Treće vanredno zasedanje, 17.06.2014.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treće vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/145-14

17.06.2014

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 13:05 do 17:30

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem gospođo Mihajlović.
Reč ima ovlašćeni predstavnik NS Dragan Jovanović.
...
Srpska napredna stranka

Dragan Jovanović

Nova Srbija
Uvažena gospođo ministre, dame i gospodo narodni poslanici, na samom početku uvek kada kao narodni poslanik treba da glasam za nova zaduženja, to glasam nerado i vrlo teško. Međutim, svi smo svesni da mi bez zaduživanja ne možemo popraviti našu putnu infrastrukturu i zbog toga će poslanički klub NS u Danu za glasanje podržati ovaj predlog zakona.
Od kolega smo čuli da su uslovi takvi i takvi. Ne bi ih pominjao. Gospođo ministre, upitao bih vas, ovde je kolega koji je govorio pre mene iz SPO rekao da će izvođači radova biti domaće firme, a pomenuo je JP „Putevi Srbije“. Meni iz ovog teksta koji smo dobili je jasno da će „Putevi Srbije“ vršiti proceduru javnih nabavki za sve ove deonice, a nikako da će automatski biti izvođači radova i voleo bih da to kasnije prokomentarišete, čitavu ovu priču.
Zatim, nešto što me posebno interesuje, a to je još jedno pitanje koje su moji prethodnici pomenuli, a to je da mi precizno, gospođo ministre kažete – koliko je do danas neiskorišćeno novca iz međunarodnih kredita, a vezano je za državne puteve neračunajući autoputeve odnosno koridore? To bi nam zbog nas i zbog sredina iz kojih dolazimo bilo vrlo bitno da se to precizira.
Zatim, jedan podatak koji sam video u obrazloženju, gospođo ministre, a koji me interesuje, da prosto malo dobijemo pojašnjenje i od vas, a i zbog gledalaca koji gledaju ovaj prenos. Ovde sedi veliki broj poslanika koji su kritikovali našeg predsednika Velimira Ilića, a ovde ste sada dali podatak da je npr. 2006. godine, kada je on bio ministar za puteve, u održavanje puteva ulagano 360 miliona evra. U 2011. godini to je iznosilo 168 miliona evra, što znači da je drastičan pad. Naravno, neko će reći da je 2010. godine ministar Mlađan Dinkić izbacio iz budžeta „Puteva Srbije“ akcize, vi ste to malo pre i spomenuli i ja se sa tim slažem, ali se nadam i uzdam se u vaš politički autoritet da ćete uspeti da u narednom rebalansu budžeta vratite pare u budžet od akciza, ali u budžet „Puteva Srbije“, jer mi bez tog novca ne možemo nikako održavati putnu mrežu u zadovoljavajućem nivou. Mi možemo na ovakav način, ja to nazivam povremeno gasiti požar. To je nešto što je, na kraju krajeva, razumno i dobro, jer nemamo izbor u ovom trenutku. Ali, da bismo kvalitetno održavali puteve, bez realnih izvora finansiranja putne mreže u Srbiji, nama će putevi biti ovakvi, a svi dolazimo iz različitih sredina i svesni smo da su oni nezadovoljavajući.
Pomenuo bih da mi konkretno imamo državne puteve, odnosno, kako se nazivaju, regionalne puteve koji su državni od šezdeset i neke godine, kao jedan put između Topole i Rače, odnosno većinom je na teritoriji opštine Rača između sela Saranovo i Donje Trnave, koji je zemljani put, a državni je put od 1965. ili 1966. godine prošlog veka. Nikada čak ni pun makadam nije dobio. To je vojska radila. On je u kategorizaciji državnog puta drugog reda i takav je kakav je.
