DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 22.11.2011.

15. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, otvaram Treću sednicu Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2011. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 110 narodnih poslanika.
Da bismo utvrdili kvorum molim da ubacite kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema.
Konstatujem da nas ima 126, što znači da smo u skladu sa članom 88. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, a predviđeno je da kvorum za rad Narodne skupštine prilikom usvajanja zapisnika i utvrđivanja dnevnog reda postoji ako je na sednici prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika, da ima kvoruma, odnosno da možemo raditi.
Da li neko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa želi da zatraži obaveštenje ili objašnjenje u skladu sa članom 286. Poslovnika? (Da.)
Narodni poslanik gospođa Jelena Travar Miljević ima reč.

Jelena Travar Miljević

Ujedinjeni regioni Srbije
Zahvaljujem predsedavajuća i poštovane kolege i poštovana predsedavajuća, želim da postavim pitanje Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu, a u vezi zahteva za poništenje odluke o razrešenju saveta mesne zajednice "Novo Miloševo" 26. oktobra 2011. godine, koje je upućeno  Ministarstvu 1. novembra 2011. godine od strane predsednika saveta mesne zajednice.

Molim ministarstvo da mi odgovori koji su koraci koji su preduzeti iz oblasti nadležnosti …
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođo Miljević ja se izvinjavam, ali bih htela da zamolim narodne poslanike da ostanu u sali jer treba da usvojimo dnevni red. Počinjemo novu sednicu. Ja vas zaista molim za još malo strpljenja, pa ćete onda, naravno i praviti pauzu.

Jelena Travar Miljević

Ujedinjeni regioni Srbije
Molim ministarstvo za odgovor  koji su koraci preduzeti iz oblasti nadležnosti ministarstva po pitanju poništavanja pomenute odluke. Napomenula bih da je SO Novi Bečej, dana 9. septembra 2011. godine dobila zahtev od tzv. inicijativnog odbora o razrešenju saveta mesne zajednice "Novo Miloševo" i organizovanju prevremenih izbora za članove saveta mesne zajednice.

Pozivaju se na Zakon o referendumu i narodnoj inicijativi, pomenuti zakon definiše da građani putem narodne inicijative mogu predlagati promene Ustava, zakona i drugih propisa iz nadležnosti Narodne skupštine, odnosno skupštine autonomne pokrajine, opštine ili grada, raspisivanju referenduma o određenom pitanju i podnositi druge predloge u skladu sa Ustavom. Znači inicijativa koja je podneta u septembru, mislim da se na poziva na pravi zakon, jer ovaj zakon ne obrađuje temu izbora. Pomenutom narodnom peticijom se zloupotrebilo pravo građana na učešće u odlučivanju prilikom donošenja odluke na lokalnom nivou.

Ono što bih napomenula, jeste da je upravo taj zahtev našao svoj put do Skupštine opštine, odnosno do sednice Skupštine opštine Novi Bečej, koja je održana 26. oktobra 2011. godine i uz podršku LDP-a, SRS-a i DS izglasana iako je 21. oktobra upućen zahtev za odbacivanje takve inicijative i predsedniku opštine i predsedniku skupštine i načelnici opštinske uprave.

Napomenula bih isto tako da nemam ništa protiv da se isprobavaju nove koalicije na lokalnom nivou, taman one bile između LDP-a i SRS ali mi izuzetno smeta kada neko nasilno menja izbornu volju građana. Molim ministarstvo još jednom da iz oblasti svojih nadležnosti načini potrebne korake i obavesti nadležne organe šta im je dalje činiti. Zahvaljujem.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Slobodan Samardžić.

