Jedanaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 22.12.2014.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Jedanaesta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/469-14

22.12.2014

Beograd

Sednicu je otvorio: Igor Bečić

Sednica je trajala od 10:10 do 00:00

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predsedavajući, gospodo ministri, na početku da kažem da sam kao poljoprivrednik sada oštećen, jer sam ostao samo ja. Dakle, tu ne krivim predsedavajućeg, naravno greška je do nas zemljoradnika. Nekad tako pogubimo glavu, pa i sami posle snosimo posledice.
Ono sa čime ću započeti govor o budžetu jeste poslovica koja kaže – kada se dobar čovek obogati to ti je kao kada ti svaka voćka rodi usred sela. Ona svima daje i svima deli. Kada se loš čovek ili loši ljudi obogate to je kao kada ti neko obere sve voćke u selu i sve oduzme.
Nas je snašla ova druga nesreća. Za vreme divljeg tutnjajućeg predatorskog kapitalizma, dok su jedni gubili sve drugi su sticali sve. U isto vreme zemlja se zaduživala geometrijskom progresijom i ovde su neki govorili o kamatama. Kamate za 2015. godinu na kredite koje je povukao bivši režim iznose 131 milijardu 62 miliona. Ministarka poljoprivrede zna, to je šest poljoprivrednih budžeta, odnosno šest suma koje se izdvajaju za podsticaj u poljoprivredi.
U 2014. godini to je bilo 112 milijardi 451 milion, bila je samo kamata. U 2013. godini je bilo 91 milijarda 749 miliona. Ukupno za tri godine za kamate smo dali 335 milijardi 263 miliona i 65.000 dinara. To je oko 15 poljoprivrednih budžeta, odnosno podsticaja koje će zemljoradnici dobiti u 2014. ili 2015. godini.
Ali, kada tome dodamo one koji nas optužuju da se zemlja zadužila za 7,5 milijardi od polovine 2012. godine do danas, da bi do kraja bili iskreni, dužan sam i da kažem da su dospele obaveze po osnovu vraćanja duga u 2013. godini bile 435 milijardi, u 2014. godini 459 milijardi, a u ovoj 2015. godini obaveze će biti 515 milijardi i 226 miliona. Samo ove godine za kamate i glavnicu daćemo 646 milijardi i malo više, što je negde oko 30 iznosa poljoprivrednog budžeta, odnosno trista puta veći budžet. Dakle, ukupno je za ove tri godine glavnica iznosila 1.411 milijardi i kamata je bila 335 milijardi, što ukupno daje 1.746 milijardi za tri godine. To je 15 milijardi evra. Ukoliko se neko pita zašto je dug porastao za 7,5 milijardi evra u zadnje tri godine, treba ovaj podatak da ima na umu.
Kada bi uzeli 2012. godinu, dug je bio 359 milijardi. Dakle, 2012. godine su izbori bili u maju, a kamate 65 milijardi i 896 miliona. Sve ukupno je 2.161 milijardu ili 100 podsticaja koje se izdvajaju za zemljoradnike u ovoj ili narednoj godini. Kada uzmemo da su 2008. godine obaveze, odnosno da su glavnici i kamata bile negde oko 200 milijardi, onda vidimo koliko je geometrijskom progresijom narastao dug. U to isto vreme, za nešto malo duži period od deset godina, iz zemlje je izneto 51 milijarda dolara.
Dakle, to je rezultat njihove vladavine, gde su zajedno oni sa tajkunima uživali na Maldivima, vozili se jahtama, grickali jastoga, dok su njihovi radnici ujutru praznih stomaka i praznih džepova tumarali do radnih mesta, a pri tome po deset i više meseci, nekad i više godina, nisu dobijali platu. Država Srbija je bila surovo istrgnuta iz ruku svojih građana i predata u ruke tajkuna, koji su zarad svojih ličnih bogatstava i imperija radili šta su hteli, sve što im je palo na pamet, a pri tome nikom u vlasti bivšeg režima nije palo na pamet da suzbija na takav način razne kriminale, a najčešće su to bili privredni kriminali.