Ono što me takođe interesuje, uvažena gospođo ministre, jeste da mi samo još neke stvari pojasnite vezano npr, hajde da uzmemo ovaj najmanji kredit od Evropske banke za obnovu i razvoj, od 73.800.000 evra. Ako pogledate na strani 40 tabelu koju ste nam dali sa samim troškovnikom kredita, ako mogu tako da ga nazovem, ulazi u oči jedan detalj, a tiče se konsultantskih usluga, obuka i inkrementalni operativni troškovi. To je, verujte, skoro pet miliona evra. Voleo bih da ja i moje kolege prosto od vas čujemo objašnjenje šta je to što je pet miliona evra samo u jednom kreditu, koji je inače najmanji.
Zatim, u samom pojašnjenju, a nešto se oko toga dotakli i na početku vašeg izlaganja, rekli ste da je potrebno da se rehabilituje oko 5.000 kilometara državnih puteva u samoj Srbiji, sa čime se apsolutno slažem. Takođe, u obrazloženju smo dobili da je generalni master plan transporta u Srbiji predvideo da se u rehabilitaciju i održavanje državnih puteva u Srbiji u periodu od 2009. do 2027. godine uloži između 4,6 i 5 milijardi evra. Voleo bih, uvažena ministre, da čujemo, danas je 2014. godina, što znači da smo već dobrim delom zagazili u realizaciju ovog generalnog master plana, koliko je do sada uloženo sredstava u rehabilitaciju državnih puteva.
Slažem se, mi smo ovde dobili spisak deonica. Pomenuli ste da je u pitanju 54 deonice koje će se finansirati iz ova tri kredita. Mogu da se složim da je regionalna zastupljenost i to je potpuno u redu. Voleo bih da čujem od vas, pošto su uslovi samog kredita dogovarani pre nego što ste vi postali ministar saobraćaja, odnosno infrastrukture, ali verovatno su same deonice određivane od strane Javnog preduzeća „Putevi Srbije“, pa bih voleo da čujem od vas koliko su one podložne promenama? Pošto u samom tekstualnom delu imamo pojašnjenje da su pojedine deonice puta koje su date međunarodnim kreditorima podložne promenama, voleo bih da čujem od vas i koji su kriterijumi da bi se pojedine deonice promenile i ko je taj ko će na kraju konačan tekst samih deonica dati za strane kreditore?
Zbog samih građana koji nas gledaju, treba da kažemo da je rok za završetak ovih 54 deonice 2018. godina i da će nakon završetka rehabilitacije ovih deonica Srbija imati znatno bolju putnu mrežu, kako na auto-putevima, tako i na magistralnim državnim putevima prvog reda i regionalnim putevima, odnosno putevima drugog reda.
Uvažena gospođo ministre, imate ogroman posao koji je ispred vas. Treba odraditi sve ovo u situaciji kada je nama pre svega putna privreda u vrlo teškoj situaciji. Na samom početku svog izlaganja pomenuo sam „Puteve Srbije“, ali ovde su moje kolege pomenule i samu privatizaciju firmi iz putne privrede. Ovde se postavlja pitanje i voleli bismo od vas da čujemo konkretne odgovore – koliko će uopšte danas naših putarskih firmi moći da uđe sa bankarskim garancijama da bi učestvovali na tenderu koji će raspisati „Putevi Srbije“ za konkretno ove deonice, da bi ovaj novac koji će otplaćivati svi građani Republike Srbije preko ovih firmi i ostao u Srbiji, da nam se ne bi desilo kao što se dešavalo na nekim ranijim lotovima, tzv. tim deonicama puta, da su gro izvođača radova bile strane firme, a koje su onda domaće firme uzimale samo kao podizvođače? One su skidale tzv. kajmak, a domaćim firmama su ostavljale samo mrvice. Ovo su neka konkretna pitanja koja sam izneo.
