Osma sednica Drugog redovnog zasedanja, 29.11.2012.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja

4. dan rada

29.11.2012

Sednicu je otvorila: Vesna Kovač

Sednica je trajala od 10:15 do 22:05

OBRAĆANJA

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Osme sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 101 narodni poslanik.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno 109 narodnih poslanika, odnosno da su prisutna najmanje 84 narodna poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Prelazimo na traženje obaveštenja i objašnjenja na osnovu člana 287. Poslovnika Narodne skupštine.
Da li neko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa želi da zatraži obaveštenje ili objašnjenje u skladu sa članom 287. Poslovnika?
Reč ima narodni poslanik Neven Cvetićanin.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Neven Cvetićanin

Socijaldemokratska partija Srbije
Poštovana predsedavajuća, uvažene kolege poslanici i koleginice poslanice, svoje pitanje upućujem ministru finansija i privrede Mlađanu Dinkiću i ono se tiče mogućnosti da se u Srbiji izvrši poreska reforma.
Kao što znamo, trenutno na snazi u Srbiji imamo tzv. regresivan poreski sistem, shodno kojem oni koji imaju manje, odnosno siromašniji plaćaju više, a oni koji imaju više, odnosno bogatiji plaćaju manje. Moje pitanje glasi – da li je moguće da u Srbiji izvršimo temeljnu poresku reformu sa uvođenjem tzv. progresivne poreske stope, koja će biti veća za one koji su bogatiji, a manja za one koji su siromašniji? To, rekao bih, nije blisko samo socijaldemokratskom programu, za koji se zalažem kao predstavnik SDPS, već je blisko i zdravom razumu.
Ovo pitanje postavljam, ne želeći da budem subjektivan, ministru u koga mi kao SDPS imamo poverenja. Interesuje me da li bi uvođenje jedne ovakve mere bilo možda loše za našu privredu, da li bi oteralo kapital i da li bi zagušilo privredu? Dakle, u postavljanju ovog pitanja i u sugerisanju ove mere ne želim da budem jednostran, već me interesuje da li može ministar, kad bude u prilici, ili pismeno ili usmeno, da dâ objektivnu analizu ovog problema i da na neki način obavesti Skupštinu da li je jedan ovakav korak moguć.
Dozvolite mi da pri kraju ovog pitanja konstatujem kao sociolog da je danas društvo u Srbiji podeljeno na dva velika dela, na jednoj strani su siromašni, a na drugoj strani su bogati. Ukoliko nešto ne učinimo merama fiskalne politike, nalik na ono što je u Francuskoj uradio socijaldemokratski, socijalistički predsednik Fransoa Oland, bojim se da će jaz između ova dva dela biti sve veći i da oni, ne samo da neće da se razumeju, već bi danas-sutra, ukoliko nešto ne učinimo, mogli da stupe i u konflikt.
Dozvolite mi da pri kraju ovog pitanja iskažem stav SDPS, da mi svakako nismo za to da se ponovo u Srbiji uvodi komunizam i da skraćujemo svakoga ko malo štrči, ko je uspešan i sposoban, ali smatramo da svaki uspešan i sposoban čovek treba da brine o onima koji nemaju toliko snage, o onima koji nemaju snage da se bore u ovom društvu i da bogate ljude treba da učinimo odgovornim i da ih usmerimo da na institucionalni način pomognu siromašnima.
Smatramo, i zato postavljam ovo pitanje, da je sistem progresivnog oporezivanja jedna dobra mera da se učini nešto tako, da napravimo jednu socijalnu mrežu ispod koje niko ne može pasti, a sa druge strane i stepenice za penjanje svakome ko je dovoljno sposoban da nešto učini u ovom društvu.
Konačno, na samom kraju, želim da kažem da je stav SDPS da se teret krize ravnomerno rasporedi na sve građane, a ne kao do sada da teret krize najviše podnose oni siromašni. Uvažavajući ministra Dinkića i njegov rad u potpunosti, smatramo da kao školovan ekonomista i čovek koji je trenutno na poziciji na kojoj najbolje vidi mogućnost svih ekonomskih mera može da odgovori na ovo pitanje.
Konačno, zaključujem ovo pitanje o mogućnostima da se u Srbiju uvede progresivan sistem oporezivanja, kako bi merama fiskalne politike pokušali da ujednačimo bogate i siromašne i da smanjimo taj jaz koji je u našem društvu sve veći i veći. Hvala vam na strpljenju i unapred se zahvaljujem ministru na odgovoru.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Mirko Čikiriz. Izvolite.
...
Srpski pokret obnove

