Zahvaljujem.
Uvažena predsednice, predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, kao ovlašćeni predlagač zaključaka povodom razmatranja Izveštaja Evropske komisije najavljivala sam da bih volela zaista da se vratimo na glavnu temu dnevnog reda i da pričamo o konkretno određenim delovima Izveštaja.
Malo sam tužna zbog toga što oni koji sebe nazivaju proevropskim strankama nisu, neki nisu koristili uopšte ni vreme ovlašćenog predstavnika, jednostavno kao da nije, ne postoji pravo razumevanje za put Srbije u EU, pa zbog toga želim da se vratim i da pričam o određenim detaljima izveštaja, pošto kao što znamo radi se o izveštaju o napretku, treba krenuti od toga gde je zabeležen napredak i naravno insistirati i niko ne beži od toga, i na ispunjavanju preporuka gde napretka nema ili je nedovoljan.
Mislim da je značajno naglasiti da kada pričamo o opštem nivou pripremljenosti, Srbija je na vrhu. Kada je uporedimo sa svim ostalim zemljama, kandidatima a sada ih ima deset, dakle, ona je na vrhu osim Crne Gore, što je zapravo rezultat našeg usklađivanja, sa Akijem, ali ako nema značajnog napretka po poglavljima i to moramo reći i ovde će doći vremenom do stagnacije.
I ono što je značajno i o čemu se najviše govori, mislim da je neophodno podvući da je Evropska komisija po peti put, naglasila u ovom izveštaju da je Srbija tehnički spremna, za otvaranje klastera 3. ali ovih dana moramo to iskreno reći, je očigledno da određene države članice procenjuju ovaj napredak i da li je pravo vreme i
22/3 VS/MT
na osnovu nekih drugih stvari, a ne isključivo na osnovu pripremljenosti poglavlja, klastera za otvaranje i uvek je ovo politička odluka, naročito u poslednje vreme, ali ono što ne smemo zaboraviti, da je momenat za proširenje i toga je svesno i državno rukovodstvo i da mora da se nastavi i dalje rad.
Volela bih da naglasim konkretne najpre najpozitivnije ocene, i rezultate, a onda i određene oblasti, gde je neophodan napredak koji je takođe čitamo sa izuzetnom pažnjom, i da to objasnim na neki način, koji se nadam da je bliži samim građanima.
Dakle, Poglavlje 29 – carinska unija, nivo pripremljenosti, dobar nivo, napredak – ograničen napredak. Zbog čega je ovo značajno, značajno je zbog ubrzane integracije u zelene koridore, jer ako ovde nema usklađivanja onda će naši kamioni na granicama satima stajati u redu i čekati da ne kažem danima.
23/1 JD/LjL 13.45 – 13.55
Sledeće poglavlje je poglavlje 16, poreska politika, ocena, nivo pripremljenosti između umerene i dobre, napredak - određeni napredak. Značajno je da izveštaj prepoznaje da su naše akcize na duvan usklađene sa EU minimumima.
Poglavlje 21 - transevropske mreže, nivo pripremljenosti između umerene i dobre, napredak - određen napredak. Ovo je izuzetno značajno zbog energetske diverzifikacije koja se traži od nas. Tako je gasni interkonektor Srbija-Bugarska u komercijalnom radu, a istovremeno se odvijaju radovi na sekciji 3, transbalkanskog elektro koridora.
Možda najpozitivnija ocena, poglavlje 13, ribarstvo i akva kultura, nivo pripremljenosti umereno, napredak - određen napredak. U ovom poglavlju, o tome se najmanje priča, zapravo je ispunjeno merilo za zatvaranje poglavlja 13, pošto je usvojen akcioni plan za usklađivanje sa evropskom pravnom tekovinom u oblasti ribarstva do dana pristupanja.
Poglavlje 17, ekonomska i monetarna politika, nivo pripremljenosti između umerene i dobre, napredak - određen napredak. Svakako moramo naglasiti, to su u potpunosti činjenice i objektivno je da je Srbija dobila najbolje ocene u oblasti ekonomskog razvoja, što je značajno za opšti napredak u savremenim uslovima proširenja. Brza konvergencija u odnosu na prosek Evropske unije je važan uslov a od velikog značaja za ubrzanu integraciju jedinstveno tržište. Ovde se posebno ističe dobar Zakon o Narodnoj banci Srbije i stalno unapređenje transparentnosti kada pričamo o donošenju zakona o budžetu.