Pošto ste vi ispred Vlade Srbije kao resorni ministar određeni za nekoga ko će koordinirati sanaciju štete nastale usled ovih nesrećnih poplava koje su zadesile Republiku Srbiju, upitao bih vas nešto. Dolazim iz opštine Topola i mi, nažalost, imamo takođe dosta urušenih infrastrukturnih objekata, gde bih naročito izdvojio most na reci Jasenici, na putu između Topole i Stragara. To je pojedinačno, bar kako sam obavešten od strane „Puteva Srbije“, da kažem u celoj Srbiji pojedinačno jedna od najvećih šteta na infrastrukturnom objektu, pa bih vas zamolio da se zbog negde oko 4.000 ljudi koji su zbog tog mosta odsečeni od Topole, da se tu sami radovi na tom putnom pravcu i na mostu ubrzaju, kako bismo bar narednu školsku godinu, a to je od 1. septembra, mogli da koristimo u komunikaciji i taj most.
Zahvalio bih vam se. Nadam se da ćete vašom energijom pre svega uspeti da se već u narednom rebalansu budžeta, koji će ovde, nadam se, vrlo brzo biti ispred narodnih poslanika, izborite da se novac od akciza, a to je ključno, vrati u budžet „Puteva Srbije“, da vi kao resorni ministar, naravno, to možete da ispratite, da se on pravilno iskoristi. Voleo bih da čujem od vas i pitanje nadzora. Sada kada pominjem „Puteve Srbije“ i da će preko njih ići i javne nabavke za izvođače radova, vrlo je važno da nam kažete da li će „Putevi Srbije“ ili na koji način će tačno biti određeni nadzorni organi, jer će u mnogome od toga zavisiti i kvalitet izvođenja samih radova. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima prof. dr Zorana Mihajlović, potpredsednik Vlade.
...
Srpska napredna stranka

Zorana Mihajlović

| Ministarka rudarstva i energetike
Zahvaljujem na svim ovim pitanjima.
Krenuću od ovog kraja, od nadzora i, naravno, konsultantskih usluga koje plaća Svetska banka. Vezana su pre svega za proces projektovanja, ali izvođači radova i nadzor će biti birani javnim pozivom u roku od 21 dana. Kada govorimo o izvođačima, gledaće se da se pozove najmanje pet izvođača sa geografskog terena sa onog dela gde se u stvari izvode putevi.
To je pravilo banke. Nismo to mi izmislili. Mislim da je to dobro. Naravno, i nadzor mora biti kroz javni poziv. Kada sam preuzela svoju dužnost u Ministarstvu, bilo je dosta projekata koji nisu imali svoj nadzor ili su imali nadzor gde nije bio sproveden javni poziv. Na primer, kod „Uba“ Lajkovca mi smo sada dali javni poziv da se imenuje nadzor.
Možda neću redom odgovarati na vaša pitanja, ali, odgovoriću na sve.
Kada ste pitali vezano za kredite koji nisu iskorišćeni, reći ću vam da kod „Puteva Srbije“ taj iznos je oko 30 miliona evra, s tim što smo već u razgovoru sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj da taj novac iskoristimo za još jedan deo koji je potreban, a to je obilaznica, da ne govorim tačno o detaljima i deonica, ali, sasvim sigurno, taj novac ćemo iskoristiti.
Kod Koridora Srbije iskorišćeno je 300 miliona evra, a imamo kredit od 1,2 milijarde. Svakako postoje određena kašnjenja. Kao što sam maločas rekla, gotovo da nema projekta u Srbiji koji ne beleži kašnjenje.
Da budemo potpuno iskreni – bilo je i loših projekata, bilo je možda ne uvek dobrog nadzora, firme koje su odlazile u stečaj, itd. Mnogo je stvari i faktora bilo zbog čega imamo kašnjenja. Negde su ona delom opravdana, u većini slučajeva nisu. Ali, šta je tu je. Sada je to tako i sada gledamo kako iz toga da izađemo a da država ne trpi zbog toga, a pre svega da ne trpi putna infrastruktura koja nam je neophodna da bismo funkcionisali.
Pitali ste za kontrolu. Šta je specifičnost ova tri zajma? Specifičnost je ta da će svake godine da se vrši kontrola šta je urađeno, na kojim deonicama i da li je to tog kvaliteta koji je ugovoreno. Takve vrste zajmova do sada nismo imali, kada govorimo o putnoj infrastrukturi.
