Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja, 04.11.2013.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja

2. dan rada

04.11.2013

Sednicu je otvorio: Konstantin Arsenović

Sednica je trajala od 10:15 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Nikola Selaković

Hvala. I sam sam nekada zadovoljan nivoom rasprave koja se u Skupštini obavlja, ali nemojte i vi da ne citirate u potpunosti kako ustavna norma glasi. Ona kaže - u slučaju ukidanja ili pretežnog dela nadležnosti suda za koji je izabran sudija, izuzetno može bez svoje saglasnosti biti trajno premešten ili upućen u drugi sud u skladu sa zakonom. A o čemu mi danas raspravljamo, do o zakonu? To je suština cele priče.
Koji politički kriterijum? Apsolutno mi nije bilo jasno šta je značilo pominjanje nekog političkog kriterijuma. Malopre sam vrlo jasno i nedvosmisleno rekao - apsolutno nemam nikakav interes ko će gde od sudija biti. Čak imam neko mišljenje o tome da to treba da vide same sudije. Same sudije treba da se dogovore o tome. Jednom posle četiri godine zajedno svi da sednu za jedan sto, da počnu napokon da govore jedni sa drugima, da prevaziđu podele koje su napravljene veštački među njima. Nekada su sudije, rano ujutru uz kafu, pre nego što im počnu ročišta, razgovarali o svim tekućim problemima koji postoje u određenim predmetima u sudu, pomagali jedni drugima, mlađi učili od starijih. Nažalost, najveći problemi koji su uvedeni u naše pravosuđe jesu ti problemi manjka komunikacije među ljudima.
Dakle, zakon vrlo jasno kaže kako će biti vršeno i uvodi obavezu donošenje kriterijuma na osnovu kojih će se premeštaj vršiti. Mislim da je danas bila sednica te komisije koja ima zadatak da definiše kriterijume i koliko sam informisan, jeste da je postignuta neka načelna saglasnost među ljudima koji do juče nisu hteli da sednu da razgovaraju jedni sa drugima. Sada su shvatili da treba sesti i rešiti problem na jedan dobar i zadovoljavajući način. Ne vidim u čemu bi tu bio problem.
Reč je o komisiji koju je formirala Komisija za reformu pravosuđa. Možete da kažete – ko je formirao? Formirala je Vlada Republike Srbije. Ali, na čiji predlog?
Znate šta, sada dolazimo u problem nečega što mi niko još nije objasnio. Svaki sudija u Srbiji, kada donosi presudu, ne donosi je u ime društva, u ime Visokog saveta, nego donosi je u ime naroda. Ako ste vi, a jeste, predstavnici naroda koje narod na izborima bira, onda ovo telo treba, kao i druga tela koje ovo telo bira, ovaj organ bira, da imaju određenu nadležnost. Ako ćemo da stvorimo pravosuđe koje će da bira samo sebe i odgovara samom sebi, gde to funkcioniše? Oni među vama koji su zaista posvetili svoj profesionalni vek struci, znaju da je o tome još Đorđe Tasić pisao, dekan Pravnog fakulteta iz Beograda koga su nacisti streljali na Banjici, da je to nemoguće i da je to osuđeno na propast. To što je formalno tu komisiju formirala Vlada, ko da je formira? Formirala je na osnovu onoga što je usvojila Narodna skupština, a Narodna skupština je usvojila strategiju. Ima li većeg organa u državi Srbiji od Narodne skupštine? Moje mišljenje je da nema, niti da treba da bude.
Strategija koju je upravo ova skupština usvojila i koja je jedna od retkih strategija koja se usvaja u Skupštini predviđa to. Šta je tu sporno? Apsolutno ne vidim šta je sporno.
Greška u postojećem Ustavu, makar ja kao pravnik gledam na to, jeste što su Skupštini sužena ovlašćenja, kada je u pitanju izbor nosilaca pravosudnih funkcija, jer direktiva SE iz 2010. godine jasno kaže – između organa koji neposredno bira sudije i samih sudija treba da postoji stručno telo koje bi predlagalo, ali ne bi obavezivalo onoga ko donosi krajnje odluke.
Malopre sam naveo primer Austrije i Češke i Nemačke i Finske, ako hoćete, gde sudije bira predsednik države ili ministar pravde. Ali onda kada se građanin žali na tog istog ministra, on ima i te kako razlog da odgovara, u ovakvim sistemima.
Izvinite na previše oduzetog vremena.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima Milica Radović, pa da završavamo sa replikom.

Milica Radović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Ako vi tako kažete, ja ću da završim.
