Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 07.10.2025.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vama.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim kolege da se izjasne.
Zaključujem glasanje.
Od 179 narodnih poslanika prisutnih u sali za je glasalo 35, nije bilo protiv i uzdržanih i nije glasalo 144 narodna poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Narodni poslanik gospođa Ana Brnabić, na osnovu člana 92. stav 2, člana 157. stav 1. i članova 170. i 192, a shodno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, predložila je da se obavi zajednički načelni pretres o tačkama od 1. do 8. dnevnog reda, zatim zajednički jedinstveni pretres o tačkama od 9. do 39. i zajednički jedinstveni pretres o tačkama od 40. do 47.
Drage kolege, stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnite.
Zaključujem glasanje.
Konstatujem da je od 179 narodnih poslanika prisutnih u sali za glasalo 135, nije bilo protiv i uzdržanih i nije glasalo 144 narodna poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Predlog za vođenje pretresa u pojedinostima odmah po završetku načelnog pretresa.
Narodni poslanik gospođa Ana Brnabić, na osnovu člana 92. stav 2, a u skladu sa članom 157. stav 7. Poslovnika Narodne skupštine, predložila je da se pretres u pojedinostima o predlozima zakona iz tačaka od 1. do 8. dnevnog reda obavi odmah po završetku načelnog pretresa tih predloga zakona.
Drage kolege, stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnite.
Zaključujem glasanje.
Od 180 narodnih poslanika 136 glasalo je za, nije bilo protiv i uzdržanih i nije glasalo 44 narodna poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Pošto smo se izjasnili o predlozima za stavljanje na dnevni red akata po hitnom postupku, predlozima za dopunu predloženog dnevnog reda, predlogu za spajanje rasprave i predlogu za vođenje pretresa u pojedinostima odmah po završetku načelnog pretresa pojedinog predloga zakona, na osnovu člana 93. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, stavljam na glasanje predlog dnevnog reda u celini.
Molim da se izjasnite.
Zaključujem glasanje.
Od 179 narodnih poslanika 133 glasalo je za, nije bilo protiv i uzdržanih i nije glasalo 46 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština utvrdila dnevni red Prve sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2025. godini, u celini.
Molim službu da pripremi prečišćeni tekst dnevnog reda.
D n e v n i r e d
1. Predlog zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima;
2. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji;
3. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru;
4. Predlog zakona o dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju;
5. Predlog zakona o informacionoj bezbednosti;
6. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudskim taksama;
7. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO BELGRADE 2027;
8. Predlog zakona o semenu i sadnom materijalu poljoprivrednog i ukrasnog bilja;
9. Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu (Projekat unapređenja kvaliteta vazduha u Srbiji) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj;
10. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Turske o saradnji u oblasti inovacija u naprednim tehnologijama;
11. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o usvajanju harmonizovanih tehničkih pravilnika Ujedinjenih nacija za vozila sa točkovima, opremu i delove koji mogu biti ugrađeni i/ili korišćeni na vozilima sa točkovima i uslovima za uzajamno priznavanje dodeljenih homologacija na osnovu ovih pravilnika Ujedinjenih nacija;
12. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Dodatno finansiranje projekta modernizacije poreske administracije) između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj;
13. Predlog zakona o potvrđivanju Finansijskog ugovora Železnička pruga Niš - Dimitrovgrad B između Republike Srbije i Evropske investicione banke;
14. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu između KfW, Frankfurt na Majni i Republike Srbije koju zastupa Vlada Republike Srbije delujući preko i putem Ministarstva finansija za Zajam za politike (PBL) „Reforma sektora energetike i životne sredine u Republici Srbiji II“;
15. Predlog zakona o potvrđivanju Posebnog sporazuma o Drugoj kreditnoj liniji br. CRS1025 02 E za finansiranje Programske operacije za razvojnu politiku zelenog rasta u Srbiji između Republike Srbije i Francuske agencije za razvoj;
16. Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o garanciji plaćanja između Republike Srbije i Francuske agencije za razvoj;
17. Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Srbije i Međunarodnog biroa za izložbe o privilegijama i pogodnostima neophodnim za učešće na međunarodnoj priznatoj izložbi Ehro 2027 Beograd Srbija;
18. Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodnog sporazuma o razmeni podataka u svrhe provere izjava o imovini;
19. Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Srbije i Narodne Republike Kine o sudskoj pomoći u građanskim i privrednim stvarima;
20. Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Srbije i Mađarske o pravnoj pomoći u građanskim stvarima;
21. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Turske o saradnji u oblasti obrazovanja;
22. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije, s jedne strane, i Evropske unije, s druge strane, o učešću Republike Srbije u Programu jedinstvenog tržišta Evropske unije;
23. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma kojim se uspostavlja Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino, sačinjen u Parizu 3. aprila 2001. godine i Protokola o izmenama i dopunama Sporazuma od 3. aprila 2001. godine kojim se uspostavlja Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino o premeštanju sedišta Organizacije, usvojen u Parizu 21. maja 2022. godine;
24. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Saveta ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Bugarske, Vlade Republike Hrvatske, Vlade Mađarske, Vlade Republike Severne Makedonije, Vlade Crne Gore, Vlade Republike Srbije, Vlade Slovačke Republike i Vlade Republike Slovenije o saradnji i koordinaciji u traganju i spasavanju u vazduhoplovstvu;
25. Predlog zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma o saradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Centralnoafričke Republike;
26. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Mađarske o razmeni i uzajamnoj zaštiti tajnih podataka;
27. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Burundija o ekonomskoj saradnji;
28. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Maldiva o trgovinskoj, investicionoj i ekonomskoj saradnji;
29. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Ekvatorijalne Gvineje o ekonomskoj i trgovinskoj saradnji;
30. Predlog zakona o potvrđivanju Odluke broj 1/2024 Zajedničkog komiteta ustanovljenog Sporazumom o slobodnoj trgovini između Republike Srbije i Republike Turske o izmeni Sporazuma o slobodnoj trgovini između Republike Srbije i Republike Turske zamenom Protokola II o definiciji pojma ,,proizvodi sa poreklom“ i metodama administrativne saradnje;
31. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti odbrane između Vlade Republike Srbije i Vlade Centralnoafričke Republike;
32. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti odbrane između Vlade Republike Srbije i Vlade Demokratske Republike Kongo;
33. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i organizacije Multinacionalne snage i posmatrači o operaciji na Sinajskom poluostrvu;
34. Predlog zakona o potvrđivanju Memoranduma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Kube o saradnji u oblasti poljoprivrede;
35. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Hašemitske Kraljevine Jordan o saradnji u oblasti odbrane;
36. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Kraljevine Esvatini o saradnji u oblasti odbrane;
37. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Severne Makedonije o uspostavljanju zajedničkih kontrola na graničnim prelazima za međunarodni drumski saobraćaj Preševo (Republika Srbija) i Tabanovce (Republika Severna Makedonija);
38. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Gane o saradnji u oblasti odbrane;
39. Predlog zakona o dopuni Zakona o potvrđivanju Evropske povelje o lokalnoj samoupravi;
40. Predlog odluke o izboru članova Saveta Agencije za energetiku Republike Srbije;
41. Predlog odluke o razrešenju člana Upravnog odbora Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju, koji je podneo Odbor za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo;
42. Predlog odluke o razrešenju člana Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje, koji je podneo Odbor za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo;
43. Predlog odluke o razrešenju člana Upravnog odbora Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju, koji je podneo Odbor za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo;
44. Predlog odluke o razrešenju člana Upravnog odbora Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju, koji je podneo Odbor za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo;
45. Predlog odluke o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa ALEKSANDAR VUČIĆ – Srbija ne sme da stane;
46. Predlog odluke o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije;
47. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa Mi glas iz naroda.
48. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije.
Prelazimo na rad po utvrđenom dnevnom redu sednice.
Pre toga, konstatujemo prestanak mandata kolege poslanika.
Primili ste ostavku narodnog poslanika dr Tijane Perić Diligenski na funkciju narodnog poslanika u Narodnoj skupštini i Izveštaj Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja Narodne skupštine povodom razmatranja ove ostavke.
Saglasno članovima 132. i 133. Zakona o izboru narodnih poslanika, Narodna skupština, na predlog Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, konstatuje da je prestao mandat, pre isteka vremena na koje je izabrana, narodnom poslaniku dr Tijani Perić Diligenski, danom podnošenja ostavke.
Saglasno Zakonu o izboru narodnih poslanika, izvršiće se popunjavanje upražnjenog poslaničkog mesta u Narodnoj skupštini.
Prelazimo na zajednički načelni pretres o predlozima zakona iz tačaka od 1. do 8.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da su pozvani da sednici prisustvuju svi članovi Vlade, sa saradnicima.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika, na osnovu člana 96. stava 4. Poslovnika.
Saglasno članu 157. stav 2. otvaram zajednički načelni pretres o predlozima zakona iz tačaka od 1. do 8.
Da li predstavnici predlagača žele reč?
Kao što smo na početku sednice rekli, molimo za razumevanje i strpljenje, s obzirom da je novi sistem u radu.
Molim predstavnike predlagača da se prijave za reč.
Gospođa Aleksandra Sofronijević ima reč.

