DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 08.11.2011.

10. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA

10. dan rada

08.11.2011

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:15 do 14:00

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 7. amandman je podneo narodni poslanik Boris Aleksić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 9. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 10. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 12. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 13. amandman je podneo narodni poslanik Milan Avramović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 13. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 13. amandman je podneo narodni poslanik Momir Marković.
Gospodine Markoviću imate reč. Izvolite.

Momir Marković

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, žao mi je što trenutno ministar Mrkonjić nije tu, jer sam hteo da ga pohvalim, da pohvalim njegovo vizionarstvo, jer on jedini, izgleda, u ovoj vladi zna da će se Srbi svih vera vratiti korenima jednom i da će se ostvariti san SRS - velika Srbija. Kad shvate Srbi katolici i Srbi muslimani da se ne može religija vezivati za naciju vratiće se svojim nacionalnim korenima i onda će linija Karlovac-Ogulin-Karlobag-Virovitica biti ostvarena. Dakle, ministar Mrkonjić jedini, pored SRS, zna da će to biti ostvareno i da će onda Srbija kao takva imati more koje joj samo po sebi pripada i da će ovakav zakon biti potreban.
Uostalom, da to nije fikcija govori i obećanje Vudro Vilsona još 1917. godine, koji u svom obraćanju narodu u Americi kaže – okupirane teritorije Srbije i Crne Gore moraju se obnoviti, a Srbiji se mora obezbediti slobodan i siguran prilaz moru. To što trenutno to pitanje nije rešeno je zbog toga što je za čoveka 50 godina, 20 godina, pola ili ceo životni vek, ceo radni vek, a za čovečanstvo, za naciju, za državu, za svet, u krajnjoj liniji, to je samo jedan treptaj. Gospodine Mrkonjiću, hvala što verujete u ideju SRS, u težnju SRS, da ćemo konačno ostvariti veliku Srbiju i izaći na more.
Kad je na Odboru za Evropske integracije obrazlagano pitanje ovog zakona, jedan od razloga je uskladištenje sa zakonodavstvom EU. Dame i gospodo narodni poslanici, svedoci smo unazad nekoliko godina da smo usvajali mnogo nebuloznije zakone od ovog zakona. Usvajali smo zakone o zaštiti foka i kad su hteli da sprovedu taj zakon Vuk Bojović je rekao – ove dve što imam u Zoološkom vrtu sam štitim, ne trebate mi vi. Usvajali smo zakone o zabrani piratstva na otvorenom moru, a Jadransko more nije otvoreno, čak ni Sredozemno, tek je Atlantski okean pa nadalje otvoreno more. Mi smo zabranili, za svaki slučaj, da se to ne desi na teritoriji Srbije.
Uostalom, dve stvari koje vi u obrazloženju ovde pominjete pred mene stavlja dilemu. Kaže ovako – posle razdruživanje državne zajednice Srbija i Crna Gora Republika Srbija ostaje bez morske obale. Šta će nam zakon ako nemamo morsku obalu? Zašto se Vlada ove države ne potrudi da to elementarno pravo koje je uskraćeno Srbiji tokom secesije i raspada Jugoslavije, da je ostala bez mora, na neki način ne nadoknadi?
Dalje, ono što se ističe kao najznačajniji razlog za donošenje ovog zakona - u smislu unošenja sekundarnih izvora komunitarnog prava itd, itd. Ne to, nego ovo sledeće - zakon se donosi da bi se sprovodio. Kaže – trenutno u Republici Srbiji nema upisanih pomorskih brodova u domaći upisnik, što je, između ostalog, posledica prevaziđenih zakonskih rešenja. Dok smo bili Srbija i Crna Gora imali smo izlaz na more, imali smo luke, imali smo gde da registrujemo brodova i zakon nam je kao takav bio potreban. Danas da će neko ko ima brod da ga registruje u Srbiji, to je malo problematično pitanje.
Jedno od pitanja je bilo zaštita naših pomoraca koji odlaze i ukrcavaju se na strane brodove. Pomorac koji ode potpisuje ugovor u kome važe zakoni zemlje čiju zastavu vija taj brod, zakon iz zemlje u kojoj je brod upisan, zakon iz zemlje čiji je vlasnik broda građanin. Prema tome, ovaj zakon je, čini mi se, ne nepotreban, to nisam rekao, ali čini mi se da je malo preuranjen. Hajde da ostvarimo ovu prvu ideju, da stvorimo veliku Srbiju, da izađemo na more koje nam sleduje po svim pravilima, po svim normama međunarodnim, da vratimo ono što nam je oteto po zakonu sile, pa da onda i ovakav zakon donesemo.