Ako sam vas dobro razumela, gospodine ministre, vi se zalažete za promenu Ustava u tom pogledu da Narodna skupština ima mnogo veća ovlašćenja prilikom izbora nosilaca pravosudnih funkcija. Da li je to nešto sa čim se slaže Franko Fratini? Zanima me kako će Evropska komisija da gleda na takav jedan vaš stav.
Meni se čini, i tu prosto moram da imam jednu dozu ličnog ograničenja, da sam možda dobro shvatila ono što ste rekli, ali čini mi se da ste se pre nekoliko meseci upravo zalagali za promenu Ustava, ne bi li povećali nadležnost, odnosno ojačali nezavisnost sudstva. Apsolutno se zalažem za povećanje i pojačanje nezavisnosti sudstva, ali to je potpuno u kontradikciji sa onim što ste sada rekli.
Takođe, rekli ste, a na to moram da ukažem zato što nisam imala pravo da na to ukažem u prethodnom javljanju, pominjali ste sudske plate i služili ste se jednom dozom, rekla bih, demagogije, bez namere da vas uvredim. Rekli ste – kako je moguće da plata jednog sudije bude tri puta veća od plate jednog radnika u privredi? Nemojmo to da radimo, to su jako opasne izjave.
Pravosuđe je pitanje svih pitanja u ovoj zemlji. Kada nam to postane jasno, možda će nam postati mnogo bolje u državi, jer neće doći nijedan strani investitor, neće da se pokrene privreda, neće doći do svežeg kapitala u jednoj državi ukoliko vlasnik tog kapitala nije siguran da će njegov kapital da bude zaštićen. Zato svi moji nastupi u ovoj skupštini, kada je na dnevnom redu pravosuđe, su isključivo motivisani razlozima struke, a ne ničim drugim.
Zato vas molim, gospodine ministre, da ne govorite više o tome…
(Predsedavajući: Vreme.)
… jer to zaista spada u domen demagogije. Verujem da je i vama i nama jako u interesu da pravosuđe profunkcioniše…
(Predsedavajući: Vreme.)
… i da ono dobije mnogo veću nezavisnost nego što je danas.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima ministar i završavamo sa replikama. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Nikola Selaković

Zanimljivo je slušanje – nešto volim da čujem, pa se pravim da sam to čuo, nešto ne volim da čujem, a onda to navodno nisam čuo. Vrlo jasno sam rekao da EU insistira na pristupu koji je utemeljen još 2006. godine, kada je doneta prethodna Strategija o reformi pravosuđa. Tada je neko uzeo i samo prepisao tu strategiju u Ustav i zadao nam, u godinama koje su usledile, enormne probleme upravo u oblasti pravosuđa zahvaljujući tome. Nisam ja u 2006. godini pisao strategiju, nisam ja, niti stranka koja me je predložila na mesto ministra, predlagao da se ministarstvo apsolutno povlači i briše svoju ulogu u pravosuđu. Niti sam pisao tu strategiju, niti sam radio na njenom sprovođenju, a to je predvidela ta strategija.
Prema tome, to šta je načelno utemeljeno tom strategijom, mi smo u obavezi da primenjujemo. Vrlo jasno sam se ogradio i rekao, kada bismo diskutovali isključivo kao pravnici – ja imam svoje mišljenje. To vam je kao malopre kada sam govorio, što je neko smislio da nabavka papira i spajalica u sudu može da utiče na nezavisnost suda. Danas u Apelacionom sudu u Beogradu, ne danas nego pre 10 meseci, na početku godine nije bilo nijednog risa papira, nijedne spajalice, nijedne heftalice, jer su pare u prethodnoj godini potrošene na sasvim petnaeste stvari. Onda vam dođe predsednik nekog odeljenja ili vršilac funkcije tada predsednika suda i kaže ljudima u ministarstvu – pomozite nam oko toga, jer nemamo uslove za rad. A vi najlagodnije možete da mu kažete – to nije moja nadležnost, izvolite, ako vam nabavim štampač, uticaću na vašu nezavisnost.
Dakle, da li mi idemo u tom smeru da se redukuju nadležnosti Narodne skupštine i da li je to ono o čemu sam imao izuzetno dobre razgovore sa uvaženim gospodinom Fratinijem, koga ste pomenuli? Da. Znate zašto smo došli u tu situaciju? Zato što 10 godina unazad niko nije hteo da se bavi merilima i kriterijumima za ocenu rada sudija i tužilaca. Zato što više nisu imali norme koje moraju da ispunjavaju. Zato što ih niko nije kontrolisao u tom pogledu. Zato što nisu sa nekog višeg nivoa, da li sudske, da li izvršne vlasti, imali nekoga ko bi inicirao razrešenje onih koji nisu bili stručni, dostojni ili osposobljeni da vrše tu funkciju.
