Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Radojko Obradović

Govori

Zahvaljujem, gospodine predsedniče.
U četvrtak smo imali raspravu u načelu. Danas raspravljamo u pojedinostima. Stav o izmenama ovog zakona izneli smo u četvrtak. Danas ćemo moje kolege i ja iz poslaničke grupe DSS obrazložiti naše amandmane i obrazložiti zašto bi te izmene bile neophodne.
Član 6, odnosno član 2. izmena i dopuna Zakona o Narodnoj banci menja dosadašnji član 6.
Do sada je postojala procedura da najvažniji akt, pored zakona kojim se uređuje rad NBS, najvažniji unutrašnji akt je Statut NBS. Procedura donošenja Statuta je da Izvršeni odbor koji čine guverner, viceguverneri i direktor Uprave za kontrolu, naprave predlog statua, prosledi ga Savetu NBS i Savet NBS ga donosi, a posle toga dolazi u Skupštinu na potvrđivanje.
Potvrđivanje znači da se otvori rasprava, da narodi poslanici razmatraju rešenja predviđena Statutom i da se ta rasprava završava glasanjem.
Narodna skupština odnosno narodni poslanici mogu samo da glasaju za ili protiv i ne mogu da promene ni jedno jedino rešenje predviđeno Statutom .
Predložili smo da to rešenje ostane, a NBS je predložila da se iz procesa donošenja Statuta i procesa potvrđivanja isključi Narodna skupština, da Statut donosi Savet guvernera na predlog Izvršnog odbora.
Obrazloženje zašto se naš amandman odbija je sledeće – amandman se ne prihvata zato što je ocenjeno da je celishodno rešenje po kome NBS ima Statut, budući da u njegovo donošenje učestvuju organi NBS čije članove je izabrala Narodna skupština, pa nema potrebe da Statut potvrđuje Narodna skupština.
Ako bismo usvojili ovo rešenje, odnosno da svi oni koje je birala Narodna skupština, dalje mogu da donose brojne akte, neophodno je onda da skinemo i sledeću tačku dnevnog reda. Zašto onda potvrđujemo Statut Agencije za energetiku? Zašto onda brojne druge akte potvrđujemo?
Druga stvar, ne stoji da ako je Narodna skupština nekoga birala, da je taj element kontrole suvišan. Setimo se samo prethodnog saziva Saveta i setimo se guvernera. Čini mi se da u ovom sazivu Skupštine u ovih nekoliko meseci se najviše govorilo o NBS, o guverneru i o bankarskom sektoru. Guverner NBS, gospodin Šoškić, na čiji rad smo imali brojne primedbe, imao je potpunu podršku Saveta. Sve ovo što smo čuli, i uništenje bankarskog sektora, bilo je praćeno uz potpunu saglasnost Sveta guvernera. Očigledno je da ta stepenica i činjenica da ih je Skupština birala, i jednog i drugog, nije pomogla da javnost sazna sve detalje o njihovom radu.
Čini mi se da prihvatanje ovakvog rešenja vodi, ili će imati rezultat, dve važne stvari. Jedna stvar je da, pozivajući se na ovo rešenje, Narodna skupština mora da bude dosledna i da ovakav princip primeni na sva ona nezavisna tela. Recimo, Narodna skupština donosi i potvrđuje Poslovnik DRI, ne čak Statut, nego Poslovnik baš da bi mogla da ukaže na određene manjkavosti.
Što se tiče nezavisnosti NBS, ona se ne postiže ovakvim rešenjem. Narodna skupština ni na koji način ne ugrožava nezavisnost i rad NBS time što će na sednici potvrditi Statut NBS. Naprotiv, mislim da se potvrđivanjem Statuta i otvaranjem rasprave o tome, glasanjem za taj Statut, samo jača i kontrolna funkcija Narodne skupštine i jača se veza između Narodne skupštine i tako važnog organa kao što je NBS.
Samo molim da mi se ovo vreme, ovih dva minuta, računa od vremena ovlašćenog predstavnika. Hvala.
Rešenje koje ste nam predložili pre tri meseca smo prihvatili kao dobro rešenje. Slažem se da možemo da se vraćamo dve, tri, četiri, pet koliko hoćete godina unazad, ali nisam siguran da će nas povratak unazad sve zajedno dovesti na pravi put i da ćemo svi zajedno moći iz dovoljno dugog vraćanja unazad da izvučemo prave zaključke. Da se vratimo 20 godina unazad, bojim se da bi kolega Škundrić imao drugačije stavove. Samo je pitanje koliko dovoljno dugo se vratimo unazad.
Pre tri meseca ste nas ubedili da je to rešenje dobro. Prihvatili smo vašu argumentaciju pre tri meseca. Tri meseca kasnije usvajamo potpuno drugačije rešenje sa argumentacijom da je ovo rešenje bolje. Nezavisnost NB se obezbeđuje na mnogo načina. To što će pisati u statutu nije dovoljno. To što će pisati u zakonu nije dovoljno. I vi i ja znamo koliki je politički uticaj na NB bio godinama unazad, iako je NB deklarativno bila nezavisna institucija. Čini mi se da je politički uticaj na NB daleko veći ako se viceguverneri biraju u ovoj sali nego ako se statut potvrđuje u ovoj sali. Čini mi se da rešenje sa izborom viceguvernera, direktora uprave je daleko opasnije po nezavisnost NB od rešenja da se statut potvrdi ovde.