Mirko Čikiriz

SPO-DHSS
Postaviću Vladi Republike Srbije jedno pitanje, koje je po stanovištu SPO ključno pitanje za budućnost Srbije. To je pitanje na kome smo insistirali da se reši u narednih 12 godina. Postavljali smo ga svim vladama i donosili naš program o decentralizaciji Srbije, o borbi protiv bele kuge. Upozoravali smo na katastrofalnu demografsku situaciju, ali realno nijedna vlada zadnjih 20 godina ništa nije preduzela po ovom pitanju.
Pre postavljanja konačnog pitanja, izneću neke dramatične demografske podatke koji se odnose na demografsko stanje u Srbiji. Od 4800 seoskih naselja u Srbiji, u 1200 naselja najmlađi stanovnik ima više od 60 godina. U narednih 25 godina nestaće, ako se ništa ne preuzme, 25% postojećih sela od 4800. Na tržištu rada je sada nezaposleno oko 3200 agronoma i oko 30.000 sa srednjom poljoprivrednom školom koji mogu dati veliki doprinos oživljavanju sela. Mislimo da je bila pogrešna odluka ministra poljoprivrede da onim 1700 diplomiranih agronoma, koji su imali važnu ulogu u edukaciji i pripremi naših poljoprivrednika za evropsku poljoprivrednu politiku, da otkaze.
U 2012. godini je 2000 manje đaka prvaka u odnosu na 2011. godinu. Više je živih stanovnika starijih od 65 godina nego dece do 15 godina. Ako se ovako nastavi do 2030. godine, imaćemo 700.000 stanovnika u Srbiji manje nego 2012. godine. Svake godine u Srbiji nestaje stanovnika za grad veličine jedne Rume ili jedne Jagodine. Prosečna starost stanovnika je preko 41 godinu u Srbiji i spadamo u najstarije evropske narode. U 370 sela u zadnjih 10 godina nije rođeno nijedno dete.
Mislimo da je zaista dosta svakodnevne priče o važnim političkim, društvenim i ekonomskim temama, a po stanovištu SPO ova po nama najbitnija tema se svesno ili nesvesno gura u drugi plan, a mi razloge za to zaista ne vidimo. Zbog toga mislimo da je potrebna hitna intervencija i strategija države da se ovaj negativan trend što pre zaustavi.
Svi demografski podaci pokazuju da se nastavljaju negativni trendovi u demografiji. Da broj rođene dece opada, da broj umrlih se povećava, da je stopa prirodnog priraštaja više od dve decenije negativna, da u zadnje tri godine brzina kojom se smanjuje broj stanovništva naše zemlje je utrostručen u odnosu na period od 1991. do 2002. godine.
Pitanje opstanka sela biće nemoguće rešiti ako se bude čekalo samo pet do deset godina, to upozoravaju demografski stručnjaci. Samo Beograd, Niš, Novi Sad imaju pozitivan priraštaj stanovnika, ali se on pre svega pravda ekonomskim migracijama, a ne nekim drugim merama. Pre svega to se odnosi na to da se pustoše i dalje krajevi Srbije, posebno istočna i jugoistočna Srbija, ali i Šumadija i Vojvodina i južni Banat. Zapanjujući je porast brzine kojom se demografski prazne pogranični regioni države. Demografski su ostarile opštine na jugoistoku Srbije, posebno na jugoistoku. Intenzitet porasta broja stanovnika samo je prisutan zbog ovih ekonomskih razloga u ova tri grada.
Da zaključim, SPO smatra da ćemo mi pored postojećih problema na KiM imati neko novo Kosovo u našoj Srbiji, ako se nastavi neodgovorna državna politika u ovom smeru. Samo jaka, snažna Srbija može zaštititi ne samo svoje građane unutar Srbije, nego i građane van teritorije naše Srbije. Mislimo da je ovo pitanje koje daleko prevazilazi bilo koje političke stranke i očekujem brzi odgovor Vlade šta će u ovom smeru preduzeti jer vremena za čekanje više nema. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodna poslanica Judita Popović. Izvolite.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Hvala vam gospođo predsedavajuća.
