Osma sednica Drugog redovnog zasedanja, 30.11.2012.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja

5. dan rada

30.11.2012

Sednicu je otvorila: Vesna Kovač

Sednica je trajala od 10:15 do 17:55

OBRAĆANJA

...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Hvala.
Na član 7. razdeo 26 amandman je podnela narodni poslanik Milica Vojić Marković.
Izvolite.

Milica Vojić-Marković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Hvala gospodine predsedavajući.
Gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, da vas podsetim ovo je parlament Srbije i vi i ja, verovatno, koja sam od pola dva čekala ovaj amandman to nisam mogla da zaključim.
Dakle, kada smo poslednji put vi i ja pričali tada je ukidan Fond za zaštitu životne sredine, tada ste rekli da će sredstva od zelenog dinara biti u budžetu vrlo vidljiva i da nećemo morati da ih mnogo tražimo. Usput, Zakonom o ministarstvima, oblast zaštite životne sredine je podeljena na dva ministarstva, vrlo nesrećno. To su otežavajuće okolnosti kako bi mogao da se prati taj zeleni dinar.
Verujte, vrlo je teško bilo ispratiti i da nije bilo ljubaznosti vaše koleginice koja je bila na Odboru za zaštitu životne sredine, nikada ne bismo saznali procenat koji je ova Vlada opredelila za zaštitu životne sredine. On iznosi 0,4%. Ispalo je da su ovi iz kulture pravi bogataši u odnosu na zaštitu životne sredine.
Podsetiću vas, gospodine ministre, vi ste takođe glasali za jedan dokument koji je donet na Vladi, a zove se Strategija održivog razvoja. Taj dokument zaštitu životne sredine tretira kao treći stub održivog razvoja. Sada zamislite kakav je treći stub održivog razvoja Srbije u koji je država Srbija i Vlada Srbije uložila 0,4% budžeta.
Sada moram da prokomentarišem i kako se raspodeljuju sredstva u samom ministarstvu. Govoriću o Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite životne sredine. Ma šta ja mislila o konceptu koji postoji u tom trenutku, ovaj deo o Agenciji za zaštitu životne sredine je opredeljeno 27 miliona za posao monitoringa. Dakle, ne govorim o konceptu za koji se ja u potpunosti ne slažem, za poslove monitoringa zaštite životne sredine u Srbiji.
Istovremeno, 200 miliona je opredeljeno nevladinim organizacijama koje će raditi u okviru zaštite životne sredine. Ne čini li se i samom predlagaču ovog budžeta da je ovaj odnos 27 miliona za kompletan monitoring i 200 miliona nešto o čemu treba da razgovaramo. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 7. razdeo 27 amandman je podnela narodni poslanik Mirjana Dragaš.
Vlada i Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava nisu prihvatili amandman, a Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Reč ima narodna poslanica Mirjana Dragaš. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Mirjana Dragaš