Zahvaljujem, gospođo Kovač.
Dve stvari. Otvorila se vrlo interesantna rasprava oko toga šta može da bude sastavni deo i šta može da sadrži zakon o izmenama i dopunama zakona. Gospodin Miković je advokat, a ja sam građevinski inženjer i kao kod advokata i kod nas preciznost ima vrlo važnu ulogu. Ispravio bih samo, ako mi dozvoli kolega Miković, pošto je on rekao – ako uspostavimo ovu praksu, a ja mislim - ako nastavimo ovu praksu, jer ta praksa je i te kako primenjivana u prethodne četiri godine.
Što se nas tiče, smatramo da treba očigledno promeniti Poslovnik i jednoznačno utvrditi šta može da se menja, a šta ne. Dok se to ne uradi, često imamo primedbe kao poslanička grupa i mislimo da se izmenama i dopunama zakona ne menjaju oni članovi koje je potrebno promeniti. Ovu praksu ćemo primeniti kod prvog sledećeg zakona. Pošto sada možemo da dodajemo brojne članove, kada bude prva imena i dopuna zakona na dnevnom redu napisaćemo sve ono što mislimo da treba da se promeni i zadovoljstvo nam je što ćemo moći u plenumu da raspravljamo o svim članovima koje smatramo da je potrebno promeniti. Dok se ne promene metodološke odredbe i Poslovnik, mi ćemo vrlo rado ovu praksu primenjivati u skupštinskoj raspravi.
Što se tiče samog amandmana, mi ovaj amandman ne možemo da prihvatimo kao poslanička grupa iz više razloga. Prvo, nije dovoljno precizan, jer ako se nekim narednim članovima određuje rok od 90 dana da mora da bude izabran viceguverner, odnosno svi funkcioneri kojima je mandat prestao, teoretski može da se desi da ako im mandat, odnosno funkcija prestane 91 dan pre isteka mandata funkcionera i budu izabrani u roku od 90 dana, što je obaveza Narodne skupštine po nekom od članova koji slede, o kojima ćemo razgovarati, onda teoretski funkcioneru može mandat da traje samo jedan dan.
Postoje ovakva i slična rešenja u nekim drugim zakonima, recimo, kod privremenih organa lokalnih samouprava, ali tamo postoji rok i ako se uđe u taj rok, recimo šest meseci do redovnog izbora ili do kraja mandata, onda se zamrzavaju te odredbe, jer bi u suprotnom došlo do rešenja koja su apsurdna. U ovom slučaju, ako se to desi 91 dan novi viceguverner može teoretski da bude izabran i da mu mandat traje samo jedan dan.
Zahvaljujem. Prosto, slažem se sa gospodinom Cvijanom i mislim da moramo hitno da otvorimo raspravu na Odboru o načinu izmene Zakona. Uzmimo na primer prečišćeni tekst Zakona o Narodnoj banci, taj tekst koji danas menjamo amandmanima skinut je sa sajta NBS. Osnovni tekst počinje sa članom 1. i završava se sa članom 98. Pri tom, čl. od 92. do 96. su brisani i to je osnovni tekst. Onda slede samostalni članovi zakona o izmenama i dopunama Zakona o NB iz 2010. godine i to su čl. 96, 97. do 99. Onda slede samostalni članovi, znači, zakon sada ima i samostalne članove, izmenama iz 2012. godine, i to je čl. 24, 25, 26. i 27.
Drugim rečima, Zakon o NB u ovom trenutku ima čl. 24, 25, 26. i 27. i samostalne čl. 24, 25, 26. i 27. Ako treba da se pozovemo na član 24, moramo da istaknemo da li je to član zakona ili samostalni član Zakona o Narodnoj banci. Složićete se da je prilično komplikovano i da pod hitno treba doneti akt i odlučiti šta da radimo u ovim slučajevima.
Član 26. odnosno član 8. izmena i dopuna Zakona dodaje novi stav koji kaže da ako funkcioneru Narodne banke funkcija prestane pre isteka mandata, novi funkcioner bira se u roku od 90 dana od dana prestanka funkcije. Znači, dodaje se novi stav kojim se precizira rok. Naša poslanička grupa DSS predložila je da se ovaj stav briše.
Amandman nije prihvaćen. Dobili smo obrazloženje da se amandman ne prihvata jer predloženim rešenjem se utvrđuje preciziran rok za izbor novog funkcionera, čime se obezbeđuje kontinuitet u radu Narodne banke Srbije.
