Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Nenad Konstantinović

Nenad Konstantinović

Socijaldemokratska stranka

Govori

Poštovani predsedavajući, imamo novonastalu situaciju zbog koje smatram da ste povredili Poslovnik ako ne prekinete ovu sednicu, iz razloga što smo čuli da ministar nije ovlašćen za dve tačke dnevnog reda, koje su danas na dnevnom redu. Mi ne možemo da raspravljamo o tačkama dnevnog reda bez predstavnika predlagača.
Dakle, četiri tačke su spojene u jednu. Ministar je za Zakon o prekršaju, predstavnici Državnog veća tužilaca za drugu tačku, a nema nijednog predstavnika predlagača ispred Visokog saveta sudstva, odnosno oni koji predlažu izbor sudija i nemamo predstavnika predlagača onoga ko predlaže izbor člana upravnog odbora Agencije za borbu protiv korupcije.
Dakle, dužni ste da prekinete sednicu dok se ne obezbedi da predstavnici predlagača budu u sali. Niko, sve vreme rasprave, jednu reč nije rekao o ovim predlozima. Ja sam prvo pomislio da je ministar ovlašćen za to, ali nije ovlašćen za to. Dakle, ne možemo da nastavimo sednicu bez predstavnika predlagača. Hvala.
Dakle, predsedavajući, niste me razumeli. Ministar jeste ovlašćen za Zakon o prekršajima…
(Marko Atlagić, sa mesta: Koji član?)
Ko pita? Marijan. Član 27.
Dakle, ministar je ovlašćen za Zakon o prekršajima i može da govori o tome, ali nije ovlašćen za druge dve tačke dnevnog reda, koje su danas na redu i uopšte nemaju nikakve veze sa zakonima. Tako da, ovlašćenje za zakone ne može da važi za tačku dnevnog reda izbora sudija, koja je na današnjem dnevnom redu. Hvala.
Poštovani predsedniče parlamenta, dame i gospodo narodni poslanici, danas raspravljamo o dva važna dokumenta, iako ne mogu da kažem da su ovi dokumenti takvi da će na osnovu njih bilo šta da se promeni, niti u borbi protiv korupcije, niti da će se bilo šta promeniti u reformi pravosuđa. Moram da kažem to iz razloga što oni predstavljaju jednu praznu priču, mnogo velikih reči, ali bez ikakvih konkretnih koraka šta bi trebalo uraditi na poboljšanju borbe protiv korupcije ili reforme pravosuđa.
Ono što je dobro u nacionalnoj strategiji za reformu pravosuđa, to je da ona predstavlja, kako u njoj piše, kontinuitet reforme pravosuđa, koji je u ovoj zemlji postavljen praktično 2008. godine. Ono što je dobro, to je da koncept koji je postavljen 2008. godine, a koji podrazumeva i uvođenje pravosudne akademije, koja je uvedena zakonom koji je doneo ovaj parlament 2008. godine, uvođenjem javnog beležništva, uvođenjem privatnih izvršitelja, uvođenjem Visokog saveta sudstva, Državnog veća tužioca, dakle, sve to što je urađeno u prethodnom periodu i što je postavljeno na jedan dobar način se sada nastavlja.
Naravno, ono na šta treba dati nove odgovore, to su neka nova pitanja i neke nove nastale situacije u prethodnih godinu dana. Mislim da ova strategija ne daje odgovor na ključno goruće i najvažnije pitanje u srpskom pravosuđu, a to je šta i kako se ponašati prema hiljadu ljudi koji su odlukom Ustavnog suda vraćeni u pravosudni sistem? Dakle, hiljadu sudija i tužilaca, koji su od strane Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca označeni kao nedostojni i neprofesionalni i zbog toga nisu prošli izbor, su vraćeni odlukom Ustavnog suda, koja meni liči na političku odluku, a bez ikakve provere i bez ikakve primene kriterijuma i merila koja bi se odnosili na njihov rad.
Dakle, mi danas u pravosudnom sistemu imamo hiljadu ljudi koji su pre šest meseci ili godinu dana bili nedostojni i neprofesionalni, a da ova strategija ne odgovara na pitanje - na koji način ćemo se izboriti sa tim problemom? Mislim da su morala da budu doneta merila i kriterijumi za ocenu rada, kako prethodnih, tako i sadašnjih sudija. To se nije desilo. Visoki savet sudstva to nikada nije uradio.
Odluka Ustavnog suda je dala mogućnost i pravosudnim organima i Ministarstvu da nađu način da se preispita rad tih sudija, ali to se do današnjeg dana nije desilo. Znači, govorim o godinu dana posle odluka Ustavnog suda i godinu dana posle vraćanja tih sudija u pravosudni sistem. Šta je urađeno za ovih godinu dana? Imam utisak da nije urađeno ništa. Imamo strategiju u kojoj imamo velike reči. Velike reči su da sudstvo treba da bude nezavisno i da treba da bude nepristrasno i da treba da bude efikasno. Svi ministri i pre sadašnjeg ministra su to isto pričali sa istog mesta na kome se on danas nalazi. Šta će se konkretno uraditi da se to desi? Apsolutno nema nikakvog plana.