Slobodan Samardžić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovani narodni poslanici, danas je u Službenom glasniku Srbije pojavilo uredba o primeni dogovora o matičnim knjigama. Siguran da će tom uredbom imati prilike da se pozabavi Ustavni sud Srbije, to je sa pitanjem zakonitosti i ustavnosti ovog propisa ali neću o tome da govorim.
Poznato je u javnosti da kada je njen nacrt bio na Vladi da je jedan broj ministara bilo protiv usvajanja ovakve uredbe i da je izložilo mišljenja kojima se dakle ne prihvata takva uredba za primenu dogovora o matičnim knjigama. U tom smislu i postavljam pitanje ili tražim objašnjenje i obaveštenje od Vlade, da li će i kada će ova mišljenja, negativna mišljenja, o nacrtu ove uredbe koja je od danas stupila na snagu biti izložena javnosti, da li će javnost biti upoznata sa njenim sadržajem.
DSS je tražila, čim smo saznali da je uredba usvojena da se poslaničkom klubu stave na raspolaganje ova mišljenja, međutim jako je važno da i javnost se suoči sa njima i da dobije priliku, da prosto analizira ova mišljenja koja su jako zanimljiva, imajući u vidu činjenicu da se prvi put na Vladi oko ovog pitanja, da je došlo do razmimoilaženja i da sporova.
Ovo pitanje nije dakle, niti proceduralno, niti tehničko, niti taktičko ono je pitanje kako država radi na svoj najvažnijem državnom interesu, dakle na očuvanju svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Kada pogledamo taj način, videćemo da se malo po malo knjiga učesnika u ovom procesu svela na dva slova, da zapravo samo predsednik Republike i rukovodilac tima za pregovore ili tima za dijalog ovde imaju posla.
Koliko vidimo, čak i Vlada ne može da utiče, tj. njeni resoru koji su resorno određeni za ovu vrstu poslova, na ovu politiku.
Treba imati u vidu da su na sednici Vlade protiv ovakvog nacrta uredbe bili resori za unutrašnje poslove, za spoljnu politiku, za pravosuđe i državnu upravu. Dakle, to nisu resori koje smemo prevideti ili pomisliti da oni nisu nadležni. Upravo je njihova nadležnost najveća i nije ni čuda da su se oni pobunili protiv ovako jednog prekršaja zakonitosti i ustavnosti.
Država mora da reaguje na to, imajući u vidu činjenicu da je cela stvar manje-više prepuštena pregovaraču. On je imao prilike da se obrati Odboru za KiM Skupštine prošlog petka i videli smo kako je prošao. Dakle, svi koji su govorili, bilo da su u vladi ili opoziciji, bilo da su sa Kosova ili ostatka Srbije, bili su protiv tih dogovora, a jedna uredba je data da bi se jadan od tih dogovora, koji se tiče matičnih knjiga, sproveo.
Za očekivati je da će na brzu ruku možda još tokom ove nedelje, takođe, na jednoj od telefonskih sednica Vlade biti prihvaćene i uredbe o primeni onih drugih dogovora koji su takođe obavljeni u tajnosti i o kojima javnost nije do pre neki dan ništa znala.
To je način protiv koga mi ustajemo već tri godine delovanja Vlade i države po pitanju KiM, ali ovoga puta zaista je kap prelila čašu. Vidimo da jedan čovek pregovara kako hoće, zaključuje šta hoće, vidimo da se forma ovih zaključaka nalazi u takozvanim dogovorenim zaključcima, što nije nikakav obavezujući ili pravni akt i vidimo da Vlada donosi uredbe na takozvane dogovorene zaključke i da te uredbe donosi na telefonskim sednicama.
Skupština je isključena iz ovog procesa. Vlada većinski odlučuje bez odgovarajućih resornih ministara i dolazimo u situacije da deo teritorije dajemo na veresiju zato što tako hoće ili tako je predodređen čovek koji pregovara.
Pomenuo sam tu sednicu odbora. On je ostao u apsolutnoj manjini, ali je rekao da ta činjenica neće uticati na nastavak pregovora. Danas smo videli da su na brzu ruku završili razgovor oko priznavanja diploma. Sve to traje do pola sata do sat, a Srbija polako a sigurno gubi Kosovo, između ostalog, i zbog ovako neodgovornog odnosa Vlade i svih činioca vlasti u tome.
Parlament mora da se vrati u igru i zbog toga zahtevamo da Vlada dostavi ova mišljenja.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
 Reč ima narodni poslanik Nemanja Šarović. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Nemanja Šarović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, još 2. septembra, pre skoro tri meseca, postignut je prvi od tih dogovora u tim pregovorima koji se vode pod okriljem Brisela. To su bili dogovori koji se odnose na oblast katastarskih knjiga i carinskog pečata.