Ako se ne varam, danas je 5. novembar 2012. godine, još uvek je na snazi, pošto ovaj zakon nije, izmene nisu usvojene, verovatno će to biti danas u toku dana. Na snazi su izmene koje su usvojene 5. avgusta 2012. godine. Samostalni član 26. tog zakona, objavljenog u "Službenom glasniku" br. 76/12, u stavu 2. kaže – guverner, viceguverner, direktor Uprave za nadzor i članovi Saveta biće izabrani u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovog zakona. Ako dobro računam 90 dana je isteklo u subotu 3. novembra. Znači, imali smo saziv koji normalno radi, početak je mandata, najmanje problema, najmirniji period u odnosu na periode u radu kakve može da ima Narodna skupština, i pod svim tim uslovima nije ispoštovan rok od 90 dana da se izaberu svi funkcioneri Narodne banke. Još uvek nije izabran ni savet, ni direktor uprave, čak tačka dnevnog reda nije ni u dnevnom redu sednice – izbor direktora uprave. Znači, mi nismo ispoštovali rok od 90 dana. Menja se zakon i ponovo se utvrđuje rok od 90 dana, do sada je bilo šest meseci. Dešava se u radu Skupštine da postoje pauze i od po šest meseci kada Skupština ne radi. To smo imali ove godine, od februara čini mi se, pa do juna. U tom periodu trebalo je izabrati poverenike, odnosno Zaštitnika građana, pa Skupština nije mogla taj uslov da ispuni. Čini mi se da ovako oštriji rokovi ne uvažavaju praksu u radu Skupštine, i da mogu da stvore situaciju u kojoj se rokovi neće ispoštovati. Kažem, ako ništa drugo, mi smo ga ispoštovali ovoga puta, jer taj rok istekao u subotu, i zašto onda sve odlučujemo za tako relativno kratke rokove, ako praksa pokazuje da ne tako retko, da se oni ne ispoštuju.
Isto kao i kod prethodnog amandmana, jer ovim članom se šest meseci menjaju, 90 dana, obrazloženje je isto. Velika verovatnoća je da taj rok od 90 dana neće biti ispoštovan kao što ga nismo ispoštovali ovih dana.
Zahvaljujem gospodine predsedniče.
Član 11. se tiče originalnog člana 73, a tiče se imovine prihoda, rashoda i kapitala Narodne banke, bar se tako zove poglavlje.
Do sada je vezano za imovinu NBS Izvršni odbor donosio opšta akta, a guverner donosio pojedinačna akta u konkretnom slučaju. Predloženim rešenjem ukida se nadležnost Izvršnog odbora, a ubuduće će i opšta i pojedinačna akta donositi guverner.
Mi smatramo da je do sadašnje rešenje bolje, tim pre imajući u vidu da je imovina NBS, odnosno imovina Republike Srbije koju koristi NBS čine dinarski i devizni, kratkoročni i dugoročni plasmani, devizna sredstva, hartije od vrednosti, ostala aktiva i imovinska prava u posedu NBS, pokretne i nepokretne stvari i novčana sredstva na žiro računu NBS. Kada se pročita stav 1. koji ostaje na snazi, šta je sve to imovina NBS onda je potpuno jasno da bi bilo mnogo bolje da opšta akta donosi Izvršni odbor, a da pojedinačna akta donosi guverner. Tim pre ako se uzme član 6. o kome smo govorili na početku ove rasprave u kojoj se kaže – ako ih sve bira NBS, ako guverner predlaže Narodnoj skupštini viceguvernere, nema razloga da u njih nema poverenja. Mislimo da naš amandman omogućava da NBS mnogo bolje sprovodi svoju funkciju.
Jedna od osnovnih stvari koja mora da važi za Narodnu banku je da bude nezavisna i samostalna u ostvarivanju svojih funkcija. Za ceo bankarski sektor, ili ceo bankarski sektor je baziran na poverenju.
Treba podsetiti kako su u stvari nastale banke. Banke, pa samim tim i centralne banke su nastale iz potrebe, ili kada su shvatili da, u stvari, kad narod ostavi ili građani ostave depozite, nije potrebno da u svakom trenutku svi depoziti budu raspoloživi, odnosno da uvek postoji neka rezerva koju je moguće finansirati. U neka davna vremena kada su banke stvarno bile banke, da bi dokazali koliko su one pouzdane i da bi kod građana stvorile poverenje, to su obavezno bile zgrade zidane od kamena, vrlo moćne, da pokažu da je depozit koji je ostavljen u banci siguran. E sad, kako je vreme prolazilo banke su počele da dobijaju staklene fasade, pa su i depoziti postali isto toliko sigurni koliko i nove fasade.
Kolega Čikiriz je pričao o osiguranju depozita i odlična je stvar što je država Srbija osigurala depozite do 50.000 evra. Postoji direktiva EU, postoji neka preporuka da se i ona primeni u Srbiji, da se osiguraju depoziti do 100.000 evra i to je odlično rešenje. Ali ako se pažljivo pogledaju podaci, u ovom trenutku u Srbiji, otprilike oko devet i po milijardi je ukupna štednja. Mislim oko osam milijardi su devizni depoziti, milijardu i nešto su dinarski depoziti. Sve to treba da osigura Agencija za osiguranje depozita. Nisu još objavili podatke za 2011. godinu, ali 2010. godine su na računu imali 140 miliona evra. Ako su imali priliv kakav su imali 2010. godine, danas oni na svom računu nemaju više od 200 miliona evra. To nije dovoljno da se isplate depoziti samo za "Novu Agrobanku". Osigurani depoziti u "Novoj Agrobanci" su bili 250 miliona evra. Odlična je stvar da Srbija garantuje, ali to vam dođe kao sa svim onim stvarima, kako je besplatno zdravstvo, besplatno školstvo, sve je besplatno, jedino ako nema para da se to besplatno realizuje, onda to da je besplatno ne važi.
Nažalost, ovo što se desilo sa "Novom Agrobankom", odnosno "Agrobankom" pa "Novom Agrobankom", pokazuje nam da će država teško ostvariti te depozite. Mislim da je bolje da imamo zakone koji su primenljivi, i da garantujemo samo ono što možemo da realizujemo, nego da obećavamo mnogo, a da ne možemo da realizujemo sve to.
