Prva sednica Prvog redovno zasedanje, 03.03.2015.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica Prvog redovno zasedanje

01 Broj: 06-2/90-15

03.03.2015

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:15 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Branislav Blažić

Srpska napredna stranka
Član 103.
Da ste dali prethodnom govorniku repliku, u stvari. On nije imao nikakav osnov za povredu Poslovnika. Jednostavno, moja diskusija je bila diskusija kao i sve druge diskusije. Govorio sam da u tom periodu nije urađeno ništa u životnoj sredini, što i nije. Čišćenje nekih divljih deponija koje se posle ponovo stvaraju, da ih danas imamo 150 hiljada, oni kažu da su nešto očistili, je samo bio primer kako ne treba raditi. Trebalo se raditi organizovano, napraviti određene regionalne deponije i rešiti problem.
Prema tome, sada da ulazimo u to šta je ko radio i da dajete nekome reč da priča o tome, to nema nikakvog smisla. Činjenica je da je stanje u životnoj sredini posle njih katastrofalno. To je suština.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Gospodine Blažiću, uvažavam vas, ali morate priznati da ovo ipak nije povreda Poslovnika. To je vrsta replike, repliku na povredu Poslovnika nemate pravo. Ja sam ipak to dozvolio u određenoj meri da kažete što ste mislili. Zahvaljujem.
Jedino gospodina Markovića nisam pitao – da li želite da se u danu za glasanje izjasnimo?
(Jovan Marković, s mesta: Da.)
Dobro.
Pretpostavljam da vi ne tražite.
Pošto su ovlašćeni predstavnici iskoristili svoje pravo u raspravi u načelu, sada prelazimo na listu narodnih poslanika kako su prijavljeni.
Prvi na listi je narodni poslanik Branka Bošnjak. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Branka Bošnjak

Socijaldemokratska partija Srbije
Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovana gospođo ministarko, uvaženi gosti iz Ministarstva, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, danas govorimo o tri zakona. To je zakon o izmenama Zakona o hemikalijama, zakon o izmenama Zakona o biocidnim proizvodima i zakon o izmenama Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine.
Svi ovi zakoni, svaki u svojoj oblasti i na svoj način regulišu brigu o životnoj sredini. Zbog toga će SDPS podržati ove zakone u danu za glasanje.
Zakon o hemikalijama i Zakon o biocidnim proizvodima, oba su usvojena još 2009. godine i još tada su izrađeni u skladu sa standardima EU. To znači da su obezbeđivali maksimalnu kontrolu proizvodnje, prometa i korišćenja biocida i opasnih materija, a sve u cilju zaštite ljudskog zdravlja i životne sredine.
Danas predloženim izmenama ovi zakoni se usaglašavaju sa Zakonom o budžetu. Takođe se redefinišu nadležnosti i pojačava se kontrola nad prometom, proizvodnjom tih materija.
Takođe, izmena je utoliko što su dosadašnje naknade koje su ubirane od lica koja trguju ovim proizvodima preinačene u takse i te takse idu u budžet Srbije. Ranije je taj novac išao na račun Agencije za hemikalije. Više puta danas smo čuli u raspravi da je ta agencija ukinuta 2012. godine.
Bilo bi vrlo važno da ta sva sredstva koja odu u budžet budu kontrolisana utoliko što bi trebalo da se namene za zaštitu životne sredine i brigu o zdravlju čoveka.
Istovremeno, ovi zakoni jasno definišu i nadležnosti kontrole od strane tri inspekcije. Te nadležnosti su se do sada mešale i nisu bile precizno razgraničene. To su: sanitarna, tržišna i kontrola životne sredine.
Svakako je danas od sva tri ova zakona najznačajniji zakon koji govori o izmenama kontrole zagađivanja životne sredine. Ono što je važno, ovim zakonom se precizira postupak dobijanja dozvole za postrojenja koja su potencijalni zagađivači životne sredine. Ovaj zakon govori prvo o postrojenjima koja se grade, o novim postrojenjima i sva novoizgrađena postrojenja moraće se graditi u skladu sa zakonom koji ovih dana donosimo.
Operater može da započne probni rad, to je bilo i ranije, ali pod stalnim nadzorom komisije koja prati parametre zagađivanja. Nakon svih provera, nadležni organ izdaje integrisanu dozvolu za rad. Postrojenja koja su započela sa radom ranije, znači fabrike ili postrojenja koja već sada rade, imaju rok da pribave integrisanu dozvolu do kraja 2020. godine. Smatramo da je to jedan razuman rok da se obezbedi i njihova kontrola. Važno je da je ovim zakonom ova procedura urađena u skladu sa novodonetim Zakonom o planiranju i izgradnji.
Koji je značaj ovih zakona? Prvo treba istaći – postojeći propisi se ipak delimično i usaglašavaju sa zakonodavstvom EU. Još je SFRJ svoje davne 1970. godine bila jedna od prvih zemalja koja je donela Zakon o zaštiti životne sredine. Mislim da smo bili druga zemlja i mislim da smo bili posle Kanade zemlja koja je donela Zakon o zaštiti životne sredine. Nažalost, sa primenom ovog zakona i tada, a i danas dosta slabo stajali.
Kao rezultat imamo da je danas Srbija na neslavnom petom mestu među 36 evropskih zemalja po zagađenju vazduha ugljen-dioksidom. U Srbiji se godišnje emituje 3,2 tone SO2 po glavi stanovnika, što predstavlja duplo više nego što emituju zemlje sličnog ekonomskog i privrednog razvoja kao što je Srbija.
Kao jedna od zemalja koja je potpisala Kjoto sporazum, Srbija se obavezala na sukcesivno smanjenje emitovanja štetnih gasova koji uzrokuju efekat staklene bašte. Radi se o četiri gasa, a to su: ugljen-dioksid, metan, azot-oksid i sumpor heksafluorid. Povećanje koncentracije ovih gasova u vazduhu izaziva klimatske promene, zagađenje vazduha, globalno zagrevanje, porast nivoa mora i različite prirodne katastrofe.
Da li mogu da zamolim, predsedavajući, samo malo da se poslanici utišaju, da ne bi ja mehanički pojačavala, nema potrebe za tim. Hvala vam u svakom slučaju. Hvala kolege.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Molim narodne poslanike da se utišaju.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Branka Bošnjak

