Hvala, gospođo Dragutinović.
Slično kao kod poslova saosiguranja, vi ste u stavu 1. člana 7. poslove reosiguranja definisali kao da se pod poslovima reosiguranja smatra zaključenje i izvršavanje ugovora o reosiguranju, kojim se osigurani višak rizika iznad samopridržaja društva za osiguranja prenosi u reosiguranje.
Naravno da je to tačno i ja sam upravo zbog toga što je to stručna terminologija, koja je mogla sa nekoliko dodatnih reči vrlo jasno i precizno da se definiše, i zbog toga što je ova terminologija poznata isključivo struci u osiguranju, tražio da ona bude definisana na način ili na sličan način kojim je definisan Zakon o obligacionim odnosima, a vi ste u obrazloženju baš naveli da je ova terminologija poznata struci osiguranja i da nije potrebno dodatno da se definiše.
Moj amandman je glasio – reosiguranje je preuzimanje obaveze od strane reosiguravača da će, u slučaju nastupanja osiguranog slučaja, koji je preuzeo u reosiguranje, preuzeti na sebe deo rizika ili celokupni rizik koji je reosiguran, s tim što se osiguravač ustupa reosiguravaču deo premije srazmeran delu preuzetog rizika.
Ako neko osigurava imovinu kod nekog društva za osiguranje, društvo za osiguranje ne raspolaže sredstvima za isplatu celokupne štete, potrebno je da taj deo koji ne može da pokrije sa svojim sredstvima reosigura kod drugog društva za osiguranje.
Kao potencijalnom osiguraniku, interesuju me dve stvari. Kome plaćam premiju i koji je iznos premije, i u slučaju nastanka osiguranog slučaja ko meni isplaćuje štetu? Tu je početak i kraj moga interesovanja. Ako pročitam stav 1. kako ste vi predložili, znači – poslovi reosiguranja su zaključenje i izvršavanje ugovora o reosiguranju kojim se osigurani višak rizika iznad samopridržaja društva za osiguranje prenosi u reosiguranje, ja uopšte ne znam kome plaćam premiju, da li oni međusobno raspodeljuju premiju i, u slučaju nastanka osiguranog slučaja, ko meni isplaćuje štetu. Kako ste predložili, ovaj stav 1. ne odgovara na dva ključna i osnovna pitanja koja interesuju svakog osiguranika.
Zbog toga mislim da je moj amandman dao vrlo elegantno rešenje, a društva za osiguranje, pošto ja, naravno, pošto potencijalni osiguranici plaćaju osiguravaču premiju, ako nema sredstava da pokrije ceo osigurani rizik, osiguravač će deo rizika reosigurati kod drugog društva za osiguranje i preneti mu deo premije koji sam ja njemu već platio i nudim ko je taj ko će vršiti isplatu štete. Ovo je, pored te vrste sigurnosti, bitno i u slučaju nastanka eventualnog spora. Hvala.