Lično mislim da je akcioni plan morao da bude deo ove strategije i da mi ovde danas raspravljamo o akcionom planu. Mi, nažalost, nikada nećemo raspravljati o akcionom planu jer će njega doneti Vlada. Šta će Vlada u akcioni plan staviti, to niko od nas ne zna. Mislim da je ovo naročito važno kada govorimo o strategiji za borbu protiv korupcije, gde su akcioni plan i strategija bili urađeni od strane radne grupe, a onda je Ministarstvo malo izmenilo te konačne verzije i poslalo izmenjene na Vladu. Da li je nešto menjano i u akcionom planu, to na današnji dan niko ne zna. Moj predlog u tom smislu je da akcioni plan raspravimo pred Odborom za pravosuđe i za strategiju za borbu protiv korupcije i za strategiju za reformu pravosuđa.
Šta nam je donelo hiljadu vraćenih sudija? Vi kažete da je veliki broj predmeta, da je velika opterećenost sudova, da ima veliki broj starih predmeta i kao rešenje toga predlažete promenu mreže sudova. Postavljam pitanje – kako je moguće da u pravosudni sistem od 1.800 sudija ili više dodate još 1.000, a i dalje imamo ogroman broj predmeta i dalje imamo veliki broj zastarelih predmeta? Nešto u toj matematici nije u redu, ili tih 1.000 sudija koji su vraćeni ne rade svoj posao.
U strategiji ste rekli da je prioritet reintegracija sudija, ali nigde se ne kaže kako će te sudije biti reintegrisane. Dakle, morate smoći snage i hrabrosti da rešimo problem sudija koji su vraćeni i da ne dolazimo u situaciju u koju smo došli, da su neki od vraćenih sudija u zatvoru ili osuđeni na kazne zatvora ili se protiv njih vode krivični postupci za koruptivna krivična dela. Dakle, moraju se oni koji su nedostojni odvojiti od onih koji profesionalno obavljaju svoj posao. Na ovaj način svi su isti i niko ne valja. Za to je potrebna hrabrost i potreban je adekvatan plan, a tog plana ovde nema.
Glavna stvar koju predlažete je promena mreže. Mislim da za građane uopšte nije važno da li se zove sud ili se zove sudska jedinica i da će menjanje iz sudske jedinice u sud i obrnuto u stvari biti promena tabli na zgradama.
Svuda gde postoje sudske jedinice sada će da se promeni tabla, pa će pisati – sud. Biće nešto više administracije. Pričali ste o troškovima, nema nikakve analize troškova, dajte analizu, kad već raspravljamo o strategiji, pa da vidimo šta je to što je skuplje, a šta je to što je jeftinije i na koji način je nešto bolje.
Nije reforma pravosuđa u tome da li će da bude 35 osnovnih sudova ili će da bude 75 osnovnih sudova. Na osnovu kojih kriterijuma će to biti određeno? Ništa od toga u ovoj strategiji nema. O tome ćemo verovatno raspravljati kada budete pripremili zakon koji je ovde bio pa je vraćen.
Nema ničeg novog godinu dana, kada govorimo o promeni zakona i o unapređivanju normativnog okvira. Ali, ima novog u ponašanju vaše vlasti u odnosu na prethodnu vlast. Ima novog u tome kako nas razumeju i vide i građani i pravosudni organi. Nova je politika. To je politika u kojoj se u prvim danima vlasti donese Zakon o amnestiji.
Politički i konceptualno, vi ste smatrali da treba doneti Zakon o amnestiji, pustiti neke ljude na ulicu i ti ljudi su ponovo činili krivična dela. Svi smo svedoci toga, građani svaki dan o tome mogu da čitaju u novinama. Posledica svega toga je povećan broj krivičnih dela, povećana stopa kriminaliteta.
Dakle, u silnoj borbi i načelnim raspravama i strategijama, mi imamo mnogo više krivičnih dela nego što smo imali. Odlično nas razume pravosuđe, pa se ukida presuda Stanku Subotiću. Odlično nas razume i Ustavni sud, pa Obraz nije zabranjen, iako je tužilaštvo to tražilo. Odlična je nova politika u kojoj ste pokušali, ako se sećate, pa ste na našu intervenciju, prihvatanjem naših amandmana, odustali od smanjivanja kazni za pedofile. Probali ste da smanjite kaznu za one koji nose oružje, da to bude uslovna osuda. Na kraju je prihvaćen naš amandman, pa se to nije desilo. Dakle, politika je različita i sistem vrednosti je različit. Ovo što piše na papiru apsolutno nije ništa novo.
