PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 16.12.2011.

2. dan rada

OBRAĆANJA

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Petar Jojić.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Što se tiče Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o stanovanju, tu nema nekih mnogih izmena na koje bi se moglo ukazivati da li su u skladu sa Ustavom ili u skladu sa zakonom i drugim propisima, ili ne.

Ono što je vidljivo ovde što se predlaže je, da se usklade cene kod otkupa stanova i onog dela koji se odnosi na zakup stana i odnos zakupoprimca i zakupodavca, njegovo trajanje, raskid ugovora, kada se gubi pravo itd.

Međutim, kada je u pitanju ova oblast, usko je vezana i sa Zakonom o održavanju stambenih zgrada. Zakon o održavanju stambenih zgrada je u suprotnosti sa odredbama člana 58. Ustava Republike Srbije, koji jemči prava, pazite, molim vas, na imovinu i jemči da isto može biti oduzeto samo na osnovu zakona sa isplatom tržišne cene za oduzetu imovinu.

Šta je ovde problem? Taj zakon pravo korišćenja koji je samo jedan segment prava vlasništva, poistovećuje sa pravom vlasništva, pa ovlašćuje skupštinu zgrade da većinskim brojem glasova o raspolaganju sa vlasništvo zajedničkih delova na zgradi i onih vlasnika stanova koji nisu saglasni sa raspolaganjima na tim delovima u korist investitora i koji praktično ostaju bez prava vlasništva na zajedničkim delovima zgrade, a to je sve neustavno i ne samo neustavno, nego je u suprotnosti i sa Zakonom o osnovama svojinsko pravnih odnosa Republike Srbije i Ustava Srbije.

Ustavni sud Srbije je doneo jednu odluku koju je ovu odredbu stavio van snage, jer većinski vlasnici ne mogu ugrožavati prava manjinskih vlasnika. To znači, ako u skupštini zgrade stanara, donese odluku njih 51, glasa za neku odluku, 49% ostaje bez zaštite i bez svojih prava.

U čijoj funkciji je ovaj zakon? Ovaj zakon je u funkciji građevinske mafije. Šta je u pitanju? Da li se mi vraćamo na onaj period iz 1945. godine, kada je vlasnicima stanova i objekata izvršena otimačina i pljačka njihove imovine? Vraćamo se u taj period, što nije u saglasnosti sa Ustavom i sa zakonom.

Ovaj zakon u svakom slučaju, koji se predlaže, a u pitanju je zakon o stanovanju, jedino što se u njemu može reći da je u skladu sa Ustavom, a to je član 3, to je redak slučaj da predlagač zakona predlaže da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u "Službenom glasniku" Republike Srbije. Obično predlagači predlažu da zakon stupi narednog dana.

Ono što je u vezi sa ovim zakonom jeste, postavio sam jedno poslaničko pitanje i dobio odgovor danas. Radi se o tome da sam pitao koliko ima stambenih zgrada, odnosno stambenih agencija u Republici Srbiji, koliko ima zaposlenih, koliko ima pravnika, ko ih zastupa i po kom osnovu i koliko su stanova izgradili i u kojoj godini? I sad zamislite, gospodine predsedavajući, kaže – gradska stambena agencija Kragujevac zaposlila je pravnika sa položenim pravosudnim ispitom koji zastupa pred sudom i drugim državnim organima. Za potrebe zastupanja pred sudom Kragujevac angažovala je advokata samo u 2009. godini, a troškovi zastupanja su iznosili 16 hiljada dinara. Imate gospodo agenciju koja ima pravnike, kao što je slučaju u Pančevu, ima zaposlenog pravnika, diplomiranog pravnika, angažuje advokate, privilegovane i ti advokati budu plaćeni mesečno 75 hiljada dinara.

Drugo, sad imate u Beogradu, zastupa Agenciju javni pravobranilac, što je sasvim i logično. Ako je stambena Agencija javnog preduzeća, osnivač je grad ili opština, zastupa javni pravobranilac. U mnogim drugim slučajevima, u drugim opštinama i gradovima je različito, ovo je šarenilo. I sad imate, dakle, negde imaju pravnike, advokate plaćaju 16 ili 25 hiljada, negde 75. Da li to utiče na cenu upravo komunalnih usluga i kod održavanja stambenih zgrada? Naravno da utiče i i da je ovo šarenilo kada su u pitanju agencije zaista nered, ne može biti veći. Ali, šta je u pitanju? U pitanju je da zaposlimo naše rođake, prijatelje i kumove ili članove po feudalnom sistemu iz koje partije ko treba da bude direktor direkcije, ko treba da bude zamenik, ko pomoćnik, ko savetnici i ko da budu izvršioci i koliko treba da dobiju reprezentaciju i kolike plate, a s druge strane koliko treba da naknade oni koji podnose zahteve, koliku naknadu treba da plate?

