Poštovana predsednice Narodne skupštine gospođo Brnabić, uvaženi narodni poslanici, dame i gospodo poštovani građani Republike Srbije.
Dozvolite mi da kažem da danas stojimo pred istorijskim trenutkom za našu zemlju i naše kulturno nasleđe. Prvi put u modernoj istoriji Srbije, Narodna skupština ima priliku da odluči o utvrđivanju muzejskih predmeta, pokretnih kulturnih dobara, za kulturna dobra od izuzetnog značaja.
Reč je o odlukama koje na predlog Ministarstva kulture usvojila Vlada Republike Srbije i koje vam danas nudimo na razmatranje i odlučivanje. Krunidbene insignije kralja Petra I Karađorđevića, Pohvala monahinje Jefimije pokrov za mošti kneza Lazara, „Votivna Dupljajska kolica“ iz kulture „Danubius“ predstavljaju najviše domete kulturnog, istorijskog i umetničkog stvaralaštva na prostoru Srbije.
Do sada su se odluke o utvrđivanju kulturnih dobara od izuzetnog značaja uglavnom odnosile na nepokretna kulturna dobara, arhivsku, staru i retku bibliotečku, filmsku i audio-vizuelnu građu. Ovo su veoma značajni fondovi koje država poštuje i štiti, međutim naše kulturno nasleđe nije sačinjeno samo od knjiga, filmskog, odnosno audio-vizuelnog nasleđa i arhivskih dokumenata.
4/2 VS/JG
Cela jedna oblast, stotine hiljada artefakata, slika, skulptura, grafika, fotografija, predmeta naučnih dostignuća čuvaju se u 146 javnih i 15 privatnih muzeja i galerija konzerviraju se, naučno obrađuju i putem izlaganja predstavljaju javnosti, ali ipak nijedan od ovih predmeta do danas nije bio predložen za utvrđenje kulturnog dobra od izuzetnog značaja.
Ovo je nedopustiv primer nemara i nebrige koji su trajali decenijama, cilj nam je da ispravimo ovu nepravdu, da naša muzejska građa dobije status i priznanje koje zaslužuje, da pokažemo da država Srbija poštuje i štiti celokupno kulturno nasleđe.
Naši napori nisu slučajni prvi Zakon o muzejskoj delatnosti donet je na inicijativu Ministarstva kulture aprila 2021. godine posle više od pola veka, njegovim donošenjem postavljeni su temelji za sistematsku zaštitu i upravljanje muzejskim fondovima, a danas još jednom zahvaljujući inicijativi Ministarstva možemo da pređemo sa teorije na praksu.
Danas predlažemo da Narodna skupština ozvaniči i napravi prvi korak u istoriji kategorizacije kulturnih dobara i utvrdi muzejske predmete kao kulturna dobra od izuzetnog značaja.
Muzejski predmeti obuhvaćeni ovim predlozima odluka pripadaju različitim istorijskom epohama, ali ih povezuje izuzetnost umetničke izrade, simbolička snaga i značenja koje su imali u vremenu svoga nastanka, kao i trajna vrednost koju imaju za savremeno društvo. Od praistorijskih kultnih premeta koji svedoče o najranijim oblicima duhovnog i umetničkog izražavanja na prostoru današnje Srbije, preko srednjovekovnih dela koja objedinjuju književnost, umetnost i veru, do simbola moderne državnosti i umetničkih ostvarenja koja Srbiju čvrsto povezuju sa evropskih kulturnim prostorom ovi predmeti zajedno čine jedinstvenu celinu nacionalnog kulturnog nasleđa.
Uvažene dame i gospodo, prvi predmet koji se predlaže za utvrđivanje kulturnog dobra od izuzetnog značaja su krunidbene insignije kralja Petra Prvog Karađorđevića. One predstavljaju jedinstveni skup svečanih sačuvanih kraljevskih legalija u istoriji moderne srpske države i jedan su od najznačajnijih simbola obnovljene srpske državnosti tokom 20. veka.