Socijalistička partija Srbije
Hvala vam.
Poštovana predsedavajuća, poštovani gospodine ministre, gospodo poslanici, sada ću da se osvrnem na jednu naizgled sitnu i nevažnu temu posle ovako jedne burne rasprave koja je tekla već nekoliko sati u parlamentu. Međutim, povodom toga, bez obzira što sam dobila negativan odgovor od Vlade, želim da se osvrnem na nekoliko stvari za koje smatram da su izuzetno značajne.
Naime, podnela sam amandman u kome predlažem da se sa određene stavke u budžetu odvoji deo sredstava koji bi bili podrška Zadužbini "Dositej Obradović" i to sa obrazloženjem. U amandmanu piše da bi se sredstva koja smo predložili koristila za redovno održavanje Dositejeve rodne kuće koja se nalazi u drugoj državi, njenog korišćenja u promociji kulturne baštine Srbije kao povezivanja sa svim slavistima Evrope i sveta.
U odgovoru koji sam dobila kaže se, neću čitati sve, da se amandman ne prihvata iz razloga što je deo sredstava na ekonomskoj klasifikaciji 481 – dotacije nevladinim organizacijama, podvlačim i ovo je nevladina organizacija, namenjen za Zadužbinu Svetog manastira Hilandar i Fond "Kraljevski dvor". Smatrala sam da je upravo ovo odgovarajuće mesto gde može makar malo da se udene jedna institucija koja se zove Zadužbina "Dositej Obradović".
U nastavku se piše - preostali iznos aproprijacije, što se iz predloga budžeta ne vidi, raspoređuje se za programe i projekte u kulturi putem konkursa. Naravno da mi to znamo, ali projekti i programi su, naročito, oni koji se bave kulturom to znaju, nešto sasvim drugo i po predlogu gde se može konkurisati sa programima. Ne mogu se obezbediti sredstva za redovno održavanje Dositejeve rodne kuće za koju smatramo, s obzirom da se nalazi u inostranstvu, što je za nas veoma važno, mora da bude značajno mesto u kulturnoj mapi istorijskih spomenika Srbije.
Važnost ovoga stanovišta je što mi danas želimo da pošaljemo poruku da su naše tekovine, da ono što danas želimo i kako želimo Srbiju da razvijemo, dostojne evropske vrednosti. One jesu, ali Dositej je govorio 11 evropskih jezika. To je najveći evropejac među Srbima. U državi Srbiji ne postoji ništa od institucija nacionalnog značaja koje nose ime Dositeja Obradovića, sem 28 osnovnih škola, četiri srednje, tri biblioteke i Muzej Vuka i Dositeja, kao i ulice po gradovima. Osnovana je zadužbina tako što je dobila u vlasništvo kuću u kojoj se rodio Dositej.
Smatramo da upravo na tragu očuvanja ovih evropskih vrednosti i poruka koje nam je Dositej ostavio, a koje su jako primenjive u današnjem vremenu, kuća u kojoj je on rođen i koja svakako pripada evropskoj baštini treba s naše strane da bude sačuvana. Nisam očekivala da ću dobiti ovom prilikom pozitivan odgovor i saglasnost da se deo sredstava sa ove stavke odvoji, ali možda je mogao da bude makar delić, neka je to 500.000, da se uvaži značaj ovakve jedne institucije.
Pri tome, moram da kažem da Zadužbina "Dositej Obradović" u Beogradu postoji osam godina. Osam godina ovde radi u gradu u koji je Dositej došao da ga napravi evropskim gradom i gde je ostavio velike tragove. On je osnovao veliku školu u zgradi koja ni danas nije odvojena kao istorijski spomenik i muzej. Ona je, gospodo, istorijski spomenik generalno nulte kategorije, ali je stambeni objekat.
Takođe, u Beogradu je osnovao Bogosloviju gde je poklonio svoju kuću za takvu vrstu institucije. Nismo je dostojno obeležili, bez obzira što su Srbi pre sto godina, poštujući ime i delo Dositeja Obradovića, imali jednu veliku želju da u Beogradu podignu Dositejev dom koji bi bio stecište svih koji poštuju njegovo delo, prosvetnih radnika, kulturnih radnika itd. Mi smo u okviru zadužbine, nastojeći da obeležimo značajne jubileje, dostojno obeležili 200 godina kako je Dositej postao prvi srpski ministar prosvete.
Ovo govorim iz još jednog razloga. Pored zgrade koja postoji kao prva velika škola, koja nije obeležena i nije istorijski spomenik, pored toga što nismo obeležili mesto prve beogradske bogoslovije, koje smatram da su takođe važne institucije u našem istorijskom razvoju, uostalom obeležava se 200 godina nastanka Beogradskog univerziteta, danas imamo jednu situaciju da se, što pozdravljam, obnavlja Šeik Mustafino turbe. Nadam se da svi znate gde je, bar ovi ljudi koji gravitiraju ka tom kraju. Šeik Mustafino turbe je upravo istorijski spomenik koji se nalazi pored Fakulteta prirodno-matematičkog i obnavlja se sredstvima Turske Republike. On je značajan istorijski spomenik u Beogradu i treba da bude obnovljen. To pozdravljam, ali pored niza inicijativa, koje smo imali u prethodnom periodu, da se ovo parče Beograda, koje se nalazi ispred Studentskog parka, upravo obeleži na adekvatan način, obeležavajući mesto gde je Dositej otvorio Veliku školu, gde je postavio temelje visokog školstva, mesto u kojem je nastavila sa radom Velika škola i hvala Bogu da je obnovljen, konačno, posle mnogo apela, Muzej Vuka i Dositeja, kao druga zgrada u kojoj je radila Velika škola, da takođe zadužbina u Beogradu nema prostor u kojem može da radi.
Beograd je sa idejom Dositeja trebalo da postane pre dvesta godina evropski grad, kao i Srbija moderna evropska država. U tom smislu, smatram da zbog ovog značaja treba da skrenem pažnju na ovakvu jednu instituciju i na ovakav jedan odgovor, koji čak u stvari nije odgovor na moje pitanje i moj predlog. Tražim način da se kuća održi, a ne uputstvo kako da finansiramo programe.
Radi primera ću reći još ovo. Kraljevina Srbija je 1905. godine donela Zakon o zadužbinama. U tom zakonu je predviđeno da ima poseban resor koji će se baviti ovom vrstom institucija, iz dva razloga, iz sadržine i cilja kojima su posvećene, ali i zbog očuvanja materijalnih vrednosti koje takve institucije imaju, jer su u pitanju ogromne zgrade i imovina. Mislim da iz tog stanovišta ovo treba da bude predmet budućeg razmatranja.
Najzad, samo bih se vratila na to da je ovo odnos prema našim vrednostima, u smislu da kao što se ne odnosimo prema Dositeju, ne odnosimo se ni prema Nikoli Tesli, dok nas drugi neko ne podseti, pa se navrat-nanos setimo tih vrednosti i tih poruka, Milutina Milankovića ili nekih drugih naših velikana. Okrenimo se sebi i sopstvenim vrednostima. Negujmo ono što je naša vrednost i ono što je naša kultura i na tome se podučavajmo danas.
Samo bih se jednom rečenicom osvrnula na još nešto, što je povezano i sa ovim i sa ukupnim našim odnosom kako kulturne tačke razvoja, tako i našeg ekonomskog, odnosno biološkog opstanka. U ekspozeu premijera Ivice Dačića, kao što je poslanica Elvira Kovač već ovde citirala, imali smo prvu stavku koja se odnosi na obnavljanje stanovništva. Predlažem, pošto me iz poslaničke grupe upućuju na vreme, da budući sastav budžeta i svako drugo odgovorno ponašanje prema očuvanju biološke supstance naroda koji živi u Srbiji ubuduće budu okrenuti ciljevi tog budžeta ka očuvanju naroda i demografskim problemima, da ne dođemo u situaciju da preostalom delu stanovništva ubuduće ili poslanicima u parlamentu moramo deliti Hazarski rečnik.
Dakle, ako okrenemo stvari na drugi način, postavimo temeljne ciljeve, u smislu potrebe da očuvamo narod i naš život, uspećemo da ostvarimo i ove druge elemente i oni će imati u stvari svoju potvrdu zašto smo se za njih borili, jer će imati ko i da ih čuva. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Da li još neko želi reč po ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 7. razdeo 29. amandman je podnela narodna poslanica Vera Paunović.
Vlada i Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava prihvatili su amandman.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.
Konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 7. stav 29. amandman je podneo narodni poslanik prof. dr Dušan Milisavljević.
Vlada i Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava nisu prihvatili amandman.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.
Reč ima narodni poslanik Dušan Milisavljević. Izvolite.
...
Demokratska stranka

