Jedanaesto vanredno zasedanje, 26.06.2015.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Jedanaesto vanredno zasedanje

01 Broj: 06-2/284-15

26.06.2015

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:05 do 16:25

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, otvaram sednicu Jedanaestog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2015. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 94 narodna poslanika.
Podsećam vas da je potrebno da sednici prisustvuje većina od ukupnog broja narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim vas da ubacite svoje identifikacione kartice.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno 139 narodnih poslanika, odnosno da je prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: prof. dr Žarko Obradović, mr Dejan Radenković, Stefana Miladinović, Marjana Maraš, Siniša Maksimović, Aleksandar Čotrić i Olgica Batić.
Saglasno članu 86. stav 2. i članu 87. stav 2. Poslovnika, obaveštavam vas da sam ovu sednicu sazvala u roku kraćem od roka utvrđenog u članu 86. stav 1. Poslovnika, izuzetno za petak, zbog potrebe da Narodna skupština što pre razmotri predloge zakona iz dnevnog reda, koji je određen u zahtevu Vlade.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, uz saziv sednice Jedanaestog vanrednog zasedanja Narodne skupštine, koja je sazvana na zahtev Vlade, dostavljen vam je zahtev za održavanje vanrednog zasedanja sa određenim dnevnim redom sadržanim u tom zahtevu.
Određen je u tom zahtevu sledeći
D n e v n i r e d
1. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju i medijima; i
2. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine o obostranom osnivanju kulturnih centara.
Narodni poslanik, odnosno ja, na osnovu člana 92. stav 2, člana 157. stav 2. i člana 170. Poslovnika, predložila sam da se obavi zajednički načelni i jedinstveni pretres o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju i medijima i Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine o obostranom osnivanju kulturnih centara.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 133, protiv – tri, uzdržanih – nema, nije glasalo osam od ukupno prisutnih 144 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova prihvatila ovaj predlog.
Prelazimo na rad po dnevnom redu.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika obaveštavam vas da sam pozvala da današnjoj sednici prisustvuje Ivan Tasovac, ministar kulture i informisanja, Saša Mirković, državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanja, Snežana Pečenčić, načelnik odeljenja u Ministarstvu kulture i informisanja, Dragana Vujić, načelnik odeljenja u Ministarstvu spoljnih poslova i Dejan Stojanović, rukovodilac grupe u Ministarstvu kulture i informisanja.
Molim poslaničke grupe ukoliko to već nisu učinili da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 157. stav 2. i članu 170. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički jedinstveni pretres o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju i medijima i Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine o obostranom osnivanju kulturnih centara.
Da li želi reč predstavnik predlagača, ministar kulture i informisanja, Ivan Tasovac?
Izvolite.