Izrađene su povodom krunisanja Petra Prvog Karađoređevića za kralja Srbije 1402. godine i materijalizuju legitimitet nove dinastije i kontinuitet srpske kraljevske tradicije od srednjeg veka do savremenog doba. Njihova istorija od skrivanja tokom Prvog svetskog rata u manastiru Visoki Dečani, preko čuvanja u manastiru Žiči tokom Drugog svetskog rata, do današnjeg izlaganja i čuvanja u istorijskom muzeju, od skoro nadam se srpskom istorijskom muzeju, čini živim svedokom naših istorijskih iskustava i izazova. Zbog svog istorijskog značaja i jedinstvenosti i uloge u formiranju srpske moderne države, krunidbene insignije kralja Petra Prvog Karađorđevića zaslužuju status kulturnog dobra od izuzetnog značaja.
Drugi predmet, rekao bih i jedna od najvećih svetinja koju čuvaju srpski muzeji je pohvala knezu Lazaru, pokrov monahinje Jefimije sačinjen sa mošti svetog kneza Lazara. Reč je o jedinstvenom spomeniku srpske srednjovekovne kulture nastalom oko 1402. godine i izvezen je nitima srebrne pozlaćene žice sa poetskim tekstom duboke duhovne snage.
On predstavlja jedini sačuvani srednjovekovni književni tekst u srpskoj tradiciji pisan ženskom rukom i neraskidivom povezanosti sa Kosovskim zavetom, verom i moralnim izborima koji su vekovima oblikovali istorijsku svest srpskog naroda.
4/3 VS/JG
Pokrov je izvezen za mošti kneza Lazara i kao takav svedoči o duhovnoj i kulturnoj tradiciji srpskog naroda u formiranju kulta velikomučenika kneza Lazara, ali i o iskrenom patriotizmu i ličnim gubicima monahinje Jefimije. Ovaj predmet ima jedinstvenu istorijsku i umetničku vrednost koja zaslužuje status kulturnog dobra od izuzetnog značaja. Njegovo proglašenje predstavlja čin očuvanja duhovne vertikale srpske kulture.
5/1 JD/IR 10.45 – 10.55
Treći predmet su Dupljajska kolica, remek delo bronzanog doba pronađeno u selu Dupljaja na severoistoku Srbije na teritoriji opštine Bela Crkva, kao arhiološki predmet ona svedoče o najranijim slojevima obredne prakse i simboličkog mišljenja na prostoru današnje Srbije. Potiču iz praistorijskog perioda i ukazuju na kultove, rituale i verovanja koji su postojali mnogo pre nastanka pisane istorije.
Svojom tehničkom izvedbom simbolikom i estetikom, Dupljajka kolica su ne samo muzejski predmet već i nacionalno blago koje svedoči o civilizacijskom kontinuitetu i kulturnoj i povezanosti ovih prostora sa širim evropskim kulturnim krugom.
Četvrti predmet je skulptura „Danubijus“ delo sa izrazitom plastičnom i simboličkom vrednošću. Nastalo je tokom finalne faze mezolita na području Lepenskog vira, koji je najverovatnije u to vreme bio centralno mesto regiona, gde dolazi do procvata vizualnog izražavanja u kamenu sa predstavama rivolikih bića i kompleksnih geometrijskih motiva.
Ovakav način izražavanja bio je nesvakidašnji u praistoriji, kako Evrope tako i Bliskog Istoka, i do danas predstavlja jedinstvenu i neponovljivu pojavu u ranoj praistoriji Evrope, a i šire.
Skulptura iz Lepenskog vira su i dalje predmet interesovanja mnogih istraživača što je dovelo do nastanka mnoštva hipoteza o njihovom značenju zbog čega predložena skulptura „Danubijus“ zaslužuje da dobije status kulturnog dobra od izuzetnog značaja.
Dame i gospodo, Ministarstvo kulture nije samo institucija koja štiti kulturu, ona je garant ispravke nepravdi prema našoj kulturnoj baštini, ono je pokretač koji omogućava da naše kulturno nasleđe bude priznato i bude vrednovano.
Danas imate priliku da učestvujete u jednom važnom činu, koraku koji će označiti novu eru za srpsku kulturu, za muzejsku delatnost i zaštitu pokretnih kulturnih dobara.