Ovaj konkretan član omogućava da mandat svih funkcionera bude stepenast i da se svake godine menja jedan od funkcionera Narodne banke.
Istini za volju, ovo rešenje je već bilo u zakonu ranije. Moram da priznam da nikakva pozitivna iskustva vezana za ova rešenja nemam. Nikakvu razliku nisam primetio kada je bilo ovo rešenje na snazi u odnosu na rešenje kada je mandat isto trajao.
Ne mislim da će se samo ovim stavom omogućiti i povećati nezavisnost NBS. Ukoliko se vratimo na praksu Srbije, jer idealna rešenja bez prakse takođe ništa ne znače, vi ste imenom i prezimenom peti guverner. Bilo ih je ukupno šest od 2000. godine, jer je gospodin Jelašić, promenom Ustava, bio biran dva puta. Četiri vaša prethodnika nisu otišla sa funkcije tako što im je istekao mandat. Svaki od njih je otišao tako što je smenjen. Gospodin Šoškić je podneo ostavku, nije smenjen, ali je bilo jasno da će biti smenjen izmenom zakona. Sva četiri dosadašnja guvernera su promenjena tako što je pronađena forma da se promeni zakon. Promenom zakona je utvrđen prelazni period. Tako je bilo sa gospodinom Dinkićem 2003. godine. Tako je bilo i sa Kori Udovički 2004. godine. Tako je bilo i sa Radovanom Jelašićem. Skoro da je tako bilo i ove godine. Preduhitrio nas je Šoškić svojom ostavkom, ali je zakon uvodio nekakav rok.
Ovakvo rešenje je možda dobro, ali praksa u Srbiji pokazuje da, u odnosu na NBS, imamo vrlo fleksibilan odnos i da promena zakona omogućava da se promeni bilo koji funkcioner.
Jedan od prvih zakona koji je ovaj saziv Skupštine doneo je bio izmena i dopuna Zakona o državnim službenicima, jer svaka stranka u Srbiji, svaka vlada u Srbiji se zalagala za profesionalizaciju državnih službenika. Jedan zakon je utvrdio da postoji rok kada oni mogu da se promene. Oni su takođe promenjeni zakonom, iako im je zakon garantovao stalnost funkcije na mandat na koji su izabrani.
Mislim da je dug put do nezavisnosti Centralne banke. Svi u ovoj sali imamo najbolje moguće želje vezano za nezavisnost. Praksa će pokazati koliko će to biti dobro. Na žalost, dosadašnja praksa govori sve suprotno od toga.
Stigli smo skoro do kraja i moram da primetim jednu interesantnu stvar.

Računajući amandmane Odbora za finansije, ukupno je bilo predloženo 16 amandmana. Od tih 16 amandmana, 14 imaju istovetan tekst. Bojim se da jedna grupa naših kolega koji nisu sada sa nama u parlamentu, mogu da traže autorska prava, jer su oni prvi u ovom parlamentu zaštitili autorska prava na tekst amandmana – briše se. Tako da u ovom predlogu zakona od 16 amandmana, 14 imaju istovetan tekst – briše se. To dobrim delom govori o odnosu poslanika opozicije prema predloženom zakonu.

Što se tiče člana 14, gospođa Čomić ga je pročitala i nema potrebe da čitam i ja. Brisanje, izostavljanje ovog člana nema nikakvog pravnog dejstva ni na jednog funkcionera i brisanje tog člana ništa ne menja u suštini ovog zakona. Ni jedno rečju ovog zakona se ne pominju guverner i viceguverner koji su sada izabrani. Podrazumeva se da ako nisu nigde pomenuti da im se skraćuje mandat, da nastavljaju da vrše svoj posao i ovaj član je potpuno suvišan u ovom predloženom tekstu zakona.

Tako da, dobra volja guvernera bi podrazumevala da se bar ovaj član koji ništa ne menja i ništa ne znači, obriše.
Bojim se da ovakav način diskusije nas neće dovesti nigde, i, i6z razloga što da postoje formalni uslovi za narodne poslanike, onda bi sigurno postojali. Da je uslov da ovde sede samo pravnici, ili kada bi samo pravnici mogli da raspravljaju o zakonima, građevinski inženjeri samo o načinima na kojima se grade mostovi, onda ni parlament ne bi trebao da izgleda ovako kako izgleda.  
Naša je obaveza da čitamo zakone. Pažljivo sam pročitao ovaj član. Nisam pravnik, niti sam ikada imao ambiciju da se mešam pravnicima u posao. Kao neko ko radi dugo godina na fakultetu, cenim i svoju struku, ali cenim i sve druge. Ostajem pri tome da ovaj član zakona, ako se izbriše, ništa promeniti u zakonu neće.
Ovde dajem puno priznanje svim ljudima koji su na ovom zakonu radili, ali su i pravnici iz naše stranke i naše poslaničke grupe rekli isto ovo što i mi govorimo. Kao što su i ti pravnici tvrdili za neke druge članove da je to potpuno drugačije nego što je bila intencija predlagača. Nemam ništa protiv da počnemo da razgovaramo i o kriterijumima i o školskoj spremi funkcionera koji obavljaju određene funkcije. Kako to da je ministar za trgovinu i telekomunikacije lekar po obrazovanju? Da li onda treba svaki put da stavimo veliki znak pitanja pred bilo šta što on izjavi, vezano za oblast telekomunikacija? Ovaj član će očigledno ostati, ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo i to je činjenica.