Ivan Tasovac

Uvažena predsednice, poštovani poslanici, Zakon o javnom informisanju i medijima donet je 2. avgusta 2014. godine. Zakonom je precizno razrađeno j
Jedno od osnovnih strateških opredeljenja države u ovoj oblasti, a to je izlazak države iz vlasništva u medijima i privatizacija izdavača medija, koje je neposredno ili posredno osnovala Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, kao izdavača koga je neposredno ili posredno osnovala ustanova, preduzeće ili drugo pravno lice koje je u celini ili pretežnim delom finansirano iz javnih prihoda.
Zakonom je predviđena zabrana finansiranja izdavača medija od 1. jula 2015. godine, izuzev, kako je predviđeno članom 16, javnih medijskih servisa na republičkom i pokrajinskom nivou, ustanove formirane radi ostvarivanja prava na javno informisanje na teritoriji AP Kosovo i Metohija i medija čija su osnivačka prava preneta na nacionalne savete nacionalnih manjina do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Zakonom je predviđeno da će se privatizacija obavljati u skladu sa propisima kojima se uređuju uslovi i postupak promene vlasništva društvenog i javnog kapitala i imovine, što je uređeno Zakonom o privatizaciji. Utvrđeno je da se do 1. jula 2015. godine mora prodati kapital izdavača medija. Posle navedenog roka postupak prodaje kapitala se obustavlja, a kapital izdavača se privatizuje prenosom akcija zaposlenima bez naknade.
Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju i medijima menja se rok do koga se mora prodati kapital izdavača medija sa 1. jula 2015. godine na 31. oktobar 2015. godine. Promenu roka za privatizaciju medija bilo je neophodno izvršiti iz razloga što je Narodna skupština Republike Srbije 28. maja 2015. godine donela Zakon o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji, kojim je za sve subjekte privatizacije propisano da su dužni da izvrše popis i procenu fer tržišne vrednosti celokupne imovine, obaveza i kapitala sa stanjem na dan 31. decembra poslednje poslovne godine, 2014. godine dakle, i da tu dokumentaciju dostave Agenciji za privatizaciju u roku od 30 dana od dana dostavljanja zahteva Agenciji.
Imajući u vidu da su svi mediji koji su započeli proces privatizacije podneli procenu fer tržišne vrednosti, celokupne imovine, obaveze i kapitala sa stanjem na dan 31. decembra 2013. godine, kao poslednje poslovne godine u momentu podnošenja dokumentacije i da je rok za podnošenje nove dokumentacije 30 dana od dana dostavljanja zahteva Agencije u skladu sa novim zakonskim obavezama neophodno je prilagoditi i rokove predviđene Zakonom o javnom informisanju i medijima.
U tom smislu predviđen je novi krajnji rok za privatizaciju medija, a to je 31. oktobar 2015. godine. Utvrđeni su i novi rokovi posle kojih je zabranjeno finansiranje medija iz javnih prihoda, 1. jul 2015. godine, odnosno 31. oktobar 2015. godine, osim u slučajevima iz člana 16. Zakona o javnom informisanju i medijima.
Radi uspešnog vođenja procesa privatizacije medija uveden je i novi rok za obustavljanje postupka privatizacije medija prodajom kapitala, koji je vezan za objavljivanje javnog poziva za prodaju kapitala izdavača medija. Predviđeno je da ukoliko javni poziv za prodaju kapitala i izdavača medija ne bude upućen do 1. jula 2015. godine postupak privatizacije prodajom kapitala izdavača se obustavlja, a nastavlja se postupak privatizacije podelom akcija zaposlenima, bez naknade.
Cilj izmena i dopuna Zakona o javnom informisanju i medijima je da se omogući uspešna privatizacija svih medija, a samim tim i da se nastavi proces medijskih reformi.
Što se tiče Predloga zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine o obostranom osnivanju kulturnih centara, inicijativa za zaključivanje Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine o obostranom osnivanju kulturnih centara pokrenula je kineska strana 2013. godine u cilju ugovornog regulisanja pitanja obostranog ostvarivanja i uslova rada kulturnih centara.
Narodna Republika Kina je za Republiku Srbiju važan strateški partner u ukupnim bilateralnim odnosima. Imajući u vidu obostrani interes za uređivanje pitanja otvaranja kulturnih centara dve strane su se saglasile da u skladu sa Memorandumom o razumevanju obostranom osnivanju kulturnih centara potpisanim u Beogradu 14. jula 2010. godine bude sačinjen poseban sporazum kojim će biti definisane norme o otvaranju kulturnih centara u Republici Srbiji i Narodnoj Republici Kini.
Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine o obostranom osnivanju kulturnih centara potpisali su 17. decembra 2014. godine ministri spoljnih poslova Ivica Dačić i Li Mančang. Saradnja u oblasti kulture između Republike Srbije i Narodne Republike Kine može se oceniti kao veoma uspešna, kako u pogledu kvaliteta, tako i u pogledu obima, a ovaj sporazum obezbeđuje pravni okvir za jačanje međuinstitucionalne saradnje i pozicioniranje i definisanje uloge i delokruga i uslova rada kulturnih centara.
U toku rada na predlogu zakona konsultovani su svi nadležni organi, Ministarstvo finansija, Ministarstvo kulture i informisanja, Republički sekretarijat za zakonodavstvo i Republički sekretarijat za javne politike.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Da li izvestioci nadležnog Odbora traže reč? (Ne)
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč? (Ne)
Da li poslanici koji su se sad najednom se pojavili na ekranu, da li su liste govornika ili su ovlašćeni?
Ovlašćeni.
Dobro, shvatiću da se zbog vremenskih prilika malo sporije reaguje.
Prvi je Arpad Fremond.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Arpad Fremond