U svakom slučaju, gospodine Mrkonjiću, hvala za ideju i hvala za optimizam, hvala za to što verujete u naše ideje i mislim da ćemo i vi i ja dočekati da se taj san o velikoj Srbiji ostvari. Nekada su trebali vekovi da se pokrene to, a danas to mnogo brže ide. Nestaće snaga svetskog žandarma, NATO pakta i SAD, mnogo brže nego što oni misle i mnogo brže nego što vi verujete. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Poštovani narodni poslanici, pre nego što nastavimo rad, dozvolite mi da u vaše i u svoje ime pozdravim učenike Vojne gimnazije, koji se nalaze u poseti Domu Narodne skupštine, a trenutno prate deo današnje sednice sa galerije Velike sale.
Dozvolite da pročitam ko su naši gosti: major Ilić Miloje, profesor Stfanović Ljubiša,učenici Alentijev Ivan, Blagojević Aleksandar, Bojović Stefan, Vasić Rastko, Drobnjak Andirja, Đorđević Dušan, Đukić Nenad, Živkov Mihajlo, Jeremić Strahinja, Kokić Milan, Martić Uroš, Miletić Nemanja, Radovanović Milan, Radovanović Marko, Rakić Ognjen, Petković Nikola, Šćepanović Stefan, Antić Nikola, Boškov Nikola, Krstić Aleksandar, Maričić Darko, Milenković Mihajlo, Milutinović Stefan, Miljković Miloš, Mišković Dušan, Nedović Miloš, Ružić Goran, Pantić Stefan, Petković Aleksandar, Stevančević Dušan, Tot Ognjen, Ćirić Aleksandar, Škoro Simeon, Šebek Vukola, Dinić Miloš, Dubajić Marko, Janićijević Dejan, Kikić Stefan, Lazarević Laza, Lepojev Milan, Miletić Miloš, Milosavljević Nenad, Nikolić Branislav, Pavlović Nenad, Paunić Miloš, Popov Marko, Radosavljević Nemanja, Stojiljković Petar, Stošić Miloš, Tadić Mrko, Tanasković Aleksandar, Trkulja Nikola, Vlašković Filip, Vučić Aleksa, Gabona Aleksandar, Damnjanović Nikola, Đorđević Uroš, Žarković Petar, Ivković Stojan, Janković Nikola, Milenković Marko, Milutinović Đorđe, Mitić Ivan, Mihajlov Stefan, Obrenović Nenad, Popov Nikola, Radenković Milan, Roganović Blagota, Samardžić Dalibor i Sinadinović Dušan.
Pozdravimo aplauzom cenjene goste.
Na član 17. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 18. amandman je podneo narodni poslanik Milan Avramović.
Da li neko želi reč? (Da.)
Gospodine Avramoviću imate reč.

Milan Avramović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, ovaj amandman se odnosi na deo zakona koji uređuje utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu. Tražio sam da se ovim amandmanom briše jedna norma koja nije obaveza nijednim međunarodnim aktom, nijednom konvencijom, čak ni jednim potpisanim i nepotpisanim ugovorom, ali to je kako se određuju tehnička pravila koja treba da se primenjuju kada su u pitanju oni uslovi koji ispunjavaju da se utvrđivanje broda može staviti na kontrolu i u plovidbu.
Dakle, jasno se navodi u članu 18. da vi kao ministar propisujete tehnička pravila i rokove za njihovu primenu, da se ta tehnička pravila mogu primeniti, pravila koja su ekvivalentna tehničkim pravilima priznatih organizacija, sa rokovima za njihovu primenu. Ono što sam tražio, što je neprihvatljivo i za sam zakon, a posebno za državu Srbiju, jeste nastavak ovog člana, koji kaže: "pod uslovom da Ministarstvo o tome obavesti Evropsku komisiju i dobije odobrenje za primenu tih pravila."