Što se tiče zakona o podsticaju građevinske industrije, svetska ekonomska kriza najsnažnije se obrušila na građevinarstvo i industriju građevinskih materijala, a Vlada Republike Srbije oskudno je reagovala na probleme koji su iz toga stvoreni. Adekvatnim nereagovanjem ova grana prolazi kroz najteži period od svog postojanja. Šta je to što bi Vlada Republike Srbije preko svojih uredbi i skupštinskih odluka trebalo da uradi? Reprogram stvorenih obaveza kod države, javnih preduzeća i poslovnih banaka na tri do pet godina, da oslobode preduzeća blokade po tim osnovama. Omogućavanje privrednim subjektima korišćenje kredita sa kamatama na nivou evropskih zemalja 0,5% do 0,2%, Euribor na duži period, umesto sadašnjeg kredita čije su kamate između 10 % i 15% koje građani treba da plate, a za obaveze prema državi kamate su između 20 i 30 posto.

Reprogram i krediti moraju se odobriti i preduzećima koja su u blokadi, a koja imaju zdrave programe za oživljavanje. Po sadašnjem zakonu ne mogu se odobriti krediti preduzećima koja su u blokadi. Trenutno je u blokadi preko 60 hiljada pravnih lica i ona nemaju pravo na ostvarivanje kredita. Prevedeno na živo, to znači da u zdravstvene centre na lečenje treba da idu samo zdravi, bolesni nema šta tamo da traže.

Izmena Zakona o stečaju, stečaj se sprovodi nad preduzećima koja su određena u vreme blokade. Praktično, to znači da su se stvorili uslovi da se pokrene stečaj između 20 i 30 hiljada preduzeća što će ostaviti bez posla radnike i angažovati preko 20 do 30 slučajeva stečajnih upravnika, a to znači ugasiti privredu i zapošljavati administraciju, a stečajni upravnici da se bogate po običaju.

Stopa poreza 18% predlaže se za smanjenje stope na 8,4%, a kod gradnje škola, obdaništa i objekata od opšteg interesa ukinut je PDV. Korišćenje domaćeg materijala u funkciji energetske efikasnosti objekata, zidanje objekata, itd, da ne bih oduzimao vreme kolegi koji će govoriti o tome, samo bih želeo, gospodo iz ministarstva, da vas podsetim da je ne zabeležen slučaj u Srbiji, kao što je to slučaj u Pančevu. Naime, vojna zgrada građana je 60-ih godina i dobila je određenu površinu za korišćenje zgrade, zemljište pod zgradom, zemljište za održavanje zgrade i izgrađen je na sodari park. Sada profiteri, urbanistička mafija, sada izdejstvuje dozvolu da gradi u sred parka pred zgradom Georgije Dimitrova dva do četiri i sad hoće da pravi taj privatnik koji je iz Inđije, ali me čudi kako on dođe iz Inđije u Pančevo, dobije lokaciju. Bivša lokacija je bila korišćenje i vlasništvo preduzeća konstruktor, a sada je to konverzijom prešlo u privatne ruke i u sred parka, pred zgradom 2A, 2B, 2-4 i 2C, u sred parka taj moćnik i mafijaška grupa, da li je to iz Inđije pravi vlasnik, videćemo, ali građani kukaju i mole da budu zaštićeni od strane nadležnog ministarstva, jer i grad Pančevo ovde mora imati odgovornost ukoliko izda građevinsku dozvolu i da građani ne mogu da priđu svojoj kući, jer će na taj način biti zagrađeni, neće moći da raspolažu stanovima, da koriste stanove, nemaju gde sa autom da priđu, jer ovaj graditelj treba da gradi dve stambene zgrade u sred parka. To vam je građevinska mafija.

Drugo, nadziđivanje. Sećate se šta je sa nadziđivanjem. Kriminal do kriminala. Zato glasanje za Predlog zakona o stanovanju i izgradnji stambenih zgrada je predvideo mogućnost da mafijaši mogu da kupe krovove i da na njima zidaju spratove i na taj način ugroze građane, one koji stanuju na nižim spratovima.

Pomenuo bih jednog privrednika koji kuka i govori o tome da se radi o velikoj nepravdi i da nema reda i da privreda crkava, a to je ciglana "Igma", njih je takvih u Vojvodini više, sada mnogi od njih zatvaraju ciglane jer nemaju da plate, a to je, u pitanju je ciglana "Igma" i gospodin Ljubodrag Knežević, koji je direktor i koji se obraća svim državnim organima, da se spasi veliki broj radnika, da ostanu da rade, da ne ostanu bez posla. Međutim, kao što vidite, Vlada malo vodi računa o privrednim resursima i malim privrednicima kako treba da ostanu. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Zoran Krasić ima reč. Imate još 15 minuta i 10 sekundi.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Kada bude 15 minuta i devet sekundi upozorite me da vas častim onu jednu sekundu, da zapalite u Brisel.