Što se tiče rebalansa budžeta, ja pozdravljam takvu vrstu budžeta, jer po prvi put ćemo, posle ne znam koliko godina, prema zemljoradnicima na kraju godine izaći čisti i na nuli. Dakle, svi dugovi, a oni se provlače već tri ili četiri godine, suma je bila sedam i nešto milijardi, sada je pala na četiri milijarde, svi dugovi i obaveze prema zemljoradnicima, oni treba to da znaju, će biti očišćeni ovim rebalansom budžeta. Od ušteda koje smo napravili najviše koristi imaće oni koji će biti isplaćeni, a to će biti zemljoradnici i ovog puta će sva dugovanja biti isplaćena u potpunosti. Takvu odluku Vlade i takvu odluku Ministarstva finansija moram da pozdravim kao predsednik Narodne seljačke stranke. Ovo je jedinstven slučaj da seljaci nisu na začelju, da su nekada i među prvima. Ovo je po prvi put, koliko ja znam, da se njima isplaćuju zaostale štete iz prethodnih godina, na kraju ove godine od uštede koju je Vlada napravila na raznim stavkama. Dakle, ovog puta smo imali priliku da zemljoradnici dobiju ono što im država duguje i što se prenosilo iz godine u godinu.
Što se tiče budžeta za 2015. godinu, ja moram reći da je poljoprivreda dobila nešto manje, ali kada uzmemo ovaj iznos koji dobijamo kada se likvidiraju dugovi, mislim da smo negde otprilike dobili ono što smo dobijali prethodnih godina. Mi svi koji smo bili na odboru smatramo da na poljoprivredi ne treba štedeti. Međutim, vremena su takva da se negde moralo i uštedeti. S obzirom da se moralo štedeti, poljoprivredna gazdinstva koja su mala i srednja nisu na šteti. Dakle, ovog puta se favorizuju poljoprivredna gazdinstva ispod 20 hektara. Ako ima pravde i kada mora da se štedi, mislim da je to najbolja moguća stvar koja je u ovom trenutku mogla da se desi.
Mislim da sa to malo novca moramo da favorizujemo poljoprivredu tako što ćemo podržavati stočarstvo, voćarstvo i povrtarstvo. Premije i subvencije nisu samo nagrade zemljoradnicima, one su nagrade i potrošačima i prerađivačima, da budu sigurni u sirovinu i da je dobiju po jeftinijoj ceni. Poljoprivredne subvencije utiču na konkurentnost, ne samo poljoprivrede, već i prerađivačke industrije. U okolini su one znatno veće. Ukoliko vam kažem da Hrvatska sa 1,3 miliona evra i sa 800 hiljada hektara zemljišta koje obrađuje, četiri puta manje nego Srbija, za direktne podsticaje izdvaja otprilike u našem novcu za oko 42 milijarde, a da je taj iznos u Srbiji 21 milijardu, iako se u Srbiji obrađuje četiri puta više zemljišta, dobija se dva puta manje. Dakle, to je po jedinici mera. Ako uzmemo hektar, to je osam puta. Znači, preti nam opasnost da zbog niskih carina konkurentnost naše poljoprivrede i prerađivačke industrije bude niža.
Stoga, treba povesti računa i do dobijanja prava da učestvujemo u IPAR fondovima treba obratiti pažnju na član 41. SSP, po kome je moguće zaštiti našu poljoprivredu u ovakvim uslovima. Mislim da Ministarstvo poljoprivrede i Vlada rade na tome da se preduzmu mere zaštite, s obzirom da su naši podsticaji veoma niski, a da roba zbog sankcija između Rusije i Evrope dolazi na naše tržište po damping cenama i mislim da smo na dobrom putu da zajedno sa ministarstvima predočimo da je nužna primena 41. člana SSP, dakle, da se naša poljoprivredna proizvodnja na određen način zaštiti.