Kako radi pravosuđe danas i kako se bori protiv korupcije? Mislim da to isto svakodnevno možemo da vidimo, nema ni jedne presude, nema ni jedne sankcije. Tu prelazim na temu borbe protiv korupcije. Da li mislite da je moguća borba protiv korupcije, ako ni jedne sankcije nema i ni jedna sankcija nije izrečena u poslednjih godinu dana za koruptivna krivična dela? Nije borba protiv korupcije nešto što se radi kampanjski. Borba protiv korupcije mora da se radi sistemski, a ta sistemska rešenja je trebalo da ponudi strategija koja sistemska rešenja ne nudi.
Akcioni plan ne znamo kakav je, to ćemo videti kada ga budete uputili Skupštini. U strategiji, i jednoj i drugoj, mislim da imate mnogo veći upliv i pokušavate da napravite mnogo veći upliv izvršne vlasti i u zakonodavnu vlast i u nezavisna regulatorna tela. Uveli ste novo telo, tj. savet, koji će pratiti Strategiju za borbu protiv korupcije, odnosno savet koji će da nadzire Strategiju pravosuđa. Taj savet ima sekretarijat koji će biti apsolutno pod ingerencijom ministarstva.
Ministarstvo, odnosno izvršna vlast je ta koja kontroliše reformu pravosuđa. Isto tako, Savet za borbu protiv korupcije, koje je jedno Vladino telo, treba da pravi kontrolu i nadzor nad borbom protiv korupcije. Dakle, sada dajete dualitet u odnosu na Agenciju za borbu protiv korupcije. Imaćemo izveštaj Agencije za borbu protiv korupcije i izveštaj Saveta. Šta, ministre, ako se ta dva izveštaja ne slažu? Šta ako imaju različite zaključke? Koji će zaključci biti važniji? Ne može Savet za borbu protiv korupcije, koji je Vladino telo, da nadzire borbu protiv korupcije koju treba da sprovodi i nadzire jedno nezavisno telo, a to je Agencija koja je osnovana zakonom, dakle, osnovana od strane ovog parlamenta.
Dakle, izvršna vlast treba da ima mnogo manji upliv, a ne mnogo veći upliv, i u pravosuđe i u Agenciju za borbu protiv korupcije. Vi to načelno pišete, ali u stvari radite nešto drugo. Ne možemo da se borimo protiv korupcije, ako sa smenom vlasti se svi u državi činovnici menjaju. Podsetiću vas, ne samo da se menjaju činovnici, promenila se vlast, pa se nekako promenio i predsednik Vrhovnog kasacionog suda. Promenila se vlast, pa se promenio i predsednik Visokog saveta sudstva. Promenila se vlast, pa se promenio i direktor Agencije za borbu protiv korupcije. Promenila se vlast, pa se promenio i predsednik Odbora u Agenciji za borbu protiv korupcije. Promenila se vlast, pa je na prvoj sednici donet zakon koji je omogućio da se promene i direktori carina i direktori poreske uprave i raznih drugih javnih preduzeća.
Kaže zamenik predsednika Vlade u emisiji – ako srušimo Đilasa, šta ćemo onda? Treba petsto ljudi da zamenimo, a nemamo petsto ljudi. Nema borbe protiv korupcije, ako državna uprava zavisi od političkih stranaka. Dakle, nema borbe protiv korupcije ako nemamo dobru upravu, a dobra uprava podrazumeva odgovorne ljude u upravi. Da bi neko bio odgovoran, mora da bude slobodan, a ne namešteno petsto, hiljadu ili petsto hiljada ljudi od strane nove političke stranke na vlasti. Šta to znači? Sutra će se ponovo promeniti vlast, pa će nova vlast da promeni sve u državi. Dakle, to nije način za sistemsku borbu protiv korupcije.
Da li znate šta su planovi integriteta? Da li znate šta su sektorski planovi? Zašto se ne insistira u Strategiji za borbu protiv korupcije na sektorskim planovima? Zašto se ne insistira na tome da institucije moraju da prepoznaju i kažu koji su rizici za korupciju u okviru samih institucija, šta je to što su problemi? Zašto se ne insistira na tome da moraju procedure da se pojednostave, da se ukine ogroman broj propisa, da se omoguće jednostavnije procedure, da nema diskrecionih ovlašćenja, da procesi budu transparentniji. Bez toga ne može ništa da se uradi u borbi protiv korupcije.
Ministre, da li znate da planove integriteta, koji te stvari rešavaju, u ovoj zemlji nije doneo Ustavni sud? Dakle, Ustavni sud ne smatra da treba da donese plan integriteta i da sam sagleda koji su mogući rizici za korupciju. Zašto to nije uradio Visoki savet sudstva? Vi ste član Visokog saveta sudstva. Zašto Generalni sekretarijat predsednika Republike nije doneo plan integriteta? Zato što ih, očigledno, na delu ne zanima borba protiv korupcije.