Da krenemo sa ovim evropskim zakonima. Stičem utisak da vi niste obavešteni da od EU nema ništa. I dalje ste zapeli sa ovim evropskim zakonima. Kad se pogleda izjava o usklađenosti vidimo mućak, ovo nema sa čim da se usaglasi u EU. Znači, vi sada ovde varate građane Republike Srbije, kažete da donosite proevropski zakon, a na poslednjoj strani vidimo, niste ga čak ni preveli na vaš maternji jezik, engleski.

Da krenemo redom, imamo ovaj epohalni zakon od prošle godine koji je bio namenjen da se spasi građevinska industrija.

Kako ste je spasili? Država i dalje duguje za izgrađene objekte. Znači, oni koji su radili za državu, gradili nešto, država im nije platila. Sada, ako država nije platila, kako mi da verujemo kada vi donesete neki zakon ili kad nešto predlažete? Ja vam ne verujem, to znate i sami, a ni vi ne verujete. Ne veruje vam ni 80% građana Republike Srbije.

Idemo dalje. Vi kažete da građevinska operativa ne radi. Ne znam gde vi živite. Odite u Rakovicu, sve što je moglo da sa nadzida, nadzidano, sve što je moglo da se poruši, porušeno i napravljeno novo. Ko je na čelu te organizovane grupe? Bojan Milić, rođak ovog Radojka. Ali, ako vam nešto nije jasno, pitajte Borisa Tadića, i on tamo zna. Možete i Ivicu Dačića da pitate, i njegov tast je tamo zamenik predsednika opštine. Tamo cveta gradnja, ljudi.

Dve, zamislite, dve asfaltne baze u Rakovici. Koja to opština ima dve asfaltne baze? I kamenolomi i šta se sve tamo radi. A, vi dođete u Skupštinu, pa kažete – moramo zbog onih tesara iz Crne Trave da menjamo zakon. I, šta ste napravili? Mešanje karata. Evro šansa. Nova evro šansa.

Imamo reklame gde Mišković ne može da proda "Belvil". Je li tako? Znači, ima višak stanova. Ne može čovek da proda. Malo, malo kad se prošetate Beogradom vidite piše – "sale", pa piše – "for rent". Kada dođu ovi iz Kragujevca, oni znaju odmah da je na prodaju. Pa, to "sale", to nije KiM. Vi ste hteli da to ide na prodaju, ali…

Ti nemoj da se penješ, pošto nemaš planinarsku dozvolu, i budi miran. Uzeću skalper, ima da te skinem.

Proevropski se ponaša. Znate, gospođo Đukić-Dejanović, mi smo iz EU dobili kišu, sneg, grad, bombe i paradu ponosa. Pa, prepoznajte se. Šta da radim?

Zašto je interesantna građevinska operativa? Zato što je lepa krađa, ona može i da se legalizuje. Da li se neko seća one firme "Montera"?

(Vjerica Radeta, sa mesta: One žute?)

Pa, sve su one žute. I onih tramvaja što se sudaraju u Beogradu zbog "Montere". Ko beše vlasnik? A čija žena radiše za "Monteru"? Nešto se priča o nekom "Interkopu" iz Šapca. Neki kažu da Duško Petrović ima neke veze. Ja ne znam. Verovatno ni vi ne znate. Onda imasmo onog mladog socijalistu Radenkovića, pobeže iz "Železnice", a sad je direktor "Dedinje Visokogradnja". Opala! Nauči i on građevinarstvo. Ko ode u onu veliku firmu na Novom Beogradu? Onaj što je bio u "Jugorosgasu", Zečević, zvani Zeka.

Čekajte, koga mi pomažemo ovde u građevinskoj industriji? Tesare i dunđere iz Crne Trave? Ne, ljudi, nego ste se isparcelisali koliko kome, a država da stane iza projekata jer je to neophodno. Šta ste sve natrapali ovde, ljudi moji, u ovom obrazloženju? Ne mogu da čitam ovo da trošim vreme. I onaj vaš Tadić obeća narodnu kancelariju, pa dobismo narodne kuhinje.

(Predsednik: Opsednuti ste pojedincima, ne bi bilo loše da se vratite na dnevni red.)