U međuvremenu, znate i sami, došlo je do postizanja do još dva dogovora, a to su dogovor u oblasti matične knjige i dogovor u oblasti slobode kretanja. Koliko čujemo, danas je postignut još jedan sporazum koji se odnosi na univerzitetske diplome.
Članovi Odbora za KiM dobili su te tzv. sporazume i ako su to neformalna dokumenta, kako piše u njima i tu postoji nekoliko problema. Prvi problem je to što čak ni u ovim sporazumima ne piše sve. Dakle, u svakom sporazumu stoji da EU preuzima davanje političke garancije za one delove sporazuma koji zbog stavova bilo koje od strana nisu mogli biti uneti u tekst.
Istovremeno, u izveštaju koji je Vlada Republike Srbije dostavila Narodnoj skupštini kaže se da je viće prilikom početka primene aranžmana u oblasti carinskog pečata došlo do krajnje pristrasnog tumačenja aranžmana u korist Prištine, a od strane EU.
Dakle, veliki je problem to što niko, pa čak ni ministri u Vladi Republike Srbije, ne zna šta je sve potpisano, ali je potpuno nedopustivo da čak ni narodni poslanici u Narodnoj skupštini ne znaju bilo šta o tim postignutim sporazumima, iako je Vlada prethodnom deklaracijom obavezana da svaka tri meseca izveštava Skupštinu o toku pregovora.
Izveštaji o toku pregovora podrazumevaju i raspravu u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Do danas do te rasprave nije došlo. Pregovori su prekinuti 27. septembra i to ih je prekinula srpska strana. Tada je rečeno da neće biti nastavka pregovora dok se ne reši situacija na administrativnim prelazima. Međutim, iako se situacija na administrativnim prelazima nije promenila došlo je do promene stave Vlade Republike Srbije, do promene stava pregovaračkog tima. Juče su pregovori nastavljeni. Po ovim sporazumima koji su do sada prihvaćeni, brutalno se gazi ustavni poredak Republike Srbije, krši se veliki broj zakona i potpuno je jasno da ovim sporazumima pregovarački tim i Vlada Republike Srbije, koja je stala iza tih sporazuma, otvoreno i neskriveno priznaju nezavisnost KiM, odnosno priznaju tu šiptarsku kvazi državu.
Više ću zarad građana, nego zbog vas, reći šta ste sve prihvatili.
U oblasti carinskog pečata prihvaćen je pečat koji je prethodne tri godine Vlada Republike Srbije osporavala. Dakle, ništa se nije promenilo. Pečat koji nije bio dobar sada je odjedanput dobar.
U oblasti katastarskih knjiga prihvatili ste da kompletne katastarske knjige, skenirane originale prosledite šiptarskoj strani i obavezali se da ćete raditi na uspostavljanju potpuno pouzdanog katastra na Kosovu. slično je i sa matičnim knjigama, gde ćete takođe dati kompletne matične knjige i uspostaviti katastar Kosova.
Što se tiče nadležnosti institucija šiptarskih ne bilo kakvih privremenih institucija samouprave, već institucija koje su formirane na osnovu ustava tzv. Kosova i zakona Kosova, vi ste prihvatili nadležnost Vrhovnog suda Kosova.
Borislav Stefanović je to u nekoliko navrata dematntovao i ako svi mogu u sporazumu pročitati da to piše.
Što se sporazuma u oblasti slobode kretanja, prihvatili ste šiptarske lične karte, prihvatili ste registarske tablice, prihvatili ste šiptarske vozačke dozvole, odrekli se srpskih tablica na području KiM i pristali da svi vlasnici automobila koji žive na KiM imaju RKS ili KS table. Na taj način da bi uzeli te vozačke dozvole moraju uzeti lične karte, moraju uzeti državljanstvo Kosova, moraju platiti porez šiptarskoj kvazi državi. Dakle, direktno priznajete sve njihove institucije.
Još jednu stvar ću reći. Navodno je danas postignut još jedan sporazum u vezi univerzitetskih diploma. Znajući Borislava Stefanovića, verovatno ste ukinuli ili Beogradski univerzitet ili možda pristali da Azem Vlasi bude novi rektor. U međuvremenu je završen konkurs za opremanje osnovnih škola računarskom opremom.
Kako kaže Jasna Matić, državni sekretar, 2802 škole u Srbiji su dobile kompletnu računarsku opremu. Iz ovog projekta izostavljeno je KiM.
(Predsednik: Vreme.)
Tražim objašnjenje od Vlade Republike Srbije, prvo, kada će doći do rasprave u Narodnoj skupštini o ovim temama koje su od najveće moguće važnosti. To nije nadležnost četiri predsednika lokalne samouprave sa severa Kosova.
(Predsednik: Vreme. Potpuno je jasno vaše pitanje.)
Završavam. Drugo pitanje je šta će Vlada Republike Srbije da se spreči nastajanje... (Isključen mikrofon.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
 Da li još neko želi reč. (Da.)
Reč ima narodni poslanik Miroslav Markićević.
...
Nova Srbija