Aleksandra Sofronijević

| Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Poštovana predsedavajuća, poštovani narodni poslanici, pred vama je Predlog zakona o evidentiranju i upisu prava svojine, zakon koji ima jasan cilj da svako u Republici Srbiji posle decenija neuređenih odnosa konačno postane svoj na svome.
Ovim zakonom država po prvi put sistemski i sveobuhvatno uređuje evidentiranje i upis prava svojine na objektima i zemljištu ispod objekta, ako investitori nisu gradili na svom zemljištu, bez obzira na to kad su ti objekti izgrađeni, ali uz strogo poštovanje javnog interesa i ustavnog načela jednakosti svih pred zakonom.
Zakon se zasniva na ustavnom pravu na mirno uživanje svojine, kao i na obavezi države da obezbedi pravnu sigurnost i jedinstvenu evidenciju nepokretnosti, ali i da zaštiti javni interes.
Istovremeno, Predlog ovog zakona je u potpunosti usklađen sa međunarodnim dokumentima, pre svega sa dokumentima Ujedinjenih nacija i UN-Habitat programa koji upravo promovišu koncept formalizacije faktičkog korišćenja u pravno priznatu svojinu.
Decenijama smo imali situaciju da u Srbiji postoje stotine hiljada objekata koji nisu upisani, iako u njima ljudi žive, stvaraju i plaćaju obaveze državi. To je, naravno, izazvalo nesigurnost, nemogućnost raspolaganja imovinom, sporove i nesrazmernu nejednakost između onih koji su mogli da završe legalizaciju i onih koji to nisu mogli. Sada tu mogućnost pod jednakim uslovima imaju svi.
Ja bih volela da na početku kažem, jer mnogo ima zbunjujućih poruka koje se čuju. Ovaj zakon nije ni legalizacija, niti ozakonjenje. Suština zakona o kome ćemo danas razgovarati jeste da se radi o evidentiranju i formalizaciji postojećeg vlasništva objekata, a ne usko inženjerskoj materiji o kojima kritičari stalno debatuju.
Dakle, pitanje stabilnosti objekta, koje će se primenjivati na svaki objekat kad on bude formalizovan i evidentiran i za to već postoje jasni propisi u našem pravnom sistemu, pre svega se radi o inspekcijskim propisima. Znači, način ovakvog razmišljanja je manjkav u pravnom smislu, jer se propisi tumače sistemski, a propisi oko stabilnosti i kvaliteta gradnje postoje, te inspekcija, nadležna građevinska inspekcija i sada ima ovlašćenje da svaki objekat koji nije bezbedan zatvori i uskrati upotrebu istog.
Šta bismo mogli da uradimo danas u ovoj situaciji, na današnji dan, koja su to ovlašćenja građevinskog inspektora? Ovlašćenje za bespravne objekte je samo jedno, da donese rešenje o rušenju.
Ako gledamo analize o broju objekata po svojoj nameni, najveći broj takvih objekata su upravo stambeni objekti. Da li smo odlučni da porušimo sve te objekte, da uskratimo pravo na dom za mnoge naše građene? Time bismo prekršili mnoge međunarodne i deklaracije i konvencije koje govore o zabrani stvaranja novog beskućništva.
Naše načelo ovog puta jeste da se svi objekti izgrađeni na teritoriji Republike Srbije prvo moraju evidentirati, i njihovi vlasnici, naravno, a zatim ih staviti u format sistemskih propisa koji omogućavaju njihovu kontrolu. I naravno, kao i u svakoj drugoj materiji, vlasnik stvari odgovara za tu stvar.
Decenijama smo imali situaciju da u Srbiji postoje svi ti objekti i da nismo uspeli da se izborimo sa ovim problemom.
Na teritoriji Republike Srbije evidentirano je oko 4,8 miliona objekata za koje ne postoji pouzdan dokaz o vlasniku. Prema poslednjem popisu koji je bio po donošenju Zakona, sada važećeg Zakona o ozakonjenju objekata 2016. godine popisano je ukupno oko milion i 600 hiljada objekata, od kojih su 972 hiljade bili stambeni objekti. I upravo je to kategorija objekata, ali i njihovih vlasnika, kojoj se najviše obraća ovaj zakon. Ali, ne pravi razliku, reguliše pitanje svojine na svim objektima koji su izgrađeni na teritoriji Republike Srbije.
Ključna novina ovog zakona jeste da se po prvi put uvodi digitalizovani elektronski postupak. Naime, sve prijave se podnose elektronski, putem jedinstvenog obrasca, ali i razmena podataka i sve isprave koje se ishoduju u ovom postupku su u elektronskom formatu, što znači da se čitav postupak odvija brzo, transparentno i bez posrednika.
Sistem je vrlo jednostavno zamišljen i, ponoviću, baziran je na međunarodnom konceptu formalizacije i glasi - evidentiraj, prijavi, proveri, upiši.
Ovaj zakon donosi i ima jedan veoma važan aspekt, a to je socijalni aspekt. Naime, pravi se razlika između građana koji su iz nužde, iz potrebe, rešavali svoje pravo na dom, od onih koji su svesno zloupotrebili pravo da bi sticali profite. Videćete kroz niz odredbi u ovom zakonu na koji način je to predloženo.
Ovaj zakon uspostavlja, za razliku od dosadašnjih zakona, i jedno jedinstveno pravilo i načelo, a to je da je naknada jednaka za sve i naknada je u visini doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, koje bi bilo plaćeno da je takav investitor odnosno vlasnik gradio u skladu sa zakonom.
Čak je ovaj vlasnik koji je bespravno gradio po Predlogu ovog zakona u nepovoljnijem položaju od investitora koji gradi u skladu sa zakonom, jer za razliku od benefita koje daju naše jedinice lokalne samouprave kroz svoje odluke o uređivanju i vrsti doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, po ovom Predlogu zakona takva lica neće imati pravo na popust za jednokratnu uplatu i neće imati pravo da svoju naknadnu, odnosno obavezu novčanu izmire u ratama.
Dakle, ovaj zakon kada su komercijalni objekti, kada je nešto što je građeno za tržište propisuje ovu vrstu naknade, ali su ovim zakonom takođe, to je upravo ta razlika koju sam spomenula, prosto izdvojene kategorije lica koje su gradile za svoje potrebe, a pre svega naši građani koji su rešavali svoje stambeno pitanje i za njih važe, to su vlasnici porodičnih stambenih objekata i još jedna kategorija lica koje nažalost ima jako puno, a to su prevareni kupci stanova, investitor je nešto sagradio i ostavio kupce koji su uredno platili po nekim cenama koje su važile u to vreme, ostavio te kupce stanova na cedilu.