Poglavlje 27, životna sredina i klimatske promene, ocena - nivo pripremljenosti određeni, napredak - određen napredak. Posebno se ističe i pohvaljuje usvajanje zakona o kvalitetu vazduha i jačanje merenja za stacionarne instalacije.
Imamo svega dva poglavlja koja je Srbija privremeno zatvorila, poglavlje 25 i 26, nauka i istraživanje 25, poglavlje 26 obrazovanje i kultura. Ovde je nivo pripremljenosti dobar i napredak - nema napretka, odnosno nivo je zadržan. Da razjasnim, kako se ove ocene ne bi pogrešno tumačile, pošto su ova poglavlja privremeno zatvorena, očekuje se da taj napredak o njima treba da bude zadržan tokom daljeg pregovora. Dakle, ovo nije negativna ocena.
Kada se radi o nauci, pohvaljuje se kontinuitet primene strategije pametne specijalizacije i podrška start ap eko sistemu.
Kada pričamo o obrazovanju, neophodna je konsolidacija nacionalnog okvira kvalifikacija.
Dakle, izveštaj posebno naglašava pozitivne ocene iz ekonomskih kriterijuma. Ovi ekonomski kriterijumi pripadaju zapravo klasteru 1, koji je Srbija otvorila, osnove, i pohvaljuje se da je inflacija značajno smanjena, opala je u odnosu na period iz 2022-2023. godine i da je postepeni oporavak realnih primanja i tražnje.
Takođe se pohvaljuje rast BDP, bruto-društvenog proizvoda, oko 3,9%, očuvana makroekonomska stabilnost, solidna bankarska stabilnost.
Ovo su pozitivni delovi izveštaja.
Negativni iliti kritični delovi izveštaja takođe moraju da se pažljivo čitaju i znače mapu puta. Naša pažnja, celog društva, upravo zbog toga ovde pričamo o neophodnosti konsolidacije odnosno društvenog i političkog konsenzusa oko evropskog puta Srbije, naša pažnja upravo mora biti usmerena ka ovim oblastima gde nema napretka.
Preporuke koje su u njima date, poglavlje 23, pravosuđe i osnovna prava, ocena, nažalost, bez napretka. Naglašava se da su nedovoljni rezultati u borbi protiv korupcije i ograničeni rezultati protiv organizovanog kriminala.
23/2 JD/LjL
Naglašava se da pitanja ratnih zločina ostaju otvorena, dakle, to je tema kojom i dalje treba intenzivno da se bavimo.
Što se tiče reforme javne uprave, koja je sastavni deo klastera 1, ocena je takođe bez napretka, zapravo je ocenjeno da nije dovoljno učinjeno.
Ali, kako se ovo čita? Recimo, poglavlje 19 - socijalna politika i politika zapošljavanja - bez napretka. Izdvajanja za aktivne mere zapošljavanja su ispod ciljanog nivoa i kašnjenja su u socijalnoj zaštiti i zakonodavstvu.
Dakle, ovo je deo izveštaja koji se odnosi na nediskriminaciju iliti jednakosti. Preporuke zapravo predlažu da bi trebalo ojačati kapacitete centara za socijalni rad, koja je večita tema u poslednjih nekoliko godina, ali smo svesni toga da ministarstvo ozbiljno radi na tome.
Socijalni dijalog samo delimično adresiran, dakle, i da je neophodan.
U poslednje vreme se dosta priča o temi energetike, poglavlje 15 i 21. Mi smo, podsetila bih sve vas, posle objavljivanja ovog izveštaja, dakle na prošloj sednici, doneli značajne zakone, vezano za gas, naftu i naftne derivate. Dakle, Srbija je već poboljšala usklađivanje, odnosno posle "Srbijagasa" nastala je nova firma i tu smo ispunili svoje obaveze delimično. Ali, ako čitamo izveštaj, on dalje kaže da su neophodne te dodatne obaveze usklađivanja.
Energetska efikasnost, mislim da je za građane to najzanimljivije, pošto određene lokalne samouprave raspisuju konkurse a i Evropska komisija je primetila da kasni usklađivanje sa direktivama u energetskim svojstvima zgrada.
Poglavlje 14 i 21, saobraćaj, pre svega železnički i drumski. Nažalost, znatna su kašnjenja u pripremi dokumentacije tendera, vrlo sporo napreduje završetak radova pruge Niš-Dimitrovgrad i obilaznice oko Niša. Verujem da Vlada ozbiljno radi na ovom pitanju.