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, zamolila bih za malo tišine, a ne zbog poštovanja prema meni nego zbog poštovanja prema ženama koje su obolele od raka dojki ovde u Srbiji, a nisu pri tom dobile odgovarajući medicinski tretman.
Postavila bih pitanje i uputila ga Ministarstvu zdravlja i ministarki zdravlja. Naime, Srbija ima 3.500 obolelih, novoobolelih žena godišnje od raka dojke. To je jako visoki procenat novoobolelih. Jako je visoki procenat mortaliteta na godišnjem nivou, a to je 1.600 žena godišnje. Dakle, godišnje umre od ove opake bolesti. Srbija ima još i 30 mamografa. To su oni mamografi iz donacije Japana u vrednosti od pet miliona evra koji nisu u funkciji. Dakle, pored svega toga Srbija ima i ogroman dug koji pretvara novim zakonskim predlogom u javni dug zato što zdravstvene ustanove duguju ogroman novac, 13 milijardi dinara veledrogerijama.
Dakle, to je sve ono što Srbija ima, a šta Srbija nema? Srbija nema odgovornosti prema građanima i građankama ove države. Zato se mi pitamo gde mi tu odgovornost možemo da pronađemo. Pitam ministarku finansija, izvinjavam se, ministarku zdravlja, a veoma je povezano i sa Ministarstvom finansija, šta će uraditi da ove mamografe stavi u funkciju? Jer oni pre svega nisu u funkciji zato što nema radiologa koji bi mogli da rade na njima. Dakle, nema obučenog kadra, navodno traži se sada nova donacija od Japana kako bi se obučili radiolozi i tehničko osoblje da bi se ovi mamografi stavili u funkciju.
Dakle, to se neka vrsta državne sramote još više množi jer ukoliko vi primite jedan poklon, a taj poklon na ovakav način derogirate, očekujete još i novi poklon, šta reći o vlasti koja ima neke ambicije da postane ozbiljna vlast.
Dakle, ukoliko dve godine nije bilo dovoljno da se obuče radiolozi i tehničari da rade na ovim mamografima, a da pri tom raste broj obolelih žena godišnje i raste mortalitet od ove opake bolesti, kada misli Ministarstvo zdravlja da preduzme konkretne korake? Kako misli da obuči radiologe? Kad misli da obavi sve ono što je potrebno da se završi njihova obuka? Koji rok traži da se i poslednji mamograf stavi u funkciju?
Znate, postavila bih pitanje i da li će neko odgovarati za dve godine kašnjenja korišćenja jednog jako humanog i lepog poklona strane države. Prilike za traženje odgovornosti imamo s obzirom da je Ministarstvo zdravlja u prethodnih osam godina držalo između ostalog i ova stranka koja trenutno ima ministra finansija. Dakle, polovinu sadašnje Vlade čine ministri koji su radili i u prethodnoj Vladi. Prema tome prostora za pronalaženje odgovornosti bi moglo da se nađe i bilo bi zaista korisno da se taj prostor i pronađe i da se napokon jasno kaže ko je odgovoran jer se dve godine ne koriste tako potrebni mamografi u opštu korist građana i građanki Srbije, a pre svega u korist onih žena koje obole od raka dojke.
Dakle, veoma je konkretno pitanje i zaista tražim odgovor da se napokon kaže kada mislite da završite postupak stavljanja u funkciju mamografa koje već imamo. Hvala vam.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodna poslanica Milica Radović. Izvolite.