Socijaldemokratska partija Srbije
Hvala vam.
Alternativna mogućnost doprinosa programu smanjenja emisije gasova staklene bašte je trgovina karbon kreditima. Šta su to karbon krediti? Po Kjoto sporazumu sve zemlje potpisnice podeljene su u dve kategorije. Industrijski razvijene zemlje spadaju u grupu „Aneks 1“. Ove zemlje su po Kjotu sporazumu obavezne da po dogovorenoj dinamici sukcesivno smanjuju emisiju gasova staklene bašte, i to od startne pozicije, od dana potpisivanja Sporazuma, do neke 2050. godine se ta emisija smanjuje za čitavih 80%.
U drugu grupu zemalja spadaju tzv. „ne aneks 1“ zemlje, a u koju spada i Srbija. To su zemlje u razvoju i one nisu ekonomski spremne da prate programe smanjenja emisije. Za ove zemlje pripremljen je program trgovine karbon kreditima. Po ovom projektu, pravna lica iz razvijenih zemalja mogu učestvovati u različitim programima smanjenja emisija štetnih gasova i realizacija energetske efikasnosti. Te investicije vrednuju se sa karbon kreditima.
Svrha ovakvog poslovanja je pomoć zemljama domaćinima, zemljama u razvoju koje su „ne aneks 1“ zemlje da na finansijski povoljan način postignu doprinos održivom razvoju planete, a za ekonomski razvijene zemlje, ovo je prema Kjoto protokolu, način ispunjenja globalnog programa zaštite planete.
Za zemlje domaćine uvođenje karbon kredita je svojevrstan način privlačenja stranih investicija, uvođenje savremenih tehnologija, ali i realan program za unapređenje životne sredine. Kako se u praksi mere i vrednuju ovakvi projekti, kako se trguje karbon kreditima?
Zamolila bih gospođu ministarku da nam kaže da li imamo neku evidenciju, neke rezultate na realizaciji ovog programa i šta će Vlada učiniti ne bi li pospešila ove jako dobre i korisne programe.
Jedan karbon kredit je vrednost smanjenja emisije jedne tone SO2. Važno je napomenuti da se ovde ne radi samo o programima direktnog smanjenja emisije štetnih gasova. Znači, ovi programi se mogu koristiti mnogo šire. Karbon krediti se mogu realizovati kroz ulaganja u obnovljive izvore energije, modernizaciju transporta, povećanje energetske efikasnosti u rudarstvu, pošumljavanje, itd.
Na samom kraju, želim da kažem da će SDPS u Danu za glasanje podržati ova tri zakona, jer je prepoznala značaj donošenja ovih zakona, njihova harmonizacija sa zakonima EU, ali prepoznala je i mnogo širi društveni značaj ovih zakona. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Živković.
...
Nova stranka