Šta zanima predsednika Republike? Zanima ga to da pomiluje lekara koji je osuđen za primanje mita. Dakle, korupcija u zdravstvu - epilog je pomilovanje. Pomilovana je grupa, čuvena jedna grupa, koja je silovala jednog mladića, svi su pomilovani. Pomilovani su trgovci narkoticima. Dakle, to su dela koja su učinjena u poslednjih godinu dana i to je ono što je apsolutno u suprotnosti od ovoga što ste vi u strategijama napisali.
Ostaje nam samo da se nadamo da će u akcionom planu biti nešto konkretno, da bi u nečemu mogli i da učestvujemo i da pomognemo, jer smatram da je borba protiv korupcije i reforma pravosuđa nešto za šta je potreban konsenzus svih u ovoj zemlji. Ali, za ove strategije koje ste nam danas ponudili, mi kao poslanička grupa ne možemo da glasamo jer one ne rešavaju nijedan gorući problem u ovim oblastima. Hvala.
Očigledno je bilo potrebno više od 20 minuta da se odgovori na primedbe koje su date na strategiju i mislim da to i jeste dokaz da u strategiji ne piše ništa novo. Dakle, u strategiji nema ništa na osnovu čega bi mi mogli da verujemo da će se neka promena na bolje napraviti, niti u borbi protiv korupcije, niti u reformi pravosuđa. Što duže objašnjavate, mislim da sve više i priznajete, a i sami ste rekli – nema analiza, nema analiza troškova.
U strategiji piše: "Imajući u vidu veliki broj vraćenih sudija i javnih tužilaca, koji su integrisani u pravosudni sistem kao i predviđeno povećanje broja sudova u odnosu na sadašnju situaciju, neophodno je napraviti analizu trenutnog broja zaposlenih u pravosuđu". Vi ne znate koliko ima zaposlenih u pravosuđu. Kad ne znate koliko ima zaposlenih i ne znate koliko ima sudija, naravno da ne možete ni da napravite bilo šta konkretno.
Još jednom vas pozivam da o akcionim planovima o kojima će možda nešto konkretno pisati, u šta sumnjam, raspravljamo na Odboru za pravosuđe. I nemojte da se to krije od Odbora za pravosuđe. Možemo da raspravljamo na tom odboru zajedno i da vidimo koji bi bili konkretni potezi, da vam pomognemo u tome. Jer, očigledno je da godinu dana vi nemate predlog rešenja situacije da se hiljadu sudija i tužilaca vratilo u sistem i da vi ne znate šta da radite i kako da ih integrišete.
Imate jednu rečenicu u ovoj strategiji – prioritet je reintegracija u pravosudni sistem. Kako? Niko ne zna kako. Dakle, to su važna pitanja na koja moraju da se daju odgovori, a ne da pričamo priče, da držimo političke govore i da pričamo o nekim načelnim temama.
Vaše shvatanje i poimanje vlasti sam očigledno dobro procenio i na to ste mi i odgovorili da kad dođe nova vlast treba da promeni sve u državi. Dakle, morate da shvatite, kada se vlast menja, menjaju se ministri, državni sekretari, a državna uprava mora da bude profesionalna, odgovorna i slobodna od političkih pritisaka, da radi posao u interesu građana. A i vi morate da radite u interesu građana, nemojte da mislite da ste išta više od državnog činovnika.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predsedavajući, nažalost, nije kraj. Kao što ste i vi sami pročitali, amandman u istovetnom tekstu kao što je podneo kolega Babić iz SNS, kao što su podnele kolege iz DSS, LDP-a, podneli su i poslanici iz DS.
Ali, ja mislim da tokom ove rasprave nismo dotakli dve ili tri vrlo važne teme. Prva je ono što nam je ministar sada i potvrdio, da se napadaju isključivo i samo slobodne profesije, da se ovakvim predlogom koji nam je ministar Dinkić dao napadaju visokoobrazovani u ovoj zemlji, napadaju se lekari, stomatolozi, advokati. Dakle, hiljade ljudi koji završe pravni fakultet, medicinski fakultet, stomatološki fakultet i ne mogu da se zaposle u državnoj službi, ne mogu da se zaposle kao stomatolozi u domovima zdravlja jer nema mesta, i ne znam da li ministar zna koliko ima nezaposlenih stomatologa, koliko ima nezaposlenih lekara, gde će oni da rade? Oni koji se odvaže, najhrabriji, pokušavaju da otvore svoju privatnu praksu.