Takođe, pitali ste da li ove deonice mogu da se menjaju. Da, moguće je da se promene, kada vidimo da je možda prioritet možda još neka dodatna deonica gde je, ne daj bože, možda bilo više poginulih, saobraćajnih nesreća, itd, pa je to uslovilo da možda tu deonicu sada stavimo, a ne neku drugu. Dakle, svakako mogu stvari da se promene, uz jedno jasno i veliko obrazloženje zašto to radimo.
Što se tiče poplava, štete na putevima Srbije koje su procenjene iznose, govorim o putevima prvog i drugog reda, oko 40 miliona evra, na lokalnim putevima 20. Ta šteta mosta koju ste spomenuli jeste jedna od najvećih šteta. Dogovor je, između ostalog, i dinamički plan kojeg mi imamo, da do 1. oktobra sve bude rešeno. Školska godina mora početi 1. septembra, prema tome, iskreno se nadam da će se to završiti. Kao i ono što sada radimo na putevima vezano za maline. Znači, to je prioritet, bez obzira na sve drugo. Tako ćemo isto, vezano za školsku godinu, pokušati da uradimo sve da školska godina počne neometano i da tu ne bude problema.
Ako sam nešto preskočila, oprostite.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem se.
Reč ima narodni poslanik dr Muamer Bačevac. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Muamer Bačevac

Socijaldemokratska partija Srbije
Uvaženi poslanici, uvažena ministarko, sve ovo što smo do sada čuli, zaista raduje. Pogotovo vaše objašnjenje da će javnim pozivom najverovatnije biti angažovane naše firme i da će i to pokrenuti našu industriju.
Mi znamo da se u Srbiji 87% transporta vrši drumskim putem, a 80% ukupnog transporta se vrši drumskim putem. Sva ova tri zajma su izuzetno povoljna i mogu reći da će se na pravi način upotrebiti.
Nas u kraju odakle ja dolazim, a to je Novi Pazar, posebno raduje što ste vi preuzeli ovu odgovornost, jer mi široko otvorenih očiju gledamo da li će moći da se reši rak rana i problem našeg kraja, a to je slaba povezanost Sandžaka s ostalim delovima Srbije, slaba povezanost i slaba putna mreža u regiji odakle ja dolazim, koja zaista koči razvoj ovog kraja.
Sve ovo što su rekli prethodnici, zaista je nešto što znamo i svi znamo koliki je značaj kvalitetnih puteva. Mi imamo sniženje smrtnih slučajeva, smanjen broj u odnosu na prethodne godine, međutim, putevi odakle ja dolazim su takođe izuzetno opasni.
U Novom Pazaru i kraju odakle ja dolazim živi veliki broj ljudi koji se bavi auto-prevozom koji voze u Crnu Goru i ostale delove Srbije i regiona i praktično vrše transport roba. Bojim se da ako se nešto ne učini na poboljšanju infrastrukture u toj regiji, da će ti ljudi zaista biti i dodatno ugroženi i smanjiće se razvoj.
Novi Pazar sa Srbijom je vezan jedino Ibarskom magistralom. Ono što ja mogu ovde pohvalno da kažem, a video sam u ovom pregledu da ste vi planirali obnovu nekoliko pravaca, sve su to pravci po Ibarskoj magistrali – Novi Pazar-Ribarići, Raška-Novi Pazar. Izuzetno me raduje što će biti obnovljeno 37 km Ivanjica-Sjenica, što je zaista put koji je ruiniran, kao i put Prijepolje-Sjenica, regija preko Aljinovića.
Međutim, uvažena moja ministarko, put od Novog Pazara do Sjenice, put od Novog Pazara do Tutina je u zaista strašnom stanju i mi moramo na svaki način pokušati da to uradimo. Zato vam i postavljam pitanje – je li ovo konačna verzija ovog što smo mi dobili ili će se to još menjati? Jer, vi znate da smo mi u prošlosti imali tri puta započinjanje revitalizacije tog puta od Novog Pazara do Sjenice? Najgora je deonica od Novog Pazara do Bijelih Voda, što je praktično izuzetno serpentinasta zona i izuzetno nesigurna zona. Za nas je izuzetno bitno vezivanje Novog Pazara sa Sjenicom, kao i ovaj put koji ste vi najavili – Prijepolje-Sjenica.