Onda se postavilo pitanje da onaj ko sudije bira faktički vrši i uticaj na pravosuđe kroz taj izbor, pa ih tu treba učiniti nezavisnim. Rekao sam - sudija treba da bude nezavistan od bilo kakvih stranih uticaja, sudija ne sme da bude nezavistan od zakona. Bio sam u prilici nebrojeno puta u ovih nekoliko meseci da dobijam pritužbe građana koji se još uvek ministru obraćaju, gde se vidi da se sudija nije držao zakona, gde sudija sudi po zakonu koji je učio kada je bio student, a završio je fakultet pre 25-30 godina, gde mu sud više instance ne kontroliše njegov rad. Ne sudska, ne zakonodavna vlast, nego sud. Pardon, ne zakonodavna, ne izvršna, nego sudska vlast i sud. To je ono o čemu moramo da pričamo.
Vrlo jasno sam izneo politički smer u kojem će se kretati promene u našem pravosuđu. Dovoljno je da pogledate kako su zemlje koje su naši susedi išle tim putem. Mi se u tome nećemo mnogo razlikovati. U ovom trenutku bih bio presrećan kada bismo mogli obrazac jedne Slovenije da primenimo, ali ne EU, već obratite se sa tim mišljenjem Venecijanskoj komisiji, ona će biti protiv toga. To je suština. Došli smo u situaciju da imamo najviše kriterijume i da se od nas traži mnogo. Tu nema izgovora, to mora da se ispunjava i mora tako da se radi, a sudije, uz povećanje nezavisnosti, dobijaju i povećanje odgovornosti. Zahvaljujem.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Maja Gojković. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem što ste mi omogućili da konačno govorim.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre pravde i članovi kabineta, poštovane kolege poslanici i poslanice, da se vratimo na suštinu onoga što mi danas imamo pred nama, a to su predlozi četiri važna zakona iz oblasti pravosuđa, gde smo dokazali, bez obzira što su u početku kada se utvrđivao dnevni red kolege imale primedbe što se vodio zajednički jedinstveni pretres, da su ipak mogle te četiri tačke da se spoje u jednu, jer je očigledno pretežno pažnju poslanika odnela najvažnija tačka, a to je tačka o mreži sudova.
Čisto zbog građana koji su tek sada počeli da gledaju ovaj prenos ili zbog građana koji su se nešto ranije uključili i nisu mogli iz replika da shvate o čemu zaista mi danas raspravljamo ovde, treba reći da su to zakoni: Zakon o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštva, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o sudijama i, takođe, o javnom tužilaštvu.
Zašto to podsećam građane Srbije? Zato što se u jednom momentu izgubila ta nit o čemu mi razgovaramo i moglo se pomisliti, a nije sada u sali poslanik koji je o tome pričao, da se ovde radi u stvari o lamentu nad reformom pravosuđa koja je u Srbiji od 2008. do 2012. godine, koja je prosto kao cunami napravila ogromnu štetu ovde. Ili se radi danas o raspravi o tome koliku štetu će naša država morati da plati zbog toga što je oko 600 sudija ostalo bez svoje sudijske funkcije takođe u toj neuspeloj i pogubnoj reformi pravosuđa, pa će posle odluka Ustavnog suda, nakon tri godine, država sada morati da izdvoji ogromna sredstva za plaćanje naknade štete za sve ono vreme za koje sudije nisu mogle da obavljaju svoj posao.
Srećom, ne iz tabloida, nego iz ozbiljnijih novina pročitala sam izjave našeg ministra, koji je rekao da će učiniti sve da napravi vansudsku nagodbu i smanji tu štetu koja se očigledno nalazi u milionskim iznosima pred našom državom.
Želim ujedno i da se zahvalim vama, ministre, što ste danas proveli sa nama čitavih 10 sati, što ste na veoma iscrpan način obrazlagali predloge zakona, kako na početku, tako i odgovarajući svakom ovlašćenom predstavniku na njegova pitanja, dileme, pa i na neke istorijske pouke, jer su neki od nas očigledno propustili određene časova iz istorije, ne znajući koliki trag neke istorijske ličnosti u utemeljenju srpske države zaista imaju, ali to nije toliko važno.
Želim da se zahvalim i svim ovlašćenim predstavnicima poslaničkih grupa koji su govorili pre mene, bez obzira da li su imali pozitivan kritički osvrt na vaše predloge zakona ili su imali negativan, jer time pomažu samo nama da se odlučimo da li glasati ili ne. Sa druge strane, dosta je bitno, ako ne za nas, onda za građane Srbije da vide da li neko ozbiljno pristupa ovoj materiji ili neko koristeći svoje vreme želi da ga potroši na neke politikantske stvari ili iznosi neistinite podatke ovde o predlozima zakona i tačnoj materiji koja ovde postoji.