Gospodine Mrkonjiću, derogira se vaša uloga kao ministra i kao nekog ko treba da donese tehnička pravila ili bilo koji ekvivalent koji treba da prati standarde Evropske komisije i EU. Podsetiću vas da ovaj zakon jeste zbog toga na dnevnom redu. Ako vi budete tražili saglasnost od Evropske komisije za bilo kakvu vrstu odobrenja za primenu tih pravila, doći ćete u situaciju da imate monopol Evropske komisije, koja će vama uskratiti prava kako treba da izgledaju tehnička pravila, a nekoj drugoj zemlji ta ista prava omogućiti. Onda ćete biti onesposobljeni da koristite vozila pod srpskom zastavom u bilo kom moru na svetu.
Gospodine Mrkonjiću, jednostavna je stvar, nemojte tražiti od Evropske komisije nikakve saglasnosti za pravila koja samostalno donosite. Ne možete biti u toku sa Evropskom komisijom i EU ako oni imaju, na osnovu ovog zakona, ovlašćenja da vama daju dodatno saglasnost da biste vi nešto doneli. Onda se postavlja pitnje – koja je suština samog zakona? Tehnička pravila su osnovna stvar za uređivanje svakog plovila. Bez tehničkih pravila ne može da isplovi ni pod zastavom ni na kojem moru, ni ovom srpskom iz 1917. godine, koje je predviđeno mirovnim planom, pa ni ovom koje planirate da koristite u međunarodnim vodama.
Ono što je jako važno jeste da tehnička pravila ne može da propisuje Evropska komisija, jer vas na to ovaj zakon ne obavezuje. Ne možete prepustiti monopol većim državama članicama i ovih međunarodnih voda i teritorijalnih voda, jer oni se svi ponašaju po svojim pravilima, svojim zakonima, a ne po zakonima zemlje čiji brod zastavu vozi, što u ostalom kaže i samo ovaj zakon.
Zato vas molim da ovaj amandman prihvatite, da ne bismo bili ucenjeni od Evropske komisije ni po kom osnovu, da nam oni ne određuju boju, dužinu, visinu, težinu i da ono što vi propišete, što je obavezno za plovilo koje plovi pod srpskom zastavom, bude norma koja će biti opšte prihvaćena. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 41. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zoran Šami, Arsen Đurić i Milan Dimitrijević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 43. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 57. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 59. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 64. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić i Miroslav Markićević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 64. amandman je podneo narodni poslanik Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 71. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 81. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 88. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 89. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 112. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 113. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 120. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 122. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Radoslav Mojsilović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 178. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zoran Šami, Arsen Đurić i Milan Dimitrijević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 179. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zoran Šami, Arsen Đurić i Milan Dimitrijević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Gospodine ministre, pošto nema više amandmana, da li vi želite reč? (Da.) Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

Poštovano predsedništvo, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, najpre da vam se zahvalim na predlozima i diskusijama u vezi Predloga zakona o pomorskoj plovidbi. Većina diskusija koje su se vodile povodom ovog Predloga zakona imale su za cilj poboljšanje teksta zakona. Odmah da vam kažem, od 27 amandmana, 11 smo usvojili. To je nešto više što je uobičajeno. Možda ćemo usvojiti još neki posle ovoga što ste ovde izneli danas.
Razlozi za donošenje zakona o pomorskoj plovidbi ogledaju se, pre svega, u podizanju nivoa zaštite prava srpskih državljana koji rade u svojstvu pomoraca na pomorskim brodovima strane zemlje, zatim, zajedno sa planiranim zakonom o državnoj pripadnosti i upisu plovila, stvaranje zakonodavnog okvira koji će privući strane brodovlasnike da upisuju delove svoje flote u jedan od srpskih upisnika pomorskih brodova, kao i unošenje odgovarajućih izvora prava EU u domaće zakonodavstvo, čime se postiže puna usaglašenost zakonodavnog sistema Republike Srbije sa pravom EU u oblasti pomorskog saobraćaja.
S tim u vezi, u domaće zakonodavstvo implementira se 24 direktive i uredbe EU, kao i odredbe najznačajnijih međunarodnih konvencija usvojenih pod okriljem Međunarodne pomorske organizacije i Međunarodne organizacije rada.
Želim da istaknem da se interes Republike Srbije za učešće u pomorskom transportu najbolje može videti ako se imaju u vidu podaci da se 90% roba iz trgovinske razmene između EU i drugih zemalja prevozi pomorskim brodovima, kao i da se 3-5% BDP EU stvara u okviru pomorske privrede. Takođe, pomorsko brodarstvo ima posebno značajno mesto u privredi svake zemlje, pa i kontinentalne, naročito zbog svoje devizne rentabilnosti, imajući u vidu da pomorsko brodarstvo najveći deo svoje poslovne aktivnosti obavlja na svetskom pomorskom tržištu čime ostvaruje tzv. nevidljivi izvoz, koji nesumnjivo značajno doprinosi smanjenju deficita spoljno-trgovinskih bilansa.