Ovo je naš poslednji amandman na Predlog izmena i dopuna Zakona. On glasi, kao i svi pre njega, predlažemo da se ovaj član briše.
Kada se osvrnem na raspravu koju smo imali u prethodna dva dana, u četvrtak i danas, i dalje nisam ubeđen da ove izmene zakona doprinose nezavisnosti Narodne banke. Sa druge strane, u prethodnom periodu u Srbiji, recimo u poslednjih 20-ak godina, koliko to mene interesuje, nezavisnost je bila prilično zloupotrebljavana od starne Narodne banke. Sećam se da 90-ih i negde do sredine 2000, 2005/06. godine Narodna banka nije dozvoljavala nijednu vrstu kontrole, jer je smatrala da je to ugrožavanje nezavisnosti.
Narodna banka ima svoje funkcije, pre svega monetarna politika, stabilnost cena, devizne rezerve, kontrola banaka, bankarskog sektora, lizinga, dobrovoljnih penzionih fondova itd, ali što se tiče primene Zakona o javnim nabavkama, ona je potpuno identična kao bilo ko drugi u sistemu.
Što se tiče bilo kog drugog zakona, ona je takođe identična. Ne kažem da ste to vi radili, to su radili neki vaši prethodnici. Bilo je problema jer nisu dozvoljavali bilo kakvu kontrolu, jer su to smatrali ugrožavanjem nezavisnosti Narodne banke, kao i mnoge druge institucije koje su nezavisne. Jedino mi koji smo političari, koji pripadamo političkim strankama, sigurno nismo nezavisni, sigurno zastupamo interese samo svojih političkih stranaka. Evo, vi ste nam rekli sada da u stvari ne treba da se mešamo mimo svoje uske struke.
To sigurno nije tako. Kao što apsolutno ne sumnjam u vaše dobre namere i rekao sam već, ponoviću to na samom kraju, vi imate našu punu podršku u sprovođenju politike. Nadam se da ćemo imati prilike da o toj politici razgovaramo. Apsolutno ne postoji, što se nas tiče, nijedna sumnja u vaše dobre namere. Nakon 90 i nešto dana postoji činjenica, uz sve dobre namere funkcioneri Narodne banke nisu izabrani u roku u kojem je trebalo. To nije vaša krivica, to je krivica Narodne skupštine, jer je Narodna skupština trebalo da predloži direktora uprave i predsednika saveta. Narodna banka sa tim nema nikakve veze, jer je to nadležnost Odbora za finansije i Narodne skupštine i ta činjenica ostaje, kao što činjenica da li će Narodna banka biti nezavisna ili ne, to ćemo videti u periodu koji je pred nama.
Mislim da se u zemljama u razvoju, a Srbija svakako jeste zemlja u razvoju, prilično mešaju pojmovi nezavisnosti, nekritički se uzimaju uloge pa i centralnih banaka iz nekih razvijenih sistema. Razvijene zemlje koje imaju potpuno uređene privredne sisteme imaju drugačije problema. Uloga Narodne banke i uloge centralnih banaka u potpuno drugačijem sistemu, gde Centralna banka predstavlja glavni regulator, u sistemu gde se zemlja razvija, gde ima ozbiljne razvojne probleme, mora da postoji daleko veći stepen koordinacije između Vlade i Centralne banke, nego što je to slučaj sa razvijenim zemljama sa uređenim finansijskim tržištima.
To su sve teme za poslanička pitanja na aktuelnu temu, za izveštaj Narodne banke i za neke druge teme. Biće prilike da o tome razgovaramo. Ne možemo da podržimo ovaj zakon iz razloga koje smo izneli u četvrtak i o kojima smo govorili danas, što naravno ne znači da kada bude neka druga tema, ako budete izašli sa programom iza koga mi možemo da stanemo, da to nećemo u tom trenutku podržati. Danas na glasanju, koje će uslediti verovatno posle ove sednice, DSS će glasati protiv izmena Zakona o Narodnoj banci.
Zahvaljujem, gospodine predsedavajući.
Dame i gospodo narodni poslanici, gospođo Tabaković, Zakon o Narodnoj banci, o čijim izmenama danas raspravljamo, usvojen je u ovom sazivu Narodne skupštine i stupio je na snagu 5. avgusta 2012. godine, odnosno pre nešto manje od tri meseca. Vi ste izabrani dan kasnije, 6. avgusta.
Dostavili ste nam Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Narodnoj banci. U propratnom pismu predsedniku Narodne skupštine, a kasnije i u obrazloženju objašnjavate razloge zbog kojih predlažete izmene zakona. Ovde vidim dva osnovna razloga, odnosno cilja. Jedan razlog je približavanje njegovih odredaba odredbama Ugovora o UN i Ugovora o funkcionisanju u EU, a naročito odredbama Statuta evropskog sistema Centralnih banaka.
Drugi razlog je, budući da je neophodno usvajanje ovog zakona citiram – usvajanje ovog zakona u što kraćem roku, prvenstveno zbog potrebe izbora članova Saveta guvernera Narodne banke i direktora Uprave za nadzor nad finansijskim institucijama u zakonom predviđenom roku.
