Prva sednica Prvog redovnog zasedanja, 08.03.2013.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja

2. dan rada

08.03.2013

Sednicu je otvorio: Konstantin Arsenović

Sednica je trajala od 11:10 do 18:05

OBRAĆANJA

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Da li još neko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa žele reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Senić. Izvolite.
...
Demokratska stranka

Aleksandar Senić

Demokratska stranka
Poštovana predsedavajuća, poštovani gospodine ministre, koleginice i kolege narodni poslanici, osim diskusija poslanika vladajuće većine, koje po meni nisu bile ubedljive, želim da kažem da je Odbor za prostorno planiranje juče razmatrao ovaj predlog zakona. Na samoj sednici Odbora za prostorno planiranje jedan od poslanika vladajuće većine se izjasnio da se nada da će Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo povući ovaj predlog zakona. Odbor nije povukao, ali je bilo vrlo tesno glasanje i na kraju je rezultat bio 7-5.
Uređenje oblasti na koju se odnosi ovaj zakon je nesporno neophodno, ali način upisa predviđen ovim zakonom je loš. Postoje velike ili mnoge manjkavosti zakona. Na prvom mestu sam naziv zakona. Zakon se odnosi na objekte koji su izgrađeni bez građevinske dozvole, ali već u članu 1. vidimo da se odnosi i na objekte koji se koriste bez upotrebne dozvole, a onda da se odnosi na građevinsko zemljište na kome je objekat izgrađen, odnosno na građevinsko zemljište ispod objekta. Isto to u članu 6. – upis prava svojine na objektu koji je izgrađen na osnovu građevinske dozvole, a za čije korišćenje nije izdata upotrebna dozvola, a mi pričamo o Zakonu za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole. Dakle, potpuno konfuzno.
Kao druga velika manjkavost je to što je protivustavan. Dakle, članom 21. Ustava Republike Srbije predviđeno je da su pred Ustavom i zakonom svi jednaki. Članom 58. stav 2. Ustava garantuje se da pravo svojine može biti oduzeto ili je ograničeno samo u javnom interesu. Juče smo na Odboru za prostorno planiranje čuli da je javni interes to da se uknjiži milion i 300 hiljada objekata, a onda je od iste gospođe predstavnika ministarstva došla korekcija i rekla je da to nije javni nego opšti interes. Bio on javni ili opšti, on nije ustanovljen ovim zakonom, jer je članom 58. predviđeno da pravo svojine može biti oduzeto ili ograničeno samo u javnom interesu utvrđenom na osnovu zakona. Ono što moje kolege pravnici kažu je da je ustvari javni interes zaštita trećih lica kojima se ovim zakonom oduzima imovina.
Takođe, da se vratim na član 21. Ustava, ovim zakonom se favorizuju lica koja su gradila na tuđem zemljištu u odnosu na vlasnike tog zemljišta.
Treća bitna manjkavost je da ovaj zakon omogućava korupciju. Mi znamo da gospodin ministar ima određenu toleranciju prema kraduckanju, ali se ovim zakonom omogućava da se vrše mnogo velike zloupotrebe. Sam pojam "izgrađeni objekat" nije definisan, tako da je podložan različitom tumačenju organa koji će odlučivati o tome da li će on biti upisan. Isto, u članu 1. su nabrojani objekti na koje se primenjuju odredbe Predloga zakona, ali nisu tačno definisan odredbe, što znači da su i te odredbe podložne različitom tumačenju.
U stavu 4. takođe u članu 1. je napisano – izuzetno na objekte iz stava 3. ovog člana. Šta izuzetno? Ko definiše šta je izuzetno? Da li onaj ko primi sto evra, petsto evra, ili neko drugi? Inače, mi smo predložili da se ovaj stav briše, jer je potpuno suvišan.
Ovim predlogom zakona su određeni razni rokovi za izvršenje određenih obaveza koje treba da izvrše državni organi, ali nisu definisane sankcije, tj. negativne posledice zbog nečinjenja ili propuštanja. Opet se vraćamo na taj član 1, ovaj put stav 5, gde je organ nadležan za poslove urbanizma dužan da u roku od 15 dana itd, ali nigde u Predlogu zakona ne piše šta ako taj organ ne postupi u skladu sa članom 1. stav 5.
U članu 8. stav 2. tačka 3) piše da se po potrebi dostavlja i specifikacija posebnih delova objekata po etažama. Ko utvrđuje tu potrebu i koji su kriterijumi za utvrđivanje te potrebe? Dakle, možemo da smatramo da nekim građanima jeste potrebno, a da drugima nije. I na ovaj član zakona smo, naravno, podneli amandman.
Četvrta bitna manjkavost zakona je važenje zakona. Predviđa se da zakon važi do 31. decembra 2014. godine. Iz razgovora koji smo imali sa ljudima iz katastra, oni kažu da su potpuno nespremni za sprovođenje ovog zakona i da nema šanse da postignu da obrade sve predmete koje će imati na osnovu ovog zakona.