Značajno je upozorenje, volela bih da o ovome govorim još malo, da je korišćenje evropskih grantova na niskom nivou, ispod planiranog, na primer, upravo spomenut Niš, Niš-Merdare, korišćenje evropskih grantova je svega, na osnovu ovog izveštaja, oko 10%.
Poljoprivreda, koja je značajna i za stranku kojoj pripadam, ali verujem i za sve nas, IPARD II ili IPARD III, ocene iz ovog Izveštaja Evropske komisije ukazuju na dodatne gubitke u okviru IPARD II. To je zaista ozbiljan poziv za akciju Ministarstvu i svima kojih se tiče, kada se tome doda i činjenica da su na osnovu zaključenih ugovora IPARD III, još uvek nema potpisanih ugovora sa korisnicima, dakle samim poljoprivrednim proizvođačima koji treba da budu korisnici toga, to je znak za zabrinutost i prostor za dalje delovanje.
Neki od konstatovanih razloga zašto imamo probleme sa IPARD II i IPARD III su kašnjenje o prenosu ovlašćenja i sporo ugovaranje, što automatski znači kašnjenje isplata tim poljoprivrednim proizvođačima koji se naravno zbog toga bune. To zapravo znači nemogućnost da oni vide konkretne koristi, ali kada njih pitamo da li bi konkurisali, naravno da bi, ali moramo da imamo i strpljenje za njih jer nije jednostavno.
Bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ovde moramo priznati, o tome smo razgovarali na Odboru za evropske integracije, jer da, kasnimo što se tiče zakonodavstva, od planiranih i da, nažalost, procenti Ministarstva poljoprivrede su najniži.
Naime, planirano je donošenje 16 zakona, a od tih planiranih 16 je usvojeno svega dva. Osnovni razlog koji se prepoznaje je nedovoljan kapacitet za pripremu ovih zakona.
23/3 JD/LjL
Kada smo već kod poljoprivrede ono zbog čega mislim da je značajno da pričamo na ovu temu je i izazov, odnosno prepreke. Jedno je donošenje Zakona o GM, dakle još uvek nismo spremni i nismo ga doneli. Mislim da o tome treba da se otvori šira društvena debata, jer to nas sprečava i u ulasku u svetsku trgovinsku organizaciju, a ostale teme koje se tiču poljoprivrede i ovog poglavlja su, na primer prepreke za izvoz pojedinih poljoprivrednih proizvoda, kao što je alfatoksin u mleku, itd. Dakle, nešto čemu treba da se posveti dodatna pažnja u budućnosti.
Relativno često spomenut, ali da razjasnimo i Poglavlje 31. Zajednička spojena bezbednosna i odbrambena politika gde je ocena iz ovog Izveštaja ograničeni napredak zbog niskog stepena usklađivanja sa zajedničkom spojenom bezbednosnom politikom Evropske unije.
Opet je taj procenat poboljšan sa 50 i nešto na 65% u proteklom izveštajnom periodu, ali je potreban veći obim i doslednost usklađivanja. To kaže Evropska komisija i većina naših evropskih partnera i određene zemlje članice koje nam ne dozvoljavaju otvaranje klastera 3.
24/1 GD/JG 13.55 – 14.00
Izuzetno je značajno promeniti, odnosno imati jasniji narativ o koristima evropskog puta Srbije, pošto je juče ambasador Andreas Fon Bekerat rekao da on to ne voli, jer ovo nije evropski put, već put Srbije u EU. Mi jesmo u srcu Evrope.
Pre nego što zaključim ovo obraćanje, želela bih zaista da izaberem, odnosno da spomenem određene konkretne koristi kako bi građanima približili zašto mi ipak, bez obzira na sve što nam se dešava, želimo da uđemo u EU i zašto je to dobro za njih same.
Dakle, svo ovo usklađivanje, pripremljenost i napredak zbog boljih i efikasnijih javnih usluga, to je konkretna korist građana, jačanja pravne države.
Meni je zaista žao što sam malopre u raspravi čula da mi nismo država, mi jesmo država, ali valjda bez obzira na to sa koje smo strane političkog spektra, svi radimo na tome da ovu državu učinimo još boljom i zbog toga treba jačati pravnu državu koja obezbeđuje sigurnost i pravnu zaštitu svakog pojedinca.