Imamo mi takođe u Novom Pazaru još mnogo problema. Vi znate da imamo zaobilaznicu koja je otvarana nekoliko puta, urađeno je nekoliko kilometara. Mi smo izvršili eksproprijaciju oko tri kilometara i sve je spremno da se ta zaobilaznica odradi. Još jedna zaobilaznica oko manastira Sopoćani, gde smo mi hteli da izađemo u susret ljudima koji tamo žive i bivstvuju, da se praktično izbegne buka i prohodnost kroz tu regiju, a to je izuzetno bitna regija za celu ovu državu i kulturološki, istorijski i na svaki način.
Želim da kažem da ćemo mi u Danu za glasanje podržati ove zajmove, jer oni duboko zalaze u mogućnost razvoja naše zemlje, ali vas posebno molim da posebnu pažnju obratite na ovaj kraj gde su putevi zaista ruinirani. Mi želimo da se bolje uvežemo sa Srbijom. Vi znate da je Novi Pazar univerzitetski centar, da puno ljudi dolazi i gravitira. Iz Novog Pazara svaki dan kreću konvoji ka Srbiji i u drugim pravcima.
Molim vas da, ako je ikako moguće, regiju odnosno put ka Tutinu i ka Sjenici revitalizujemo i omogućimo da Pešter, koja je druga žitnica i koja može da bude druga žitnica ove države, približimo drugim delovima Srbije. Sada se opredeljujemo i ova Vlada ide pravim putem, opredeljuje se poljoprivredi, opredeljuje se stočarstvu.
Mi moramo na svaki način napraviti da ti ljudi mogu da budu bolje uvezani, jer jedina stvar koju ljudi iz mog kraja traže jeste bolja infrastruktura da bi mi pokrenuli privredu, a vi znate u mom kraju koliko žive vredni i sposobni ljudi, bave se i malom privredom, mikropreduzećima, za bilo koji bolji razvoj nama je neophodna bolja infrastruktura.
Mi se radujemo što ste vi ministar, što ste se prihvatili ovog posla, jer smo videli da ste zaista energični, da znate da radite posao na pravi način i zbog toga želim dodatno da obratite pažnju na ovaj kraj i na mogućnost razvoja ovog kraja kao i cele Srbije. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima profesor doktor Zorana Mihajlović, potpredsednik Vlade. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Zorana Mihajlović

| Ministarka rudarstva i energetike
Hvala vam lepo. Potpuno ste u pravu, mi se zaista trudimo da u svim krajevima Srbije, a naročito u ovom kraju Srbije, učinimo šta god je moguće. Vi znate da sam i kao ministar energetike u prethodnom periodu, da sam to činila.
Kada pogledamo ovaj plan rehabilitacije na puteve za ova tri zajma, evo mi smo sada gledali, 199 kilometara je opredeljeno za taj kraj. Da sada ne čitam kao što sam prethodno čitala sve te deonice. Naravno, da to nikada nije dovoljno. Naravno, da bi verovatno trebalo još, ali se iskreno nadam, takav nam je plan da sada nakon ovog plana rehabilitacije napravimo između ostalog sledeće prioritete i da kako se stvari pomeraju iz godine u godinu, a u tom smislu imamo nove prioritete i završimo i sve ono što nismo završili. To je ono što za sada mogu da kažem i hvala vam na komentaru.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem, gospođo Mihajlović.
Reč ima narodni poslanik Goran Ćirić. Izvolite.
...