Očigledno, kako sam i napomenula, da je najviše pažnje javnosti i poslanika odneo jedan zakon, a to je, kako bi rekli kolokvijalno, Zakon o mreži sudova i javnih tužilaštava u Srbiji i naravno da ću u nekoliko rečenica kao ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SNS pokušati da izdvojim nekoliko najvažnijih stvari iz ovog predloga zakona.
Ovde se provlačilo pitanje, sada zavisi ko ga je postavljao, pa možda nije hteo da vidi kakav je cilj i koji su razlozi zašto se uopšte krenulo u ovakav predlog zakona, zašto tu nije bilo izmena i dopuna. Ali, rekla sam, kada cunami prođe, onda je vrlo teško samo krečiti zidove kuće, mnogo je celishodnije krenuti od početka i graditi temelje kuće pravosuđa onako kako to i treba.
Do sada, pa i sada po važećem zakonu, da ne zaboravim, ovaj zakon je još uvek na snazi, postoji mreža od 34 osnovna suda. Ove tri godine od kako je primena važećeg zakona, donet je 2008, a primenjuje se od 2010. godine, ukazali su se zaista brojni nedostaci u radu sudova, u sudskoj mreži, pogotovo što je postojao uz taj mali broj osnovnih sudova.
Dakle, 34 je ogroman broj sudskih jedinica i samo laik može da kaže da je to bilo nešto pozitivno. Ne sporim, kolege ne moraju da budu pravnici da govore o ovom predlogu zakona. To je takođe greška da je ovo neka stručna rasprava. Ne, ovo je rasprava ljudi koji predstavljaju građane u ovom parlamentu. Baš sam se iznenadila kada sam čula da je jedan od kolega koji je ovde govorio pravnik i da je rekao da je postojanje velikog broja sudskih jedinica nešto izuzetno pozitivno u sadašnjem stanju mreže sudova.
Dakle, ta činjenica je stvarala ogromne probleme, probleme strankama, probleme svim učesnicima u postupku. Tu mislim i na advokate, mislim i na veštake, jer samo onaj koji nikada nije imao suđenje u nekom udaljenom sudu, nije osetio kako to izgleda sam dolazak na suđenje i kako, prosto, zakazivanje jednog ročišta, zauzima čitav radni dan i tog dana ne možete ništa drugo da radite i ako se bavite profesionalno, i ako ste samo zainteresovana stranka u postupku.
Problem je stvarala činjenica u ovoj mreži sudova, veliki je broj mesta u Srbiji koji je ostao bez svog suda. Jer, ako kažete da ima sada 34 osnovna suda, ne vidim šta je tu bilo epohalno u postojećoj mreži, jer su se zanemarili u toj reformi 2008. godine i broj stanovnika i sama tradicija mesta u kome su imali pre toga osnovni sud u njihovom višedecenijskom postojanju. Ne znam šta je prethodno ministra navelo, ili one koji su mu pomagali, da svede taj broj sudova na samo 34 mesta.
Na osnovu izvršene analize rada, utvrđeno je da bi veći broj osnovnih sudova, to je razlog zašto se povećalo na sadašnjih u ovom predlogu zakona predviđenih 66 sudova, jednostavno, da će se time omogućiti, kad kažete 34 i 66 nekako samo poređenje vam govori da je omogućen većem broju građana pristup sudovima i da veći broj građana može da zaštiti svoja prava i interese.
Ono što niko ovde nije spomenuo, čini mi se da ste vi dva puta pokušali da nametnete i tu temu, ali kolege to nisu htele da čuju, da je u skladu sa teritorijalnom organizacijom sudova izvršena i izmena teritorijalne organizacije javnih tužilaštava. Njih u ovom predlogu zakona ima 58. Zašto ne 66? Razlog je čista racionalnost. Nema potrebe da tužilaštvo u potpunosti u broju pokrivaju broj osnovnih sudova.
Jedan od razloga veoma važnih, to je i nejednako povećanje broja osnovnih sudova i svakako nejednako opterećenje sudova u postojećoj mreži, posmatrano kroz godišnji priliv predmeta. Oni poslanici koji su u neverici, a koji zaista žele da se upoznaju sa procentima priliva predmeta po pojedinim sudovima, mogu to da pogledaju u obrazloženju Predloga zakona, jer je veoma detaljno napravljena analiza. Tu se nalaze razlozi zašto negde sada nema osnovnih sudova, ili sudskih jedinica, a postoje novoformirani predlozi za formiranje osnovnih sudova.