Otvoriti privatnu praksu uopšte nije lako, niti je lako opstati u privatnoj praksi. Vi sada otežavate uslove za sve one koji hoće svoj privatni biznis da pokrenu a koji su slobodna profesija. Pravite diskriminaciju a diskriminacija je u tome da svi u ovoj zemlji mogu da imaju pravo na paušalno oporezivanje, a vi sada pravite izuzetak i ovde menjate teze, izvrćete. Kažete da se amandmanom uvodi izuzetak. Nije tačno. Vašim predlogom zakona se izuzimaju lekari, stomatolozi, advokati i drugi, a mogu oni koji rade građevinske poslove, mogu oni koji su majstori, može neko ko radi privatno kujne po stanovima po Beogradu i zarađuje daleko više nego prosečan advokat, on može da ima paušalno pravo na oporezivanje, a ovim profesijama ukidate. Zašto ukidate?
(Predsedavajući: Vreme.)
Nema razloga da privatnu praksu stopirate i da visokoobrazovanim šaljete poruku da neće imati gde da se zaposle.
Meni je sada jasno da vi u stvari ne znate mnogo o ovoj temi. Prvo, ne  može advokat da zaposli drugog advokata. Nemojte više da iznosite lažne podatke. Ne može advokat da zaposli drugog advokata. Mi smo preduzetnici. Nismo DOO, nikada zakonom nije bilo omogućeno da budemo DOO. Pričamo o preduzetnicima.
Druga stvar, osnovica 51.000 dinara za poreze i doprinose za advokate u Beogradu. Proverite to. Proverite koliko njih plaća 40 hiljada dinara mesečno poreza i doprinosa. To je 400 evra, to je 5.000 evra godišnje.
Ako pređemo na knjige i knjige budu obavezne, svi će imati trošak knjigovođe.Taj trošak nije 20 i 30 evra, makar nije u Beogradu. Ne možete knjigovođu naći ispod sto evra da vam vodi knjige. Uzimate ljudima 1.200 evra godišnje iz džepa. Ne mogu sami da vode knjige, a pride će plaćati manji porez nego što se plaća sada i Uprava prihoda i lokalne samouprave će ubirati manji prihod. Sami ste rekli ovde, da ima primera da vode knjige, a da imaju nulu. Pa zašto imaju nulu? Zato što nemaju posla, a nemaju posla zato što u Beogradu ima 3.700 advokata. Da li vi stvarno mislite da 3.700 advokata može da zarađuje milione? Zarađuju velike pare 10, 15, 20, 30, 50 kancelarija, a te kancelarije ne plaćaju paušalno porez, nego su i u sistemu PDV-a ili vode knjige.
Vi ugrožavate male, vi ugrožavate one koji prvi put hoće da krenu sa advokatskom praksom, sa lekarskom praksom, sa stomatološkom praksom. Ko će posle završenog fakulteta i položenog pravosudnog ispita da otvori advokatsku kancelariju, ako mora da plati i knjigovođu, ako mu otežavate poreski sistem?
Predsedavajući, ne može da bude u Skupštini ministrovova zadnja. Valjda imaju pravo poslanici da odgovore.
Ministre Dinkiću, niste u pravu. Tražili smo raznim amandmanima da obrišete ceo član, da to ne važi ne samo za lekare i advokate nego da ne važi i za druge profesije. Vi to niste hteli i vi ste taj amandman odbili, a Vlada je ovaj amandman prihvatila. Sve vreme govorite suprotno onome što je odlučila Vlada koju vi na ovoj sednici treba da predstavljate. Složićete se da je to prvi put u istoriji višestranačkog sistema u Srbiji da ministar ne zastupa stavove Vlade, a došao je da brani izveštaj Vlade. U izveštaju Vlade piše da se ovaj amandman prihvata.
Čini mi se, pošto stalno pominjete advokate, da je ovde želja da se stave na neki način advokati pod kontrolu. Ako moraju da vode knjige neće biti porez veći, a onda vaši službenici iz Poreske uprave mogu da dođu u kontrolu tih knjiga. Ukoliko su neki advokati neposlušni ili zastupaju protiv države ili brane nekoga protiv države onda je tu država da uđe i da pregleda njihove knjige. Siguran sam da će biti selektivna kontrola i da će dolaziti u kontrolu onima koji se sukobljavaju sa državom, a onima koji se ne sukobljavaju neće.
Advokatura je slobodna profesija i uvek je bila. Advokatura je u Ustavu definisana kao posebna delatnost. Ne može građanin sam da se brani na sudu. Mora da uzme advokata jer odbrana je obavezna. Nije proizvoljna stvar da li ćete angažovati advokata ili nećete. Apropo onih zajedljivih komentara o velikoj advokatskoj tarifi da vam odgovorim. Nema advokata koji u Srbiji može da naplaćuje po advokatskoj tarifi. Pogledajte i pitajte u vašim mestima da li građani mogu da plate jednu radnju 20, 30 ili 50.000 dinara. Razgovarajte i sa stomatolozima i lekarima i advokatima i videćete kakva je realnost.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre, mislim da ste i vi ovim što ste prihvatali na odboru i ovim što ste rekli dokazali, pokazali da smo sve bili u pravu kad smo raspravljali o zakonu u načelu.