Demokratska stranka

Goran Ćirić

Demokratska stranka
Poštovana gospođo ministarka, poštovani predsedavajući, poštovane koleginice i kolege, danas su pred nama predlozi, tri zakona, tri Zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu Projekata rehabilitacije puteva i unapređenja bezbednosti saobraćaja između Republike Srbije i Evropske investicione banke za 100 miliona evra Evropske banke za rekonstrukcije i razvoj i Međunarodne banke za obnovu i razvoj.
Dobra strana ovih zakona i ove rasprave je to što imamo jasno definisane ciljeve za ove zajmove, po 100 miliona evra od Evropskih banaka i 100 miliona dolara od Međunarodne banke.
Znači, bezmalo oko 300 miliona evra za održavanje puteva, jer ovo pitanje nije samo pitanje tehničko-tehnološko, kako izgledaju ovi zakoni, koje mislim bez potrebe, na ovakav način usvajamo u Skupštini po hitnom postupku i mislim da je bilo važno da i ove zakone, ali ostale koje su na ovom vanrednom zasedanju, razmatramo na jedan studiozniji i jedan ozbiljniji i odgovorniji način.
Sada kada smo ovde, želim da kažem još jednom, izražavam zadovoljstvo da znamo za šta se zadužujemo, ali nažalost u protekle dve godine, javni dug Srbije sa 15 milijardi evra, raste na 21 milijardu, i oko šest milijardi većeg javnog duga nismo videli u Srbiji u infrastrukturnim projektima i zbog toga izražavam svoje zadovoljstvo.
Jasno je da i Fiskalni savet ovih dana ukazuje na ovaj problem, a to je, rast učešća javnog duga u BDP u Srbiji od 65% sa njihovim procenama da će to iznositi oko 70% na kraju ove godine.
I ovi zakoni praktično ukazuju na veliki broj problema. Mislim da je ovo vrlo ozbiljno državno pitanje, ne samo pitanje načina na koji će se utvrditi prioriteti, jer svako od nas poslanika koji smo došli iz svojih krajeva će se svakako zalagati za infrastrukturne projekte u svojim gradovima i u svojim regijama.
Mislim da je vrlo važno, na osnovu kojih kriterijuma usvajamo realizaciju ovih 300 miliona evra.
Videli smo u obrazloženju sva tri zakona, iste stavove praktično, jer se na isti način obrazlažu, ali smo videli i to da od 2005. do 2011. godine od nekih, u proseku 360 miliona evra odvojenih za održavanje puteva u Srbiji, taj iznos 2011. godine dolazi do nivoa od 168 miliona evra ili oko 290 miliona evra u proseku potrošenih za održavanje puteva.
Građani Srbije tada nisu bili najzadovoljniji tim nivoom održavanja, uvek je potrebno više, mnogo više, a znamo da za ovu godinu imamo isplaniranih oko 90 miliona evra, bar se tako najavljivalo u projekciji budžeta za 2014. godinu uz stavove mnogih stručnih institucija koje su to pokazale više puta u javnim nastupima, a to je da je nedostajućih 24 miliona evra.
Da li se vi slažete sa tim, ja to ne znam, ali neke procene pokazuju da je potrebno minimalno oko 220 miliona evra da bi se održao nivo kvaliteta puteva u Republici Srbiji.
Mi se sada zadužujemo na duži rok sa pristojnim uslovima, od ovih važnijih institucija, u nivou od 300 miliona evra, što bi trebalo da znači da je to neki prosečni nivo održavanja puteva, dakle, potrebnih sredstava za jednu godinu.
To otvara sledeće pitanje i našu brigu o stanju u budžetu Republike Srbije.
Mislim da je urađeno puno koraka koji otvaraju to pitanje na jedan ozbiljan način, a tu su i neke moje kolege i sadašnji predsednici opština ili gradonačelnici i bivši predsednici opština koji pamte neke odluke ove vlade, a to je da je deo prihoda lokalnih samouprava, njima pripadajućih prihoda sa smanjenjem poreza od 12% na 10% i prelivanjem tih sredstava u Fond PIO smanjili za grad Niš, izvornih prihoda od 850 miliona dinara, a da se za uzvrat nije napravila kompenzacija uz uzimanje novih odgovornosti za održavanje lokalnih ili regionalnih puteva, kada se smanji nivo potrebnog budžeta „Puteva Srbije“ za održavanje državnih puteva i prebaci na odgovornost lokalnim samoupravama.