Zoran Živković

Samostalni poslanici
Poštovane građanke i građani Srbije, u ovom setu zakona imamo tri zakona koji se bave jednom oblašću koja je potpuno zapostavljena u ovoj državi. Nije jedina oblast koja je zapostavljena. Naravno, nije to krivica aktuelne ministarke, ali vrlo malo pažnje se poklanja svemu onome što se tiče zaštite životne sredine i to je posledica jedno poslovničko bahatog odnosa raznih vlasti prema raznim oblastima u ovoj državi, a posebno prema ovoj.
Nova Vlada, ova od pre tri godine, u dva izdanja nije učinila nikakav poseban napredak u toj oblasti i o tome nam govori ocena stanja Odbora za spoljnu politiku Evropskog parlamenta u Predlogu rezolucije o Srbiji. Pod tačkom 38. izneto je da je na zaštiti životne sredine i klimatskih faktora premalo učinjeno sa naše strane i da tu mora da se učini više da bismo dobili prelaznu ocenu. Naravno da je potpuno sekundarno važno to šta misli Evropska komisija, Evropski parlament, Brisel, šta mi radimo. Važnije je da se zbog građana Srbije posveti veća pažnja ovoj oblasti.
Od ova tri zakona poslanici Nove stranke će uslovno podržati dva i bezuslovno jedan zakon. Bezuslovno ćemo podržati Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine. Tu nemamo nikakve primedbe. U zakonu o izmenama i dopunama Zakona o biocidnim proizvodima i u Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o hemikalijama, mislimo da je propuštena šansa da se ti inače solidni tekstovi završe na valjan način.
Ponovo imamo greške ili namere, svejedno, koje su potpuno besmislene, a to je to važenje zakona dan nakon donošenja, dan nakon objavljivanja u „Službenom glasniku“. To je potpuna besmislena brzina koja je inače protiv Ustava, koja se primenjuje retko i u izuzecima koji imaju opravdanje za to. Apsolutno nema nikakvog razloga da to važi za zakon koji reguliše oblast koja, jedno tri-četiri godine, nije regulisana na pravi način.
Znači, imamo, i u jednom i u drugom zakonu, da važi dan nakon objavljivanja u „Službenom glasniku“. Treba da bude osam dana i dali smo taj predlog kroz naše amandmane i nadam se da ćete imati razumevanja za taj predlog.
Drugo, mislimo da je rok od tri meseca za izradu i usvajanje podzakonskih akata prevelik. Ako je to oblast koja je bila nenormatizovana jako dugo, mislim da je bilo dovoljno vremena da se pripreme podzakonski akti. Predlažemo da umesto tri meseca predlog za donošenje podzakonskih akata bude 30 dana. Siguran sam da ministarstvo, državna uprava Srbije, pa i neki drugi izvori mogu da učine napor da to bude uvedeno u nekoliko nedelja i da onda stvarno kažemo da smo doneli važne zakone iz važnih oblasti sa primenom koja je adekvatno brzo urađena. Da nam je sada palo napamet da pišemo izmene zakona, za tri meseca može da se završi ceo proces.
Očekujem od vas da prihvatite ove amandmane. Oni imaju najbolju nameru. Mislim da se oko toga slažemo. U tom slučaju ćemo gospodin Pavićević i ja podržati sva tri predloga zakona.
Ovde se u zakonu o izmenama Zakona o biocidnim proizvodima ukida agencija, odnosno ona je već ukinuta, a poslovi te agencije se prebacuju na Ministarstvo. Mislim da je to dobro rešenje. Gospodin Pavićević i ja, Nova stranka misli da je to klasično viđenje državne uprave. Znači, to da je Ministarstvo odgovorno za nešto, a ne da se krije iza direkcija, agencija, osim u situacijama kada je neophodno da postoji neki poseban organ van ministarstva. Mislim da je mnogo poštenije i politički odgovornije, lakše za merenje uspeha i neuspeha i odgovornosti pojedinih funkcionera i organa, i to da Ministarstvo vodi te poslove, da sve službe budu deo Ministarstva i onda se jasno vidi ko je odgovoran, i pozitivno i negativno. I ako je kriv, i ako je zaslužan za nešto, da se tačno zna, da se ne krijemo iza nekih izmišljenih agencija koje praktično služe za širenje zapošljavanja.