Te pojedince, gospođo Đukić-Dejanović, ne zarezujem za crvljivu šljivu, verujte mi. Evo, iskreno, otvorio sam se, iskreno vam kažem. Ne mogu to tako. Vidite, oni koji idu u Brisel, kada kažu – k nozi, znate kako ja njih mogu da cenim? Ne mogu ja njih da cenim. Nisam njima opsednut. Gospođo Đukić-Dejanović, kada komšijska krava pređe u vaše dvorište i napravi štetu, vi ne tužite kravu nego gazdu. Ne pridajem nikakav značaj lutalicama, nego gazdi. Gazda je u Briselu, Angela Merkel. Ona je naš politički protivnik. Ovi liliputanci ovde koji misle da na sitnim prevarama mogu nešto da naprave, ne može više to da prođe, gospođo Đukić-Dejanović.

(Predsednik: Niste me razumeli, pokušavam da vas fokusiram ka temi.)

Kako da ne. Pa, vi niste čitali Predlog zakona. Pa, ovo je proevropski zakon, broj "2011" menja se brojem "2012", po evropskim standardima. Kako vam nije jasno? Pa, vi niste čitali Predlog zakona? Onda da vam ja objasnim. Kaže ovako – predloženi zakon će imati sledeće pozitivne efekte, pazite - prevazilaženje negativnih efekata svetske ekonomske krize. Hajdete ljudi, molim vas, ovo je Skupština, nije humoristička serija. Koji negativni efekti svetske ekonomske krize? Ovde postoji mentalna kriza sa ovom vlašću. Ko je na vlasti? Ovi što su glasali iz Bodruma. Iz Bodruma glasali, gospođo Đukić-Dejanović, ovi što su vas izbacivali iz bolnice 2000. godine. Oni kažu – svetska ekonomska kriza trese Srbiju. Srbiju trese hepatitis "d", vladavina žutice Demokratske stranke.

Ja vam kažem, jedno se priča, drugo se radi. Otvaramo narodnu kancelariju, a dobijamo narodne kuhinje. U Srbiji nekada je Crna Trava bila simbol za statističku rupu, sve crno, crno. Dosetio se Boris Tadić da napravi pečat. Sada je izlupao po celoj Srbiji i sada je Crna Trava u svakom mestu. Crna Trava je u Beogradu i u Subotici. Sada dođe Dulić i priča kako će epohalno nešto da se reši. Šta će epohalno da se reši, osim što će da podele pare međusobno? Što ne zaustaviste onog Đelića? I on je pričao o svetskoj ekonomskoj krizi. Došao sa dve kesice kod tetke. Šta sada ima? Dao ostavku, pa ide. Neće, nama treba zakon o izgradnji zatvora, ustanove za prevaspitanje. To nam treba. Treba da raščistimo čiji se roditelji pozivaju na ministre ili državne sekretare, a u gradnji su. Pa i Homen i Oliverov otac.

Državni interes, za čas imate 126, proglasite državni interes, puji pike, ne važi se, a što se tiče Odbora za Kosovo i Metohiju, to vas ne interesuje. Sedmi ili osmi put se odlaže sednica, ne mogu da dođu ona dva dilbera, ne mogu. Šta ste ovde sve napisali, ljudi moji? Kaže – rešavanje trenutne prezaduženosti građevinskih preduzeća. Što ne platite građevinskim preduzećima ono što ste dužni? Što ne isplatite ono što su građevinci uradili? Ne, svesno, namerno. Zašto? Da bi se uspostavili novi monopoli. Ko će da bude na čelu tih novih monopola? Ovi što demonstriraju veliki koalicioni kapacitet. Ogroman koalicioni kapacitet. Gde su pare? Uzmi sve što ti život pruža, danas si cvet, sutra si Nikola, uvela ruža.

Sada građani Republike Srbije treba da budu oduševljeni zato što se na televiziji pojavljuju razni tipovi i samo menjaju kacige od jednog do drugog gradilišta. Počeo Tadić da obećava zapošljavanje ljudi. Čuvajte radne knjižice, biće otpuštanja. Ista vam je matrica, kao kada je Mlađan došao da kaže – besplatne akcije – 1000 evra. Pre tri-četiri meseca kaže – aman, ljudi, pa morao sam da vas lažem da bi Boki bio izabran za predsednika u drugom krugu. I, koja je razlika između onog zakona i ovog zakona i svih vaših zakona? Prevara. Ali, neko se masti u toj prevari.

Tu je napravljeno nacionalno pomirenje. Potpisan je sporazum. Šta kaže u tom sporazumu Boris Tadić? Izvini, Dačiću, što smo isporučili Miloševića. Šta njemu odgovara Dačić junački? Ako, Boki, mogli ste i ranije, da završite posao. Bitne su pare. Bitne su evropske integracije. Bitna je nagrada "bambini". Bitna su odlikovanja.