Savez vojvođanskih Mađara
Poštovana predsednice, poštovano predsedništvo, gospodine ministre, saradnici, dame i gospodo narodni poslanici, za poslaničku grupu SVM je izuzetno značajno što se na dnevnom redu Narodne skupštine nalaze izmene i dopune Zakona o javnom informisanju i medijima.
Kao što je gospodin ministar spomenuo, Zakon o javnom informisanju i medijima je donet prošlog leta, u avgustu 2014. godine. Njime je precizno razrađeno jedno od strateških opredeljenja države u ovoj oblasti, a to je izlazak države iz vlasništva u medijima i privatizacija medija, koje je neposredno ili posredno osnovala država.
Naš stav po ovom pitanju je bio jasan i pre 11 meseci. Tada smo rekli da SVM u globalu ne podržava privatizaciju medija, ali pošto je zakon koji ide u tom pravcu usvojen, moramo da ga poštujemo. Izuzetno je važno što su izmene i dopune Zakona o javnom informisanju i medijima ušle u skupštinsku proceduru na vreme, jer kao što znamo još uvek na lokalnom nivou u ni jednom slučaju nije ispisan javni poziv za aukciju lokalnih medija.
Kako stoji u obrazloženju Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju i medijima, menja se rok do koga se mora kapital izdavača medija sa 1. jula 2015. godine na 31. oktobar 2015. godine. Promenu roka za privatizaciju medija je bilo neophodno izvršiti na neki način iz tehničkih razloga, jer prethodne nedelje je donet zakon o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji, znači neophodno je u skladu sa novim zakonskim obavezama prilagoditi i rokove predviđene Zakonom o javnom informisanju i medijima. Nadamo se da za ovo vreme, za ova dodatna četiri meseca može sprovesti tzv. privatizacija.
Savez vojvođanskih Mađara je u svom izbornom programu predvideo da će se novim setom medijskih zakona obezbediti očuvanje sadašnjeg nivoa informisanja na mađarskom jeziku, a model privatizacije lokalnih medija koji emituju programe na jezicima nacionalnih manjina i način njihovog finansiranja nakon privatizacije obezbediće očuvanje stečenih prava nacionalnih manjina u oblasti ifnormisanja.
Pošto izmene i dopune zakona o kojem danas raspravljamo i dalje ispunjavaju ove kriterijume, mi ćemo podržati predloženi zakon. Za nas je od izuzetnog značaja da u skladu sa brojnim elementima našeg pravnog sistema osnivači medija i dalje mogu da budu i nacionalni saveti nacionalnih manjina i da oni ne mogu osnivati samo ustanove ili fondacije, već i privredna društva.
Sa druge strane, vrlo je bitno da se sve ostavi po pitanju daljeg finansiranja onih medija, čiji su osnivači nacionalni saveti nacionalnih manjina, pošto je i to stečeno pravo s obzirom na činjenicu da su osnivačka prava nad ustanovama ili privrednim društvima koja izdaju listove na jezicima nacionalnih manjina preneta na nacionalne saveta nacionalnih manjina, ali je AP Vojvodina npr. i dalje u obavezi da finansira ta preduzeća, te ustanove, ili u krajnjem slučaju izlazak tih štampanih medija.
Savez vojvođanskih Mađara se godinama glasno zalagao za opstanak regionalnih, lokalnih i javnih servisa i za mogućnost opština i gradova da budu osnivači tih medija, ali to nakon stupanja na snagu odluke Ustavnog suda više nije moguće. Nakon toga smo se zalagali za ugradnju vrlo ozbiljnih garancija za opstanak karaktera javnog servisa u tim medijima i nakon njihove privatizacije. Na naš predlog je u tekst zakona ušla garancija vezana za kontinuitet u proizvodnji medijskih sadržaja.
Naime, zakon kaže da ovi mediji u narednih pet godina ne samo da moraju očuvati delatnost koju neki od njih imaju poslednjih 40 godina, već i kontinuitet u proizvodnji medijskih sadržaja koji podrazumevaju obavezu održavanja udela programskog vremena na pojedinim jezicima nacionalnih manjina, odnosno udela informativnih, obrazovnih, naučnih, kulturno-umetničkih, dečijih, zabavnih, sportskih i drugih programskih sadržaja od javnog interesa na pojedinim jezicima nacionalnih manjina, u skladu sa programskom šemom u periodu od godinu dana koji je prethodio usvajanju zakona.
Zbog čega je ovo značajno? Ovo je bitno zbog toga da građani mogu da se informišu na svom maternjem jeziku i u buduće, kao što su to činili prethodnih decenija. Ova mogućnost i ove garancije u vezi kojih smo naišli na otvorenost ministra Tasovca i njegovih saradnika u Ministarstvu kulture i javnog informisanja, još prošle godine, će obezbediti opstanak tih medija kao javnog servisa. Pozdravljamo činjenicu da su ove garancije opstale u izmenama i dopunama zakona koji se trenutno nalazi na dnevnom redu.
Iz svih iznetih razloga, a najviše zbog vrlo važnih garancija i raznih odredbi koje su u zakonu ušle na naš predlog, poslanici poslaničke grupe SVM će u danu za glasanje glasati za zakon o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju i medijima. Nadamo se da u buduće nećemo čekati do poslednjeg trenutka i da će se do 31. oktobra zaista završiti cela ova procedura. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Petar Petrović.        
...
Jedinstvena Srbija