Mislim da treba promeniti i Zakon o poljoprivrednom zemljištu i da Ministarstvu treba dati pravo da 140.000 hektara centralno izda iz Ministarstva, za potrebe 100.000 stočarstvo, 30.000 voćarstvo i 10.000 povrtarstvo. Mislim da, ako podignu od 10.000 hektara tipskih plastenika, možemo da napravimo proizvodnju koja će vredeti milijarde evra, a da pri tome zaposlimo od 60 do 100 hiljada radnika u unutrašnjosti i na selu, gde pitanje poljoprivrede nije samo pitanje poljoprivrede, već i opstanka, pitanje demografije, s obzirom na veliku starost, prosečnu starost seoskog stanovništva.
Takođe, mislim da 30.000 hektara treba dati za tipske voćnjake, koji će biti najmoderniji, koji će donositi 30.000 evra po godini, posle pet godina, kada budu u punom rodu. Takođe i u stočarstvo 100.000 hektara. Na takav način ćemo doći do proizvodnje koja će bez prerade vredeti novih dve milijarde, a kroz preradu, pakovanje, sortiranje itd. napraviti dopunskih milijardu i po do dve. Na takav način će prihodi iz poljoprivrede i prehrambene industrije u narednih pet godina skočiti za četiri godine.
Dakle, u ovom trenutku podsticaji idu u tom pravcu, ali oni u budućnosti treba da budu značajniji. Kada suzbijemo sivu ekonomiju, verujem da će ti podsticaji biti iz godine u godinu veći. S obzirom da se približavamo EU, s obzirom da smo se najverovatnije kvalifikovali za IPAR fondove, verujem da će to u budućnosti biti značajna podrška poljoprivredi, s obzirom da će nam EU iz predpristupnih fondova, ukoliko obezbedimo predfinansiranje za svaki projekat iz oblasti poljoprivrede, vraćati 50%. Dakle, ukoliko izvedemo projekte svake godine od 100 miliona evra, od EU ćemo dobijati 50 miliona evra nazad i to će biti značajnija podrška poljoprivredi nego što u ovom trenutku naše subvencije i podsticaji mogu da tome doprinesu.
Ukoliko želimo da izvršimo neke reforme, moramo sići sa puta koji je bivši režim vodio, sa puta koji je vodio ni kuda, i zato smo stigli nikuda. Moramo preći na puta koji vodi nekuda, da bi stigli negde. Dakle, verujem da će Vlada zasukati, zavrnuti rukave, da neće kao neki bivši režimi, zavrtati građanima ruke. Verujem, da niko više u Srbiji ne misli danas da u bolje sutra mogu voditi oni koji su nas opljačkali juče. Mislim, da ko ide pravim putem, da će brzo dobiti saputnike. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Rističeviću.
Reč ima narodni poslanik Riza Halimi, a neka se pripremi narodni poslanik Arpad Fermond.
Izvolite, gospodine Halimi.

Riza Halimi

SDA Sandžaka – PDD
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, članovi Vlade, već osam godina učestvujem na raspravama o budžetu i rebalansima budžeta. Čitav ovaj period govorimo o kriznim merama i u finansijskom i u ekonomskom planu. Očigledno da ove godine su ove mere drastičnije, jer se direktno odražava smanjenje plata, penzija. Sigurno je, bez obzira na sve ove rasprave koje smo danas imali, interes svih da konačno ima uspeha u ovim merama, da se ne bi došlo do još teže i dramatičnije situacije.
Ovde smo od ministra Vujovića čuli da ima pomaka, da ima oživljavanja proizvodnje, da se nezaposlenost smanjuje, na 17,6%. Sada je, po meni ovde, pitanje, koliko je to sporadično, a koliko je i u kojoj meri to sistemsko, da se tiče svih opština, da se tiče svih područja. Jer, u nerazvijenim područjima još se ne vidi, daleko smo od toga. U opštinama Preševo, Bujanovac, Medveđa, stopa nezaposlenosti je dostigla rekordnih 80%. Zatvorene su perspektive za normalan život. Ljudi odlaze. Čitave porodice nemaju ni jednog zaposlenog. Suočavaju se sa elementarnim, egzistencijalnim problemima.