Svetski broj jedan - ministar finansija "bambino". Bitno, Evropska unija vas tapše kada dođete do kolena. Bravo "cuki", dobar si bio. Idi dalje, nastavi dalje da uništavaš Srbiju. E, neće to tako više da bude , moraće to da preokrene. Videli su ljudi o čemu se radi.

Znači, imamo Predlog zakona kojim se 2011. menja u 2012. sa ciljem da se nastavi pljačka. Zašto da se nastavi pljačka? Malo je opljačkano do sada, ima tu još prostora. Šta reče Dušan Petrović pre nedelju dana – nama je važan status. Zašto- da priđemo fondovima, da zgrabimo. Kome da bude dobro? Njemu, Boži, Oliveru Duliću, proevropskim strankama i menjaćemo kacige: žute, crvene, obilazićemo gradilišta, ima da se sekiramo, ima da se patimo, dok je kamera uključena da građani shvate o čemu se radi. Zašto da shvati o čemu se radi? Promenila se i narodna izreka u Srbiji. Od kada ste upropastili vojsku, više nema onoga "vojska o skraćenju", ali je ostalo ono "političari o poštenju", neki koji idu, obilaze gradilišta, epohalno, mostovi se otvaraju, narod nema za hleba.

Šta bi sa Narodnom kancelarijom za pritužbe građana? Ne pominjete je tri godine uopšte. Šta beše sa socijalnom pravdom? Krvavi borac za socijalnu pravdu, ona je vaš Bajatović sa 1.350.000 mesečno. Zlopati se, jadnik, da sva usta budu sita.

Dokle mislite da će ta prevara da ide? Neće više to. Srbija je svesna: "u se i u svoje kljuse", Srbija nema alternativu, EU nije na agendi srpskog naroda. Posle 11 godina prevara, maske su pale, proevropske stranke, idete u zaborav, a moraćemo da pravimo zatvore radi prevaspitanja, ukoliko ima vremena za prevaspitanje, mada ima i beznadežnih slučajeva, to moramo da primetimo. Kada se radi o beznadežnim slučajevima, onda ono iz Biblije "motka je iz raja izašla".

Gospođo Đukić-Dejanović, imate još minut i nekoliko sekundi, požurite, lepo se obucite, povedite i Nikolu i pravac u EU, tamo vam je mesto.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, a niko, ko nije iskoristio pravo iz člana 96. Poslovnika, se ne javlja za reč, zaključujem zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o izmenama Zakona o stanovanju i Predloga zakona o izmenama Zakona o podsticanju građevinske industrije Republike Srbije u uslovima ekonomske krize.

Poštovani narodni poslanici, napravićemo od 13,00 do 14,00 časova pauzu. To je vreme u kome će biti organizovani koktel u našem centralnom holu, povodom desetogodišnjice rada Kancelarije Parlamentarne skupštine Saveta Evrope.

Pozivam vas da uzmete učešće, u ime organizatora, dakle, predstavnika Kancelarije i radujem se što ćemo biti skupa na tom koktelu. Izvolite.

(Posle pauze)

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Poštovani poslanici, počinjemo popodnevni rad.

Obaveštavam vas da je, saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, predsednica Skupštine, gospođa Slavica Đukić-Dejanović, povodom zajedničkog načelnog pretresa o predlozima zakona iz 5, 6, 7, 8. i 9. tačke dnevnog reda, pored predstavnika predlagača, mr Verice Kalanović, potpredsednika Vlade i Nebojše Ćirića, ministra ekonomije i regionalnog razvoja, pozvala da sednici prisustvuju i Goran Radosavljević, državni sekretar u Ministarstvu finansija, Dejan Hadžić, viši savetnik u Ministarstvu finansija, Zvonko Obradović, direktor Agencije za privredne registre i gospodin Miladin Maglov, registrator u Agenciji za privredne registre.

Saglasno odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički načelni pretres o predlozima zakona iz dnevnog reda po tačkama 5, 6, 7, 8. i 9, a pre otvaranja zajedničkog načelnog pretresa, podsećam vas da, shodno članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova i da se raspodeljuje tako da poslaničkoj grupi Za evropsku Srbiju pripada jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; poslaničkoj grupi SRS - jedan sat, osam minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Ujedinjeni regioni Srbije - 28 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Napred Srbijo - 25 minuta i 12 sekundi; poslaničkoj grupi DSS - Vojislav Koštunica - 24 minuta; poslaničkoj grupi SPS - JS - 18 minuta; poslaničkoj grupi LDP - 14 minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Nova Srbija - 10 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Manjina - osam minuta i 24 sekunde i poslaničkoj grupi PUPS - šest minuta.

Saglasno članu 96. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanici koji nisu članovi nijedne poslaničke grupe imaju pravo da govore svako po jednom do pet minuta.

Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika, što je u skladu sa članom 96. stav 4. Poslovnika.