Očigledno je da su ovo dva osnovna razloga zbog kojih danas raspravljamo o izmenama i dopunama Zakona o Narodnoj banci. Pozdravljam vaše izvinjenje, ne čujemo to često u Narodnoj skupštini, a često raspravljamo na ovakav ili sličan način. Dugo smo sedeli ovde i prilično se dobro poznajemo. Vrlo cenim vaš rad i na početku uvažavam ovo što ste rekli.
Imam jednu sugestiju. Srbija u ovom trenutku, u vreme jedne od najvećih ekonomskih kriza koja može da se poredi samo sa "velikom depresijom" iz tridesetih godina prošlog veka. U krizi u kojoj su mnoge države sveta bilo da pripadaju nekim udruženjima ili ne potpuno počele drugačije da se ponašaju u odnosu na principe koji su godinama proklamovani od strane najuglednijih ekonomista. Sve ono što su nama savetovali da ne radimo, sve te države su počele da rade.
Mislim da postoji ogroman prostor za ekonomsku politiku i politiku Centralne banke koji može da se iskoristi u korist privrede i građana i da se upravo iskoristi to da Srbija u ovom trenutku nije članica ni EU, ni Svetske trgovinske organizacije. Mi imamo neke ugovore koji nas obavezuju, ali isto tako postoje politike dok ne postanemo članica mogu da budu iskorišćene. Ne treba po svaku cenu uvažavati principe koji važe u organizacijama u kojima nismo članice. Ako to rade pre svega SAD, ako slične stvari radi Japan i druge razvijene zemlje, nema razloga da takve stvari ne radi i Srbija.
Prilikom usvajanja ovakvih zakona i rasprave o njima često se govori i ocenjuje rad institucija ili organa koji su obuhvaćeni zakonom. Kada je reč o Centralnoj banci, a mi smo danas na Odboru za finansije razgovarali o tome, kada je reč o Centralnoj banci 90-ak dana ili 87, 88 dana koliko ste vi guverner je relativno kratko vreme kako bi se dala sveobuhvatna ocena o vašem radu. Meseci koji su pred nama omogućiće nam i slične ovakve sednice, svi oni akti koje ćete nam predlagati, daće nam priliku da o tome razgovaramo.
Posle malo manje od tri meseca koliko ste vi guverner mogu da konstatujem nekoliko stvari. Dinar je u odnosu na evro ojačao onog trenutka kada ste vi izabrani. Postoje neka objašnjenja da mere Vlade koje subvencionišu kamate da su omogućile priliv dinara, zaduživanje države koje omogućava da se finansira budžetski deficit i to je tačno. Ali, osnovna činjenica da uz neuporedivo manje intervencija na državnom tržištu, neuporedivo manje trošenja deviznih sredstava, dinar danas vredi manje nego kada ste vi bili izabrani. To je činjenica koju treba istaći.
Inflacija je i dalje visoka i ako je to osnovni cilj Narodne banke, ali je tri meseca izuzetno kratko vreme i kažem, rezultate i vaš odnos prema rešavanju tog ozbiljnog problema ćemo videti tek za nekoliko meseci.
Vezano za kontrolu banaka, mogu da kažem da nas je ministar finansija zabrinuo. Mi smo imali prekid ove sednice pre nekoliko dana, a tema je naravno bila, a vi ste o tome govorili, pripajanje Poštanske štedionice i "Nove Agrobanke". Ali, ministar finansija nam je izneo ozbiljne podatke vezano za Razvojnu banku Vojvodine.
Na osnovu onih podataka koje smo ovde čuli, a znajući nadležnosti Narodne banke, znajući da vi za svaku banku pojedinačno kada se ocenjuje adekvatnost kapitala ocenjujete i stepen rizika, ja nisam siguran da ta banka uz dokapitalizaciju od 150 milion evra može da reši svoje probleme, na način na koji su ovde nama predstavljeni, ovde u sali. Ipak, to je stvar o kojoj ćemo razgovarati.
Dugo ste bili poslanik i kada se donosi svaki zakon mislim da postoji nekoliko važnih stvari. Naravno da nisu dobre česte izmene zakona. Nije dobro da postoje odredbe zakona koje se ne poštuju. Postoje takve odredbe za koje ne postoji neka kaznena sankcija. Treća stvar, nije potrebno da se odredbama stvara bilo kakva konfuzija. Mislim da ti principi treba da važe za svaki zakon.
Ovim predlogom se menja ukupno 15 članova zakona, uz 16. član koji kaže stupa na snagu, čini mi se danom objavljivanja u "Službenom glasniku". Lično bih tih 15 članova podelio u tri grupe, onako kako to meni izgleda.
Jedna grupa su, a vi ste to rekli u objašnjenju, određena pojašnjenja i preciziranja, određene nejasnoće koje su bile i određene greške u tekstu. To je stvar koja mene lično najmanje zanima. Tu nemam nikakvih primedbi.
Druga grupa se tiče donošenja nekih važnih akata.
Treća grupa članova reguliše način razrešenja i način izbora funkcionera Narodne banke.
Da podsetimo, Narodna banka ima maksimum do 11 funkcionera. Predsednika i četiri člana Saveta guvernera, guvernera Narodne banke, do četiri viceguvernera Narodne banke. Vi ste u ovom trenutku odlučili i obavestili Skupštinu da će u vašem mandatu za sada biti tri. Poslednji, deseti, u ovom slučaju jedanaesti ukupno jeste direktor Uprave za nadzor nad finansijskim institucijama.