Dalje, javljaju se mnoge nejasnoće. Članom 13. stav 3. organ uprave nadležan za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata dužan je da, u roku od 90 dana o dana stupanja na snagu ovog zakona, dostavi organu nadležnom za upis prava svojine podnete zahteve za objekte, sa dokumentacijom koja je propisana ovim zakonom. Moje pitanje je – da li se ovim zakonom, pošto mi nije jasno, ukida pravo na legalizaciju?
Ako organ nadležan za sprovođenje poslova urbanizma ceo predmet ustupi katastru, da li će oni predmeti koji su već u postupku legalizacije i čije odredbe zakona još uvek nisu stavljene van snage, dakle, važe do juna ove godine, da li će oni moći da izvrše i završe legalizaciju svog objekta?
Takođe, šta je sa građanima koji jednostavno neće da iskoriste ovu zakonsku mogućnost i da upiću pravo svojine na objektu izgrađenom bez građevinske dozvole, ako je predviđeno ovim zakonom? Naš predlog je da prvo pitamo stranke koje su podnele zahtev za legalizaciju da li žele da upišu pravo svojine na ovakav način.
Moje sledeće pitanje je – šta je sa nepotpunim zahtevima za legalizaciju? Ako organ nadležan za poslove urbanizma prosledi katastru nepotpun zahtev za legalizaciju, šta će biti sa tim zahtevom?
Ovaj zakon takođe ne predviđa ni mogućnost donošenja podzakonskih akata. Članom 8. stav 2. tačka 3) je predviđen zapisnik o izvršenom uviđaju. Ko izrađuje ovaj zapisnik? Šta taj zapisnik treba da sadrži? Mi smo predložili da se po ovom pitanju donesu podzakonska akta i dali smo amandman za to.
Dobili smo i mnogo mejlova građana, koji kažu da će ovim zakonom biti data mogućnost da se zaustavi naturalna restitucija. Pitam vas – kako ste predvideli da i tu mogućnost izbegnete?
Takođe, zakon je protivrečan sam sebi jer u članu 13. stav 1. piše da vlasnici bespravno izgrađenih objekata, odnosno delova objekata, koji su podneli zahtev za legalizaciju objekata nemaju obavezu podnošenja novog zahteva, a član 8. propisuje da se zahtev za upis prava svojine na bespravno izgrađenom objektu podnosi organu nadležnom za upis prava svojine na čijoj teritoriji se bespravno izgrađeni objekat nalazi i kasnije predviđa šta se sve dostavlja uz zahtev. To je dokumentacija koja nije dostavljena već uz zahtev za legalizaciju. Nije jasno na osnovu čega će organ postupati, da li po Zakonu o planiranju i izgradnji ili po zakonu o kojem danas raspravljamo.
Postavljam pitanje – čemu će služiti, ja se nadam, novi Zakon o legalizaciji, koji je ministarstvo obavezno da predloži i da Skupština usvoji do juna, do kada važe odredbe starog zakona? Na odboru je rečeno, a vi ste, ministre, danas to demantovali, da će na osnovu ovog upisa objekti moći da budu otuđeni. Danas ste rekli da neće biti u mogućnosti da budu otuđeni bez plaćanja naknade za uređenje. Pitam vas – da li će biti ili neće?
Takođe, čuli smo da ste postigli i dogovor sa Udruženjem banaka da će banke prihvatati ovakve objekte kao zalogu za obezbeđenje određenih kredita, a dobijamo informacije iz banaka da banke, bez tehničkog prijema, neće to raditi. Jednostavno da raščistimo da li hoće ili neće.
Kada smo kod socijalnog aspekta zakona, rekli ste da se zakon odnosi pre svega na ljude koji su se odricali, nisu letovali 10 godina, štedeli, sve ulagali u svoje objekte itd. Mi se slažemo sa tim, ali da bi to bila istina, mi moramo ograničiti površine objekata koje mogu biti upisane po ovom zakonu. Zato smo i podneli amandmane, da ograničimo površine objekata na 300, odnosno 200, odnosno 100 kvadrata, u zavisnosti od vrste objekata.
Takođe, ako je to već socijalni aspekt, a imamo i stav stalne konferencije gradova i opština, predvideli smo da se sada plati i naknada za uređenje građevinskog zemljišta za objekte površine preko 100 kvadrata. Mislim da je to pošteno. Dakle, do 100 kvadrata nemaju obavezu plaćanja naknade za uređenje, niti će je ikada imati, jer vašim predlogom, građani koji upišu sada do 100 kvadrata će, ukoliko žele da otuđe objekat, morati da nekada u trenutku otuđenja plate naknadu za uređenje. Mi kažemo – neće morati ni tada, ali do 100 kvadrata.
Da rezimiramo, naziv zakona nije u skladu sa materijom koju uređuje. Sam zakon nije u saglasnosti sa Ustavom, sadrži odredbe koje omogućavaju zloupotrebe i korupciju. Zakon daje mogućnost zaustavljanja procesa naturalne restitucije i krajnje je neprecizan, što će u velikoj meri otežavati njegovu primenu.
Demokratska stranka je najdobronamernije uložila ukupno 24 amandmana i nadamo se da ćete ih prihvatiti, što će promeniti smisao i duh zakona, tj. usaglasiti ga sa drugim zakonskim propisima i u tom slučaju će DS glasati za ovaj zakon. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Dragomir Karić. Izvolite.
...
Pokret snaga Srbije - BK