Miroslav Markićević

Nova Srbija
Poštovana predsednice, poštovane kolege narodni poslanici, građani Srbije koji gledate direktan prenose, ne sporeći važnost pitanja koji su ovde inicirani u prethodnom vremenu u Skupštini od kolega drugih poslaničkih grupa, KiM jeste najvažnija tema u ovom trenutku, ali pošto ne bih imao bilo šta da dodam u pitanjima, da se ne bih ponavljao i pitao ono što su već pitali, zatražiću obaveštenje od Ministarstva ekonomije, od ministra Ćirića i Agencije za privatizaciju.
Na neki način ovde otvaram slučaj Fabrike hartije u Čačku i nekoliko stotina radnika i ne znam koliko hiljada članova porodica čiji su očevi, braća i sestre do juče radili u fabrici hartije u Čačku.
Fabrika hartije u Čačku trenutno ne radi, sa nikakvom perspektivom i nikakvim obaveštenjima od nadležnih državnih organa koje sam ja ovde pomenuo, kakva je sudbina fabrike hartije u Čačku, kakva je zapravo sudbina stotina porodica koje su imale bar minimalnu egzistenciju radeći u Fabrici hartije u Čačku?
Sindikat radnika u Fabrici hartije u Čačku, tačnije njihov vođa, gospodin Miloš Tripković je pokušavao junački, i kroz štrajkove, i kroz proteste, i kroz blokade fabrike da se izbori makar za minimalno dostojanstvo ljudi, ljudskih prava da dobiju informaciju šta država, šta vlast koja je privatizovala na jedan, ja mogu da kažem veoma sumnjiv način, Fabriku hartije u Čačku, šta je sudbina Fabrike hartije u Čačku, i konačno, ono što je najvažnije, šta je sa sudbinom radnika?
Ako vam kažem da ima dosta i bolesnih i starih ljudi koji su trebali ove godine ili za godinu ili dve da idu u penziju, a kada dođu tamo u nadležne državne organe, u fondove vide da im socijalno osiguranje nije uplaćivano, tako da su onemogućeni da odu i da dobiju i te minimalne penzije, teško i krvavo zarađene.
Fabrika hartije sa svojim asortimanom i programom Fabrika hartije u Čačku po mojoj skromnoj proceni i proceni ljudi koji su mnogo stručniji u ekonomiji i toj vrsti industrije od mene, ima perspektivu.
Zašto se Fabrika hartije u Čačku na jedan veštački i divlji način gasi? Zašto se ljudi teraju kući, da ostaju bez parčeta hleba? To je odgovor koji traže radnici širom Srbije, pa tako i radnici Fabrike hartije u Čačku.
Ako vam samo napomenem da je u vlasništvu Fabrike hartije, koja ima veliku i drugu tradiciju od pre Drugog svetskog rata, postojala mašina koja je proizvodila papir od kojeg su se pravile novčanice. Ta mašina je nestala. Onda državi, Ministarstvu ekonomije i Agenciji za privatizaciju treba da bude ili bi trebalo da im bude jasno o čemu se tu radi. Radi se o velikom kriminalu. Jednostavno, vlasnici su nestali. U ovom trenutku ne postoje. Fabrika je u nedavnim elementarnim nepogodama oštećena. Nestao je deo krova, tako da kisnu, nažalost, mašine koje su radnici svojim znojem i trudom, da kažem, decenijama stvarali.
Prema tome, očekujem, ne u roku od 15 dana koji je zakonski rok, da mi Agencija za privatizaciju i ministar Ćirić odmah odgovore. Ne zbog moje malenkosti nego zbog sudbine stotine radnika Fabrike hartije u Čačku, koji čekaju, makar jedan ljudski odgovor, da država kaže kakve su njene namere? Da li će da raskine privatizaciju? Da li fabrika ide u stečaj? Ovako, praktično ispada da ljudi ne znaju kome da se obrate i ostaju oni najžešći vidovi protesta na koje su oni spremni, kako su me obavestili.
Dakle, zahtevam, tražim i molim od Ministarstva ekonomije, od ministra Ćirića i od Agencije za privatizaciju, da odmah, koliko u toku ove sednice, upute odgovor na ovo pitanje, pre svega radnicima Fabrike hartije u Čačku, koji su na jedan divlji način ostali bez svojih radnih mesta i u čijem je to interesu? Nadam se, da će se saznati, ne samo kada se radi o Fabrici hartije u Čačku, nego i o stotini hiljada fabrika u Čačku i u našoj državi, koja su zatvorena zbog uskih privatnih interesa, povezanih sa državnim organima. Zbog toga, imamo sve više sirotinje, kako u Čačku tako i u celoj Srbiji.