Petar Petrović

Jedinstvena Srbija
Gospođo predsednice, gospodine ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, što se tiče poslaničke grupe JS nema dileme, mi ćemo podržati Predlog o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju i medijima iz prostog razloga što mislimo da su se stekli uslovi, da je to Vlada pravilno primetila, da se produži ovaj rok koji je predviđen osnovnim Zakonom za privatizaciju medija iz razloga što mnoge medijske kuće na lokalnim nivoima iz nekih razloga objektivnih, moramo reći i subjektivnih, nisu na vreme preduzeli sve potrebne i neophodne mere da taj posao završe kako je i zakon predviđao do 1. jula 2015. godine.Ovim izmenama i dopunama upravo Vlada izlazi u susret tim medijskim kućama da mogu da u naknadnom roku do 31. oktobra završe sve započete poslove.
Takođe, dobro je što, po nama iz JS, što u Predlogu izmena i dopuna Zakona o javnom informisanju i medijima stoji da kada se budu privatizovali ovi mediji ta politika medija i informisanja itd. mora da bude određena unazad 12 meseci, kako je već rađena i vršena u tom proteklom periodu. Dakle, neće moći, da kažemo, novi vlasnik nekog medija da odjednom okrene tu informativnu i svaku drugu uređivačku politiku u medijima na način koji nije bio predviđen ranijim programom rada tih medija.
Dakle, ostavljen je taj rok od tri meseca. Treba omogućiti tim medijskim kućama i svim zaposlenima, naročito novinarima, da mogu da se snađu, da kažem uslovno, u novim uslovima, a takođe u koliko dobro je, po nama iz JS, što je predviđeno ukoliko nema mogućnosti da se ti mediji privatizuju da se besplatne akcije daju svim zaposlenima u tim medijskim kućama i da oni mogu da nastave da rade i da ostvaruju neki dohodak zavisno od rezultata rada koji budu imali.
Dakle, nema dileme da je ovo dobro što je Vlada uradila. Dobro je sagledala sve probleme koji su postojali i postoje u ovim medijskim kućama, a činjenica jeste da i na lokalnim samoupravama nema više toliko novca da bi mogli da se finansiraju ovi mediji, već da moraju da nalaze druge načine za, da upotrebim taj izraz, preživljavanje, odnosno za bitisanje u budućnosti.
Dakle, gospodine ministre, da još jednom zaključim, da ne dužim, tu ne treba mnogo ni pričati, treba pozdraviti i JS pozdravlja napore ministarstva i Vlade da se izađe u susret ovim medijskim kućama, da im se da još jedan naknadni rok, imajući upravo u vidu i ono što ste vi rekli da je došlo do izmene Zakona o privatizaciji i da treba popis kapitala da bude za 31.12.2014. u određenim, u stvari u većini tih kućama došlo do nekih izmena u odnosu na onaj popis koji je bio na kraju 2013. godine.
Dakle, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju i medijima, ima punu podršku poslaničke grupe JS i mi ćemo u Danu za glasanje glasati za ove izmene zakona. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Olena Papuga.
...
Liga socijaldemokrata Vojvodine