Svakako, postojanje većeg broja sudova, što sam i naglasila, je veća, bolja dostupnost zaštite građana pred osnovnim sudovima, kao i efikasnije ostvarivanje njihovih prava.
Ovde je bilo i pitanje po kojim kriterijumima se to odlučivalo gde će u tih 66 gradova i opština biti raspoređeni osnovni sudovi? Naravno, u svakom slučaju profesionalni i stručni kriterijumi, uvaženi broj stanovnika mesta, to je očigledno njihova geografska udaljenost od sedišta suda, razvijenost putne mreže, kvalitet putne mreže, geografski, demografski, pa čak i klimatski razlozi. Pohvaljujem Ministarstvo zato što je predložilo da postoji osnovni sud i u Sjenici i svi znamo zbog čega je to urađeno.
Kada se predlaže i usvaja jedan zakon, najvažnije je da građanima Srbije objasnimo koji su ciljevi koje nameravamo da postignemo ovim predlozima zakona, kako će oni da utiču na običnog građanina i manje važno, što ćemo mi ovde kao poslanici da damo neku našu političku ocenu, zato smo i čuli lament nad prošlošću, ukoliko je bila dobra prošla reforma.
Da li se nešto juče desilo pogubno za našu državu i za naš narod u jednom delu Republike Srbije? Najvažnije je, da građani shvate koja je uopšte svrha donošenja novih predloga zakona, jer oni ne mogu da se snađu koliko u poslednjih nekoliko godina imamo novih i novih rešenja.
Dakle, zbog građana Srbije, ne zbog nas ovde koji smo svi veoma politički profilisani i opredeljeni, treba ponoviti da se očekuje pre svega lakše ostvarivanje na jednak i jednostavan pristup sudu, brže i efikasnije rešavanje predmeta. Ono što me je takođe iznenadilo da kolege nisu obratile na to više pažnju, smanjenje, evidentno bolne tačke našeg pravosuđa, a to su broj nagomilanih zaostalih predmeta iz prethodnih godina, a ono što je najpogubnije to su zaostali predmeti iz prethodnih decenija.
Najvažnije za građane jeste zašto se povećava broj osnovnih sudova. Zašto ih sada ima 66 u Predlogu zakona, a ne dosadašnjih 34. To što se očekuje pre svega realizacija njihovog prava na suđenje u razumnom roku i naravno ono što treba uvek naglasiti da se očekuje efekat smanjenja sudskih troškova.
Što se tiče rasprave o predloženim konkretnim zakonskim rešenjima, na to će se poslanička grupa SNS osvrnuti u danu kada budemo raspravljali o amandmanima, odnosno o pojedinostima zakona. Naravno, da ćemo se osvrnuti i na ona dobra i naravno na negativna rešenja pa ćemo reći svoja mišljenja zašto nećemo podržati određene amandmane.
Sada bih naglasila, baš zbog dezinformacije koju su ovde iznošene od pojedinih poslanika, neke gradove i opštine za koje je predviđeno formiranje osnovnih sudova, a toga ranije nije bilo, iako oni znaju u kojim mestima postoje sudovi, a u kojima ne postoje i ne mogu dakle, neki poslanici da ih zavedu svojom retorikom.
Iskoristiću to pravo zato što sam poslanik iz AP Vojvodine iz Novog Sada. Imam veliki broj poslanika iz Vojvodine u poslaničkom klubu SNS koji su iz Vojvodine i u dogovoru sa njima želim da pohvalim predlagača, Ministarstvo pravde i nadležnog ministra što je ispravio veliku nepravdu nanetu građanima Vojvodine. Iz pojedinih sredina, pogotovo u delu Srema, zato što je nepoznato zašto smo reformom iz 2008. godine, odnosno 2010. godine kažnjeni, jer je sudska mreža desetkovana u Vojvodini.
U članu 3. Zakona se tačno vide koji su to novi sudovi, odnosno navedena je i postojeći sudska mreža. Čula sam tu da je jedna od poslanika rekao – gde je sud u Bačkoj Palanci. Moram kolegi da kažem da pogleda član 3. i da pronađe gde je sud u Bačkoj Palanci, a to je Osnovni sud u Bačkoj Topoli. U spisku imamo sudove Bačku Palanku, govorim o Vojvodini, Bečej, Senta, Vrbas, Ruma, Stara Pazova, Šid, uz postojeće osnovne sudove. Dakle, učinjeno je znatno poboljšanje koje ćemo omogućiti građanima lakši pristup, efikasniju sudsku zaštitu i lakše će moći da ostvaruju njihova prava. Mi smo stvarno, ministre, bili kažnjeni od prethodne ministarke, a nikada nismo dobili obrazloženje zašto.