Prihvatili ste da nema oporezivanja okućnica do 10 ari iako ste pričali u petak kako to nije bila namera, vi to niste hteli, prihvatili ste amandman opozicionih poslanika da nema oporezivanja do 10 ari i to je svakako dobro rešenje.
Što se tiče ovog amandman koleginice Popović, moram da vam kažem da nije ovo rešenje kako je odbor formulisao amandman. Odbor je rekao da lokalna samouprava može da odredi stopu amortizacije koliko god hoće i mislim da se na taj način pravi ogromna nejednakost među građanima Srbije.
Kako je moguće da stopa amortizacije bude u jednom gradu određeni procenat, u nekom drugom gradu sasvim drugi procenat, dakle, mi ćemo imati nejednakost među građanima. Ta stopa amortizacije možda bude u Nišu 0,2%, a da bude u Novom Sadu 1%. Da li možemo da ostavljamo na volju negde odgovornima, negde neodgovornim lokalnim samoupravama kako će o tome odlučivati?
S druge strane, ovim zakonom mi utvrđujemo poreske olakšice. Mi te poreske olakšice nismo utvrdili. Nama je poreski kredit i dalje do 20.000 dinara. Dakle, nije tačno da mi dajemo lokalnoj samoupravi da odluči. Dajte onda da kažemo – lokalna samouprava određuje i način, i procenu, vrednosti i obračun i poreske olakšice za svoje građane pa će onda Poreska uprava lokalne samouprave da nađe neko rešenje koje je kvalitetno za te građane.
S jedne strane, mi zakonom onemogućavamo olakšice, a sa druge strane dajemo im mogućnost da oni sami odrede koliki će taj porez biti. Šta ste vi uradili suštinski? Dajte da to kažemo jasno i glasno. Uzeli ste lokalnim samoupravama prihod od poreza na zarade. Uzeli ste ogromne pare. Uzeli ste osam milijardi Beogradu, a onda ste dali lokalnoj samoupravi mogućnost kako da odere građane. Mi sada treba svi da čekamo sledeću godinu da vidimo da li će određena lokalna samouprava, određena opština, određeni grad, ako nema dovoljno para u budžetu da posegne za onim što im vi zakonom omogućavate, a to je da odere i opljačka građane.
Vi ste rekli stopa amortizacije može da bude do 1%. Ranije je bilo da je ona obavezna 0,8% i ovo što je koleginica Popović predložila to je da se vrati to rešenje da je ona obavezno 0,8%. Do 1%, znači, može da bude i više može i daleko manje. Može lokalna samouprava da kaže – nema amortizacije, da utvrdi neko, da utvrdi neodgovorna vlast nema para u budžetu i odere građane. Ko će da trpi te posledice? Posledice isključivo i samo trpe građani Srbije. Vi kažete ovaj zakon nema veze sa građanima. Ovaj zakon ima najviše veze sa građanima, jer je porez na imovinu građana Republike Srbije i njih gađa.
Dakle, poreske olakšice ništa neravnopravan položaj, a važenje zakona počinje zakon da važi 2014. godine, a važiće za nekoliko godina. Molim vas, mi smo svedoci da se svake godine taj zakon menja i nemojte te priče biće možda za pet godina. Promenićemo za pet godina, ako bude možda za pet godina. Ovo je sada za 2014. godinu kada dajete mogućnost da građani budu opljačkani.
Moram priznati, nisam razumeo kako ste povredili Poslovnik malopre, ali pretpostavljam da će se glasati o ovoj povredi Poslovnika u vašem radu.
Ustav Republike Srbije kaže da obaveza plaćanja poreza i drugih dažbina je opšta i zasniva se na ekonomskoj moći obveznika.
Dakle, Ustav tretira pitanje poreza i ne može se pitanje poreza ostavljati lokalnoj samoupravi da nekim aktom, koji nema ni težinu zakona odredi koliki će to biti porez.
Zašto to govorim?Najvažnija je predvidivost, mi ne znamo koliki će biti porezi, mi danas donosimo zakone, a vi stavljate određene odredbe i niko ne može više da izračuna koliki će porez biti. Ono što smo mogli da izračunamo pre nego što ste izmenili zakon, a to je bilo u petak, da će se taj porez podići 800 posto, 700 posto. To što je Grad Beograd bio odgovoran u proteklom periodu i shvatio da ne mogu građani da plaćaju porez, to ne znači da su sve druge lokalne samouprave odgovorne, da Grad Beograd je bio odgovoran i u 2013. godini nije mogao da bude veći porez na imovinu u Gradu Beogradu, nego 2012. godine.
Zato smo takve odredbe predložili, da bi postigli da na teritoriji cele Srbije, građanima ne mogu da se povećavaju porezi, koliko god hoće i kako ko hoće.
To što ste rekli da gradovi treba da se bave zapošljavanjem, bavili smo se zapošljavanjem, ima najviše zaposlenih u Beogradu, najviše se radi u Beogradu i onda ste nam uzeli porez na zarade.