Za veliko čudo, čitavo ovo vreme, unazad 14 godina, Vlada ima koordinaciono telo za ovo područje. Ima program koji je u Vladi izglasan, tada i u Saveznoj i republičkoj o rešavanju krize na ovim područjima.
Ali, od tri osnovna cilja, ona dva apsolutno su daleko od ostvarivanja. Niti se došlo do ekonomske revitalizacije, niti pa do integracija Albanaca u društveni, politički, ekonomski sistem države.
Mi smo ovde imali dosta rasprava od poslanika skoro svih stranaka u smislu da treba ukinuti koordinaciono telo za ove opštine jer se time ove opštine privileguju, da su povlašćene. A situacija je obrnuta. Apsolutno tu nema nikakvog razgovora o nekim privilegijama, a zapravo, po meni, ne funkcioniše sistem tu. Rezultati pokazuju da tu elementarne stvari ne funkcionišu. Čim je stepen nezaposlenosti dostigao 80%.
Šta se sada tu radi? Da bukvalno ove opštine ne mogu da konkurišu, obično se odbijaju kada se interesuju kod razvojnih fondova svih ministarstava, jer im se kaže – vi imate koordinaciono telo. Ovde sam više puta iznosio podatke da po stanovniku investicije u ovim opštinama, u ovom periodu funkcionisanja koordinacionog tela, su bile pet do šest puta niže od proseka investicija u državi. Znači, nema tu uopšte govora o nekoj privilegiji. Više je sada tu politička farsa.
Pojam koordinacionog tela kod ljudi na tom području je identičan sa pojmom Potemkinovih sela, iz vremena carice Katarine u Rusiji. Samo se to koristi da bi se kazalo da se tu radi. Ove opštine imaju koordinaciono telo, pa su oni kao što rekoh, sa ovim smislom da su privilegovane, a situacija je obrnuta. Opštine Preševo i Bujanovac su na Koridoru 10. Na raskršću magistralnih puteva koji idu prema Kosovskom Pomoravlju, prema Gnjilanu, Prištini. To se ne koristi.
Ovde više puta postavljam pitanje, zašto samo sa Makedonijom ne postoji, ne funkcionišu, ni ovim budžetom nisu predviđeni IPA programi. Sa svim drugim okolnim državama jesu, ali sa ne i sa Makedonijom. Razumem, sa Kosovom je politički problem. Iako smo mi još 2002, 2003. 2004, 205. godine, od Saveta Evrope imali jedan mini projekat te saradnje sa Gnjilanom, Kumanovom, Trgovište, Preševo, ali samo u kulturnom, obrazovnom pogledu, ali ne i ekonomskom.
Tako da je, ovde po meni osnovno pitanje – ili će to koordinaciono telo za jednu vanrednu situaciju za ekstremno nerazvijeno područje raditi ono za šta je i formirano, za šta je i konstituisano ili da se ukine, i da se time više ne manipuliše i da se to stvarno ne stvori što sam maločas rekao, u Potemkinova sela. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala vam gospodine Halimi.