Da krenemo redom. Član 6. predviđa da Statut NBS više ne potvrđuje Narodna skupština. Prosto da ne bude dileme, potvrđivanje od strane Narodne skupštine i tako je bilo u dosadašnjem tekstu zakona, vi ste sami rekli prosto razmišljali o tome. Potvrđivanje samo znači da kada ga na predlog Izvršnog odbora usvoji, donese Savet, on dođe u Narodnu skupštinu, a Narodna skupština otvori raspravu o tom aktu, ne može da promeni ni jedan jedini zarez, nakon rasprave nema amandmana, ima samo jedinstveni pretres, nakon rasprave se izjasni glasanjem.
Ne smatram da to na bilo koji način utiče na nezavisnost NBS. Obrazloženje da su svi ti funkcioneri izabrani od strane Skupštine, je apsolutno tačno. Ali, u našem sistemu postoje brojne agencije, na kraju i Vladu bira Skupština.
Ako se usvoji princip da su oni izabrani od strane Skupštine, onda prosto treba drugačije da gledam na brojne izveštaje koje nam dostavlja Vlada. To ni na koji način ne znači da vi nemate poverenja.
Druga stvar, guvernera koliko god da je to nezavisna institucija bira određeni broj poslanika. To je ono stalno razmatranje da li postoji potpuna nezavisnost ili ne postoji. Naravno, da ne postoji. Ali, slična stvar je kao i sa Vladom, slična je stvar i sa viceguvernerima koje vi sada predlažete, a Skupština bira. Ako vi kao guverner nemate poverenje većine poslanika u ovoj sali, onda će vrlo lako biti i vas smeniti, kao i Vladu. Vlada ne mora da bude srušena samo tako što će biti formalno izglasano njeno nepoverenje. Ona može da padne tako da nijedan zakon više ne može da joj prođe u Skupštini, jer izgubi dovoljan broj poslanika za izglasavanje određenog zakona.
Tako da ne vidim na koji način doprinosi nezavisnosti i samostalnosti NBS. Dugo smo pričali i kada je bio taj zakon u avgustu u raspravi. Jedno je šta piše u aktima, ali mi smo bili svedoci naročito u Srbiji da politički uticaj na NBS može da bude izuzetno izražen. Da se nezavisnost NBS ne brani samo formalnim aktima koji postoje, nego se brani i suštinski.
Očekujem od vas u nekom trenutku u budućnosti da čujem odgovor kako je moguće da su tolike devizne rezerve potrošene i kako su moguće bile tolike
fluktoacije dinara u odnosu na evro. To je suštinsko pitanje za budućnost. To je jedan akti, odnosno procedura donošenja menja ovim zakonom.
Drugi je po članu 73, to je način na koji se odlučuje o imovini NBS. Do sada je opšte akte o raspolaganju imovinom donosio Izvršni odbor, a guverner je donosio sve pojedinačne akte i imao pravo da postupa. Zakonom se predlaže da opšte i pojedinačne akte sada donosi guverner. Ako primenimo analogiju i vaše obrazloženje iz člana 6. ako je sve funkcionere birala Skupština, nema potreba da Statut verifikuje Skupština. Izvršni odbor čini ukupno biće ih pet kada bude i direktor Uprave, od toga ste jedan član vi, tri viceguvernera koji su predloženi na vaš predlog i direktor Uprave.
Druga stvar, prosto kada se kaže imovina ljudi obično misle na neke konkretne stvari, ali kada je reč o Narodnoj banci, imovina Narodne banke je nešto potpuno drugačije od imovine na način kako je shvataju građani Srbije. Imovina Narodne banke, po članu 73, su svi dinarski i devizni kratkoročni i dugoročni plasmani, devizna sredstva, hartije od vrednosti, ostala aktiva, imovinsko pravo u posedu Narodne banke, pokretne i nepokretne stvari i novčana sredstva na žiro računu. Znači, nije to samo ona obična imovina koju svako od nas posmatra kao građanin. To je vrlo ozbiljna imovina. Nama se čini da je postojeće rešenje bolje.
Treći važan segment su pitanja izbora i pitanja razrešenja. Predviđaju se razne procedure u slučaju da nekom od viceguvernera istekne mandat. Postojeće zakonsko rešenje predviđa u sadašnjem zakonu šest meseci za izbor novog viceguvernera, odnosno prestaje mu dužnost nakon šest meseci, a vi predviđate rok od 90 dana. To može da zvuči dobro, ali dugo ste bili poslanik i znate na koji način funkcioniše Narodna skupština. Ovih 90 dana su bili mnogo mirniji nego što je nekih drugih 90 dana u radu Narodne skupštine. Očigledno je da ne može da se ispoštuje rok od 90 dana. On ističe 3. novembra i očigledno da se prilikom prvog donošenja zakona ne može ispoštovati taj rok, a pri tom smo imali "mirnih" 90 dana u radu Narodne skupštine.
Narodna skupština je imala ozbiljan problem sa izborom Zaštitnika građana, jer se ušlo u onaj deo pred raspisivanje izbora i u izbornu kampanju i Skupština nije mogla da zaseda. Ako ostane odredba "90 dana" rizikujemo da ta norma neće biti ispoštovana u određenom trenutku. Na kraju krajeva, ni sad nije bila ispoštovana. Zakon predviđa rok od 90 dana.