Obaveštavam vas da su poslaničke grupe ovlastile da ih po ovim tačkama dnevnog reda predstavljaju: narodni poslanik Zoran Kasalović, poslaničku grupu SPS - JS; narodni poslanik Milorad Buha, poslaničku grupu SRS i narodni poslanik Mladen Grujić, poslaničku grupu NS.

Saglasno članu 157. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički načelni pretres o PREDLOGU ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AGENCIJI ZA PRIVREDNE REGISTRE, PREDLOGU ZAKONA O POSTUPKU REGISTRACIJE U AGENCIJI ZA PRIVREDNE REGISTRE, PREDLOGU ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA, PREDLOGU ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PREUZIMANJU AKCIONARSKIH DRUŠTAVA I PREDLOGU ZAKONA O IZMENI ZAKONA O OSIGURANJU.

Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč?

Odbor za finansije – narodni poslanik Branka Ljiljak, zamenik predsednika Odbora? (Ne)

Zakonodavni odbor – narodni poslanik Vlatko Ratković, predsednik Odbora? (Ne)

Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč?

Čim dođe predlagač, ja ću je pitati, a sada je sednica Vlade u toku i ministarka će izaći, odnosno potpredsednica, doći će i ovde će nam se pridružiti.

Predstavnik predlagača će dobiti reč čim dođe.

Za reč se javio ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SRS, gospodin Milorad Buha. Izvolite.

Milorad Buha

Srpska radikalna stranka
Gospodine predsedavajući, mislim da bi bilo primereno da ovlašćeni potpredsednik Vlade za ove tačke dnevnog reda izloži osnovni koncept, pošto se radi o nekoliko sistemskih zakona, vrlo bitnih, koji u praksi menjaju određene oblasti i definišu ih na potpuno drugi način. Bilo bi primereno da prvo dobijemo uvodno obrazloženje, da bismo mogli na temelju tog uvodnog obrazloženja dati adekvatan sud i predložiti određene stvari sa aspekta svake političke stranke koja će učestvovati u ovoj raspravi. Nećemo ništa izgubiti ako sačekamo 15 ili 20 minuta, a dobićemo mnogo, jer ćemo dobiti uvodno obrazloženje predstavnika Vlade.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
U toku je sednica dve Vlade – Republike Srbije i Republike Srpske, koja treba da bude završena svakog momenta.

Dobili ste blagovremeno predloge zakona. Uz predloge zakona, svakako ste dobili i prilično jasna obrazloženja zašto se predlažu zakoni i zašto se predlažu izmene i dopune. Prema tome, nije smetnja da mi radimo, time što ovlašćeni predstavnici i predsednici poslaničkih grupa imaju pravo da i na kraju iskoriste sve svoje vreme. Dakle, ja ne vidim zašto bi to bio problem?

Obaveštavam vas da su saglasno članu 96. stav 4. Poslovnika Narodne skupštine, do otvaranja zajedničkog načelnog pretresa, prijave za reč u pisanom obliku, sa redosledom narodnih poslanika, podnele poslaničke grupe NS, SRS i SNS a pravi se spisak.

Određujem pauzu od 15.00 minuta. Hvala.

(Posle pauze.)

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Pozdravljamo potpredsednicu Vlade, gospođu Vericu Kalanović.

Nastavljamo sa radom nakon sugestija narodnih poslanika tamo gde smo stali, a to je na pitanju predstavnici predlagača, gospođi Verici Kalanović, da li želi reč.

Gospođo Kalanović, imate reč.

Verica Kalanović

Dame i gospodo, pred nama su tri zakona koja predlažemo da spojimo u jedinstveno i predstavljanje i diskusiju.

S obzirom na to da su međusobno vezani, da jedan utiče na realizaciju i implementaciju drugog i zbog toga dozvolite mi da ja objedinjeno govorim o sva tri zakonska predloga. Radi se o: Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima, Zakonu o postupku registracije u Agenciji za privredne registre i Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za privredne registre.

Kao što se sećate i kao što veliki broj korisnika Zakona o privrednim društvima se seća, u maju mesecu smo imali raspravu i usvajanje Zakona o privrednim društvima. Gotovo nepodeljeno mišljenje i ovde u Skupštini i među korisnicima, privrednim društvima, u stručnoj javnosti, ovaj zakon je ocenjen kao jedan od sistemskih zakona, od zakona koji će veoma značajno da unapredi oblast za koju se donosi.

Veoma sam zadovoljna što je ovaj zakon bio u žiži javnosti među privrednim subjektima sa kojima sam se sretala i posle njegovog donošenja.

Meni lično, ali važnije od toga što su meni kao pojedincu, ali i predstavnicima Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj, nadležnim institucijama, dostavljeni su predlozi koji su se odnosili na njegovu primenu. U jednom trenutku se pojavilo na desetine predloga koji su vezani za unapređenje implementacije ovog zakona.