Dakle, minus pet milijardi na državnom nivou, a minusi i u budžetima lokalnih samouprava i onda je normalo da će to dovesti do jednog ozbiljnog zabrinjavajućeg stanja u održavanju infrastrukture u čitavoj Srbiji.
Sada to treba nadoknaditi, ali to nije jednostavno niti lako. Treba razmišljati na takav studiozan način šta su to prioriteti. Posebno, sa jednim ključnim pitanjem, pre svega za ministra finansija koji nije ovde, jer je najavljen kao neko ko će prisustvovati, uz vaše prisustvo, potrebno i neophodno ovde, a to je šta su planovi sa lokalnim samoupravama, jer mislim da je i to važno pitanje, jer govorimo o, ne samo održavanju pet hiljada državnih puteva, nego o bezbednosti u saobraćaju, jer to nije pitanje bezbednosti na auto-putevima ili regionalnim putevima, nego i na lokalnim putevima i onome što svi kao vozači vidimo na ulicama u našim gradovima, ali i aspekt bezbednosti koji ovde do sada nije pomenut, a to su i veliki broj rizičnih tačaka neobezbeđenih železničkih prelaza, pružnih prelaza, a statistika kaže da ih u Srbiji ima oko 2.400, a da je samo manje od 500 obezbeđeno.
Dakle, to su neke tačke koje treba tretirati i u ovom razmišljanju, jer mislim da to odnosi mnoge živote u Srbiji, a mnogi ljudi iz gradova to jasno prepoznaju.
Kolega je pomenuo i Niš i na neki način pozvao ljude koji su učestvovali u projektu izgradnje tada važnog infrastrukturnog objekta, kakav je aerodrom u Nišu, a to pominjem zbog toga što to jeste jedna od mogućnosti koja pruža mogućnosti za podsticaj klaster projekata, a sada dodirujemo i važnost ovih zakona u vezi sa podsticajem i lokalnog i regionalnog razvoja i uopšte odnosa Vlade Republike Srbije prema decentralizaciji i jačanju lokalnih samouprava i regionalnih projekata koji mogu da podstaknu na takav način razvoj čitavih delova Srbije.
Pošto sam iz Niša, razmišljam o čitavoj južnoj Srbiji, mislim da je važno u utvrđivanju ovih prioriteta i načinu realizacije ovih para, oko 300 miliona evra, vrlo važno razmišljati i o tome na koji način će se najefikasnije podsticati i nivo razvoja, ali i održavanja, ta demografska odgovornost za čitavu Srbiju, a naravno i bezbednosnu odgovornost.
Pominjanje važnih projekata kao što je Stara Planina i razvoj turizma u Staroj Planini, treba razmišljati o putnom pravcu između Pirota i Babinog Zuba, a znamo u kakvom je stanju taj put između Knjaževca i dolaska u taj zimski centar, a naravno i od Niškog aerodroma do Kopaonika i prema Kuršumliji, jer je potrebno investirati u te putne pravce, da bismo očekivali pravi razvoj tog dela Srbije, i smanjenje odliva stanovništva, jer smo čuli da se Beograd puni i u jednom trenutku ćemo ostati prazne Srbije sa punim Beogradom i sa još većim problemom u infrastrukturnom smislu, a jedan od preduslova je održavanje putne mreže i načina da utvrdimo te ključne prioritete.
Naravno da su klaster projekti i Vlasinsko jezero i mogućnost da se podstakne razvoj tog dela Srbije i zaštita tog stanovništva koje će razmišljati o ostanku i opstanku na tim prostorima.