To je jedan od razloga zašto su danas kontinentalne zemlje, kao npr. Republika Slovačka razvila pomorsku flotu od 16 pomorskih trgovačkih brodova, SR Austrija flotu od 17 prekookeanskih tankera i brodova, Češka Republika 15 pomorskih brodova za razne namene itd.
Nadalje, pomorsko brodarstvo doprinosi zapošljavanju radne snage što je posebno značajno za Republiku Srbiju, koja danas daje preko 5.000 pomoraca. Usvajanjem ovog zakona Republika Srbija dobija veliku šansu za razvojem ove grane, saobraćaja naročito, imajući u vidu proizvodni potencijal fabrike automobila "Fijat" u Kragujevcu, koji će svoje proizvode plasirati i na udaljena tržišta, kao i kapacitete srpskih brodogradilišta, imajući u vidu da devet od deset srpskih brodogradilišta danas proizvodi izuzetno kvalitetne trupove, preko okeanskih i pomorskih brodova i da su im kapaciteti popunjeni za naredne dve do četiri godine, što predstavlja izuzetne komparativne prednosti i pogodnosti za privlačenje veliki svetskih brodovlasnika, da deo svoje flote upisuju u jedan od srpskih upisnika pomorskih brodova.
Još jednom se zahvaljujem na učešću u raspravi. Hvala najlepše.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospodine ministre.
Pošto smo završili pretres o svim amandmanima, zaključujem pretres Predloga zakona u pojedinostima, pošto smo obavili pretres Predloga i u načelu i u pojedinostima, Narodna skupština će u danu za glasanje odlučivati o Predlogu zakona u načelu, u pojedinostima i u celini.
Prelazimo na 6. tačku dnevnog reda – PREDLOG ZAKONA O OBLIGACIONIM I OSNOVAMA SVOJINSKO-PRAVNIH ODNOSA U VAZDUŠNOM SAOBRAĆAJU
Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici zajedno: Tomislav Nikolić, Jorgovanka Tabaković, Zoran Antić, Veroljub Arsić, Zoran Babić, Igor Bečić, Jelena Budimirović, Stefan Zankov, Oto Kišmarton, Milan Knežević, Saša Maksimović, Zoran Mašić, Predrag Mijatović, Ljiljana Miladinović, Borislav Pelević, Mileta Poskurica, Gojko Radić, Mićo Rogović, Vučeta Tošković, Dragan Čolić i Dragan Šormaz, zajedno: Zlata Đerić, Miroslav Markićević, Srđan Spasojević, zajedno: Zlata Đerić i Miroslav Markićević, Momir Marković, zatim Srđan Spasojević, Milan Avramović, Nikola Savić, Dušan Marić, Nataša Jovanović, Vladan Jeremić, Vjerica Radeta, Dragan Stevanović, Goran Mihajlović, Petar Jojić, Zoran Krasić, Boris Aleksić, Bojan Mladenović, Milan Veselinović, Srboljub Živanović i Nikola Savić.
Primili ste Izveštaj Odbora za finansije i mišljenje Vlade o podnetim amandmanima.
Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 157. stav 3. Narodne skupštine otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Pre nego što pređemo na pojedinosti, odnosno na amandmane, dozvolite, poštovani narodni poslanici da vas obavestim da su učenici Evropske poslovne škole "Milutin Milanković" u Beogradu, koji trenutno prate deo naše današnje sednice sa galerije velike sale, ovde sa nama, a to su: Nemanja Pavlović, Stefan Protić, Tamara Marinković, Jovan Popović, Branko Stevanović, Petar Šušnjar, Kosta Stojanović, Mina Milivojević, Uroš Tedosijević, Nikola Rajković, Stefan Dukić, Saša Jovanović, Luka Živković, Aleksandar Kuzmanović, Tatjana Vidović, Tanja Bogdanović, Tadej Vučković, Andrija Đorđević, Nenad Kijatović, Marko Petrović, Stefan Ristić, Andrej Vasić, Miloš Kozarski, Nemanja Jugović i Miloš Stanojčić.