Druga stvar je da se predviđa za viceguvernere, koji su izabrani, tek nakon njihovog mandata prilikom izbora sledećeg će biti taj stepenasti mandat, tako da se svake godine bira neko od funkcionera Narodne banke, ali se predviđa i promena dužine trajanja mandata prvog saziva Saveta guvernera, pa se predsednik bira na pet godina, a članovi na četiri, tri, dva i jedan.
Mogu reći da imam tu vrstu iskustva, jer sam tad pripadao vladajućoj većini, u Zakonu su bile takve norme i nisam siguran da je bitno doprinelo kvalitetu rada Saveta guvernera ili da je štetilo njihovom radu.
Druga stvar, meni nije jasno na koji način će Narodna skupština sprovesti tu odluku. Sednica je prekinuta. Činilo mi se da je trebalo zakazati sednicu sa temom – izbor Saveta guvernera, odnosno direktora Uprave.
Promenićemo zakon. Zakon će da stupi na snagu danom objavljivanja i to je najverovatnije ponedeljak. Naša sledeća tačka dnevnog reda je Izbor Saveta Narodne banke. Predlagač članova Saveta je Odbor za finansije. Odbor za finansije je to uradio 2. oktobra po starom zakonu. U skupštinskoj proceduri je istovremeno i predlog odluke. Predlažu se: predsednik Saveta guvernera Nebojša Savić na period od pet godina, a za članove Saveta magistar Nikola Martinović na pet godina, dr Miladin Kovačević na period od pet godina, magistar Ivan Nikolić na period od pet godina i Stojan Stamenković na period od pet godina. To je akt koji je u skupštinskoj proceduri. Na ovakvu odluku ne mogu da se ulože amandmani. Vidim samo dva izlaza. Da se ovaj akt povuče od strane Odbora za finansije, pa na nekoj od narednih sednica da se upodobi sa novim zakonom, jer nije tehnička ispravka ako je neko predložen na pet godina, pa se predlaže na godinu dana. To je prilično ozbiljna stvar. Ako bi se tako nešto uradilo, mogli bismo da govorimo o tome da je ugrožena nezavisnost Saveta.
Kažem, samo 15 članova. Napisali smo određeni broj amandmana i izneli smo sve ono što mislimo da može da bude problem.
Moje kolege će govoriti o pravima razrešenih funkcionera. Mislimo da je to takođe važno. O tome su govorile kolege koje su govorile pre mene. Raspravljaćemo o tome u nastavku ove rasprave.
Vreme pred nama će pokazati koliko je Narodna banka suštinski nezavisna. Iskreno se nadam da nećemo imati potrebe da odredbe menjamo previše često. Iskreno se nadam da ćete usvojiti neki od naših amandmana kojima ćemo pokušati da otklonimo bilo kakve nedoumice.
Što se nas tiče, računajte da imate potpunu podršku i možete da računate na svaki oblik saradnje u cilju stvaranja svih uslova da Narodna banka bude suštinski nezavisna. Očekujemo da razgovaramo i o politici koju vodi Narodna banka. Naravno, vi ste tu potpuno samostalni, ali očekujte da ćemo imati da vam kažemo određene primedbe ili sugestije.
Tek kada čujemo kakav će vaš odnos biti prema našim amandmanima, a ima ih desetak, mi ćemo se odrediti prema ovom zakonu u nadi da ga nećemo menjati bar sledećih nekoliko godina. Hvala.
Član 27. i članovi koji se tiču rada Odbora za finansije. Upravo smo dobili informaciju da će se povući predlog na dnevnom redu, a koji se tiče predsednika i članova Saveta NB.
Pozdravljam reakciju na inicijativu DSS jer je logično da predsednik i članovi Saveta budu izabrani u skladu sa zakonom. Ne treba praviti nikakve druge egzibicije. Hvala.
Gospodine predsedniče, reklamiram povredu člana 27. i članova od 150. do 196. Znači, ne odnosi na ovu tačku dnevnog reda, objedinjenu raspravu o kojoj sada govorimo, nego na sledeći set koji dolazi na dnevni red, a to je izbor saveta i potvrđivanje statuta Agencije za energetiku.
Dana, 31. januara 2012. godine, Agencija za energetiku je uputila Predlog statuta Narodnoj skupštini na potvrđivanje. Prethodni saziv Skupštine i prethodni Odbor za industriju je razmatrao ovaj akt i dostavio ga Skupštini za raspravu.
Ovaj akt je urađen suprotno odredbama Poslovnika Narodne skupštine i to su baš odredbe od 150. do 196. U ovom aktu je propratno pismo Agencije i samo Predlog statuta. Nisu ispoštovane odredbe članova od 150. do 196. Nema svih onih stavova koje svaki akt o kojem raspravljamo mora da ima, a to su ustavni osnov, obrazloženje, finansijska sredstva, ako je u hitnom postupku, razloge za hitan postupak.
Ovo bi bio presedan da se o ovakvom aktu raspravlja. Predlažem da uradimo dve stvari. Jedno je da predlagač povuče akt i da nam dostavi akt u skladu sa Poslovnikom, a drugo je da u vremenu koje imamo na raspolaganju, do početka te tačke, da se to dopuni i uskladi sa Poslovnikom i da raspravljamo o aktu tako što je u skladu sa propisima koji ovde važe. Hvala.