Dragomir Karić

Srpska napredna stranka
Poštovana predsedavajuća, poštovani gospodine ministre, poštovane drage kolege i koleginice, pre svega želim još jednom da čestitam 8. mart, normalno, ne samo mojim koleginicama, nego i svim ženama zemlje Srbije i da izrazim iskreno žaljenje što nije taj predlog prošao da danas dame budu slobodne. Ali, nikad nije kasno. Ima vremena, pa ćemo da vidimo.
Prema podacima kojima raspolaže Republički geodetski zavod, na teritoriji Republike Srbije, kako je rekao gospodin ministar Ilić, evidentirano je oko milion i 300 hiljada objekata koji nemaju građevinsku, odnosno upotrebnu dozvolu. Od tog broja je, u skladu sa prethodnim zakonima, podneto oko 700 hiljada za legalizaciju, od kog broja je rešeno manje od jednog procenta.
Primera radi, u Beogradu je, od 135 hiljada zahteva, rešeno svega hiljadu. Rok za podnošenje zahteva za legalizaciju je istekao, a ostalo je na stotine nelegalizovanih zgrada, tj. objekata. Takvo stanje se ne može zanemariti i moraju se stvoriti uslovi da se u određenom roku reši status ovih objekata i da se reši ovaj problem.
Šta su, po mom mišljenju, najvažniji razlozi za donošenje zakona o posebnim uslovima za upis prava svojine na objekte izgrađene bez građevinske dozvole?
Prvo, da se evidentiraju vlasnici bespravno izgrađenih objekata do 11. septembra 2009. godine, kao datuma kada je stupio na snagu Zakon o planiranju i izgradnji.
Pod dva, upisom prava svojine povećava se njihova tržišna vrednost i omogućavaju veći prihodi budžeta.
Pod tri, povećava se zaštićenost tih objekata u pravnom prometu.
Pod četiri, omogućava se obezbeđenje hipotekarnih kredita vlasnicima. U javnoj raspravi povodom ovog zakona banke nisu podržale tumačenje, da će se ovim upisom, steći pravo na kredite uz hipoteke. Međutim lično imam poverenje u ministra, gospodina Ilića, da će to funkcionisati. Omogućava se nastavak legalizacije tih objekata, odnosno pribavljanje građevinskih i upotrebnih dozvola.
Pod pet, omogućava se svakom vlasniku da dobije svojinu na zemljištu pod zgradom, kao i zemljište koje služi za redovnu upotrebu ukoliko je korisnik zemljišta, ali na tuđem zemljištu po propisanim uslovima. Da se isplati naknada za zemljište koje mu je dato.
Pod šest, omogućava se zapošljavanje stručnih ljudi, geodetske, pravne, i druge struke na poslovima snimanja, pribavljanja dokumentacije i drugih poslova radi upisa.
Koje su nepokretnosti ovde u pitanju, o čemu je ovde reč? Pod jedan, to su stambeni objekti namenjeni za porodično stanovanje. Pod dva, stambeno poslovni objekti, odnosno posebni delovi u tim objektima. Pod tri, kuće za odmor, vikend naselja, vikendice i slično. Pod četiri, objekti namenjeni za obavljanje zanatske delatnosti. Pod pet, pomoćni i ekonomski objekti.
Šta se uglavnom kritikuje u zakonu? Bilo je mnogo primedbi kako se definišu ovi objekti, najviše zbog preciznosti, prema veličini, odnosno kvadratima, nameni i slično. Jer bi zahteve podnosili vlasnici, hotela, tržnih centara i drugih nepokretnosti namenjenih tržištu koji su velikih kvadratnih površina. Tako bi se, istaknuto je u javnoj raspravi, legalizovalo pranje novca, odnosno, cvetala bi korupcija.
Međutim, prema definiciji člana 2. zakona je jasno da se ne radi o tim objektima. Što se izuzetno po posebnim propisima upisuju objekti izgrađeni na javnim površinama, i objekti prirodnog i kulturnog dobra. Izuzetno, na izgrađenim objektima i na tim površinama može se upisati pravo svojine, što je oštro kritikovano od strane Agencije za borbu protiv korupcije. Međutim, tim posebnim zakonima će se upravo, sprečiti mogućnost i način kakav je do sada bio, a to je način da dođe do zloupotrebe, tj da kažemo legalizacije korupcije.
Kakva bi bila procedura da rešava sporne slučajeve i priznaje faktičko stanje na terenu? Omogućava se vlasniku objekta da upiše pravo svojine uz naknadu i na zemljištu ispod objekta ako je vlasnik zemljišta treće lice. To će na terenu uneti veći red i pravnu sigurnost a otkloniće mnoge sporove, jer treće lice prima naknadu za to zemljište. Na ovu odredbu je takođe bilo mnogo primedbi, jer bi se uzurpatorima zemljišta legalizovala nezakonita radnja, a vlasnik zemljišta treće lice trebalo bi da vodi neizvesni i skup i možda dugotrajni sudski spor protiv uzurpatora,a čak i kad dobije sudski spor, pitanje je da li će biti i izvršeno to sudsko rešenje.
Pod dva, vlasnik bespravnog objekta takođe, ima pravo da pokrene postupak da mu se za naknadu odredi zemljište za redovnu upotrebu. Pod tri, ako je bespravni objekat izgrađen na katastarskoj parceli koja je u susvojini parcealizacija će se izvršiti bez naknadne saglasnosti suvlasnika koji u vreme izgradnje objekata nisu protivili. Svi sporno imovinski odnosi pravne prirode, visina naknade i slično pravo svojine su dozvoljeni u naknadnim sudskim postupcima.
Ovo omogućava bolju primenu ovog zakona jer rešava mnoge pravne, sporne slučajeve iako su na terenu faktički nesporni. Ova odredba je kritikovana jer je teško dokazivo protivljenje trećeg lica i može biti zloupotreba, a treća lica se teraju da idu pred sud i dokazuju svoje pravo. Pod četiri, zakon se odnosi na nadogradnju, nadziđivanje, adaptacije izvršene bez građevinske dozvole do 11. septembra 2009. godine.