Za tu kategoriju, za te dve kategorije lica predviđene su fiksne naknade koje su određene u odnosu na broj stanovnika jedinice lokalne samouprave i to je nešto što možete pročitati takođe u ovom zakonu. Za Beograd taj raspon ide od 100 do 1.000 evra, za gradove poput Niša, Kragujevca, Novog Sada, to su naknade od 100 do 500 evra, za sve one jedinice lokalne samouprave između 50.000 i 100.000 naknade se kreću od 100 do 300 evra, a za sva seoska domaćinstva, odnosno za glavni objekat pomoćne i ekonomske objekte, dakle, za sve objekte na seoskim područjima ta naknada je fiksna, iznosi 100 evra kao i za sve objekte u jedinicama lokalne samouprave koji imaju ispod 50.000 stanovnika. Dakle, tu smo pokušali da nađemo jednu razumnu razliku.
Ovim zakonom takođe svesno se prema pravnoj prirodi materije koja se uređuje, svesno se išlo na sudsku zaštitu prava, a ne na upravno-pravnu. Naravno, jedan od osnovnih ciljeva, ako ne i prvi cilj donošenja ovog zakona, to je prevencija nove bespravne gradnje, a kroz načelo nulte tolerancije na novu bespravnu gradnju.
Kako ćemo to postići imajući u vidu broj građevinskih inspektora koje imamo i sve ono što znamo iz ranijeg perioda? Zašto smo bili tako neuspešni i zašto imamo toliki broj bespravno sagrađenih objekata? Ovog puta sve ono što se bespravno izgradi ex lege, dakle, po sili zakona, biće upisano u korist Republike Srbije i biti uklonjeno u zaštićenim zonama i tamo gde odstupa od osnovnih urbanističkih i zaštitarskih pravila, da tako kažem, ili će država imati mogućnost da kroz odluku Vlade neke od tih objekata zadrži i koristi za opšte dobro, za vrtiće, za domove kulture, za mesne zajednice.
Ovim zakonom, još ću i to samo reći, ne nagrađuje se bespravna gradnja, on razlikuje potrebu, stvarnu potrebu o kojoj sam upravo pričala iz prošlosti, od svesne zloupotrebe prava i zato je jasno, čini mi se, i precizno ovim se zakonom propisuju obaveze u odnosu na vlasnike takvih objekata.
Stoga, molim sve narodne poslanike da efekte ovog zakona u ovom visokom domu sagledamo u jednom pristojnom periodu od godinu dana, da mu damo mogućnost da se pokaže u praksi, te da onda vidimo da li su stručne ili laičke kritike ovog zakona imale bilo kakvo ozbiljno utemeljene ili je sve bilo sračunato na jedan larpurlatistički pristup kritike radi kritike, a ne u korist dobrobiti građana.
Na kraju pozivam sve narodne poslanike da podrže ovaj zakon, je ovaj zakon nije politika, ovo je nasušna potreba svake države i naše države da uredi pitanje i evidencije svojih javnih registara, ali i prava svojine na svakom od tih objekata na svojoj teritoriji.
Znate, za svaki automobil se zna vlasnik, pa, red je da se i za svaki objekat koji je sagrađen na teritoriji Republike Srbije zna ko je vlasnik.
Ovo je takođe, po meni, civilizacijski pomak za celu Srbiju, za državu Srbiju, ali i za sve naše građane, zato vas pozivam da u danu za glasanje, bez obzira na političke razlike, glasate i podržite ovaj zakon jer će on mnoga dobra doneti mnogim našim građanima.
Uz Predlog ovog zakona o kome sam pričala, predložena su još dva zakona koji imaju posredne i neposredne veze sa ovim Zakonom o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, to su izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji, koje su usaglašene, naročito u delu sa odredbama ovog zakona za koji smatram da ćemo ga usvojiti, tako da se na poseban način određuje postupanje nadležnih građevinskih inspektora s obzirom da je ovim Zakonom o evidentiranju i upisu prava svojine predviđena nova nadležnost za građevinske inspektore jedinica lokalnih samouprava i posebne nadležnosti za Republičku građevinsku inspekciju, a istovremeno se usaglašava kroz izmene i dopune ovog zakona neke tehničke i terminološke greške koje postoje.
Još ću jednu rečenicu za ovaj zakon reći. Prvi zakon je predložen po hitnom postupku, ja ne volim zakone po hitnom postupku, ovo je bila nužnost, jer kada god bismo, a verujte mi imam dosta iskustva u tome, kada god bi se objavilo da će biti neki novi zakon o legalizaciji ili o ozakonjenju, imali smo pravi bum nove bespravne gradnje.
Dakle, Zakon o planiranju i izgradnji je opterećen, vrlo je nečitljiv u pojedinim delovima i ministarstvo koje predstavljam je donelo odluku, a to je i u programu rada ove Vlade da se donese novi Zakon o planiranju i izgradnji koji će imati najširu moguću raspravu. Sve što je predviđeno i struka i građani, radi se o zakonu koji se tiče svih nas.
Sledeći zakon o kome želim samo nekoliko rečenica da kažem jeste zakon o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru. Ja ću se usmeriti sada, ovog trenutka samo na to, predlagač je ministarstvo, ali praktično Nacrt zakona je sačinio Republički geodetski zavod jer je to materija koju oni uređuju i usmeriću vašu pažnju na nešto što je takođe višedecenijski problem za sve naše građane, a to je problem neispravnih starih isprava. Kupili ste plac, kupili ste kuću pre 30 godina, neko je zaboravio da stavi ili klauzulu intabulandi ili je pogrešno označio katastarsku parcelu. Sada vi možete da izvršite konvalidaciju u sudskom postupku, ali znate koliko to i košta i traje. Predlogom za izmene i dopune Zakona o državnom premeru i katastru uspostavlja se jednostavniji postupak za rešavanje ovog prava, takođe u elektronskom formatu, bez odlaska kod advokata ili bez ikakve profesionalne pomoći, to će za vas učiniti besplatno Republički geodetski zavod.
Naravno, biću sa vama svih ovih dana i vrlo rado ću odgovarati na sva vaša pitanja. Hvala vam za sada.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Zahvaljujem, gospođo ministar.
Sledeći prijavljeni za reč, gospodin, Nenad Vujić, ministar pravde. Izvolite.