Svim lokalnim samoupravama ste uzeli porez na zarade.
Dakle, ono što je bio motiv svake lokalne samouprave, to je da dovede fabriku u svoje mesto, da zaposli što više ljudi, to bi se pretopilo u to da ste imali porez na zarade. Sada niko nema taj porez, taj porez ste uzeli isključivo za sebe. Gde su poreske olakšice u zakonu, dajte lokalnoj samoupravi da ima prava da odredi poreske olakšice.
Prosto, kolega me možda nije razumeo, ne znam šta vama nije jasno. Predlogom zakona je ministar ukinuo amortizaciju. Amortizacija do 40%. Ne znam šta tu nije jasno?
Kada možete da smanjite za 40% poresku osnovicu, to je jedna mogućnost da odredite porez, kada to ne možete kako je ministar predložio, dolazite u situaciju da će poreska osnovica i biti 40% veća. Na 40% veću poresku osnovicu kada primenite progresivne stope, a stope su 0,4%, pa 0,6% sve do 2% dobijete 800% razlike u porezu.
Nisam ja radio tu matematiku, radila je stručna služba Uprave prihoda Grada Beograda i posle onog našeg nastupa u petak je bilo dosta konsultacija između tima ministra Dinkića i stručne službe pa su shvatili, očigledno kakva je greška napravljena i sada vraćate mogućnost za amortizaciju. Što vraćate mogućnost za amortizaciju od petka do ponedeljka? Šta se to desilo u subotu i u nedelju da više nije bitno mišljenje Fiskalnog saveta da mora da se ukine amortizacija? Šta je sada to da ipak sada može amortizacija? Šta se desilo u subotu i u nedelju da ipak ne mora porez na okućnicu?
Čekajte, morao je u petak na jedan kvadrat oko kuće, sad ne mora na deset ari. Nije bilo amortizacije sad ima amortizacije.
Zašto ne ustanete i ne priznate grešku i kažete – jeste pogrešili smo, treba da postoji amortizacija. Vi se sada vadite pa kažete – dajemo mogućnost lokalnoj samoupravi to da odredi. Stvarno ne znam koja će lokalna samouprava da odredi, a koja neće. Ona lokalna samouprava koja ne odredi amortizaciju je odrala građane Srbije.
Mi sad tu puštamo na volju. Ali, ako kažete da puštate na ceo porez na volju onda pustite na volju gradovima i opštinama da određuju mogućnost za poreske olakšice. Imamo penzionere, imamo nezaposlene, imamo ljude koji nemaju leba da jedu, dajte njima da damo veće poreske olakšice.
Dakle, kada nema argumenata, onda prelazimo na lično vređanje. Ministar i kolega Ilić su uvredili Đilasa.
Ne znam zašto vam smeta to što grad Beograd nije hteo da odredi veći porez u 2013. godini nego u 2012. godini za građane Beograda? Zato što se odgovorno ponaša prema građanima Beograda.
Mi tražimo da svi u Srbiji budu odgovorni i tražimo da ljudi koji nemaju od čega da žive ne ulaze i ne dolaze pod udar, njih ne zanima koje vlasti, da li lokalne ili republičke. Vi ste ti koji republička vlast omogućavate da građani budu opljačkani. Shvatite realnost u kojoj živimo, svet nema para da plaća porez, ni onaj kakav je sada, a kamo li da mu povećavate porez.
Vi kažete – nije moglo, ne bi bilo više od 60, 70%. Ljudi, da li je normalno da bude povećanje poreza na imovinu 60, 70% jednom odlukom, jednim rešenjem, u jednoj godini? Nije tačno da ne može da se ograniči zakonom povećanje u odnosu na prošlu godinu. Imali smo u dva zakona i 2010. godine i 2011. godine, zakoni su usvajani u ovom parlamentu i usvajano je u zakonu da za sledeću godinu ne može porez da bude veći nego što je bio u prošloj godini.
Radite obračune kako god hoćete i amortizacije i ne amortizacije, ali shvatite jednu stvar, građani Srbije nemaju više dinara, na rubu su egzistencije i neće moći da plaćaju nikakav porez, a kamo li 70 ili 700% uvećan porez na imovinu.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre, dakle i dalje govorimo o tome da li je potrebno amortizacija da se uračuna prilikom određivanja poreske osnovice za porez na imovinu na stanove ili ne.
Radi istine, s obzirom da smo prepodnevni deo završili tako što je ministar rekao, ponovio nekoliko puta – ništa se ne menja za građane. Hoću da kažem da to prosto nije tačno. Ako se ništa ne menja za građane zašto onda uopšte predlažete izmene i dopune zakona. Pošto ste predložili izmene i dopune zakona mi vam kažemo – i te kako će se mnogo toga promeniti za građane Srbije, a to znači da će porez biti nekoliko puta veći nego što je bio.