Upravo zbog toga ću danas predložiti izmene i dopune 25 članova Zakona o privrednim društvima koje se odnose upravo na to, na njegovu što kvalitetniju, bolju implementaciju. Videćete o čemu se radi.

Ono što, čini mi se, jeste najvažnije u ovom trenutku jeste da zakon nema odloženu primenu. Sećate se kada smo donosili zakon, doneta je odluka da početak primene bude 1. februar 2012. godine. To je istovremeno značilo da od početka primene zakona se u skladu sa zakonskim odredbama uđe u postupak preregistracije sa novim podacima koji su bili predviđeni zakonom u roku od naredna tri meseca, znači do kraja aprila 2012. godine.

Naravno da za sva nova privredna društva važi zakon o novom postupku registracije ili, tačnije rečeno, postupku registracije po novim pravilima.

Ono što su privrednici u međuvremenu izrazili kao svoju bojazan jeste da je ovaj vremenski period takav da bi u samim njihovim aktivnostima moglo da dođe do smanjenja efikasnosti rada privrednih društava, a izazvalo bi i određene troškove.

Smatramo da se ove aktivnosti, vezane za preregistraciju kod privrednih društava koje već postoje, mogu raditi uporedo sa redovnim aktivnostima i zato je predlog ovog zakona da se registracija produži odnosno da se postupci vezani za registraciju produže do kraja drugog kvartala 2012. godine da se prijave podnesu do 15. jula 2012. godine. Šta će to značiti? Za one koji su spremni da već od 1. februara 2012. godine uđu u preregistraciju, moći će to da urade. Za one koji smatraju da će im to predstavljati dodatni trošak, preporuka da to usklade sa svojim redovnim

aktivnostima koje su obavezne u prvoj polovini godine i uz smanjenje troškova i uz obezbeđenje efikasnosti to urade u prva dva kvartala. Jasno, oni koji registruju novo privredno društvo od 1. februara 2012. godine će to raditi u skladu sa novim zakonom o privrednim društvima.

Druga stvar i drugi deo u zakonu o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima odnosi se na deo gde se predlaže da se brišu oni članovi koji administrativno likvidiraju preduzeća. Tačnije rečeno, sva ona privredna društva koja iskazuju gubitke veće od vrednosti kapitala predviđeno je da se administrativno ili automatizmu brišu u ovom zakonu.

Zašto smo se u ovom trenutku odlučili za ovakve izmene i dopune. Pre svega zbog toga što u ovom vremenu koje predstavlja vreme otežanih aktivnosti privrednih društava, bez želje da živimo u kabinetima i nesagledavamo i realni svet i realnu ekonomiju, damo šansu i podsticaj svim onim preduzećima koja u ovom trenutku, u trenucima težeg poslovanja ipak prežive i nastave da se bave svojim delatnostima.

U ovom trenutku je preko 24.000 onih koji su u 2010. godini iskazali gubitke koji su veći od kapitala koji imaju. Mi se duboko nadamo da će jedan veliki broj onih koji bi danas bili po automatizmu likvidirani ipak ostati i dalje da žive na zadovoljstvu onih koji su vlasnici i onih koji u ovom trenutku rade.

Znači, druga grupa izmena odnosi se na brisanje članova koji definišu automatsko brisanje ili prinudnu likvidaciju privrednih društava koji iskazuju negativne bilanse preko visine kapitala.

Treći deo promena odnosi se na poslovna udruženja i davanje poslovnim udruženjima statusa upravo onog koji danas imaju, znači, udruženja, a ne privrednih društava.

Drugi zakon odnosi se na postupak registracije u Agenciji za privredne registre. Želela bih da vas podsetim da osnivanjem Agencije za privredne registre je uveden postupak registracije privrednih društava kroz Zakon o privrednim društvima. U tom trenutku napravljena je prva baza privrednih društava u skladu sa dobrom praksom razvijenih zemalja i Zakon o postupku registracije se odnosio na postojeća privredna društva, a vrlo brzo je postupak registracije i osnivanje registara se proširio tako da je Agencija za privredne registre imala tri registra.

Međutim, već danas Agencija za privredne registre je proširila broj svojih registara na 15. Mi danas imamo i registraciju javnih glasila i nevladinih organizacija i zadužbina itd. Mi u ovom trenutku vodimo kroz Agenciju za privredne registre registre u 15 različitih oblasti.