Podržavamo ove izmene. Predlažemo da prihvatite naše amandmane i mi ćemo glasati za sva tri predloga zakona.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, konačno smo mi poljoprivrednici kompletni i ja ću da podržim zakon kao što je podržao i moj prethodni kolega.
Što se zakona tiče, životna sredina se u mnogome prepliće sa poljoprivredom. Poljoprivreda može pozitivno da utiče na životnu sredinu, ali zahvaljujući hemijskim preparatima, zahvaljujući pesticidima, herbicidima, hungicidima, zahvaljujući deletizaciji, zahvaljujući humigaciji, poljoprivreda može i negativno da utiče na životnu sredinu, da negativno utiče na vazduh, vodu i zemljište. Može da bude zagađivač, ali u isto vreme zahvaljujući proizvodnji biljaka poljoprivreda može da bude na određen način i pozitivna za životnu sredinu.
Mi koji radimo u poljoprivredi, dakle veoma smo svesni toga da biocidne proizvode često koristimo i da bez njih ne bi bilo ozbiljne, intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Sem preparata koji su namenjeni poljoprivrednoj proizvodnji, tu su i preparati koji su za održavanje higijene, dakle za sanitarne razne uslove itd, tako da taj zakon o biocidnim proizvodima, odnosno izmene i dopune zakona su veoma ozbiljne. Zahvaljujući tome što treba ispuniti uslove iz poglavlja 27, treba ozbiljno pristupiti i ja mislim da će nam trebati mnogo sredstava da zbrinemo veoma narušenu i veoma oštećenu životnu sredinu, onu sredinu u kojoj mi boravimo.
Ono u čemu se ja ne slažem sa prethodnim govornikom, to je što nedovoljno nismo izrazili kritike prema korišćenju sredstava iz fonda koji je ovde toliko branjen od nekih drugih poslanika. Nismo dovoljno kritički govorili o Fondu za zaštitu životne sredine, o protraćenih pet i po milijardi dinara, koliko je potrošeno, a da se po pitanju životne sredine, sem marketinške, političke akcije koja se zvala – Očistimo Srbiju, ili počistimo Srbiji novac, ništa se drugo nije odigralo, sem političke kampanje koja je služila promovisanju političke stranke, političkih lidera i političara koji su u tom trenutku bili ministri zaduženi za životnu sredinu.
Navešću neke primere kako su iz tih fondova za zaštitu životne sredine trošene pare. Došli su neki čudni ljudi iz Krunske 69. i onda su Fond za zaštitu životne sredine doživeli kao fond za unapređenje političke kampanje, svoje lične, a i kampanje svoje političke stranke.
Iz Fonda za zaštitu životne sredine, recimo 2009. godine uplaćeno je novinama „Blic“ 47,2 miliona dinara, iz Fonda za zaštitu životne sredine, a 2011. godine 60.560.000 što ukupno čini sumu od 107,7 miliona dinara su dobile dvoje novine samo zato da bi izveštavale o aktivnosti ministra koji se starao o Fondu, odnosno utrošku para iz Fonda za životne sredine i čini mi se da je on bio, gospodin Dulić, da je bio predsednik upravnog odbora Fonda za zaštitu životne sredine i nemilice šakom i kapom je delio novac u svrhu svoje promocije i promocije svoje političke stranke.