Nenad Vujić

| Ministar pravde
Hvala.
Poštovana predsedavajuća, poštovani narodni poslanici, pred nama se nalaze izmene i dopune Zakona o izvršenju i obezbeđenju, kojim rešavamo pitanje koje je neophodno, a to je da obezbedimo pravo na dom, na jedini dom naših građana koji u izvršnom postupku taj dom mogu da izgube.
Izmenama i dopunama, koje se nalaze pred vama, mi štitimo pravo na dom i onemogućavamo da imamo pojavu beskućništva da ljudi kroz izvršni postupak izgube svoj jedini dom.
Kada dolazi u postupku izvršenja svaki građanin ima pravo onda da se obrati sudu i da istakne tu vrstu prigovora da je nepokretnost na kojoj treba da se izvrši izvršenje u izvršnom postupku da je to njegov jedini dom.
Sud donosi odluku na osnovu utvrđivanja kriterijuma koji su jasno propisani ovim zakonom i koji moraju biti kumulativno, odnosno svi zajedno ispunjeni.
Između ostalog, to je nepokretnost koja je namenjena za stanovanje i da je to jedina nepokretnost dužnika.
Drugo, to je kontinuitet prijavljenog prebivališta koja mora biti minimum pet godina.
Treće, da je u pitanju površina koja je do 60 kvadratnih metara.
Četvrto, da samo potraživanje ne prelazi 50% vrednosti nekretnine. Imamo situacije gde se nekretnine velike vrednosti prodaju i ljudi ostaju na ulici zbog duga koji je 10% ili 20% vrednosti te nekretnine.
Peta stvar koja je jako bitna, a to je da u zadnje tri godine nije raspolagao određenim nepokretnostima.
O svemu ovom donosi odluku sud koji mora utvrditi ispunjenost ovih kriterijuma. Na ovaj način izmenom Zakona o izvršenju i obezbeđenju mi omogućavamo i štitimo dodatno pravo na dom, garantovano Ustavom Republike Srbije, ali i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, čiji smo potpisnik gde se u članu 8. takođe, garantuje pravo na dom i praksa evropskog suda koja govori o tome da država je u obavezi da garantuje jedini dom svojim građanima, naravno uz poštovanje ovih uslova, jer ove kumulativne uslove koja nabrajamo oni su iz same prakse Evropskog suda za ljudska prava i iz iskustava koje Evropski sud ima u svojoj praksi.
Osnovna poruka o ovim izmenama je da Republika Srbija i svi mi brinemo o najsiromašnijim građanima, građanima koji mogu doći u situaciju da izgube svoj jedini dom sa jedne strane, a opet kroz ove izmene našli smo i balans između izvršnog dužnika i poverioca zato što moramo razmišljati i o drugoj strani, odnosno poveriocu. Zato je i ovo sve ostavljeno sudu da odlučuje o iznosu koji se potražuje i da taj iznos sud procenjuje.
Najvažnija stvar, napominjem, je da štitimo građane da ne postanu beskućnici, da štitimo porodice, da štitimo socijalno ugrožene građane i takođe da harmonizujemo svoje zakonodavstvo i svoju sudsku praksu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava i Evropskom konvencijom, ponavljam koji u članu 8. štiti dom i porodicu, a porodica je nešto o čemu svi mi zajedno moramo da brinemo i zato pozivam narodne poslanike da usvoje predložene izmene i dopune Zakona o izvršenju i obezbeđenju kako bismo napravili taj korak u zaštiti građana Republike Srbije od gubitka jedinog doma u kome oni žive.
Takođe, ovo ne štiti građane koji imaju mogućnost da svoj dug izmire, naprotiv, građane koji se nalaze u jednoj socijalnoj iznudici i čime sprečavamo pojavu beskućništva.
Pozivam vas sve da podržite ove izmene i dopune koje je uradilo Ministarstvo pravde. Naravno, ovde smo otvoreni i za primedbe, sugestije i za praćenje izvršenja ovog zakona kada on bude usvojen i krenula njegova primena.
Hvala još jednom.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala, gospodine ministre.
Reč ima ministar, gospodin Dragan Glamočić.
Izvolite.