Uvođenje sudova, naravno i u drugim delovima Srbije, Aranđelovcu, Gornjem Milanovcu, Dimitrovgradu, Majdanpeku, Obrenovcu, Priboju, mnogim drugim mestima. Koga interesuje tačan spisak osnovnih sudova predviđenih, molim da detaljno pogleda i član 3. zakona.
Ono što je bitno i što je ovde dva puta pežorativno pomenuto, to želim da pohvalim. Dakle, usmeravanje žalbenih postupaka u sudove koji se nalaze najbliže zainteresovanim strankama i građanima, to je novina. Smanjenje troškova, efikasniji prilaz sudu. Primeri građana Pančeva i Šapca. To je izuzetno nešto pohvalno što je uvedeno ovim predlogom suda. Oni će ubuduće svoje žalbene postupke realizovati u njima bližim apelacionim sudovima, to su Beograd i Novi Sad.
Mi smo jedinstvena država, na teritoriji Srbije jedinstvena mreža sudova i pitajte građane Pančeva da li žele više da ostvaruju svoja prava u žalbenom postupku u Beogradu, koji im je tu preko puta mosta i pitajte isto tako obične građane Šapca, da li im predstavlja problem što će žalbeni postupak, što će predmet da se razmatra u sudu u Novom Sadu.
Mislim da su ova rešenja izuzetno dobra i da se ovoga puta mislilo na građane, a ne na politička maštanja i želje, kako bi oni želeli da mreža sudova bude izdvojena po nekim zamišljenim administrativnim granicama naše države.
Kosovo i Metohija, takođe, određeno prelazno rešenje, neko od kolega je zamolio da se na srpskom to ponovi, evo ja ću ponoviti na srpskom – da je Predlogom ovog zakona određeno i prelazno rešenje za sudove i javna tužilaštva nadležna za teritoriju Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija, što će omogućiti njihov nastavak rada i zaštitu prava naših građana u Republici Srbiji. Mislim da tu nema ničega spornog, ako neko ne želi da vidi nešto sporno nekim drugim očima.
Sve zainteresovane strane su imale priliku da se izjasne o ovom predlogu zakona koji se nalazi danas u Skupštini i daju svoje mišljenje, počev od predstavnika pravosudnih funkcija, advokature, tužilaštava. Moram mnogim kolegama da naglasim da su u tome učestvovali i predstavnici nacionalnih saveta, da su u tome učestvovali udruženja poslodavaca, predstavnici lokalnih samouprava i lokalnih sredina, sprovedena je javna rasprava u ovom našem domu, pre nepunih godinu dana, javnost je blagovremeno obimno obaveštena.
Dakle, svako ko je našao dovoljno vremena, ko je želeo, ko je stvarno želeo da unapredi mrežu sudova u našoj državi imao je mnogo vremena da dostavi predlagaču svoje predloge i naravno poslanici svoje pravo zadržavaju da sada ulože, ili su uložili već preko 200 amandmana na ove predloge zakona, da pokušaju da poprave ovaj predlog zakona.
Očigledno iz samog teksta Predloga ovog zakona, da će on stvoriti uslove za unapređenje efikasnosti sudstva i citiraću dakle Izveštaj za Srbiju od strane Evropske komisije od 16. oktobra 2013. godine, u kojima oni navode da je ovo korak dostupnosti pravde građanima.
Što se tiče predloga, ne znam koliko ću imati vremena, očigledno ne mnogo, o ostalim predlozima koje je ministar predložio, to će uraditi moje kolege koje su zaista iz poslaničke grupe Srpske napredne stranke diskutovati o svim predlozima ovde, Predlog zakona o izmenama i dopunama zakona o uređenju tužilaca i sudova, neću imati vremena da obrazlažem.
Ono što je najvažnije …
(Predsedavajući: Vreme gospođo Gojković.)
Izvinjavam se, učinilo mi se da je 20 minuta, samo jednu rečenicu da će poslanička grupa Srpske napredne stranke u danu za glasanje, dakle glasati za predložene zakone, a u pojedinostima u danu za pojedinosti.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima ministar Selaković.
...
Srpska napredna stranka

Nikola Selaković

Hvala uvaženi predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, zaista iskoristiću priliku da se osvrnem na nešto što mislim da je izuzetno važno, bilo je pomenuto danas u izlaganjima nekoliko koleginica i kolega narodnih poslanika, a naime tiče se te nove prirode sudske jedinice po ovom zakonu o sedištima i područjima i zakonu o uređenju sudova. Naravno, postavljeno je jedno pitanje – zašto u nekim opštinama imamo sud, a nemamo osnovno javno tužilaštvo?
