prošli put sam vam pričao o slučaju iz Kraljeva. Jednostavno, predstave se – mi smo ti i ti, predstavljamo tu i tu banku, banku Intezu, molim vas, vi ste toliko i toliko dužni, dajte to što pre da se reši, u protivnom, znate kako to ide.
Postavlja se pitanje – kako je moguće da se lični podaci koji uživaju zaštitu, dostavljaju neovlašćenim osobama? U agencijama radi 65.000 ljudi, znate ovi bodi gard, što prate novac, što obezbeđuju institucije, oni čak obezbeđuju i državne organe. U ugovornom odnosu su sa državnim organom, sa paradržavnim organom. Oni su na prijemnici, onda oni snimaju uveče, obilaze itd.
To su ti isti. Njih angažuju ove banke. I kažu – problem je hipoteka, problem je menica, problem je ovo, problem je ono. Problem je što je čovek izgubio posao, pa ne može da se realizuje administrativna zabrana. Onda se ubace agencije, a to vam je isto kao sa onim, znate ono – čarapa preko glave. Isto kao kada su Miloševića hapsili. Zato ono, čarapa preko glave. Isto kada su upadali u NBS, čarapa preko glave, sećate se, 5. oktobra. Morate da se sećate, jer je to ta nomenklatura, proevropska je stavljala čarape na glavu.
Znači, to su neke stvari koje ovaj čovek mora da reši. On mora da izgori na poslu. On mora da zavrće ruke članovima odbora ovog Saveta guvernera, da ih natera da kaže – aman ljudi, moramo mi kao Savet guvernera, kao NBS da preuzmemo stvari u svoje ruke i da vidimo ko su ti naši kontrolori koji obilaze banke, da napokon traži, pošto vidim da je iz Novog Sada, da napokon traži kako je AP Vojvodina postala većinski vlasnik Metals banke.
Tu imamo dva razloga zašto to treba da se ispita. Prvi je politički. Zapamtite, Komisija za hartije od vrednosti je nezakonito, po nalogu Diane Dragutinović, ministra finansija u to vreme, odobrila AP Vojvodini, Sekretarijatu za finansije, koji nema status državnog organa, da bude u onoj privilegovanoj grupi da može da otkupi akcije Metals banke bez javnog poziva.
To je ona priča – povlačim sredstva, ulažem sredstva. Kad povučem sredstva izazivam neprijatnost Metals banke, da bi se uvele privremene mere, a onda dokapitalizujem i sad je to Razvojna banka Vojvodine. Samo da vas podsetim, sastavni deo te priče je i ovaj što ga bi proganjate, Darko Šarić. Kao što vidite, nema neke principijelne razlike između vas demokrata i HDZ. Ovde je samo razlika u tužiocu. Tamo tužilac je dobio nalog da radi, da ih ruši, a ovde ne može da dobije nalog da vas sruši. Zašto? Vi slušate EU. Sada je problem da li će ovaj gospodin da se uklopi, da i on sluša EU i da avanzuje, prima svakog meseca 300, 400, 500 hiljada dinara naknadu kao član Saveta, puj pike sve je u redu, imamo organe, zakon se poštuje, 500 hiljada ljudi ne može da otplaćuje kredite, banke čerupaju, iznose, znate i sami, ali to je obećano njima.
Znači, gospodin Nikola Martinović, ja ne znam čoveka, ali danas smo mu dali značaj da je Eliot Nes. Eliot Nes se borio protiv kriminala bez ikakvog pardona i očekujemo od Nikole Martinovića, s obzirom da je bio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, razume se u fiskalnu politiku, u monetarnu, po biografiji, se ne razume, ali naučiće, ako je to naučio Dejan Šoškić, što ne bi mogao i Nikola Martinović da nauči, taman posla, nije to nešto Bog zna šta teško. Nije teško, nekada je bio član Saveta guvernera i onaj matematičar Kovačević, pa se predstavljao da je ekonomista, a on matematičar-statističar. To je u ono vreme 2003. godine, kada se iz Bodruma glasalo o Narodnoj banci. Možda ste zaboravili, 2003. godine, ono iz Bodruma, avionska karta, čovek, to je, gospođo Čomić, kada je Pajtić gurao one kartice a ja išao pa izbacivao, sećate se? Kako se ne sećate? Vi se ne sećate? Pa ja sam prosto razočaran. Podsetiću vas, važi.
Znači, sve nam je jasno i očekujemo da se ovi naši problemi reše, a krupan problem je u NBS. Krupan je. Zašto? Ili ne rade kako treba ili saučestvuju u ovome. Drugo nešto, molim vas, jel vidite ove novokomponovane patriote, kad prodaju svoju imovinu, njima je mrsko da plate deo poreza Srbiji, a vi se slikate s njima. Samo se vi slikajte s njima. Neće porez da plate, što da plate porez Srbiji? Srbija njega proganja, on čovek tolike milijarde zaradio i on je imao neke korpice, nosio tamo negde u Bošnjane, Bačina, tamo. Ali on vas je formirao, on je napravio ovu vladu, on vas je vodio EU da se sastanete sa Fileom, on je organizovao boravak tamo i tamo ste se, u Briselu, zavetovali i sad ne može, ne ide, a ovi vam najavljuju da će Beko da bude predsedik Vlade, razmislite sada, pa će onda ići zakon o rehabilitaciji za Karića. Karić je rekao – svo bogatstvo mu daj, samo da ga vrati u Srbiju. To svi znaju. Ako ne znate, čitajte depeše, Vikiliks objavio sve što kažu Amerikanci. Doduše, ima u američkim depešama nešto i oko guvernera, ali to čuvam za kasnije, ne mogu sve da istrošim sada, mnogo vas je malo u sali, a nema onih koji treba da se negiraju kada budem pričao, a to zadovoljstvo ne mogu da propustim.
Gospodin Nikola Martinović ni kriv ni dužan mora kao Eliot Nes u Savetu guvernera NBS da reši problem 500 hiljada familija koje duguju bankama, spreči odliv kapitala i profita iz ovih banaka sa stranim nazivima koje rade sa stranim sredstvima, pa su neke ćerke nekih firmi čija je matica u inostranstvu, mora da reši, bez ikakvih problema. Ako misli da neko od banaka može danas da uslovljava Srbiju, ne može. Toliko su plasirali svoja sredstva ovde, a oni vole svoje pare, niko od njih neće da beži. Sve vam je na dohvat ruke, samo treba da se odreknete proevropske politike. Ako se odreknete proevropske politike i stavite u pravi plan vitalne interese građana Republike Srbije, sve ste rešili. Mišković i kompanija neka plate poreze, doprinose, PDV i godinu dana ne morate da zaključite ni jedan ugovor o zaduživanju Republike Srbije u inostranstvu.
Pitanje je da li vi imate hrabrosti to da uradite. Sada je pitanje šta su oni instalirali od svojih službi u državne organe, gde su njegovi ljudi funkcioneri, gde su njegovi ljudi pomoćnici, gde su njegovi ljudi direktori. Čovek se razgranao. Hoću da vas posvađam sa njim, ali slabo mi taj posao ide. Izgleda da je vezivno tkivo mnogo jače.
Gospođo Đukić-Dejanović, pošto se vama žuri u Evropu, častim vas ovaj minut, da što pre odete u Evropu.