Dušan Milisavljević

Demokratska stranka
Poštovana predsedavajuća, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, moj amandman je na član 7. budžeta Republike Srbije i on predviđa sredstva za isplatu zaostalih plata radnika Elektronske industrije, Mašinske industrije, "Građevinara" i "Niteksa" u Nišu. Mislim da je potrebno da nađemo način da na ove radnike, koji imaju ogroman broj neisplaćenih mesečnih zarada, a kreću se negde oko 94.000 mesečnih zarada, primenimo metod minimalca od 20.000. To je ta neka stavka u budžetu koju sam našao i koju predlažem i ovoj republičkoj Vladi, da obeštetimo ove građane Niša, ove radnike ovih fabrika, kako bi oni mogli da žive.
Ovo je bukvalno apel za život ovih radnika, jer oni jednostavno nemaju odakle da plaćaju struju, vodu, komunalije, a država ih dodatno opterećuje tim računima. Oni žele da žive, oni žele da plaćaju svoje račune, ali jednostavno ne mogu da naplate svoje mesečne zarade. I u prepodnevnom delu sam vas zamolio da nađete načina, da nađete malo termina, gospodine Dinkiću, da ove radnike iz Niša primite, jer oni se bezuspešno već nedeljama šetaju po Nišu, po ulicama, tražeći pomoć gradonačelnika, tražeći pomoć bilo koga ko bi došao do vas, kako bi zakazao sastanak kod vas.
Koristim priliku kao narodni poslanik da budem posrednik između tih radnika i vas, da otvorimo ovu temu kako da nađemo način, iako smo siromašna zemlja, iako nema para, da pomognemo najsiromašnijem sloju našeg društva, ljudima koji su gubitnici u tranziciji, koji su imali te plate, a nisu ih namirili od države. Mislim da je država namirivala mnogo veće gubitaše, a nema sluha za najsiromašniji sloj, za građane i radnike, a pogotovo za građane jugoistočne Srbije. Još jedanput vas molim da u narednih nekoliko dana, nevezano od ovog amandmana, nađete malo vremena i za radnike iz Niša, da u jednom razgovoru dođemo do ponude nekog rešenja. Hvala puno.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 7. razdeo 29. amandman je podneo narodni poslanik Saša Dujović.
Vlada i Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava nisu prihvatili amandman.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.
Reč ima narodni poslanik Saša Dujović. Izvolite.
...
Pokret veterana Srbije