Prva stvar, želim da istaknem da u ovom Predlogu zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava postoji nekoliko primera vrlo specifičnih koji se razlikuju od drugih. Naime, reč je o dvema opštinama, dvama naseljenim mestima, između kojih postoji izuzetno mala kilometarska razdaljina i gde je došlo do osnivanja jednog jedinstvenog suda za područje takve dve, ili više opština.
Navešću vam nekoliko primera, recimo, primer Bečeja i Novog Bečeja, primer Vrbasa i Kule, primer Stare Pazove i Inđije, primer Velike Plane i Smederevske Palanke, primer Surdulice i Vladičinog Hana, primer Brusa i Aleksandrovca.
Našli smo se u situaciji, gde smo po kriterijumima koje je radna grupa definisala neposrednom primenom tih kriterijuma ustanovili da pojedinačno gledano ta opština, bilo koja od ovih koje sam naveo, ne ispunjava sve zadate kriterijume da bi se u njoj uspostavio osnovni sud. Rukovođeni tom malom geodetskom razdaljinom između dva mesta, identifikovali smo da možemo da napravimo jedan sud za područje obe takve opštine i da to zaista postane jak sud.
Evo, recimo, navedeni su neki primeri poput primera osnovnog suda u predlogu stoji, Osnovnog suda u Staroj Pazovi pa je rečeno sudska jedinica u Inđiji. Znam da su me građani pitali šta to znači, zašto nije sud u Inđiji? Zašto me to građani pitaju? Pa pitaju me zato što je njima u svesti da je postojeća sudska jedinica organizovana na način kako je danas organizovana, da nije sud, a ovde to neće biti situacija. O čemu se konkretno ovde radi? Čak i kada imamo identično stanje između dve opštine, bukvalno po svemu, mi dolazimo u problem sudske infrastrukture. Nekada je recimo u Staroj Pazovi obezbeđivana zgrada za sud koji će biti nadležan samo za Staru Pazovu. Vi danas kada formirate jedan dvostruko veći sud, dolazite u problem da vi nemate gde da smestite ni sudije, ni službe suda, ni saradnike koji prate rad sudije, ni nameštenike, ni državne službenike. Dakle, to je jedan od velikih problema.
Zato smo i uveli novinu da u sudskoj jedinici može da se sudi i parnica i krivica. Primer, koji je neko postavio, odnosno postavio pitanje – zašto je sedište tužilaštva u Vladičinom Hanu, a sedište suda u Surdulici? Pa već možete da vidite da će se krivica većinom suditi u Vladičinom Hanu, koji ima i veći broj predmeta od Surdulice, ali je zaista reč o jednoj specifičnoj geografskoj oblasti. Navešću vam i kontra primer. Imate primer izuzetno malo kilometarske razdaljine udaljenosti između Bujanovca i Vranja. Da smo ovde primenjivali ovaj pređašnji kriterijum, Bujanovac verovatno ne bi imao sud. Ali, poštujući interes koji postoji u jugoističnoj Srbiji, specifične i kulturne i etničke situacije, išli smo na to da u Bujanovcu treba da bude osnovni sud koji će pokriti područje opština i Bujanovca i Preševa.
Izražavam zaista i svoje zadovoljstvo što sam obavešten da i u pravosudnoj akademiji imamo polaznike koji su pripadnici albanske manjine iz jugoistične Srbije koji pohađaju polaznu obuku, uveren sam završiće je uspešno, što znači, da imamo i kadar koji će u budućnosti moći da radi u tom sudu.
Neko je pomenuo pojedine oblasti koje su geografski izuzetno nepristupačne Pešterska Visoravan, najvećim delom godine je, ali dobrim delom godine je pokrivena snegom, grejna sezona traje više od osam meseci. Predviđeno je da se sud vrati u Sjenicu, zbog veličine teritorije, zbog toga što pokriva pogranično područje.
Da li će taj sud moći da radi u punom kapacitetu? Istina je da tu malo predmeta nedostaje da bi to bilo, ali je razlog izuzetno važan da tu postoji sud, i to ne treba dovoditi u pitanje.
Dakle, naveo sam ovaj sud Inđije i Stare Pazove, Surdulice i Vladičinog Hana, Smederevske Palanke i Velike Plane, mesta približno iste veličine, približno istog broja stanovnika. Ako me pitate koji je bio razlog da se stavi Osnovni sud u Velikoj Plani, a ne u Smederevskoj Palanci, reći ću vam zato što je mnogo bolja sudska zgrada u Velikoj Plani. Dakle, infrastruktura je jednostavno bolja.