Olena Papuga

Liga socijaldemokrata Vojvodine
Hvala.
Poštovana predsednice, ministre Tasovac, predstavnici Ministarstva, kolege poslanice i poslanici, LSV neće podržati ove izmene zakona iz tog razloga što nismo podržali ni sam zakon, a nećemo podržati ni ove izmene iz tog razloga što je privatizacija medija namenjena samo tome da bi se mediji pogasili, da bi na tržištu ostali samo oni mediji koji odgovaraju državi.
Dolazim sa lokala i mogu da kažem šta znače lokalni mediji i za jedan lokal. U Sremskoj Mitrovici kada su bile poplave da nisu postojali lokalni mediji mislim da bi se građani podavili. Podavili bi se u tom smeru, možda termin nije dobar, ali jednostavno lokalni mediji su ti koji prate život, kulturu, obrazovanje, informisanje ljudi koji žive na određenom lokalu.
Mogu vam reći da ljude sa lokala, bez obzira da li žive u Nišu, da li žive u Leskovcu, da li žive u Ruskom Krsturu, da li žive u Kuli, ne interesuje šta emituje državna televizija, šta emituje Javni servis do te mere da ga toliko prati. Ne interesuje ih da li je na Gazeli gužva ili da li se seku platani u Beogradu. Hoću da kažem da nam se stanovništvo seli, da ta globalizacija je dovela do toga da nam sela ostaju prazna. Jednostavno ljudi neće imati informacije sa terena sa kojih dolaze.
Druga tema zbog koje nećemo podržati ovaj zakon je ta da se na lokalima gasi informisanje i stečeno pravo na informisanje na jezicima nacionalnih manjina. Jednostavno, ljudi neće moći više da se informišu na svoj jeziku, što je stvarno stečeno pravo.
Daću primer Radio-televizije „Kovačica“, u stvari lokalnog medija u opštini Kovačica. Tamo se informacije, Radio „Kovačica“, sada već i televizija „Kovačica“ od 2004. godine informiše na četiri jezika, na mađarskom, slovačkom, rumunskom i na srpskom jeziku. Ovih dana će oni proslavljati, radio „Kovačica“, 50 godina. Znači, ako je 50 godina mogao taj mediji normalno da funkcioniše, da informiše građane na svojim jezicima o ne samo lokalnim temama nego naravno i o temama koje su od državnoj značaj, jednostavno Radio „Kovačicu“, Televiziju „Kovačica“ više niko neće da kupi zato što je nerentabilna, zato što ne može da izađe na tržište.
Godine 2004. je u razgovoru otvorena Televizija „Kovačica“ tri vlade, Mađarska, Slovačka i Rumunija su pomogle da se tehnički jako dobro opremi Televizija „Kovačica“. Prošle godine je premijer Vučić razgovarao sa Miroslavom Lajčekom o tome da će se na neki način spasiti Televizija „Kovačica“ i Radio „Kovačica“, ali od toga sigurno neće biti ništa.
Jednostavno, ne samo lokalni mediji u Kovačici, nego po celoj Vojvodini, a na kraju krajeva i možda u Vojvodini još to nije toliko teško zato što postoji Radio-televizija Vojvodine, koja ima na Drugom programu i na Prvom programu dnevnike svakodnevno i informacije, magazine na jezicima nacionalnih zajednica, ali ne znam kako će se odvijati informisanje na jezicima nacionalnih zajednica koje žive u centralnoj Srbiji. To mislim da je pod znakom pitanja.
Informisanje na jezicima nacionalnih manjina je na neki način naš ulazak u Evropu. Time niko ne može u okruženju da se pohvali, time možemo da se pohvalimo samo mi i ne znam zašto to bogatstvo, zašto to zlato rušimo na neki način time što ćemo privatizovati sve ono što je do sada dobro funkcionisalo. Nemoguće je da za funkcionisanje lokalnih medija je potreban toliki novac. Ja mislim da bi lokalne samouprave, sada su došla takva vremena da živimo u opštoj bedi, ali valjda težimo nekim boljim vremenima će se naći način da se finansiraju lokalni mediji.
Po meni, takođe po LSV, mislimo da će ova privatizacija stvarno dovesti do totalnog uništavanja lokalnih medija, do medija koji su dobro funkcionisali, koji imaju tradiciju, posebno tu mislim i opet ću reći, na stečena prava, stečena prava Ustavom.
Ne znam, ministre, kako objašnjavate, kako da se projektno finansiraju programi na jezicima nacionalnih zajednica? Pa nisu to nevladine organizacije da može jedno vreme da se finansira, pa posle da se čeka neki projekat, za tri meseca će stići sredstva, pa će program tri meseca da stoji, a posle tri meseca ili pola godine pošto je stigao novac od projekta će se obavljati? To je moje pitanje za vas i mislim da je skroz pogrešno finansiranje po projektima, posebno ono što se odnosi na program na jezicima nacionalnih zajednica.
Toliko o tome. Neću da prepričavam zakon. Daćemo amandmane. Ako ih prihvatite, možemo o svemu da razgovaramo, ali svakako da ove izmene nećemo glasati zato što će mediji, lokalni mediji koji imaju veliki značaj, mediji na jezicima nacionalnih zajednica biti ugašeni. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Ministar Tasovac ima reč.