Kada su u pitanju dokumenta potreba za upis. Snimak objekata, zakonom su predviđena potrebna dokumenta koja se prilažu za upis prava svojine, a jedan od dokumenta je snimak objekta sa propisnim podacima, a ovaj snimak će biti potreban u velikom broju slučajeva i iziskivaće novčana sredstva vlasnika objekata i normalno stručne ljude. Da bi se uspešno završio posao oko primene zakona treba podržati rešenje o što većem broju angažovanja registrovanih izvođača radova geodetske struke. Uz zahtev bespravni graditelji treba da podnesu i najmanje dva dokaza za upis, inače je predviđeno četiri dokaza i to: da je plaćao porez na imovinu, da je plaćao naknadu za komunalne usluge, da je plaćao električnu energiju, gas, potvrdu mesne zajednice kada je objekat izgrađen itd.
Ovde se normalno vidi jedan veliki problem koji smo imali i sinoć kada je bilo reči o zakonu o energetskoj efikasnosti, a to je veliki broj građana ne plaća električnu energiju. Samim tim, ovim uslovom on će praktično biti onemogućen da podnese zahtev za upis svoje nekretnine. Ali, videćemo, s obzirom da su donete određene privilegije građanima da mogu da plate dugovanja za gas, elektro energiju, da mogu to da plate bez zateznih kamata i da to mogu da plate na odloženi rok, verujem da će to povoljno uticati da veliki broj građana krene u ovu proceduru.
Takođe, nadležni organ uprave daje obaveštenje o mogućnosti legalizacije objekata u skladu sa propisima o postupku legalizacije. Dokazi su vezani za plaćanje komunalnih usluga što je dobro jer znači da se objekat koristi za stanovanje, odnosno da radi. Tu je jedan veliki doprinos ovog ministarstva i gospodina ministra Velimira Ilića.
Kada govorimo o tome, ovo je početak, ovo je osnova, dobra osnova, nije ovo sveto pismo, ovde može doći do mnogih promena u toku donošenja zakona vašim amandmanima, vašim drugim sugestijama. Na kraju kada se zakon i usvoji i dalje to nije sveto pismo i dalje može da se ide na bolje, kvalitetnije, razumnije i ono što će u svakom slučaju zadovoljiti većinu građana koji se nalaze u tom položaju.
Moj predlog je, kad već znamo da ima 1.300.00 bespravnih objekata, a od tog broja je podneto 700.000 zahteva za legalizaciju, ostalo je 600 hiljada vlasnika koji bi imali pravo da koriste odredbe ovog zakona do 31. decembra 2014. godine. Iskreno vam kažem gospodine ministre kratak je to rok. Normalno, podržaću ovaj zakon, ali smatram da taj rok, nisam uložio amandman, ali u svakom slučaju dobro je da sa vašim saradnicima razmotrite da se rok produži bar do kraja 2016. godine. Zašto i zbog čega? Mnogi koji to žele da urade i koji mogu da ispune sve uslove neispunjavaju jedan osnovni uslov. Građanin Srbije je u većini siromašan građanin i neće imati materijalnih mogućnosti da plati snimanje, da izvrši svu tu dokumentaciju.
Mislio sam da napravimo i korak dalje pa da vidimo kakve su mogućnosti budžeta da se iz budžeta izvrši snimanje, tj. nadoknada ili da se da pozajmica tim ljudima koji treba da krenu u proces upisa svojih nekretnina, zemljišta, da im se da neka vrsta kredita, pozajmice 7%, koja bi to služba uradila, koje je nadležno ministarstvo, to ćete vi znati bolje od mene, da oni mogu da pribave svu neophodnu dokumentaciju da bi mogli da upišu svoje nepokretnosti.
Za upis prava svojine takođe je dobar broj, koji podnesu zahtev neće ostvariti to pravo zbog objektivnih stvari, a to je zbog dokaza koje treba da podnesu da bi mogli da obave upis. Znači, to će biti takođe jedan duži proces, zbog toga sam i mislio da je i ovaj rok prekratak.
Zbog toga treba obavezati lokalne samouprave u celoj Srbiji, da u određenom roku popišu sve objekte sagrađene, pre 11. septembra 2009. godine, bez građevinske dozvole, zatim da na osnovu svojih rešenja, rešenja nadležne građevinske inspekcije, satelitskih snimaka i drugih podataka koji geodetski i drugi državni organi, pored nepokretnosti popišu sve građevinske parcele na kojima su ti objekti sagrađeni i pripremiti kasniju primenu ovog predloga zakona.
Takođe predlažem gospodine ministre, da se zakonom predvidi obaveza vlasnika bespravno izgrađenih objekata, da u određenom roku podnesu zahtev za upis prava svojine i da se predvide možda i kaznene odredbe ako to ne učine.
O čemu se ovde radi? Ja razumem sve moje kolege koje su danas diskutovale. Normalno, sigurno da postoji dobar deo vlasnika kojima ne pada napamet da to upisuju jer to za sobom povlači i obaveze, ako imate prava, automatski s tim pravima stičete i obaveze i obratno.
Zato verujem da će sve kolege doprineti i mi kao vladina većina i vi u opoziciji, duboko sam uveren da ćete pokazati konstruktivnost, da ćete dobronamerno radi naših građana, koji su na jedan način obespravljeni, da ćete dati dobre amandmane, da ćete dati dobre predloge, da ćete svojim diskusijama i predlozima pomoći gospodinu ministru Iliću, jer je svejedno kako god da neko gleda, ovo je osnova, ovo su temelji, da Srbija krene napred i da ne stoji i ne čeka. Ja se zahvaljujem, gospodine ministre na trudu, glasaću za ovaj predlog zakona i trudiću se da dam svoj doprinos sa svojim kolegama, pišući vam i dajući razne sugestije koje mogu da budu od koristi za naše građane. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Da li još neko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa, žele reč? Ne.
Prelazimo na redosled narodnih poslanika prema prijavama za reč. Reč ima narodni poslanik Dejan Rajčić. Izvolite.
...
Nova Srbija