Jedan predloga za moguće razmišljanje i vama, gospođo ministarka, jeste da, onako kakva su iskustva nekih zemalja, može da se otvori dijalog sa najvećim osiguravajućim kućama, jer znamo da je procena godišnje štete od udesa u Srbiji procenjena na između 500 miliona evra do milijardu evra. Ako govorimo o logici održavanja, dakle, to je trogodišnje potrebno održavanje sa visoko dignutom lestvicom od 300 miliona evra.
Mislim da je dobar interes, naravno, pre svega države, iz odgovornosti prema građanima, ali i tih osiguravajućih kuća koje imaju sopstvene troškove, svoje troškove u tom delu da rade zajedno sa državom na preventivi, jer mnoga iskustva nekih ozbiljnih zemalja, dobro organizovanih su da osiguravajuće kuće investiraju u osvetljavanje autoputeva, uz mogućnost da rešavaju upravo one ključne najkritičnije tačke u kojima se ponavljaju stalno udesi i gde gubimo desetine ljudskih života, što je najtragičnije. Naravno, tu treba tražiti i motivaciju tih osiguravajućih kuća da, još jednom kažem, u partnerstvu sa državom učestvuju u tim projektima rešavanja tih ključnih tačaka. To jeste najvažnije o ljudskim životima, ali i o potencijalnim rizicima kakve donose transporti opasnih materija kroz te železničke pravce koji prolaze kroz naše gradove, a znamo da je vrlo aktuelna tema izmeštanja tih teretnih transporta pružnih iz grada Niša.
Važno je zadržati putnički saobraćaj, ali mislim da je najvažnije obezbediti sigurnost svih građana, jer mislim da to nosi ogromne rizike i uveren sam da to potpada upravo pod ove zakone, a ne samo rehabilitacija i krpljenje rupa. Mislim da većina nas prvo pomisli na to. Mislim da je važno sanirati neobezbeđene pružne prelaze i mislim da je važno obezbediti siguran transport opasnih materija koje često idu kroz naše gradove i jezgra gde nosimo velike rizike i svako od nas će snositi veliku odgovornost, ukoliko se, ne daj Bože, loše desi iz takvih uslova.
Jedno od mojih pitanja na kraju ovog izlaganja jeste - na koji način su se utvrdili, vi ste delom rekli kakvi su kriterijumi bili u utvrđivanju tih prioriteta, ja sam dao neke od predloga i načina razmišljanja, pre svega u razvojnom smislu, zbog demografije, zbog bezbednosti određenih delova Srbije. Mislim da je to važno reći ću svima nama i naravno čitavoj javnosti Srbije i mislim da je to bio jedan od važnih razloga da se upoznamo sa kompletnim predlogom rešavanja i ovih zakona uz još jednom isticanje mog zadovoljstva da sada znamo zašta se zadužujemo. Srbija će vraćati taj novac i svakako je to dug koji će neke sledeće generacije vraćati, pošto imamo grejs period od četiri godine i rok na nekih 15 godina, a da je to nivo sredstava koji će se praktično potrošiti u ovoj godini i sanirati zaista loše poteze koji su doveli do toga.
Još jednom pominjem smanjenje kapaciteta lokalnih samouprava, da odgovorno i sa dovoljno sredstava saniraju stanje na lokalnim i regionalnim putevima, jer smo imali i taj slučaju da su mnoge lokalne samouprave dobile usmeno obećanje o nivou sredstava koje mogu da realizuju u održavanju lokalnih i regionalnih puteva, da su sproveli javne pozive, javne tendere, verovatno ima i u ovoj sali svedoka i sa jedne, druge, treće, pete političke strane, a da onda nisu podržani tim iznosom sredstava i posle realizovanih tendera nisu uspeli da dovedu do saniranja i popravljanja uslova na putnoj mreži Srbije. To sada nas dovodi u situaciju da se zadužujemo za sledećih 15 godina, saniramo sa tim potrebnim godišnjim nivoom sredstava od 300 miliona, a onda ćemo se pitati šta sledeće godine, jer mislim da ovo otvara upravo to ključno pitanje stabilnog finansiranja, održivog finansiranja i održavanja putne mreže u Republici Srbiji. Hvala.