Molim da ih pozdravimo aplauzom.
Reč ima gospodin ministar.
Gospodine Mrkonjiću izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovani đaci škole, koja nosi ime jednog od najvećih srpskih graditelja "Milutin Ivanović", obligacioni odnosi i osnove svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju u Republici Srbiji, uređeni su Zakonom o vazdušnom saobraćaju iz 1998. godine. Međutim, od donošenja tog zakona, do danas, na evropskom tržištu vazduhoplovnih usluga, su se dogodile značajne promene u nekim institutima koje taj zakon uređuje.
Kada je Republika Srbija 2006. godine, zaključila sa Evropskom zajednicom sporazum o proširenju zajedničkog evropskog vazduhoplovnog područja, pristupilo se usklađivanju naših prava sa evropskim propisima, uredbama i uputstvima i obezbeđivanjem uslova za primenu jedinstvenih evropskih standarda u oblasti bezbednosti obezbeđivanja vazdušne plovidbe, ali i u drugim oblastima civilnog vazduhoplovstva.
Otvaranje domaćeg tržišta vazduhoplovnih usluga za prevoznike iz EU i stvaranje povoljnih tržišnih mogućnosti za domaće avio-prevoznike, u okviru zajedničkog evropskog vazduhoplovnog područja, takođe predstavljaju jednu od pogodnosti koja je puna primena ovog zakona, sporazuma, treba da donese.
U okviru zajedničkog evropskog tržišta, vazduhoplovnih usluga, treba da vladaju i zajednička pravila, kada je u pitanju zaštita prava putnika, zaštita korisnika, posebno zaštita prava lica sa invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. To zahteva i povećanu odgovornost, kako avio-prevoznika, tako i organizatora prevoza i drugih učesnika u prevozu za punu primenu evropskih dostignuća.
S tim u vezi pristupilo se izradi novog zakona o obligacionim odnosima i osnovama svojinski pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju usklađenog sa Montrealskom konvencijom i sa relevantnim evropskim propisima iz te oblasti. Jedna od prvih zahteva koje je trebalo ispuniti kroz ovaj zakon koji predstavlja još jedan u nizu zakona iz evropske agende je faktička primena Konvencije o objedinjavanju izvesnih pravila za međunarodni prevoz vazdušnim putem, Montrealske konvencije koju je Narodna skupština Republike Srbije potvrdila 13. maja 2009. godine, kojom se obezbeđuje veća zaštita interesa korisnika prevoza i određuje novi viši limiti odgovornosti u slučaju smrti ili povrede putnika u slučaju kašnjenja prevoza, odnosno kašnjenja oštećenja i uništenja prtljaga i stvari i uspostavlja se osnov za pravičnu naknadu štete.
Ovim zakonom se upravnim, pored Republike Srbije preuzimaju i evropski propisi kojima se uređuje pravo putnika kod uskraćivanja, ukrcavanja, otkazivanja letova i kašnjenja letova. Odgovornost avio prevoznika u vazdušnom prevozu prema putnicima i njihovom prtljagu, prava lica sa invaliditetom i lica sa smanjenom pokretljivošću u avio prevozu, određuje se organ koji je nadležan za izvršenje tih propisa i predviđaju pravične, transparentne i odgovarajuće sankcije za kršenje njihovih odredaba.
Zakon sadrži i odredbe o obligacionim odnosima koji u vazdušnom saobraćaju nastaju, iz Ugovora o prevozu putnika i prtljaga, o prevozu stvari, o obavljanju drugih komercijalnih delatnosti, o zakupu vazduhoplova, o odgovornosti za štetu koja se vazduhoplovnom u letu pričini trećim licima na zemlji, o osiguranju i reosiguranju odredbe o svojinski pravnim odnosima na vazduhoplovu, svojina i založno pravo na vazduhoplovstvu, odredbe o postupku izvršenja i obezbeđenja na vazduhoplovu i merodavnom pravu, kao i nadležnosti sudova za sporove sa međunarodnim obeležjem.
Predloženim materijalnim rešenjima obezbediće se potpuna primena evropskih standarda u pogledu zaštite korisnika i obezbediti pozitivna ocena evropske komisije, i napretku u toj oblasti. Hvala najlepše.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospodine ministre.
Na član 3. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika poslaničke grupe "Napred Srbijo".