Dejan Rajčić

Nova Srbija
Poštovane kolege poslanici, gospodine ministre, zadovoljstvo mi je da povodom ovog predloga zakona o upisu prava svojine nad objektima koji su izgrađeni bez građevinske dozvole, na početku kažem da je to pravo svojine jedno od osnovnih prava ljudskih prava koje potiče iz vremena starog Rima.
Pravo na imovinu i na svojinu je neprikosnoveno pravo i ono mora biti podjednako dostupno svim građanima Srbije, uvažavajući naravno objektivne okolnosti koje su do ovakve anomalije, čije posledice danas ovim zakonom pokušavamo da otklonimo, nastale.
Naime, problem o kojem danas govorimo i koji želimo rešiti, nije dalo ni juče ni danas kada diskutujemo o ovom zakonu, taj problem se kumulirao unazad godinama, pa čak možemo reći i decenijama iz vremena i perioda kada se u nekom drugom društvenom sistemu uređenja nekih bivših prethodnih država u kojima smo živeli, ovom pitanju poklanjalo ili vrlo malo ili nimalo pažnje.
Kao posledica jednog takvog indolentnog odnosa, mi imamo činjenicu da su danas čitavi kvartovi u pojedinim gradovima izgrađeni bez građevinskih dozvola, neucrtani i neupisani ni u jedan operater koji vodi računa o imovini, a koji se bavi upisom i evidentiranjem imovine, kako građana fizičkih lica, tako i privrednika i privrednih subjekata, i mislim da je došlo vreme da se to stanje preseče i da se iz tog neuređenog ili vrlo malo uređenog stanja pređe u jedno uređeno stanje, kako bismo mogli da odgovorimo pitanjima koja nas očekuju u ovom budućem postupku očekivanja datuma o pristupanju pregovorima za članstvo u EU.
Dakle, bez ovog rešenog pitanja, mi nemamo mogućnosti da dalje nastavimo bilo kakve aktivnosti u cilju uređenja pravnih okvira koji bi trebalo da se usaglase sa pravnim sistemom i okvirima evropskog zakonodavstva.
Analizirajući sve ove članove i elemente sadržane u ovom zakonskom predlogu, mi vidimo da se ciljevi koji se žele ostvariti ovim zakonskim predlogom zapravo su pojednostavljenje svih procedura preko milion i 300 hiljada izgrađenih objekata bez izdate građevinske dozvole, od kojih kao što smo imali prilike da čujemo u dosadašnjim izlaganjima prethodnih diskutanata, pa i samog ministra, preko 500.000 objekata podnelo zahtev za legalizaciju naknadnog postupka za izdavanje građevinske dozvole, do onog zakonskog prekluzivnog roka koji je bio ostavljen do 11. marta 2010. godine.
Razlozi zbog čega građani ili ostala pravna lica nisu to tada učinila su raznoliki i svi su manje ili više slučaj za sebe, ali je činjenica da ih ima u jako velikom broju.
Na ovaj način, otvara se nova mogućnost da se i ti građani i privredni subjekti koji nisu podneli zahtev za evidentiranje svojih objekata i svoje imovine upišu u katastarskom operateru, odnosno u katastar nepokretnosti, kako bi država imala konačno popis imovine, nepokretne imovine koja postoji na njenoj teritoriji, a popis imovine i zapravo sama imovina, evidentiranje te imovine podiže jedan sveopšti makroekonomski kapacitet naše države.
Procedure kojima se vrši upis prava svojine su ovim zakonskim predlogom maksimalno pojednostavljene, za razliku od kritičkih stavova koje smo imali prilike da čujemo u dosadašnjim diskusijama koje su se odnosile na teze da postoje koruptivni elementi i mogućnosti za korupciju ovim zakonskim predlogom, mi iz Nove Srbije tvrdimo da takvi elementi ne da ne postoje, nego su čak i sprečeni ovakvim zakonskim rešenjima.