Postupak registracije koji je definisan ovim zakonom podrazumeva standardizaciju registracije, kako s jedne strane privrednih društava, koji će zadržati onakav postupak kakav su imale i do sada, uz naravno i poštovanje Zakona o privrednim društvima, ali i svih onih koje u ovom trenutku obuhvataju registri, znači, i nevladinih organizacija javnih glasila i svih obveznika vezanih za privredne registre. Znači, svi oni koji u narednom periodu prolaze kroz postupak registracije će imati istu registraciju kroz prikupljanje podataka. Ti podaci će biti objavljeni. Ti podaci će biti objavljeni, ti podaci se ažuriraju i dostupni su javnosti.

Druga stvar koja je vezana za postupak registracije odnosi se na podizanje efikasnosti, kroz uvođenje principa ćutanja administracije od pet dana. Da podsetim, u ovom trenutku Agencija za privredne registre ćutanje primenjuje samo na privredne subjekte, ali i na činjenicu da se u ovom trenutku broj korisnika u Agenciji za privredne registre sa 350.000 u 2009. godini povećao na 900.000 u 2011. godini.

Šta ovo konkretno znači? To znači da ako nema odgovora administracije iz Agencije za privredne registre za pet dana, podnosiocu zahteva je pravno odobren zahtev. Lično smatram da je ovo pionirski korak u odnosu prema administraciji i birokratiji i da u mnogim oblastima u narednom periodu se ćutanje administracije treba ustanoviti kao pravilo za vođenje administrativnih procedura.

Danas veoma često u kontaktu i sa privrednicima, ali i sa drugim subjektima koji su vezani za Agenciju za privredne subjekte, nailazim na odobravanje najpre onoga što Agencija radi kroz uvođenje principa ćutanja administracije, ali i predlog da se daleko veći broj i procedura i institucija uvede upravo u ovaj princip, kako bi se podigla efikasnost.

Treća stvar je da se isključuje retroaktivno dejstvo upisa, odnosno registracije u svim registrima Agencije. Proceduru registracije inače prati istovremeno objavljivanje podataka na sajtu Agencije i automatsko dejstvo prema trećim licima. Jasan odgovor na pitanje sprečavanja borbe protiv korupcije sadržan je u internim procedurama Agencije. Naime, tačno se zna broj procedura, potrebno vreme, troškovi. Proces je automatizovan da često isključuje ljudski faktor i u odlučivanju po procedurama i u dostavljanju informacija.

Četvrta stvar je da se dodatno pojednostavljuju i smanjuju troškovi postupka registracije automatizacijom postupka. Da podsetim, 2011. godine privreda je donela Agenciji ukupno 152.000 finansijskih izveštaja, od čega je 126.000 ili oko 80% podneto preko interneta primenom besplatne elektronske aplikacije na sajtu Agencije. Samo ova ušteda po privredu Srbije u ovoj proceduri iznosila je preko 50 miliona dinara.

Da podsetim da je i ovaj podatak doprineo da se u jednom trenutku oni podaci koje mere referentne kuće, vezane za poslovno okruženje, podignu za određeni broj poena, odnosno da se Srbija pokaže kao zemlja sa boljim poslovnim ambijentom, što je izuzetno važno u ukupnim aktivnostima privlačenja investitora.

Ovaj zakon koji određuje postupak registracije u Agenciji standardizuje jedinstvena pravila za sve one koji ulaze u postupak registracije. Međutim, nije svejedno na kojoj su visini ti standardi i nije svejedno da li mi u ovom trenutku na daleko nižem nivou standardizujemo pravila za sve one koji ulaze u postupak registracije.

Naprotiv, Agencija za privredne registre i zakoni koje danas predlažem Narodnoj skupštini podižu standarde u skladu sa standardima najrazvijenijih zemalja. U tom smislu, standardi koji se odnose na zadovoljstva korisnika ove ustanove su u skladu sa najzahtevnijim standardima evropskih zemalja, sa ISO standardima.

Ja lično i Ministarstvo za ekonomiju i regionalni razvoj u narednom periodu ćemo insistirati u podizanju standarda u pravcu zadovoljenja korisnika usluga, koje će upravo morati da budu u pravcu standarda koje danas imaju i daleko uređeniji privredni sistemi i daleko razvijenije zemlje nego što je Srbija. Samo podizanjem standarda onih od kojih u najvećoj meri zavisi i standard naših građana možemo da budemo sigurni da ćemo se zalagati za privredu na pravi način, da će privredni subjekti imati ne samo zadovoljstvo, nego i uspešniji rad i današnji zakoni su upravo predloženi u tom pravcu.

Iskreno se nadam da ćete kao i u slučaju Zakona o privrednim društvima shvatiti šta danas znači i postupak registracije i nov predlog postupka registracije i izmene i dopune Zakona o jednoj od najboljih institucija koja se trenutno bavi privrednim subjektima i očekujem da ćete u danu za glasanje podržati usvajanje ovih zakona.