Reč ima ministar u Vladi, gospođica Jadranka Joksimović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Jadranka Joksimović

| Ministarka za evropske integracije
Samo kratko, vezano za prekogranične programe. Mi smo za ovaj period IPA dva, inače upućujem vas poslaniče, sutra imamo javno slušanje u Narodnoj skupštini vezano za IPA dva, između ostalog i dakle prekogranične programe za period 2014. godine do 2020. godine. To je osam programa Mađarska – Srbija, Ruminija – Srbija, Bugarska – Srbija, Hrvatska – Srbija, Srbija – BiH, Srbija – Crna Gora, Jadransko-jonski transnacionalni program,  transnacionalni program Dunav. Vi ste u pravu, sa Makedonijom, u ovom periodu nije definisan ali mogu da vam kažem da sam i sa ambasadorkom Makedonije u Beogradu razgovarala o tome i nadam se da ćemo uskoro imati jedan sastanak sa nacionalnim IPA koordinatorom Makedonije. Tako da u svakom slučaju, mi ćemo pokušati da nađemo neko rešenje. Razumem vašu primedbu ili konstataciju, ali ne bih se sada upuštala u detalje i zbog čega je došlo do toga. U svakom slučaju mi podržavamo prekograniče programe. To je značajno za regionalnu saradnju. Verujem da ćemo neki napredak ostvariti u narednom periodu. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Arpad Fremond, a neka se pripremi narodni poslanik Đorđe Stojšić. Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Arpad Fremond

Savez vojvođanskih Mađara
Poštovani predsedavajući, poštovano predsedništvo, gospodine premijeru, poštovani ministri, ministri saradnici, dame i gospodo narodni poslanici,  narodni poslanik Zolatan Pek iz poslaničke grupe SVM kao naš ovlašćeni predstavnik je izneo naše stavove o predlozima zakona koji se nalaze na dnevnom redu. U svom izlaganju želim da se fokusiram na predlog izmena i dopuna Zakon o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Poslanička grupa SVM je na početku 2013. godine pozdravila odluku o donošenju ovog zakona, jer znamo svi dobro šta je bilo sve prethodnih godina u vezi subvencija. Imali smo uredbe i naši proizvođači nisu znali šta ih čeka u narednoj godini. Zbog toga je bilo izuzetno važno donošenje ovog zakona.
To je bilo prvenstveno važno za naše proizvođače, a kroz ovaj zakon je i država konačno uobličila transparentnu politiku podsticaja u poljoprivredi. Strateški je jako važno da imamo predvidljivost u poljoprivrednoj proizvodnji. Zakonom o podsticaju u poljoprivredi i ruralnom razvoju, stvorila se stabilna, dugoročna i predvidiva poljoprivredna politika. Nadali smo se da donošenjem jednog takvog važnog zakona neće se agrarna politika često menjati.
Međutim, zbog situacije u kojoj se država nalazi, došlo je do izmene i dopune ovog zakona, kako stoji u obrazloženju – donošenje ovog zakona proizilazi iz potrebe za unapređenjem osnovnih elemenata poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja, u skladu sa promenama ekonomskog i tržišnog ambijenta izazvanih posledicama globalne ekonomske krize u proteklih nekoliko godina.
Ono što je najveća novina da ovaj zakon stavlja u fokus i poljoprivredna gazdinstva koja koriste do 20 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta, što predstavlja najbrojniju kategoriju gazdinstava i da država u budućnosti neće da daje podsticaje ni za državno zemljište.
Nadamo se da će ovakav način usmeravanja mera poljoprivredne politike pružati mogućnost za unapređenje biljne proizvodnje za manja gazdinstva, uz istovremeno stvaranje mogućnosti za unapređenje stočarske proizvodnje kroz uvođenje mera podsticaja za dodatne kategorije životinja.
Siguran sam da je odluka o izmeni bila teška i iskreno se nadam da ubuduće može sve da se vrati na staro – da se povećaju subvencije po hektaru i da se povećaju sredstva za podsticaje, jer ako želimo da naši proizvođači budu konkurentni na tržištu EU, odnosno da se takmiče sa proizvođačima iz EU, to će biti neophodno.
Za nas poslanike Saveza vojvođanskih Mađara je od izuzetnog značaja da će iznosi izdvojeni za poljoprivredu postati najmanje 5% od prihodne strane nacionalnog budžeta. Pozitivno je i to da se ovim zakonom proširuje opseg mera u oblasti stočarske proizvodnje, s obzirom da se u okviru podsticaja za stočarsku proizvodnju uvode nove mere i to: podsticaj za kvalitetne priplodne tovne krave i podsticaji za tov jaradi, čime se jača podrška stočarskoj proizvodnji.