Zbog čega to tvrdimo? Zakonodavac, odnosno predlagač zakona je kroz članove ovog zakonskog predloga predvideo da se upis prava svojine na bespravno izgrađenom objektu i građevinskom zemljištu, ako je vlasnik tog objekta upisan kao nosilac prava, ostavljena mu je mogućnost da se vlasnik upiše kao nosilac prava korišćenja na katastarskoj parceli na kojoj je objekat izgrađen, naravno uz dodatni uslov da se u roku od naredne dve godine ostavi mogućnost vlasniku objekta da reši imovinsko pitanje nad zemljištem sa prethodnim vlasnikom, odnosno korisnikom zemljišta.
Ukoliko se to ne učini u roku od dve godine, ono se mora uraditi po dužnosti, odnosno po procenjenoj tržišnoj ceni koju procenjuje nadležni poreski organ na određenoj teritoriji.
Jedinice lokalne samouprave imaju mogućnosti da pomognu svojim građanima, da u jednom pojednostavljenom postupku brže dođu do geodetske skice objekta na taj način što će proceniti same da li imaju kapaciteta u svojim lokalnim budžetima, da angažuju geodetske firme koje bi se angažovale u postupku izrade geodetskih snimaka i skica snimanja objekata, koji su izgrađeni bez građevinskih dozvola, a da se eventualno kasnije taj predinvestirani novac, odnosno sredstva vrate na taj način što će lokalna samouprava kroz recimo, poreski sistem, odnosno naplatu poreze na imovinu, a kao što znamo to je već unazad pet ili šest godina u nadležnosti lokalnih samouprava, zaračunati i obračunati tim građanima dodatna sredstva kako bi se taj novac nazad vratio. Na taj način, opet u skladu sa prethodnim diskusijama, smatramo da je ostavljeno dovoljno mogućnosti da se građanima dodatno pomogne u ovom postupku ubeležavanja, odnosno evidentiranja svojinskog prava na tim objektima.
Najviše polemike juče na odboru, gde je ovaj zakonski predlog razmatran, odnosio se na član 4. ovog zakonskog predloga i mi možemo reći da je putem amandmana koji je podnet od strane Nove Srbije precizirano, kao što rekoh, da se vlasnik objekta i vlasnik zemljišta ukoliko ne reši imovinsko pravne odnose u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, vlasnik objekta je dužan sam da o svom trošku utvrdi zemljište za redovnu upotrebu objekta i vlasniku zemljišta isplati tržišnu cenu tog predmetnog zemljišta. Tržišna cena, naravno, utvrđuje se na samom tržištu odnosno rešenjem poreskog organa jedinice lokalne samouprave.
U danu kad budemo razmatrali ovaj zakon u pojedinostima, govorićemo o pojedinačnim članovima i elementima ovog zakona. U svakom slučaju, reći ću sada da će Nova Srbija u danu za glasanje svakako jednoglasno podržati ovaj zakonski predlog jer je taj zakon životno važan i potreban, odnosi se ne preko milion i po građana koji očekuju i željno prate tok ove diskusije i razvoj događaja danas u ovom parlamentu, kako bi rešili svoje osnovno pitanje, a to je pitanje imovine i sticanja prava imovine nad svojim kućama, nad svojim objektima, jer je pitanje stanovanja, pitanje kuće jedno od osnovnih, ako ne i jedno najviše životno pitanje koje svaka porodica ima. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Mirko Čikiriz. Izvolite.
...
Srpski pokret obnove