Dragan Glamočić

| Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajuća, uvaženi narodni poslanici, uvažene koleginice i kolege ministri, dame i gospodo, velika mi je čast da danas pred vama govorim o tri predložena zakona.
Ono što treba da budemo svi svesni to je da živimo u vremenu globalnih izazova u poljoprivredi, klimatske promene, rast cena energenata i nestabilnost tržišta hrana utiču na sve zemlje u svetu, pa time i na Republiku Srbiju.
U takvim uslovima Srbija mora da ima jaku i odgovornu agrarnu politiku koja će garantovati prehrambenu sigurnost zemlje.
Od prvog dana rukovodim sa načelom da poljoprivredna politika mora da se zasniva na struci, dijalogu i institucijama, a ne ad hok pritiscima na ulici. Zato smo otvorili vrata ministarstva za sve poljoprivrednike i njihova udruženja za naučne institucije, za fakultete kako bismo kroz razgovor došli do najboljih rešenja.
Ministarstvo koje vodim otvoreno je za predloge, za kritike i za saradnju ali ne za ucene i nerealne zahteve obojene politikom.
Dijalog i dogovor jedini su put da se izgradi pouzdan sistem u kom poljoprivrednik zna da država stoji iza njega, a građani znaju da će imati dovoljno kvalitetne i bezbedne hrane.
Poštovani poslanici, tri zakona koja su danas pred vama predstavljaju različite korake u istom pravcu, jačanju Srbije u međunarodnoj saradnji i obezbeđivanju stabilnosti u domaćoj proizvodnji. Srbija ima znanje, ljude i resurse da poljoprivredu podigne na najviši nivo. Naš zadatak je da stvorimo uslove, a poljoprivrednici će svojim radom to pretvoriti u rezultat.
Uz vašu saglasnost reći ću samo po nekoliko reči o svakom od ovih zakona i o značaju koji nose.
Prvi od zakona koji je predložen je Predlog zakona o semenu i sadnom materijalu poljoprivrednog i ukrasnog bilja.
Seme nije samo roba za tržište, seme je početak svake žetve, temelj svake proizvodnje i temelj prehrambene sigurnosti jedne zemlje. Kvalitet semena direktno određuje koliko ćemo imati hrane, kakav će biti prinos i koliko će naši poljoprivrednici biti konkurentni u svetu.
Dosadašnji propisi u ovoj oblasti doneti su delimično još pre 40,50 godina, razdvojeni u tri zakonska rešenja i veliki broj podzakonskih akata. Vreme je pokazalo da su zastareli i nedovoljno jasni. Zato danas donosimo predlog jednog sveobuhvatnog i jedinstvenog zakona.
Ovaj zakon će doneti sledeće novine.
Pod jedan – uvodi se sertifikat kao konačni dokaz porekla i kvaliteta semena i sadnog materijala. To više nije samo uverenje već dokument koji garantuje da poljoprivrednik zna šta seje.
Pod dva – uspostavlja se jedinstveni registar semena i sadnog materijala koji će biti transparentan i javno dostupan. Definiše jasne standarde kvaliteta i zdravstvenog stanja, što znači veću sigurnost za proizvođače, a i za same potrošače. Uvodi se potpuna kontrola svih faza, od proizvodnje i pakovanja do uvoza prometa i poskontrolnih ispitivanja.
Zakon je usklađen sa pravnim tekovima Evropske Unije i dobio je pozitivnu ocenu Evropske komisije. To znači da naši proizvođači dobijaju vrata širom otvorena za izvoz, a Srbija dobija veću prepoznatljivost kao zemlja visokog kvaliteta u semenarstvu.
Ovo nije samo tehnički zakon, ovo je zakon o suverenitetu Republike Srbije i proizvodnji hrane. On jača našu konkurentnost, štiti potrošače i omogućava da svaki poljoprivrednik zna da država stoji iza njega.
Sledeći zakon je Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o uspostavljanju međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino sačinjen u Parizu 3. aprila 2001. godine i protokola o izmenama i dopunama Sporazuma o premeštanju sedišta u Dižonu usvojenog u Parizu 21. maja 2022. godine.
Usvajanjem ovog zakona Republika Srbija bi se pridružila državama koje su već okončale te procedure i time doprinele ispunjavanju uslova za stupanje protokola na snagu. Suština je jednostavna, mi smo već članovi ove organizacije, aktivno učestvujemo u njenom radu i koristimo prednosti članstva, od uticaja na kreiranje standarda do promocije našeg vinogradarstva, vinarstva u svetu, koje je svakim danom sve veće i veće.
Ovim zakonom mi ne menjamo našu poziciju, već je potvrđujemo i učvršćujemo. Srbija je pouzdan partner u međunarodnim organizacijama i ispunjava svoje obaveze, a naše vinarije, vinogradarski regioni dobijaju dodatnu sigurnost da će njihov glas biti uvažen na svetskom nivou.
Poslednji od predloženih zakona, to je Predlog zakona o potvrđivanju Memoranduma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Kube o saradnji u oblasti poljoprivrede.
Potvrđivanje memoranduma o saradnji sa Kubom u oblasti poljoprivrede. Ovaj dokument je simboličan, ali isto tako veoma značajan. On ne nosi finansijske obaveze Srbije, ali zato otvara vrata za razmenu znanja, iskustva i tehnologije u agrotehnici, u organskoj proizvodnji u biotehnologiji, fitosanitarnim standardima. Ovaj memorandum predviđa i mogućnost zajedničkih projekata, obuka, simpozijuma i saradnje između naših instituta i poljoprivrednih preduzeća.
Suština je u tome da ovim korakom stvaramo dodatne mogućnosti za naše privrednike i naučne institucije. Povezujemo Srbiju sa jednim od tradicionalnih partnera, ali sa novim tržištima i novim znanjima.
Poštovani narodni poslanici, pozivam vas da u danu za glasanje svojim glasom podržite ove zakone, kao i druge zakone koje je predložila Vlada Republike Srbije. Podržite snažnu i sigurnu Srbiju.
Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vama, gospodine ministre.
Poslednji prijavljeni predlagač prvi potpredsednik Vlade, ministar finansija gospodin Siniša Mali.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Siniša Mali