Milica Radović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Dame i gospodo narodni poslanici, moje pitanje se nadovezuje na ovo o čemu su govorili gospodin Čikiriz i gospođa Popović. Svoje pitanje upućujem premijeru. Naime, premijer je u svom ekspozeu koji nam je obrazlagao ovde rekao da će jedan od prvih zadataka koje će Vlada preuzeti biti hvatanje u koštac sa belom kugom i sa biološkim nestajanjem stanovništva.
Takođe, moram da kažem i da ponovim ono o čemu je ovde bilo reči prošlog četvrtka u ovom delu sednice. Reč je o tome da je na žalost treći tender za uključivanje privatnih ustanova u projekat vantelesne oplodnje o trošku države propao. Osnovno je pitanje da li je RFZO u vrlo kratkom periodu od svega par meseci dva puta odustao od svog tendera ili je tender propao zbog manjkavosti administrativne prirode.
Meni je prosto neverovatno da bi jedna specijalna bolnica za lečenje steriliteta našeg čuvenog genetičara gospodina Stojkovića, bila u stanju da fingira namerno greške popunjavajući dokumentaciju da ne bi došla na listu bolnica u kojima se obavlja veštačka oplodnja o trošku države. Ali, naravno da mi odgovor na ovakvo pitanje nemamo, ali sumnja u svakom slučaju postoji u pogledu onog obrazloženja koji je RFZO dao. Jasno je samo jedno da vreme neumitno teče, a da mogućnosti za one koji dugo već čekaju na veštačku oplodnju su sve manje i manje.
Naravno da je ova vest najviše razočarala one parove koji danas čekaju na veštačku oplodnju, a kojih je danas više od 500, ali je svakako razočarala i one građane koji su vrlo svesni opasnosti sa kojom se Srbija, odnosno nacija danas nalazi, a to je velika demografska opasnost. O čemu se radi? U bukvalnom smislu reči Srbija danas demografski umire. Kako drugačije nazvati procese koji kažu da svake godine 30.000 ljudi više umre nego što se rodi.
Kada nestaju gradovi veličine Paraćina samo za godinu dana, a za 10 godina nestane grad veličine Novog Sada. Zamislite samo o kom broju stanovnika se ovde radi. Kako drugačije nazvati to, ako nam škole zvrlje prazne, ne samo u ruralnim sredinama, već su nažalost počele da zvrlje prazne i u centralnim beogradskim opštinama. Kako drugačije nazvati to, kada nam se svako četvrto selo gasi, a kada je prosečan Srbin ušao u petu deceniju života, a u petoj deceniji života se nažalost više ne rađa. Činjenica je da je naša nacija izuzetno stara, a da su nam groblja, nažalost sve mlađa i mlađa.
Postavlja se osnovno pitanje, šta država u ovom trenutku radi? Da li na bilo koji način može da ignoriše stvarnost? Da li preduzima bilo koje mere i da li danas postoji bilo koji preči problem od poimanja i saznanja, da nas jednog dana, u demografskom smislu reči, u vremenskom proteku koji je jako kratak, više ne bude?
Mi kao, naravno, ozbiljna politička stranka, nudimo i pomoć Vladi po pitanju ovog rešenja, nudimo pomoć u pogledu stavljanja na raspolaganje našeg stranačkog programa demografske obnove stanovništva, kao polazište za donošenje konkretnih mera. To radimo zato što smo uradili naš program demografske obnove, zbog toga što je on dobar i zato što nudi konkretna rešenja, koja u ovom trenutku državu ne bi mnogo koštala.
Da li mnogo tražimo, ako kažemo da se iznos roditeljskog dodatka uveća i da se isplaćuje jednokratno, ne samo za rođenje prvog deteta, već za rođenje svakog deteta u ovoj državi? Ja ću da podsetim, u državi Srbiji treba da bude rođeno četvoro dece po jednoj porodici, da bi naš prirodni priraštaj bio pozitivan.
Da li tražimo mnogo kada kažemo da treba da osnuje fond za obnavljanje stanovništva, koji bi se finansirao tako što bi od svake finansijske transakcije, jedan dinar bio usmeren upravo u ovu namenu? To su mali koraci, ali hajde da krenemo od nečega. U svakom slučaju, mnogo bolje nego da ne radimo ništa, kao što je to situacija danas.
Na samom kraju, ja, naravno, apelujem, pozivam Vladu, da ovog postane svesna, bar onoliko koliko je bila svesna u onom trenutku kada je pisala ekspoze. Postavljam pitanje, koje ćete konkretne mere preduzeti, i Vlada i premijer, da se konačno zaustavi proces umiranja države, kako bi nacija bila zamlađena, a kako bi, naravno Srbija počela da rađa? Podsetiću vas, kad nas nema, nema ničega. Hvala vam.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Dušan Milisavljević. Izvolite.
...
Demokratska stranka