Mirko Čikiriz

SPO-DHSS
Hvala gospođo predsedavajuća.
Gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, SPO i DHSS su ništa manje nego sve ostale poslaničke grupe bile zainteresovane za finalnu verziju ovog zakona koji će ući u parlament.
Definitivno, mi sada s obzirom na diskusije i na ono što je ministar rekao u uvodnom izlaganju, ne možemo znati konačnu verziju ovog zakona. To je potvrdio i jučerašnji sastanak matičnog odbora koji je trajao preko tri sata i na kome su zaista, po onome što smo saznali od ministra i od ostalih učesnika, bile jako kvalitetne rasprave.
Mi u potpunosti razumemo složenost problematike sa kojom ste se vi susreli onog momenta kada ste ušli u ovo ministarstvo. Nekako, budući da mi pripadamo ne samo zbog ideologije antikomunističkim strankama, nego upravo zbog svega onoga što su uradile našoj zemlji sa danom nasilne promene sistema. Evo, i ovde se vidi koliko je decenija sistematski država, ono što je u normalnim državama pijadestal, što je jedna od najviših vrednosti uz ljudski život, pravo svojine, kako je tu pravila javašluk, anarhiju.
U ono vreme dok se nije doneo Ustav i dok su postojala i prava korišćenja i dok nismo promenili svojinsku strukturu, nikome od stranih investitora niste mogli da objasnite kako možete da budete korisnik gradskog, građevinskog zemljišta, da niste vlasnik, kako je složena procedura za dobijanje građevinske i svih ostalih dozvola za legalizaciju, itd.
Zaista su Vlade zadnjih nekoliko godina pokušavale na raznorazne načine da to nasleđeno stanje, jer mi smo imali od 1945. godine do 1990. godine 38 sistemskih državnih zakona koji su zadirali u neprikosnoveno pravo svojine, koji su ga urušavali, koji su komplikovali i kao posledicu svega toga mi imamo jedan poprilično veliki haos u našem sistemu, što se tiče odnosa prema vlasnicima
Da li će ovaj zakon koji je kratak, koji je pokušao da bude praktičan, rešiti na način na koji najveći optimisti očekuju? Mi to prihvatamo sa velikom dozom rezerve. Evo, reći ću nekoliko činjenica. Mislimo da će neke odredbe ovog zakona, ako ostane ovakav kakav je predložen, sigurno osporiti ustavni sud. Zatim, ovaj zakon treba u potpunosti da bude u harmoniji sa zakonima koji su jako bitni i koji idu u korak sa ovim zakonom, a pre svega sa Zakonom o planiranju i izgradnji, Zakonom o državnom premeru i katastru nepokretnosti i pre svega sa Zakonom o osnovama svojinsko-pravnih odnosa.
Kod pitanja susvojine, Zakon o osnovama svojinsko-pravnih odnosa je regulisao sva tri načina građenja na tuđem zemljištu, odnosno na svusvojinu. Onda, ovaj zakon je sigurno u startu u nesaglasnosti sa Zakonom o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima i ja verujem sutra da će prvo nastati veliki broj sudskih sporova. Drugo, i kad nastane broj sudskih sporova biće totalno neujednačena sudska praksa jer će se sudije hvatati za glavu, koji zakon treba da primene.
Zatim, time se narušava i zaista, mi treba kod svakog zakona, ministre, apsolutno razumemo vašu potrebu da se reši jedan složen problem, i bilo ko da je na vašem mestu ne bi mogao lako da ga reši, ali mi ne možemo rešavanjem jednog problema proizvoditi neke druge probleme. To je osnova zbog čega veliku rezervu prema svemu ovome ima naša poslanička grupa. Zbog čega? Mi ćemo u želji da možda rešimo problem, da izbegnemo nepotrebne sudske sporove, itd, upravo proizvesti suprotno. Mislim da će nastati više problema, mislim da će nastati više sudskih sporova i mislim da će biti i sudovi u problemu kako da postupaju u nizu pojedinačnih slučajeva.
Ovde je zakon dosta i neprecizan. On meša i pojmove zabeležbe i ubeležbe, bez obzira što se podrazumeva da ako se napravi zabeležba pa onda podnesete zahtev i dobijete građevinsku i upotrebnu dozvolu, da se tada vrši konačni upis prava svojine. To treba vrlo jasno precizirati, ne treba ostavljati nikakvu vrstu dileme. Čini mi se da ovo oko člana 4. koji je bio možda najviše sporan, ovo rešenje, ako je prihvaćen taj amandman, i nije tako loše, jer član 4. je zaista otvarao tolike mogućnosti za zloupotrebe. Jednostavno, svako je mogao da dobije potvrdu od nekog službenika iz mesne zajednice da je napravio ili gradio kuću u određenom periodu, za veoma mali novčani iznos koruptivnim, i da se pojavi kao vlasnik nepokretnosti. To nam nije trebalo, ne znam ko se usudio da tako nešto predloži da uđe u skupštinsku proceduru?
Mi ćemo jako aktivno učestvovati i u raspravi po amandmanima. Videćemo kakva će biti konačna verzija. Znači, nije naš negativan odnos, jer mi želimo zaista da jednom prestanemo da rešavanjem jednih problema proizvodimo druge probleme. Videćemo kakva će biti finalna verzija ovog zakona, ali za sada, ovako kako je, mi to u najboljoj nameri ne možemo podržati. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Slobodan Veličković. Izvolite.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Slobodan Veličković