| Ministar finansija | Prvi potpredsednik Vlade
Hvala puno.
Poštovana predsedavajuća, uvaženi narodni poslanici, poštovani građani Srbije, čuli ste od tri ministra koji su se javili za reč pre mene, o kojim zakonima je danas reč i ovo je veoma važna sednica Narodne skupštine, jer većina tih zakona i zakonskih rešenja upravo je usmerena, kao i uvek, ka građanima Srbije, ka njihovom boljem životnom standardu i ka tome da prikažemo brigu za one kojima je naša briga i najpotrebnija.
Ono što bih iskoristio priliku, ako mi dozvolite, samo ukratko da nekoliko podataka vam iznesem, s obzirom na to da je iza nas desetak teških meseci, ali, uprkos tome, Republika Srbija je zadržala svoju makroekonomsku stabilnost.
Mi u ovom trenutku, poštovani građani Srbije, imamo udeo javnog duga ispod 44%. Pri tome, i dalje, uprkos pokušajima nekih kroz blokade i nasilje pokušajima nekih kroz blokade i nasilje da zaustave rast i razvoj naše Srbije, u tome nisu uspeli i dalje imamo pozitivan rasa našeg BDP-a.
Pre samo sedam dana, dakle od 1. oktobra, krenuli smo i sa povećanjem plata za naše zaposlene u prosveti od dodatnih 5%. Podsetiću vas, za naše prosvetare od 1. januara plate su povećane 11%, pa vanredno je bilo5% 1. marta i, evo, 1. oktobra, dakle još dodatnih 5% i to je, verovali ili ne, 22,4% kumulativno povećanje zarada samo u ovoj godini za naše prosvetare daleko iznad nivoa inflacije i sad imate situaciju da zaposleni sa sedmim stepenom stručne spreme, dakle, nastavni kadar, dakle, učitelji, nastavnici osnovne, srednje škole imaju platu preko 106.000 dinara.
S druge strane, pre samo sedam dana, opet 1. oktobra, imali smo povećanje zarade u zdravstvu dodatnih, vanrednih 5% za naše zaposlene, tako da nastavljamo sa podizanjem plata u javnom sektoru za one za koje mislimo da su zaslužili da imaju veće plate.
Samo jedan podatak, dakle sa tim povećanjem od 5%, mi već idemo na to da osnovna plata medicinske sestre u našem zdravstvenom sistemu ne bude ispod 90.000 dinara, u odnosu na 2012.godinu, kada je bila negde oko 33.000 dinara. Dakle, to je tri puta razlika, što govori upravo o tome na koji način pristupamo i na koji način vodimo našu ekonomsku politiku, koja je, kažem, upravo usmerena ka onima kojima je naša podrška i najpotrebnija.
Takođe ću vas podsetiti, od 1. januara vanredno povećanje minimalne zarade u našoj zemlji 9,4%. Minimalna zarada od januara meseca je 500 evra. Već smo dogovorili i redovno povećanje od 1. januara naredne godine na 551 evra.
Ako uporedite, recimo, minimalnu zaradu sa onim što je bila 2010-2011. godine, kada je bila nekih 15.700 dinara, kažem, već od 1. januara naredne godine biće 551 evro, to vam dovoljno govori o razlici i o tome koliku pažnju posvećujemo prema građanima Srbije i njihovom životnom standardu. Pri tome, imamo rekordno nisku nezaposlenost – 8,5%, rekordno visoku zaposlenost, a kada sam malopre rekao da smo sačuvali makroekonomsku stabilnost, imamo i rekordne devizne rezerve i rekordne rezerve zlata, a samo na računu budžeta u ovom trenutku imamo 439 milijardi dinara. Dakle, potpuno smo likvidni i stabilni.
Napominjem, uprkos naporima velike manjine da kroz slike nasilja, kroz slike blokada, paljevine i svega ostalog, ne samo zaustavi naš rast i naš razvoj, nego da nas i unazadi i u tom, dragi prijatelji i poštovani građani Srbije, nisu uspeli.
Takođe, za naše najstarije sugrađane, da ne zaboravim, od 1. decembra idemo sa redovnim povećanjem penzija od 12,2%. To je treća godina za redom da podižemo u dvocifrenom iznosu penzije našim najstarijim sugrađanima, daleko iznad nivoa inflacije, čime idemo na prosečnu penziju sledeće godine već na negde 486-490 evra, daleko iznad onog iznosa koji je bio 2012. godine, a koji je iznosio 202 evra.
Dakle, nastavljamo sa podizanjem životnog standarda građana Srbije, uprkos problemima sa kojima se suočavamo ne samo mi ovde interno, već ceo svet.
Podsetiću vas, usporavaju stope rasta kada je globalna ekonomija u pitanju. Imate uvođenje carinskih tarifa između raznih zemalja, što dodatno usporava rast. Konflikti u Ukrajini i dalje i traju, u Gazi i dalje traju. Dakle, sve su to izazovi sa kojima se suočava svetska ekonomija, suočava se i srpska ekonomija, a, kažem, pokazali smo i tu otpornost i ove godine i dalje ostvarujemo pozitivne rezultate.
Ono što smo dodatno uradili kada je briga prema građanima Srbije u pitanju, nemojte da zaboravite, ekonomske mere koje smo sproveli upravo direktno utiču na životni standard građana Srbije. Prevashodno mislim na Uredbu koju je donela Vlada Republike Srbije gde smo ograničili trgovinske marže na 20%. O tome je i predsednik Vučić govorio.
Daću vam dva podatka. U julu mesecu, kada smo imali poslednji podatak o stepenu inflacije u Srbiji, ta inflacija je bila 4,7%. Tada smo videli da je problem. Reagovali smo sa uredbom. Smanjili smo, odnosno ograničili smo marže na 20% i visina inflacije u septembru mesecu je samo 2,9%. Dakle, sa 4,7% na 2,9%, što dovoljno govori o tome da smo uspeli u tome, a ograničenje marži se primenjuje, bar kada je, recimo, jedna grupacija, „Delez“, u pitanju, na skoro 20.000 proizvoda, gde su tu svi proizvodi kada su prehrambeni proizvodi u pitanju, lična higijena, kućna hemija itd. mera koja je direktno usmerena na boljitak i bolji životni standard građana Srbije.
Da ne zaboravim, takođe, i ograničenje i dalje smanjenje kamatnih stopa, gde samo jedna banka, „Poštanska štedionica“, je refinansirala sa nižim kamatnim stopama preko 12.000 kredita već u ovom trenutku, a mera traje evo nešto malo više od mesec dana.
Naravno, svaki dinar koji se uštedi kada je niža kamatna stopa je direktno dinar koji doprinosi budžetu i boljitku građana Srbije.
Takođe imate olakšice kada je plaćanje računa za struju u pitanju. Imate olakšice za naše najsiromašnije građane kada je u pitanju kupovina ogreva za predstojeću zimu. Dakle, bez obzira na krizu, Vlada Republike Srbije, naš predsednik iz dana u dan svakodnevno pokazujemo brigu za građane Srbije, gde nam je stalo da, uprkos krizi, taj negativan uticaj te krize minimalno se oseti na njihov džep.