Saša Dujović

Socijalistička partija Srbije
Poštovane kolege, uvaženi ministre, s obzirom da mi je ovde već drugi mandat, već četvrti put za redom kako uporno tražim povećanje sredstava za boračko-invalidske organizacije, za udruženja koja neguju tradiciju oslobodilačkih ratova i služe kao jedan, mogu slobodno da kažem, amortizacioni faktor kada je u pitanju odnos države i vlasti i samih korisnika veteranskih prava.
Naime, ovim predlogom budžeta predviđeno je da za organizacije, isto kao i prošle godine, bude izdvojeno 59 miliona dinara i da tih 59 miliona dinara idu kroz projekte i kroz određene konkurse i da se podeli. Negde oko 60 organizacija na čelu sa Savezom boraca NOB-a, sa SUBNOR i mnogih drugih organizacija boračkih, invalidskih itd. pokušavaju da za korisnike ovih prava iznađu nekakav bolji status u društvu u odnosu na onaj koji trenutno imaju.
Naravno, amandman je odbijen. Pojasniću radi javnosti da smo našli i momenat i mesto gde ta sredstva postoje i mislimo da mogu da se preslikaju i izdvoji 50 miliona, a to je iz sektora za dotacije nevladinim organizacijama, zaštite i unapređenja položaja osoba sa invaliditetom gde je predviđeno 343 miliona dinara. Mislimo da tih 50 miliona dinara odatle skinutih i prebačenih na ovu jednu poziciju gde bi se povećao ili da kažem uduplao iznos za boračko-invalidske organizacije od 109 miliona, ne bi puno napravio remećenje kad je u pitanju realizacija projekata osoba sa invaliditetom i njihovih organizacija, a izuzetno bi mnogo doprineo radu ovih organizacija kada je u pitanju boračko-invalidska zaštita.
U obrazloženju Vlade koji smo dobili, naravno stoji sve ono kako je napisano, međutim, ima tu nekoliko nelogičnosti i sada bih ukazao na njih ministru, apelujući da ipak još jednom ministar razmisli da li postoji mogućnosti i voleli bi smo da se ovo pokaže kao jedna dobra volja ili da kažemo zasluga tim ljudima koji su branili državu. Ovde se kaže da se ova sredstva za aproprijaciju osoba sa invaliditetom izdvajaju za SOS usluge, uklanjanjem arhitektonskih barijera itd. Sve je to tačno, ali sve to rade i lokane samouprave, sve to rade kroz projekte i druge organizacije ili državni organi. Mislimo da ova sredstva, na ovakav način predviđena ne odlaze sva za tu namenu, to je jedna stvar.
Druga stvar, takođe je napomenuto da je u pitanju mogućnost da se u ovom sektoru konkuriše kada su u pitanju osobe sa invaliditetom, to je tačno i može da se odnosi na udruženja ratnih-vojnih invalida, ali ne i na organizacije boraca koja okupljaju preko dve stotine hiljada boraca i ona su oslonjena strogo samo na ovaj prvi set, gde je u pitanju 59 miliona.
Elem, vodeći računa o tome šta se sve u okruženju dešava kada su u pitanju nesrećni događaji koji su nas zadesili od devedesetih, koliko države vode računa prema svojim, nazovimo ih veteranima, ipak smatramo i lično smatram da ova vlada može barem na neki način pre nego što u ovu skupštinu uđe zakon o boračko-invalidskoj zaštiti, koji je preko potreban našoj državi, da barem na ovakav jedan način nađe malo sluha i pomogne organizacijama da amortizuju veliko nezadovoljstvo koje eskalira čak i u sudskim postupcima, dolazeći do Strazbura.
Verujem da ćete vi ministre o ovome malo razmisliti pre Dana za glasanje i da ćete ovaj amandman prihvatiti, a apelujem na vas i očekujem da to tako i bude. Zahvaljujem.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima ministar Dinkić, izvolite.

Mlađan Dinkić

Ujedinjeni regioni Srbije
Moram da kažem da je amandman apsolutno i tehnički ispravan, da ga je moguće sprovesti, da ima i opravdanja, ali kao predstavnik Vlade, nemam mandat da ga prihvatim iz razloga što je ovo obrazloženje napisalo Ministarstvo rada i socijalne zaštite. Ne znam kakva je struktura u planu Ministarstva rada i socijalne zaštite. Vi ste dali inicijativu da se smanji budžetski fond za programe zaštite i unapređenja položaja osoba sa invaliditetom, za isti iznos da se pomogne boračkim organizacijama, a da li je to moguće ili ne, treba pitati ministarstvo.
Ne bi bilo korektno da to ja sada prihvatam u ime Vlade kada je Ministarstvo rada i socijalne zaštite napisalo ovakvo obrazloženje. Ukoliko bi oni u razgovoru sa vama prihvatili ovaj vaš amandman, ja bih čak i savetovao poslanicima da ga onda oni izglasaju. Ali, ne mogu ja sada kao predstavnik Vlade da menjam nešto što je odgovor Ministarstva rada i socijalne zaštite, a ne znam zaista strukturu kako oni planiraju sredstva.