Međutim, pored pozitivnih stvari, imamo jedan ozbiljan prigovor na Predlog zakona. Na početku 2013. godine mi, poslanici Saveza vojvođanskih Mađara smo amandmanom tražili da se propiše mogućnost Autonomnoj pokrajini i lokalnim samoupravama da mogu da utvrđuju i druge mere podrške za sprovođenje poljoprivredne politike, a ne samo za kreditnu podršku. Naš predlog tadašnji ministar poljoprivrede iz redova SNS, gospodin Goran Knežević, je prihvatio i taj amandman je postao sastavni deo i danas važećeg zakona. Međutim, nažalost, ovim predlogom je predviđeno da se član 13. zakona menja, a to utiče i na naš prihvaćeni amandman. Mi poslanici Saveza vojvođanskih Mađara protivimo se tome.
S obzirom da se u ovom članu radi o sredstvima AP i lokalne samouprave koji imaju prihode od zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, uz uslov da su mere u saglasnosti sa agrarnom politikom države, tražimo da nadležnosti ostanu. Ono čime nismo zadovoljni je to što ponuđeni tekst zakona ne sadrži u potpunosti rešenja prema kojima bi pokrajina ili lokalne samouprave mogle da obezbede sredstva za gazdinstva i što će sistem podsticaja biti centralizovan.
Ono što stvara problem je da organi AP Vojvodine, kao i brojne lokalne samouprave, imaju različite programe podrške poljoprivrednim proizvođačima koje bi želeli da nastave i u daljem periodu. Stoga smatramo da i u budućem periodu treba omogućiti svim nadležnim organima da ukoliko žele da pomažu poljoprivrednike, to mogu da urade kako na pokrajinskom tako i na lokalnom nivou.
Želimo da se i dalje daju podsticaji, pored navedenih u Predlogu zakona, na primer, i za sufinansiranje kamata za poljoprivredne kredite, repromaterijal, kupovinu poljoprivredne mehanizacije, mašina u stočarstvu, voćarstvu i povrtarstvu, kupovinu stoke i veterinarskih usluga.
Ne želimo da se paralelno finansiraju poljoprivredni proizvođači nego želimo da se omogući da poljoprivrednici koji gazduju da dobiju ta sredstva od lokalne samouprave.
Inače, ja, koji dolazim iz opštine Bačke Topole, treba da napomenem da u opštini Bačka Topola imamo Fond za razvoj poljoprivrede već više godina unazad. Imamo razne programe, naravno, u skladu sa programima Ministarstva poljoprivrede. Znači, dobijamo uvek saglasnost na te programe i ti programi su izuzetno značajni za naše poljoprivredne proizvođače u opštini. Strateški je jako važno da te programe nastavimo i u budućem periodu.
Nadam se da ćete imati razumevanja za ovaj problem i očekujem od Vlade Republike Srbije da prihvati ovaj naš amandman.
Što se tiče predloga zakona i ostalih akata koji se nalaze na dnevnom redu, poslanička grupa Saveza vojvođanskih Mađara će podržati ove predloge. Međutim, još jednom apelujem na Vladu Republike Srbije da prihvati i naše amandmane, kroz koje želimo samo da poboljšamo predloge tih zakona. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem gospodine Fremond.
Reč ima narodna poslanica Dubravka Filipovski. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Dubravka Filipovski

Nova Srbija
Gospodine predsedniče Vlade, uvaženi ministri, kolege i koleginice narodni poslanici, ostaje gorčina posle teških reči koje su neke kolege izgovorile u ovom visokom domu, koji se uvek i u svakom trenutku mora poštovati.
Uvek se pred raspravu o budžetu može postaviti pitanje da li je on mogao da bude bolji i da li je on dovoljno dobar, dovoljno socijalno prijemčiv za građane Srbije, ali se to uvek mora iznositi činjenicama i argumentima.