Utvrđivanje predloženih muzejskih predmeta za kulturna dobra od izuzetnog značaja Narodna skupština potvrđuje da muzejska kultura nije sporedna delatnost, već jedan od temelja odgovorne i dugoročne državne politike.
Ovo potvrđuje i politika države Srbije prethodnih godina, države Srbije koja je nakon godina zakatančenog Narodnog muzeja, 15 godina je Narodni muzej Srbije u Beogradu nemarom, neradom, neodgovornošću i odsustvom svakog osećaja za važnost kulture bio zatvoren, a obnovljen je, renoviran i otvoren upravo u vreme ove vlasti i upravo zahvaljujući ozbiljnom zalaganju i insistiranju predsednika Republike Aleksandra Vučića.
Ista stvar je, može se reći i sudbina Muzeja savremene umetnosti koji je bio preko 10 godina zatvoren, sada pak, država Srbija vredno i posvećeno radi na renoviranju postojećih uspostavljanju izgradnje novih muzeja u okviru programa „Srbija 2027. - Skok u budućnost“ trenutno samo u sledećim gradovima upoznaću vas šta se radi kada su u pitanju našu muzeji.
U gradu Beogradu uveliko na Savskom trgu traju radovi na revitalizaciji i adaptaciji i zgrade stare Železničke stanice i njenom privođenju nameni za istorijski muzej Srbije.
Pored nje obnavlja se i rekonstruiše u izvornom obliku zgrada stare Pošte koja će biti sedište potpuno novog Arheološkog muzeja Srbije.
Nedaleko od njih u Bulevaru Vojvode Mišića biće adaptirana i uređena zgrada nekadašnje Fabrike hartije, kasnijeg Jugošpeda za potrebe novog Muzeja Nikole Tesle.
5/2 JD/IR
Da bi građani čitave Srbije i svi naši sunarodnici širom sveta znali koliko je veliki napredak koji će ovaj po svemu jedinstven muzej u svetu ostvariti, govori vam činjenica da se Muzej Nikole Tesle danas prostire na 240 kvadratnih metara, a u novom objektu imaće na raspolaganju više od 6.000 kvadratnih metara izložbenog i depo prostora.
Sprovode se radovi na revitalizaciji zgrade u Resavskoj ulici za potrebe Muzeja grada Beograda koji će prvi put posle više od 120 godina dobiti svoj dom.
Biće potpuno renoviran prvi put posle izgradnje Muzej vazduhoplovstva u Surčinu, a i prvi put renovirana, adaptirana i uveren sam, pre EXPO-a 2027. godine, otvorena Galerija fresaka. Ovo je samo kada je reč o Beogradu.
U Paraćinu završavamo u toku ove godine Muzej staklarstva. Prvi put će dobiti Muzej staklarstva ova prestonica srpskog staklarstva. Narednih nedelja završavamo, i uveren sam, otvaramo Kuću Kolubarske bitke u Mionici, pre nepune dve nedelje potpisali smo Ugovor o otpočinjanju radova na izgradnji novog objekta galerije Milene Pavlović Barili u Požarevcu. U Rumi u narednim nedeljama očekujemo otvaranje Kuće Mileve Marić Ajnštajn, jedne od najznamenitijih Srpkinja čiji smo 150 rođendan, stopedesetu godišnjicu rođenja obeležili na Nikoljdan prošle godine.
Do kraja ovog meseca u Bajnoj Bašti u selu Rača, nedaleko od manastira Rača, otvorićemo Muzej ćirilice. On nosi naziv „muzej“ ali je reč o ustanovi savremenog stvaralaštva koja ćirilicu neće tretirati kao muzejski eksponat, kao našu starinu, već i kao našu prošlost, našu sadašnjost i našu budućnost.
U Vranju u ovoj godini ćemo započeti i uveren sam završiti potpuno renoviranje Haremluka kao jednog od delova kompleksa Pašini konaci i u njemu pre maja 2027. godine, postaviti potpuno novu savremenu i prvi put u Vranju muzejsku postavku koja će govoriti o istoriji ovog našeg drevnog grada.
Pre proleća očekujemo i otvaranje postavke u Vizitorskom centru Feliks Romulijana u Zaječaru, Muzej košarke u Čačku ali i početak radova na Muzeju keramike u Užicu.