U isto vreme, poštovani građani Srbije, da vas podsetim, nismo zaustavili nijednu jedinu investiciju. Mi smo do današnjeg dana samo ove godine otvorili 57,3 kilometara novih auto-puteva, što deo koji je vezan za Iverak-Lajkovac, što deo koji je vezan za tzv. dunavsku magistralu od Požarevca do Golupca, što deo koji je vezan za Koridor 11, dakle Pakovraće – Požega. To je 57,3 kilometara.
Do kraja godine otvorićemo još jedan deo Moravskog koridora, otvorićemo još jednu deonicu kada je Dunavski koridor u pitanju. Ukupno ćemo, poštovani građani Srbije, uvaženi narodni poslanici, do 100 kilometara novih autoputeva otvoriti u našoj Srbiji samo ove godine, kažem, uprkos blokadama, uprkos scenama nasilja i svega ostalog što smo imali priliku da vidimo od onih koji žele da zaustave rast i razvoj naše Srbije. Do toga nije došlo. Možda je i kruna svega bilo i otvaranje brze pruge između Novog Sada i Subotice, koju je predsednik otvorio, dodatnih novih 108 kilometara pruge, brze pruge. Za razliku od drugih zemalja i u regionu i od mnogih i u svetu i Evropi, Srbija ima vozove koji idu 200 kilometara na sat. Sada nam je ta pruga od Beograda do Subotice u dužini od čak 183 kilometra i veliki uspeh koji smo uspeli da uradimo, naravno, uz niz ostalih investicija i projekata o kojima ćemo u danima koji su pred nama imati priliku da razgovaramo.
To me dovodi do teme koja se odnosi na 2027. godinu, na specijalizovanu izložbu EXPO, gde će Beograd, gde će Srbija biti domaćini tog najvećeg događaja te godine u svetu. U ovom trenutku najnoviji podatak, čak 122 zemlje sveta su već prijavile i potvrdile svoj dolazak u Srbiju.
Mi smo naravno, ne samo EXPO, nego smo pod kišobranom, rekao bih, programa „Srbija 2027 - skok u budućnost“ definisali 323 projekta koja radimo, koje gradimo širom naše Srbije, kako bi se ne samo predstavili na pravi način 2027. godine, nego da podignemo kvalitet života, kvalitet infrastrukture u našoj Srbiji i da otvorimo novu stranicu rasta i razvoja naše zemlje nakon 2027. godine. Zato ćemo vrlo brzo izaći i sa predlogom prema građanima o investicionom ciklusu i programu i planu šta ćemo i šta bi radili u Srbiji od 2028. do 2035. godine.
Pred vama su, poštovani narodni poslanici, dva zakona koja se odnose na tu specijalizovanu izložbu, na tu najveću razvojnu šansu za nas u narednom periodu. Jedan je potvrđivanje Ugovora između Republike Srbije i Međunarodnog biroa za izlože. To je standardni ugovor, standardni zakon koji donosi svaki domaćin ovakve jedne manifestacije. Baziran je na Konvenciji o međunarodnim izložbama iz 1928. godine.
Da pojasnim za one kojima je to možda malo kompleksno, dakle, imate veliki broj učesnika, malopre sam rekao 122 zemlje. Svaka od tih zemalja imaće 10, 15, 20, 30 ljudi koji će raditi u njihovim paviljonima više od godinu dana, dakle, dok se ti paviljoni naprave, za vreme trajanja izložbe, nakon izložbe, tako da ovim zakonom definišemo način dobijanja vize za njih, gde i kako se smeštaju njihove porodice.
Imamo, takođe, i ono što smo nazvali – one stop shop, dakle, jedna jedinstvena baza ili centar gde sve organizacije, sve institucije naše države na pravi način odgovaraju zahtevima onih koji dolaze na tu izložbu. Svaka od zemalja koja učestvuje na izložbi otvara i posebnu kancelariju. Dakle, imate Agenciju za privredne registre, imate otvaranje računa u banci, imate uvoz pojedinih dobara, svega onoga što će biti u programima svih tih zemalja tokom trajanja izložbe. Dakle, shodno Konvenciji iz 1928. godine donosimo, kako bih rekao, pravilnik kako i šta se ponašaju učesnici na toj izložbi i još jedan korak da formalizujemo sve ono što je neophodno kako bi se ta izložba na pravi način i uspešno i organizovala i trajanje ovog zakona, odnosno ovih pravila je do kraja 2027. godine, 31. decembar, da budem precizan, jer do tada očekujemo da će i zemlje učesnice da nakon izložbe sve i napuste Srbiju.
Ono što posebno želim da naglasim, to je Predlog zakona o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne izložbe EXPO, takođe nešto što nismo mi izmislili, dakle, takve posebne zakone oko organizacije velikih međunarodnih događaja donosili su i u Portugaliji, kada je izložba u Lisabonu bila u pitanju, donosili su i u Južnoj Koreji, u Francuskoj, recimo, kada su Olimpijske igre nedavno završene u pitanju u Italiji, u Kazahstanu itd. A upravo je namera tu da olakšamo završetak svih procedura, svih postupaka kako bismo se na pravi način u ovom relativno kratkom vremenskom periodu pokazali i kao pravi domaćini.
Tu imate par stvari koje ću u diskusiji, neću sada, dakle, u dijalogu sa vama i da razjasnim i kada je upotrebna dozvola u pitanju i kada su pitanja koja se odnose na javne nabavke. Recimo, hajde samo da skrenem na temu, ali stalno spočitavaju ovi iz opozicije oko toga da kada je „EXPO“ u pitanju, ne sprovode se javne nabavke. Za svaku nabavku kada je „EXPO“ u pitanju sprovode se javne nabavke. Sve su u registru javnih nabavki, u centralizovanom registru javnih nabavki i do dana današnjeg bilo ih je 62 nabavke.
Dakle, sve vreme pričaju – nema nabavke, a onda kaže – pa, dobro, u stvari, ima, ali se mali broj ljudi javlja, ili organizacija ili firmi. Pa, čekajte, ima ili nema?
U svakom slučaju, taj zakon koji je danas pred vama se odnosi ne na 323 projekata koje opet spočitavaju ovi iz opozicije, ne na ne znam 18 milijardi evra, nego vrlo jasno i precizno piše da se odnosi na izložbu, na organizaciju te izložbe na pravi način, pri čemu nam je bezbednost i sigurnost najvažnija stvar i najveći prioritet i to se definiše i u tom zakonu takođe.
Pred vama, takođe, je i par ratifikacija sa međunarodnim institucijama za projekte koje nastavljamo da sprovodimo u našoj Srbiji, da li su iz oblasti putne infrastrukture, zdravstva ili bilo koje druge oblasti, da ne duljim i da ne uzimam vaše vreme dalje.
Očekujem da ćete, naravno, dati podršku svim ovim zakonima. Prevashodno su ti zakoni usmereni ka građanima Srbije, usmereni ka njihovom boljitku, usmereni ka nastavku rasta i razvoja naše ekonomije, naše privrede, naše Srbije, a mi vam, naravno, ostajemo na raspolaganju za svako pitanje koje budete imali tokom rasprave. Hvala puno.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Sada prelazimo na izvestioce nadležnih odbora.
Reč ima Elvira Kovač.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara
Zahvaljujem.