Ivan Tasovac

Samo želim da vas uverim još jedanput da ni jedno stečeno pravo nacionalnih manjina nije ni na koji način umanjeno, ni oni prethodnim zakonom, a kamo li ovim izmenama i dopunama ovog zakona.
Moramo biti svesni još jedne stvari, u Srbiji postoji 1.447 javnih glasila, u Srbiji imamo 110 televizijskih stanica, imamo 325 radio stanica. Ovde govorimo o 74 medija gde se država povlači iz vlasničke strukture medija. Dolazimo do jedne potpuno paradoksalne situacije, o kojoj mesecima slušamo prigovore na račun uticaja države na rad medija, a u trenutno kada država rešava da se povuče iz vlasničke strukture, onda slušamo kritike zašto to činimo.
Čini mi se da upravo ovaj korak koji smo napravili i dali šansu, još jednu, moram reći, i samim medijima, koji nisu pokazali dovoljnu odgovornost, a i lokalnim samoupravama, iako smo ih više puta upozoravali tokom čitavog ovog procesa. Zakon je donet u avgustu, Ministarstvo kulture i informisanja je donelo sve neophodne podzakonske akte da se pristupi procesu privatizacije. Spomenuli ste Kovačicu, opština Kovačica donela je odluku da ona neće da pristupi procesu privatizacije, što je u direktnoj suprotnosti sa zakonom.
Tako da, jako velika odgovornost, odnosno najveća odgovornost zapravo za nužnost pomeranja ovog roka je upravo na samim medijima, koji nisu ozbiljno shvatili da je njihova obaveza da pripreme dokumentaciju, i lokalnim samoupravama, koje su imale obavezu da završe svoj deo posla.