Da se vratim malo pre na ono što je govoreno o sudskim jedinicama i o tome što je neko pokušavao da prikaže ukidanje sudske jedinice kao ukidanje suda. Mogu vam reći da je radna grupa Ministarstva pravde i Državne uprave koja je još u prvoj polovini ove godine posetila sve sudske jedinice i sva sedišta suda u Republici Srbiji, ustanovila u više od 60% sudskih jedinica katastrofalno stanje.
Tek kada su došli novi vršioci funkcije predsednika sudova, daću vam konkretan primer, bio sam pre nekoliko nedelja u Vrbasu, posetio sam nekadašnju zgradu opštinskog suda u Vrbasu, namerno, posetio sam zgradu nekadašnjeg opštinskog suda u Vrbasu, ali evo, ako hoćete, ne mora to, bio sam u zgradi sudske jedinice u Petrovcu na Mlavi.
Godine 1906. Kraljevina Srbija je podigla zgradu koja ima 998 kvadratnih metara, koja ima veliku balsku dvoranu koja je sređena bila izvanredno, Republika Srbija 25 poslednjih godina nije u stanju da popravi krov na toj zgradi. Od kad je to postala sudska jedinica iz sedišta Osnovnog suda u Požarevcu, nije stigao ni jedan jedini dopis da zgrada prokišnjava, da je već odavno prestalo, odnosno, počelo prokišnjavanje u prizemlju i u suterenu, a da je taj deo krova na prvom spratu gotovo u potpunosti uništen. Identična je situacija u Vrbasu.
Dakle, o zgradama sudskih jedinica, o potrebama sudija koje rade u njima, apsolutno u više od 90% slučajeva niko nije vodio brigu ni računa. Žalosno je kada uđete u mnoge od tih zgrada, pričam naročito o onim jedinicama koje će sada postati sudovi, žalosno je kada uđete u te zgrade i vidite da više ni nameštaja nema, kada jedan deo zgrade ne koristite četiri-pet godina, on propadne više nego za 20 godina korišćenja. Apsolutni javašluk i nedomaćinsko ophođenje i ponašanje, to je ono što možete da vidite na delu, u dobroj meri slika i prilika naše države i stanja u kojem se ona nalazi dugi niz godina, što je veoma žalosno.
S druge strane, možete da vidite zgrade sudskih jedinica koje su podignute u poslednjih petnaestak godina u kojima ne radi niko, koje stoje nove zgrade prazne, ministarstvo plaća troškove kao da su pune, plaća troškove grejanja, obezbeđenja, struje, svih komunalija.
Prema tome, zaista ću istaći još jednom, predložena mreža, predloženi zakon o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava možda je mogao da bude i naša želja, verovatno da jednog dana ta tzv. „sudska mreža“ bude i bolja. U ovom trenutku je ovoliko moguće.
Još jednom navodim što je malopre rečeno, ali mislim da je veoma bitno podvući ga. Novi pristup krivičnom postupku, tužilačka istraga znatno vidljivija, aktivnija i veća uloga tužilaca, zahteva i proširenje mreže javnih tužilaštava i tu će biti najvidljivija primena, ali i činjenica da će u sudskoj jedinici moći da se postupa u svim materijama.
Trudim se da pokrijem sve o čemu je govoreno.
Još jedna stvar samo, rekao je neko od kolega narodnih poslanika da je Beogradu možda potrebno i više osnovnih sudova od tri osnovna suda u gradskim sredinama. Ko je to rekao mislim da je u pravu, ali da jednostavno u ovom trenutku je ovo rešenje u granicama mogućnosti.
Takođe će biti teško, mnogo lakše nego sada upravljati Prvim sudom koji će imati preko 100 sudija, u ovom trenutku ih ima preko 230. Pa, treba samo znati svakog sudiju i znati kakav je. Taj predsednik suda mora da bude natčovek.
Verujem da ovim predlogom mrežu racionalizujemo, činimo je mnogo učinkovitijom i dolazimo u situaciju da sudije, one koje treba po novom konceptu pravosuđa i da upravljaju pravosuđem, stvaramo im uslove da to čine bolje nego što je to bilo do sada. Zahvaljujem.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Gospodine Veselinoviću po kom osnovu, izvinjavam se?
(Janko Veselinović, s mesta: Replika pošto je ovlašćena predstavnica SNS više govorila nego o zakonu.)
Ne, nije ona uopšte vas spomenula. Jeste govorila – pojedini govornici, poslanici, itd; ali nisam to zaključio da je ona vas, prema tome, nemate pravo na repliku. Završavamo.
Samo da konstatujem da su svi ovlašćeni predstavnici iskoristili svoje pravo.
Danas završavamo sa radom i nastavljamo sutra u 10.00 časova, sa listom koja je urađena. Hvala.