Dušan Milisavljević

Demokratska stranka
Poštovana predsedavajuća, želim da postavim pitanje predsedniku Republičke vlade i celoj Republičkoj vladi, o novonastaloj situaciji, gde Republička vlada nije ugovorila poslove odbrane od poplava i redovnog održavanja za teritoriju ispod Save i Dunava.
Od juna meseca je prestalo finansiranje Republičke vlade, poslove odbrana od poplava i redovnog održavanja, i to je dovelo u pitanje bezbednost ljudi i imovine. Objekti za odbranu od poplava su prepušteni sami sebi i neki od njih se urušavaju. Čuvari nasipa, koji su imali ulogu kontrole stanja vodotokova, uzbunjivanja i obaveštavanja u slučaju pojava velikih voda, su povučeni sa nasipa ispod Save i Dunava, jer ne postoji ugovor za obavljanje navedenih poslova, odnosno nisu više ovlašćeni za obavljanje ovih poslova.
Podsećam narodne poslanike Republike Srbije i podsećam Republičku vladu, da smo pre dve godine imali katastrofu u leskovačkom kraju, da smo imali katastrofu poplava u aleksinačkom kraju, i tada je ta šteta od poplava bila enormna.
Pitam vas, pitam Republičku vladu, šta je potrebno da odvojite novac za ovaj deo Srbije? Znam da ova Republička vlada ne vodi računa o Nišu, ne vodi računa o Leskovcu, Vranju, da ne vodi računa o jugoistoku Srbije. Tražila je glasove na ovoj teritoriji, a sada ne vodi računa o ovom najsiromašnijem delu Srbije. Da li ste spremni da nas poplave poplave i da građani sa ove teritorije Srbije nestanu, samo zato što ne vodite o jugoistoku Srbije?
Podsećam vas da prva kiša će izazvati poplave i onda ćemo gledati gospodina Marića sa televizije, koji će reći – pa da smo nekada tu uložili sredstva, bilo bi bolje. Dragi moji, ti kanali, ti bedemi su zapušteni, ne postoji adekvatna odbrana. Životi ljudi su ugroženi i ja vas pozivam, ovo nije politika, ovo je politika borbe za život. Upozoravam vas da kad nastane problem, onda ćemo svi ovde da pričamo neke bajke, a kada treba da odvojite novac, onda za jugoistok Srbije nemate para.
Drugo pitanje je, isto Republičkoj vladi, predsedniku Vlade, vezano za Aerodrom u Nišu – da li je moguće da naš nacionalni avioprevoznik ne može da koristi drugi aerodrom po veličini iz Niša? Da li je moguće da neke druge kompanije lete iz Niša, a da naš JAT ne može leteti iz Niša? Obaveštavam vas da grad Niš odvaja godišnje milion evra za subvencije stranim kompanijama, pa pitam da li postoji mogućnost da Republička vlada, pošto su joj puna usta decentralizacije, da se uvede dva dana leta JAT iz Niša, kako bi Niš, građani Niša, građani jugoistočne Srbije, uštedeli tih milion dinara i investirali ih u nešto što je potrebnije za građane?
Obaveštavam vas da najsiromašniji građani ne lete iz Niša. Oni nemaju ni da žive, pa vas pitam – da li postoji mogućnost da JAT leti iz Niša? Iako već moramo da subvencionišemo iz budžeta grada, odvajanjem od naših građana, ta sredstva da usmerimo barem ka JAT-u. Ako JAT ne želi da leti tržišno, onda je bolje da finansiramo svoju nacionalnu kompaniju, nego da finansiramo "Montenegro erlajns", koji leti sa subvencijama i milion dinara leti iz Srbije, zajedno sa "Montenegro" u nečiji drugi budžet. To je jedno pitanje koje je veoma aktuelno na jugoistoku i molim ministra, predsednika Vlade koji je iz Žitorađe, koji je na jugu Srbije, da obrati pažnju i na ovaj problem.
Završiću sa trećom inicijativom. Kao predsednik Odbora za zdravlje i porodicu, podržavam koleginicu iz LDP. Tražimo odgovornost za bahate direktore, bahate predstavnike Ministarstva zdravlja, koji su napravili javni dug. Ne slažem se sa ministrom finansija, Mlađanom Dinkićem, koji paušalno daje optužbe da je neko drugi napravio taj dug.
Tražimo od gospodina Vučića da ne sprovodi selektivnu pravdu, nego da ispita sve malverzacije u sistemu zdravstva od 2000. godine do 2012. godine. Najveća korupcija u zdravstvu je, velika korupcija povezana sa Ministarstvom zdravlja, povezana sa velikim farmaceutskim kućama, povezana sa direktorima kliničkih centara. Demokratska stranka traži da ne sprovodite selektivnu pravdu, nego da malo pročešljate ministarstva koalicionih partnera i da vidite koje stvarno kriminalac.
Što se tiče mamografa, reći ću vam da ću vam da ću pokrenuti inicijativu kod gospodina De Žera, da ispitamo ...
(Predsedavajuća: Vreme.)
Dozvolite mi par sekundi, da ispitamo investicije EU u sistemu zdravstva, od 2000. godine do 2012. godine i pozvaću gospodina De Žera na taj sastanak u Skupštinu, a pozivam i Republičku vladu da pripremi sve donacije koje je Republika Srbija imala od 2000. godine do 2012. godine u medicinskoj opremi i u finansijama, jer sam siguran da je i tu bilo puno zloupotreba. Hvala vam puno.

Whoops, looks like something went wrong.