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 8. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Srđan Spasojević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 12. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika poslaničke grupe "Napred Srbijo".
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 12. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 12. amandman je podneo narodni poslanik Srđan Spasojević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 30. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika poslaničke grupe "Napred Srbijo".
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 35. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Srđan Spasojević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 36. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Srđan Spasojević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 76. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Srđan Spasojević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 77. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Srđan Spasojević.
Vlada i Odbor za finansije prihvatili su amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 84. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Srđan Spasojević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 97. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Srđan Spasojević.
Vlada i Odbor za finansije prihvatili su amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 98. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zlata Đerić, Miroslav Markićević i Srđan Spasojević.
Vlada i Odbor za finansije prihvatili su amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 100. amandman je podneo narodni poslanik Momir Marković.
Da li neko želi reč? (Da.)

Momir Marković

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, ni ovaj zakon o obligacionim odnosima u vazdušnom saobraćaju, ni Zakon o vazdušnom saobraćaju ne rešavaju dva elementarna pitanja koja se odnose na avio saobraćaj u Srbiji na kontrolu saobraćaja u Srbiji, na imovinske odnose  iz ove oblasti u Srbiji i što je najvažnije, ne daje odgovor na jedno od najopasnijih pitanja koje se nalazilo upravo uključivanjem u to jedinstveno evropsko nebo, odnosno evro kontrol.
Podsetiću vas da sam, kada smo govorili o Zakonu o vazdušnom saobraćaju, pomenuo fabove koji nam se pripremaju i tri su faba, od kojih će jedan biti nametnut državi Srbiji. Izgleda da je najgora ona varijanta, podsećam vas, molim kameru ako može da uhvati ovo, jedan od fabova predviđa kontrolu neba nad bivšom Austrougarskom, bez Rumunije i sa delom Italije. U tom slučaju bi bez Srbije i Makedonije dole. Drugi predviđa Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo, jer oni su i dalje ti veliki prijatelji Srba iz EU u koju glavačke težite vi iz vlasti, predviđaju Kosovo nezavisnom državom i Makedoniju. Upravo je ovaj fab onaj koji nam se priprema i koji će, verovatno, biti usvojen, najgora varijanta za Srbiju. Zašto? Sedište će biti u Beogradu, ali će po dva predstavnika svaka od zemalja dati, pa će Srbija dati dva, Crna Gora dva, od kojih će jedan verovatno biti Albanac, Albanija dva, Kosovo dva i Makedonija dva, od kojih će jedan verovatno biti Albanac. Ne verovatno, nego čak sigurno, jer 45%, 46%, 47% vlasti u Makedoniji drže Albanci. Doći ćemo u situaciju da nam Šiptari usred Beograda odlučuju i o novcu i o sigurnosti i o svemu ostalom, a sedište će kao biti u Beogradu.
Kod tog jedinstvenog neba tri pitanja su ostala apsolutno otvorena. Održivost teorija je da države opstaju kao osnovni subjekti nacionalne i kolektivne bezbednosti u situaciji jedinstvenog evropskog neba, u situaciji kontrole nad evropskim nebom i u ovom slučaju Srbija ne samo da je u raspadu Jugoslavije izgubila more, nego ćemo ovoga puta izgubiti nebo. Za razliku od nekih, ovoga puta će nam nebo biti oteto. Nacionalni privatizovani i neodrživi subjekti bezbednosti sa transnacionalnim kapitalom, jer onaj ko daje pare, on će određivati uslove i pravila ponašanja i muziku za svirku za igru koju ćemo mi morati da igramo.
Nelogičnost tržišta bezbednosti vazdušne plovidbe i komplemenata nacionalne bezbednosti. Pitanje je koliko ćemo mi moći nacionalnu bezbednost u tom slučaju da sprovodimo, jer, gospodine ministre, da vas podsetim, iz onog zakona o vazdušnom saobraćaju mi smo isključili vojnu komponentu i isključili smo još nešto, mi ne znamo ko nam sve leti nad glavama. Znamo, civilni saobraćaj može se prekontrolisati u kontroli leta, može se videti i u Direktoratu sigurno ko nam od civilnih vazduhoplova leti nad glavom, ali vojne nemamo. Sa druge strane, nemamo našu vojnu komponentu. Doduše, jeste da imamo oba vojna aviona i spremni su da polete. Leteli su pre dvadesetak dana, kada su pitomci završili Vojnu akademiju, oba Miga su preletela nad njihovom glavom, ali to ne znači da će večito biti ministar Šutanovac i da će večito biti neko ko uništava odbrambene sisteme zemlje i da ćemo doći u situaciju da ćemo jačati naše odbrambene sisteme, pa samim tim i vazduhoplovstvo.