Tih 107,7 miliona je ravno 10.770 poljoprivrednih penzija, a za subvencije za uvoz polovnih akumulatora po rečima bivšeg ministra Mlađana Dinkića, ukupno je za 140 tona polovnih akumulatora i za određenu količinu starih guma potrošena 1,1 milijarda dinara ili 110.000 seljačkih penzija. Subvencija za uvoz polovnih guma i akumulatora, koje su dobijale određene firme, da bi reciklažom unapredile, pre svega, finansijsko stanje svojih vlasnika.
Navešću i primer po pitanju reciklaže opasnih hemikalija. Dakle, fabrika za reciklažu polovnih akumulatora u Inđiji, napravljena na vodozahvatu, bez ikakve građevinske dozvole, sa lažnom studijom uticaja na životnu sredinu, dakle, ona je izvođena za jednu parcelu a fabrika je bez građevinske dozvole već bila sagrađena na parceli ispod koje je bio vodozahvat u Inđiji. Pokrajinska administracija je, gle čuda, na takvu fabriku koja se nalazi iznad regionalnog vodozahvata dala saglasnost, što je dovelo u opasnost preko 50.000 građana koji su živeli u Inđiji.
Takođe moram da navedem i primer iz Subotice, gde je gospodin bivši ministar Oliver Dulić, koji se starao o zaštiti životne sredine i o fondu toliko hvaljenom za životnu sredinu, preko Gradske kuće za smeće prebacio 17 miliona dinara firmi čiji je vlasnik bio njegov otac Ivan Dulić, a čiji je direktor bio njegov brat Igor Dulić. Dakle, taj fond se nije proslavio. Potrošeno je preko 5,5 milijardi dinara, a da životna sredina ozbiljno nije zbirnuta, nego su zbrinuti otprilike funkcioneri političke partije kojoj je pripadao i bivši ministar zdravlja.
Takođe, ovde je bilo reči i o određenim gradskim opštinama. Moram navesti primer da je na gradskoj deponiji pored Kolubare, koje se zove Grebača zakopano više stotina buradi od 2006. godine, pa na ovamo sa hemijskim otpadom koji je, navodno iz fabrike obuće, a da Obrenovac uopšte nije imao fabriku obuće.
Znači, na razno-razne načine je zloupotrebljavana i životna sredina, zloupotrebljavani su zakoni, zloupotrebljavani su fondovi i ja u potpunosti podržavam ove zakone. Podržavam i kolege iz opozicije koji će podržati ovaj zakon, ali mi moramo da budemo malo kritičniji prema onima koji su proćerdali 5,5 milijardi dinara iz Fonda za zaštitu životne sredine, da bi sebi i svojima bližnjima omogućili udobniji život sa više para, a sve na štetu osiromašenih građana koje više pas nema za šta da ujede. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Gospodine Markoviću, po kom osnovu? Povreda Poslovnika?
(Jovan Marković, s mesta: Replika.)
Ne možete repliku, možete Poslovnik.
(Jovan Marković, s mesta: Tražim repliku.)
(Jovan Marković, s mesta: Tražim repliku.)
Molim vas, gospodine Markoviću, nemate osnova za repliku.
(Balša Božović, s mesta: Kako, pa on je ovlašćeni)
Nema.
(Balša Božović, s mesta: Kako? Napao je Demokratsku stranku.)
On je govorio o bivšim ministrima.
(Balša Božović, s mesta: Pomenuo je Demokratsku stranku.)
Gospodine Balša, nema potrebe da se raspravljamo. Ja ću dati gospodinu Markoviću da on, ako je došlo do povrede Poslovnika, neka izloži.
Cenim i znate dobro da je moje pravo da ocenjujem da li imate pravo na repliku ili ne. Ne vidim tu razloge, zato što je gospodin Rističević navodio neke primere i ne vidim da li ste se vi u tome našli.
Prema tome, izvolite, dajem pravo na povredu Poslovnika.
Izvolite gospodine Markoviću. Samo se isključite pa se ponovo prijavite zbog vremena, da vas ne oštetim.
Izvolite.

Whoops, looks like something went wrong.