Po mom mišljenju, ovaj budžet pokazuje realnost u kojoj se Srbija nalazi i to na jedan veoma transparentan način. U njemu su prepoznati ključni problemi sa kojima se Srbija suočava, ali su ponuđeni i jasni i hrabri odgovori koji sa predlogom ovog programskog budžeta predstavljaju trogodišnji program finansijske konsolidacije.
Zakon o budžetu uvek govori o ekonomskoj politici Vlade u narednoj godini. Ja bih izdvojila samo tri, za mene veoma važna, cilja ovog budžeta. Prvi je konsolidacija budžetskih rashoda. Drugi je nastavak restruktuiranja i privatizacije državnih preduzeća i treći – sprovođenje strukturnih reformi. Cilj strukturnih reformi je da se uspostavi poslovno okruženje koje će omogućiti porast domaćih i stranih investicija i stvaranje uslova za novo zapošljavanje, zapošljavanje pre svega mladih ljudi.
Cena koju plaćamo jeste velika, ali ako reforme budemo odlagali, cena će biti još veća. Šta je naš cilj? Naš cilj je da ne budemo izdržavana zemlja, već zemlja koja može sama da zaradi svoj novac. Mnoge zemlje u ekonomskoj krizi nekoliko godina pre nas su prepoznale ove probleme i preduzele su slične mere koje mi preduzimamo danas. Premijer je pomenuo Estoniju, a ja ću spomenuti Litvaniju. Rezultati i parametri i u Litvaniji i u Estoniji i u Rumuniji i Portugaliji su danas mnogo bolji.
Budžet za 2015. godinu prvi put na rashodnoj strani uključuje rashode koji su do sada knjiženi ispod crte. To znači da će se u budžetu ubuduće videti koliko se troši na otplatu kredita koje su uzele „Železnice“, „Srbijagas“, „Galenika“. Na prihodnoj strani najviše se novca očekuje od poreza, i to od PDV-a i akciza.
Ohrabruju podaci koje je izneo premijer da je uplata po osnovu poreza povećana, što govori o finansijskoj disciplini. Dakle, nema povlašćenih naplata poreza, zakon je isti za sve i on se mora poštovati.
Na sivu ekonomiju odlazi mnogo bruto nacionalnog dohotka, neke su procene ekonomista i do 30%, ali ohrabruje sastanak koji je nedavno bio u Vladi i mere koje će se u 2015. godini preduzeti i na smanjenju budžeta.
Ja lično a i moje kolege iz NS očekuju da se kroz sistem platnih razreda reši sistem pravičnih zarada u Srbiji, a to je prilika i za radnike u prosveti i zdravstvu. U Srbiji postoji 900 koeficijenata, nekoliko desetina osnovica, mnogo je nelogičnosti.
U narednom periodu je važno da imamo jasne kriterijume i za transfere budžeta u lokalne samouprave, da imamo rodne indikatore. Mislim da je još potrebno u upravljanju ljudskim resursima uvesti ocenu učinka i stvaranje dodatne vrednosti u javnom sektoru, kao što je to bilo do sada i u privatnom sektoru.
Moram da spomenem jednu analizu Svetske banke po kojoj je produktivnost naše radne snage na nivou od nekih 40% i to je jedan od glavnih razloga što nemamo nivo konkurentnosti, čak i na regionalnom nivou, da bi mogli da postanemo izvozno orijentisana zemlja u punom kapacitetu. Tu mislim da imamo prostora da kroz saradnju sa kompanijama koje sa novim investicijama dovode i novi menadžment, inženjering nove tehnologije, napravimo svoju konkurentnost i baziramo je na kreativnoj ekonomiji.
Moram ovom prilikom da spomenem još jednom da imamo jako mnogo agencija. U raspravi o rebalansu, gospodin premijer je rekao da su one nedodirljive, ali sam sigurna da ćete vi i ministri u Vladi Republike Srbije u narednom periodu imati snage da se suočite i sa ovim problemom.
U svakom slučaju, poslanička Nove Srbije će u danu za glasanje podržati Zakon o budžetu.