Očekujemo i otvaranje novog muzeja u Kuli, a daću sve od sebe da prionemo na posao izrade projektne dokumentacije zajedno sa gradom Pančevom za potpuno renoviranje Narodnog muzeja, odnosno Gradskog muzeja u Pančevu.
Donošenjem pak ovih odluka koje se nalaze pred vama mi ostajemo dosledni upravo ovoj politici ulaganja u muzeje kao jedne od ključnih ustanova kulture u Republici Srbiji i time povlačimo liniju između sebe i onih koji su svojom nebrigom obeležili period pre o kome sam govorio kada su muzeji bili zatvarani, kada se nismo bavili svojim kulturnim nasleđem i koji danas uporno uz jedan odmetnuti deo države pokušavaju da izvrnu stvari na pogrešan način i da prikažu kako se ova vlast kulturom ne bavi.
Možemo da pogledamo, i o tome ćemo izaći sa ozbiljnom analizom, svaki gradski budžet za kulturu u Srbiji i gradski i opštinski uverićete se kada budemo izašli sa tom analizom da je reč o višestruko većim budžetima u odnosu na one budžete…
(Narodni poslanik dobacuje sa mesta: Kragujevac nema salu…)
Kragujevac nema salu ne zahvaljujući nama. Kragujevac ste vi doveli do ivice prosjačkog štapa. Kragujevac ste kao i celu Srbiju zamlaćivali i ubeđivali da će da procvetaju ruže samo kada se zapali Narodna skupština 2000. godine, pa ste to uradili, pa ste to pokušali da uradite i 2025. godine, pa su vas u tome podržavali oni koji nemaju trunčice časti.
(Narodni poslanik dobacuje sa mesta: Obećali ste 2020. godine.)
Ja obećao 2020. godine?
(Narodni poslanik dobacuje sa mesta: Vučić.)
6/1 GD/MJ 10.55 – 11.05
Šta ste vi obećali? Pa, pogledajte MIND park pored Kragujevca. To je bila njiva, kaljuga i blato dok ste vi bili na vlasti. Dok ste vi bili na vlasti to je bilo to. Pogledajte na šta je ličio Kragujevac? Bio je dolina gladnih u to vreme.
Pogledajte danas kako izgleda izgradnja Severne obilaznice oko Kragujevca. Trovali ste građane Kragujevca grejanjem na čvrsto gorivo. Niste bili u stanju da izvršite konverziju jedne jedine toplane. Sram vas bilo za to!
Vi se usuđujete da pričate nešto o kulturi? Puštate neartikulisane zvuke dok govorim o pohvali Jefimijinoj i Knezu Lazu i dok govorimo o insignijama kralja Petra. Pa samo nastavite smo to da radite. Samo to nastavite da radite, jer ćete time da pokažete koji je značaj srpskog kulturnog nasleđa iza vas.
Donošenjem ovih odluka država preuzima najviši stepen odgovornosti za dalju stručnu zaštitu, naučnu obradu, dostupnost javnosti, međunarodnu prepoznatljivost univerzalnih vrednosti ovih dela koji nas povezuju sa evropskim i svetskim kulturnim nasleđem.
Njihovo očuvanje jedino i ujedno predstavlja i doprinos Srbije zajedničkoj riznici svetske kulturne baštine.
Usvajanjem ovih predloga odluka ne donosimo odluku samo u ime sadašnje generacije, donosimo je u ime onih koji su ova dela stvarali, u ime nas koji danas u njima uživamo, koji ih čuvamo, imamo ozbiljnu odgovornost za njihovo očuvanje i onih generacija koje će tek doći.
Čuvamo ono što nas je oblikovalo da bi smo budućnosti ostavili jasne orijentire i čvrste temelje. Zato vas, dame i gospodo narodni poslanici, pozivam da podržite predloge odluka koje je podnela Vlada Republike Srbije i da svojim glasom potvrdite opredeljenje Narodne skupštine da bude dostojan čuvar kulturnih i istorijskih vrednosti od izuzetnog značaja kako za državu Srbiju, tako i za srpski narod.
Hvala vam na pažnji.