Uvažena predsednice, predsedništvo, predsedniče, potpredsednici, članovi Vlade, u ime Odbora za evropske integracije naglasila bih i izvestila ovaj uvaženi dom da smo 14. jula imali sednicu Odbora na kojoj smo raspravljali o dva predloga zakona koji se sada nalaze na dnevnom redu, naravno, najpre iz ugla usklađenosti sa pravnim tekovinama EU.

Prvi je Predlog zakona o informacionoj bezbednosti. Ustanovili smo i potvrdili da je on u potpunosti usklađen najpre sa Ugovorom o funkcionisanju EU, ali ono što je značajno i zašto se on sada nalazi pred nama, je usklađenost sa dve direktive, najpre Direktiva 2016/1148 Evropskog parlamenta i Saveta iz 2016. godine, koja se odnosi na mere za zajednički nivo bezbednosti mreža i informacionih sistema.

U međuvremenu je u EU procenjeno da oni moraju da revidiraju svoje zakonodavstvo i postoji novija mera, direktiva koja je detaljnija iz 2022. godine, 2055 Evropskog parlamenta i Saveta. I ovaj predlog zakona je u potpunosti usklađen vezano za mere za visok zajednički nivo sajber bezbednosti.

Smatramo da je ovo izuzetno značajna tema danas. Značajno je da se građanima Republike Srbije podigne nivo svesti, da se obezbedi sigurnost njihovih podataka na mrežama i koje se koriste generalno informacionim sistemima, pouzdanost usluga, vezano za informaciono-komunikacione tehnologije. U svakom slučaju, jedan moderan zakon koji se najviše donosi upravo radi usklađenosti sa pravnim tekovinama EU.

S druge strane, drugi predlog zakona o kome je malopre pričao uvaženi ministar Glamočić je Predlog zakona o semenu i sadnom materijalu, poljoprivrednog i ukrasnog bilja, koji je takođe iz ugla usaglašenosti sa pravnim tekovinama EU u redu.

Ono što je za nas značajno najviše, nažalost, u poslednje vreme pričamo o tom famoznom otvaranju Klastera 3, a manje se priča o tome da se mi zapravo spremamo i za otvaranje Klastera 5 i da je mera jedan, koja je neophodna upravo za otvaranje Klastera 5 i deo donošenja ovog zakona. Uvaženi ministar je pričao o tome da se to regulisalo sa tri različita, sada je cela materija stavljena u jedan predlog. Naravno, i jedan i drugi predlog zakona su poslati na mišljenje Evropskoj komisiji. Stiglo je pozitivno mišljenje za jedan još krajem 2023. godine, za drugi krajem 2024. godine.

Ne manje značajno, pošto je nova mera Evropske komisije, generalno EU vezana za zapadni Balkan koji nikako nije zaboravljen, kao deo toga smo mi doneli, odnosno naša Vlada prošle godine u oktobru reformsku agendu. Donošenje ova dva predloga zakona je u potpunosti u skladu i sa reformskom agendom. Konačno možemo da kažemo da ispunjavamo određene mere, najznačajnije iz ugla ovog drugog koji se odnosi na poljoprivredu, ubrzanje fundamentalnih reformi.

Sa druge strane, naravno JE kako mi to zovemo MEI-NPAA ili ti Nacionalni program za usklađivanje sa pravnim tekovinama EU, koji je takođe najsvežiji. Vlada Republike Srbije ga je donela sredinom avgusta, o kojem smo takođe raspravljali na Odboru za evropske integracije krajem meseca kada je uvaženi resorni ministar za evropske integracije, gospodin Starović prisustvovao.

Mi smo revidirani, novi sveži MEI-NPAA ili Nacionalni program isplanirali do kraja 2026. iliti 2027. godine u skladu sa time, o čemu je uvaženi predsednik Republike govorio, da Srbija zaista želi da ispuni sve svoje obaveze koje se tiču procesa evropskih integracija u nadi da će poboljšana komunikacija i loše razumevanje naše situacije nekako da se poboljša i da će zemlje članice biti konačno pozitivnije i kao što to predlaže izveštaj Evropske komisije i sama Evropska komisija da ćemo odmrznuti, nažalost, ove procese, jer ništa spektakularno se nije desilo više od tri i po godine i da će Srbija nastaviti svoji evropski put u svakom slučaju.

Odbor za evropske integracije je ustanovio da su ovi zakoni u potpunosti usklađeni sa AKI-jem. Zahvaljujem.