Konkretni projekti EU, dakle, bespovratna sredstva za određene projekte nadalje se koriste za podršku zapošljavanja i socijalnoj zaštiti, izuzetno značajno poboljšanje životne sredine, kvaliteta vazduha, pristupačnije i modernije stanovanje, moderan i pouzdan transport. Spomenula sam transportnu politiku, savremene komunalne usluge i uštedu.
Ono što se konkretno tiče samih građana i privrede, ekonomske šanse i bolji uslovi za biznis ukoliko imamo uređeniju pravnu državu, bolje sprovođenje propisa koji su usklađeni sa AKI-em EU, propisa važnih za EU.
Da, ne manje značajno, pričamo i konkretno o novcu, odnosno parama, o bespovratnoj pomoći EU. Znam da su kritike opozicije uglavnom da vlast zanimaju samo pare, ali kako bi građani razumeli, koristi od EU, zemlje kandidati dobijaju različite grantove. Ja ću spomenuti samo neke.
Dakle, finansijski okvir koji Republika Srbija potpisala samo ove godine sa EU je oko 600.000.000 evra, što bi značilo da ovaj put nije samo jedan apstraktan proces, već donosi opipljive, pozitivne promene infrastrukturi, ekologiji, pravima građana i ekonomskim prilikama za svakodnevni život tih građana.
Usaglašen program bespovratne pomoći EU za period 2025/27 godina u iznosu od gotovo 140 miliona evra, višegodišnji program IPA 2025/27 za preostala bespovratna sredstava iz IPA 3 instrumenta u iznosu od 139 miliona evra, usaglašena dva višegodišnja programa bespovratne pomoći EU za period 2024/27 godina u iznosu od 340 miliona evra i usaglašen sporazum sa finansijskim institucijama, kojima se obezbeđuje bespovratna pomoć iz sredstava investicionog okvira za Zapadni Balkan u iznosu od preko 50 miliona evra i ono što se u poslednje vreme najviše spominje, plan rasta za Zapadni Balkan.
Suština plana rasta je da koristi koji građani treba da osete i te naše regionalne saradnje zapravo je bio plan EU da se ubrza put ka EU i poboljša svakodnevni život građana koji bi trebali da imaju niže troškove i brža plaćanja, da koriste samo lične karte kod putovanja kroz region i brže i jeftinije platne transakcije u evrima sa EU. Ovo bi obezbedilo više mogućnosti za rad studije, lakše kretanje za rad, stručno usavršavanje ili studije u drugim zemljama regiona i određeni delovi celog ovog plana obezbeđuju čisti vazduh, podrška tranziciji ka zelenoj ekonomiji, a za preduzetnike, privredu i radnu snagu zahtev za reformama. Poznato je da plan rasta za Zapadni Balkan se odnosi na biznis, zelenu digitalnu tranziciju i ljudski kapital i ne manje značajnu vladavinu prava, da modernizuje privredu, smanjenje troškova i birokratija za kompanije, sve većih investicija kroz postepeno uključivanje u jedinstveno tržište.
24/2 GD/JG
Naravno da kritike sa druge strane se odnose samo na to koliko smo mi zapravo sredstava povukli, odnosno Republika Srbija od planiranih, jer za ceo region Zapadnog Balkana je planirano šest milijardi evra, više od jedne milijarde za Republiku Srbiju, a naravno postepeno određenim godinama i to je vezano za reformsku agendu koju je Vlada Republike Srbije usvojila u oktobru prošle godine.
Naravno da se ocenjuje kako mi ispunjavamo naše obaveze. Od toga zavisi kada i koliko sredstava možemo da povučemo. Povukli smo jednu tranšu. Nadamo se da ćemo uskoro ispuniti uslove za ostale, ali značajno je što je Vlada Republike Srbije napravila telo koje prati, znači, monitoring telo koje prati implementaciju upravo ove reformske agende i ono što je značajno i nadam se da je dobar korak ka obezbeđivanju ovog šireg društvenog konsenzusa je što su i nevladine organizacije uključene u ovom monitoring telo i da one imaju pravo glasa. To svakako treba pohvaliti.
Poštovani narodni poslanici, ja se nadam da ćemo smiriti tenzije i ne koristiti proces ulaska Srbije u EU za dnevno-političke poene, već ćemo pomoći zemlji da bude što bolja i uspešnija na ovom putu.
Zahvaljujem na pažnji.