Svojevremeno je bila jedinstvena Uprava kontrole leta, i civilnog i vojnog. Danas toga nema.
Koristim vreme ovlašćenog predstavnika.
Korporatizovani nacionalni sistemi upravljanja vazdušnim saobraćajem su spremni za privatizaciju i ulazak u evropsku tržišnu utakmicu kroz strategijski koncept - jedinstveno evropsko nebo. Nazdravlje. Koliko će parče tog kolača pripasti Srbiji u ovom slučaju? Čak i da se ovaj plan usvoji, pare će se posle odlivati na Kosovo itd. Koliko ćemo moći da se merimo sa velikim kontrolama leta koja su u okruženju i koja su u Evropi i malo šire, tim pre što smo došli u situaciju da Agencija za kontrolu leta, koju predvodi čovek o kome govorim već treći mandat i upozoravam vlast da će taj čovek na kraju uništiti kontrolu leta, a pri tom se debelo obogatiti?
Uvek se to guralo na stranu. Došli smo u situaciju da iz te kontrole leta danas odstranjuju doktore nauka, akademike sa dve godine pred odlazak u penziju. Primer Nikole Žegarca, akademika, doktora nauka. Za njegovim angažovanjem je prestala potreba. Na njegovo mestu su dovedena četiri pripravnika. Da vam kažem, dva sata je pre izvesnog vremena zbog nestanka struje, zbog toga što neko nije umeo da uključi agregat jer ima primarno napajanje iz električne mreže, sekundarno iz agregata, jednog pa drugog, dva sata 80 aviona je letelo nad Srbijom, a Agencija za kontrolu leta pojma nije imala gde se ti avioni nalaze. Najstručnijeg kontrolora leta sa svim mogućim svetskim dozvolama, Momira Ostojića, je takođe, zahvaljujući saradnji sa vojnom komponentom kada je isključivana, odstranio je iz službe. Neverovatne pare se slivaju. Država Srbija nima ni jedan jedini dinar od toga.
Da vam kažem da ide do 2.400 letova, vi to sigurno znate, u pojedinim danima dnevno nad teritorijom koju kontroliše kontrola leta. Najmanja cena je od 300 pa do 1.000 dolara otprilike, zavisi od dužine. Ostale zemlje, pre svega Nemačka, a i mnoge druge su našle načina da te pare ulože u privredu, pa sam kod jednog zakona kada smo raspravljali govorio zašto ne naprave repetitor, zašto ne naprave radar, pa do njega naprave auto-put i iskoriste te pare, jer te pare ukoliko se ne iskoriste vraćaju se upravo tom evrokontrolu.
Sa druge strane, ovim amandmanom tražio sam da se u članu 100. tačka zameni zapetom i da se dodaju reči: "propisima i odobrenjima nadležnih organa". Stav 1. ovog člana bi glasio: "Pružalac usluga mora da izvršava naloge naručiocu usluge koji proizilazi iz odredaba ugovora u skladu sa namenom vazduhoplova i propisima i odobrenjima nadležnih organa". Zašto? Ne mogu se pružaoci usluga obavezivati samo nalozima ukoliko ti nalozi nisu u skladu sa propisima nadležnih organa ove zemlje.
Dobio sam odgovor da se ne može prihvatiti amandman s obzirom da je u ovom slučaju u pitanju pružanje usluga iz ugovora o obavljanju drugih komercijalnih poslova itd.
Gospodine ministre, mislim da ste ovaj amandman mogli usvojiti. Pretpostavljam da ste prezauzet čovek i pretpostavljam da su ovo službe radile. Mislim da bi posle ovog mog obrazloženja mogli da prihvatite ovaj amandman.
Da napravim malu digresiju, pitao bih vas jedno pitanje. Vi kao neimar, kao čovek koji je na gradilištu čitav životni vek, kad se prva cigla ugradi on već ima viziju kako će izgledati objekat. Recite mi, molim vas, kako je most na Beški koštao 50 miliona sa ovim plaćanjima koja još traži Alpina, a most na Savi devet puta više? Moja pamet to ne može shvatiti. Hvala.