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS
Hvala.
Gospođo predsedavajuća, gospodine ministre, dame i gospodo poslanici, problem nelegalne izgradnje u Republici Srbiji prisutan je skoro 50 godina, tj. još od onda kada su prvi put doneti propisi koji su regulisali izgradnju objekata.
U našoj zemlji je do sada bilo nekoliko pokušaja sprovođenja legalizacije bespravno podignutih objekata. Svi ti pokušaji su se neslavno završavali sa obimom legalizovanih objekata koji nikada nije prelazio 50% od procenjenog broja bespravno podignutih, koji sada iznosi oko 1.300.000.
Ono što se javlja kao problem i sada, verovatno će to biti i u budućnosti, a u prošlosti je bila konstanta, jeste činjenica da država u vezi tog problema ne deluje kako treba. Država godinama pokušava da reši problem nelegalne gradnje tako što dopušta nelegalnu gradnju, potom aminuje postojeće stanje, omogućavajući da se tako izgrađeni objekti legalizuju. Drugim rečima, mehanizam prevencije nelegalne gradnje, ali i represije kažnjavanja nad onima koji, uprkos zabrani, otpočinju sa izgradnjom bez odobrenja jednostavno ne funkcioniše. Uzrok tog odavno prisutnog problema je dvojak. Prvi leži u mentalitetu samih građana ove zemlje, koji se često odlučuju za investicionu izgradnju, kako bi se to reklo, na svoju ruku, gradeći kuće po dvadesetak godina na neuslovnim i neurbanizovanim lokacijama, što je dovelo do stvaranja tzv. divljih naselja veličine i manjih gradova. S druge strane, spora, glomazna i preskupa administrativna procedura za dobijanje odobrenja za izgradnju dodatno komplikuje i onako komplikovan poduhvat izgradnje porodičnih stambenih objekata i deluje kao faktor odvraćanja.
Prethodni pokušaji legalizacije nisu dali rezultate iz razloga što ni ovaj put država nije stala do kraja iza njih. Ostali su bukvalno poluzavršeni.
Mnogima su i umanjeni iznosi naknade za legalizaciju bili preskupi. Većina građana je ostala totalno neinformisana, a opštine nisu imale ni sredstava, ni kadrovskog i tehničkog potencijala da tako jedan ozbiljan projekat izvedu do kraja.
Ovom prilikom izražavam bojazan da će se isto dogoditi i u ovom slučaju, jer su iz Republičkog geodetskog zavoda već stigli upozoravajući tonovi da ta institucija neće moći da odgovori tom poslu koji se ovim zakonom stavlja u zadatak, jer ne raspolaže ni sa dovoljno kadrova, niti sa dovoljno sredstava.
Ukoliko se ovaj put želi ostvariti puna legalizacija i stvoriti celovita i ažurna evidencija o izgrađenim objektima i pravima na njima, onda je ovaj zakon dobar korak u tom pravcu, s tim da ga mora pratiti i niz drugih mera. Tu se, pre svega, misli na fiskalne represivne mere koje bi se preduzimale po isteku roka za legalizaciju, oporezivanje nelegalizovanih objekata po dvostrukoj ili trostrukoj stopi, njihovo uklanjanje o trošku lica koja su ih izgradila i kažnjavanje tih lica. Sve to kako bi građani ovaj put ceo postupak shvatili veoma ozbiljno i kako se ponovo ne bi dogodilo da neka nova vlada sutradan predlaže neki novi zakon.
Istovremeno država treba biti ta koja će provesti kampanju informisanja građana o mogućnostima i postupku legalizacije, da se ne bi dogodilo, kao što se događalo ranije, da većina građana o svemu tome, kao i o svojim pravima, ne zna ništa, jer opštine nisu bile sposobne ili zainteresovane da ih informišu.
Takođe, za ovako ozbiljan projekat se veoma ozbiljno treba pripremiti, jer se nešto što je trajalo skoro 50 godina ne može promeniti ni za pet, a kamoli za jednu godinu. Stoga upozoravamo nadležna ministarstva da veoma ozbiljno i studiozno pristupe ovom problemu, da procene moguće rizike i uska grla u procesu sprovođenja ovog zakona, jer se problem ne rešava donošenjem zakona. Donošenje zakona je obično inicijalni i, po pravilu, najlakši korak.
Ovaj zakon treba podržati, uz rezervu i ogradu da se to čini samo kako bi se konačno rešio dugogodišnji problem, uz jasno i glasno davanje priznanja onim građanima i privrednicima koji su savesno i odgovorno i pored glomazne i skupe procedure za izgradnju svojih objekata uredno pribavljali odobrenje za izgradnju i upotrebu i plaćali raznovrsne visoke takse i naknade. Upravo zbog takvih ljudi koji se na ovaj način diskriminišu ovo treba da bude poslednji put da država odobrava legalizaciju nečega što je istovremeno u krivičnom zakoniku inkriminisano kao krivično delo.
Zalažem se za pojednostavljenje postupka legalizacije nelegalno izgrađenih objekata i smanjenje visine taksi i naknada, koje ne bi trebale da budu veće nego u redovnoj proceduri.
Poslanička grupa PUPS će podržati Predlog zakona o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima bez građevinske dozvole, jer je Srbiji ovakav zakon neophodno potreban. Hvala.