Dakle, nije sve isto, jer da ste hteli da bude kao što je bilo ranije po pitanju amortizacije vi bi usvojili amandman LDP, ili DSS, ili DS, ili bi usvojili ovaj moj amandman koji niste, a koji je praktično tekst iz prethodnog, odnosno važećeg zakona.
Šta je razlika? Mi insistiramo na tome da se amortizacija obavezno mora uračunavati, odnosno primeniti prilikom izračunavanja osnovice poreske. Vi kažete da amortizacija uopšte ne treba da se računa i takav ste zakon predložili, a za vikend ste promenili mišljenje, pa ste rekli – može da se računa amortizacija ali ne mora u zavisnosti od toga kako će da odluči lokalna samouprava o tome.
Vi ste hteli da uvedete novi porez. Hteli ste da uvedete porez na okućnicu, ali ga niste uveli jer smo uspeli da vas sprečimo onim našim nastupom u petak gde su sve poslaničke grupe opozicije bile jedinstvene. Dakle, odustali ste od toga. Šta se promenilo za vikend? Samo to treba da priznate građanima. Ali, mislim da se promenilo što ste uzeli i izračunali kakve posledice bi doneo onaj zakon koji ste vi predložili. Pričali smo o 800% povećanju, 700%, 600%, vi kažete da to nije tačno. Nemojte ponavljati da nije tačno, jer je računica koja je urađena u Upravi prihoda potpuno tačna. Tačna je, a mogu da vam objasnim i zašto. Zato što ste podigli poresku osnovicu.
Poresku osnovicu dižete tako što dajete realnu tržišnu cenu, samo niko ne zna šta znači realna tržišna cena ako taj stan nije na prodaju iako se u tom kraju uopšte ne prodaju stanovi, ako niko neće da kupi. Ne znam ko će da kupi na tržištu tolike nekretnine u Srbiji kad niko nema para. Kada ste promenili osnovicu i povećali je nekoliko puta, pa naravno da poreska stopa koja je progresivna za građane do 0,4%, do 0,6%, 1% ili 2%, dovodi do toga da porez bude više puta veći.
Konkretno mogu da kažem za Opštinu Savski Venac na primeru stana od 80 kvadrata. Kada stavite tržišnu cenu dolazite do toga da će neko plaćati 104.000 dinara porez za stan od 80 kvadrata godišnje, ranije je plaćao 15 ili 20 hiljada dinara. Neka vaši u timu izračunaju koliko je to posto, a mogu da im uštedim vreme, 575% je razlika. Dakle, donekle smo uspeli da vas sprečimo ali očigledno vi ne prihvatate amandmane opozicije koji imaju za svrhu da zaštite građane i to koje građane. One koji žive u stanovima, oni koji nemaju gde drugde da žive, dakle, ne one koji imaju pet, šest ili deset kuća, ne firme, nego fizička lica, građane koji žive u stanovima.
Pomenuli ste da je uveden porez i za pravna lica. Pitam vas zašto niste uveli progresivno oporezivanje za pravna lica? Zašto fizička lica plaćaju 0,4% do 0,6% do 1% ili do 2%, a pravna lica ne? Zašto Mišković ako ima kuću na firmu plaća 0,4%, a njegov komšija koji je fizičko lice na istu tu kuću, na kuću pored, treba da plati 2% porez? Da li to možete nekome da objasnite? Sve ste to mogli ovim zakonom da izmenite ali niste hteli.
Dakle, još jednom zarad istine ponavljam, niste vratili na staro, dali ste mogućnost da lokalna samouprava uračunava amortizaciju ali ne mora ako neće, što znači da mi ne znamo kako će se obračunavati porez za 2014. godinu u kojoj opštini. Nema nikakve predvidivosti i to zavisi od toga kako će koja lokalna samouprava 2014. godine da vidi da li ima para ili nema para u budžetu, pa će oni neodgovorni da posegnu za tim. Ponavljam ponovo, da oderu kožu s leđa građana Srbije. Hvala.
Sigurno da nije povoljnije za građane da ostavljate na volju da li će biti amortizacija 0% ili 0,1% ili 0,5% ili 1% nego da bude obaveza zakonska, da ona mora biti 0,8% po godini starosti određenog stana i određene nepokretnosti. Terate građane da se konfrontiraju sa lokalnim samoupravama. Sa onim istim lokalnim samoupravama koje čini i vaša stranka.
Dakle, vi očekujete da mi poverujemo da vi ovde povećavate poreze i dajete mogućnost da porezi budu mnogo veći, a da na lokalu gde isto vi učestvujete na vlasti, bezmalo u svim opštinama u Srbiji, tu vi tu nećete da primenite. Čekajte, ako mislite da vaša vlast na lokalu, a hvala Bogu preslikana je svuda kao i na republičkom nivou, to će primeniti, zašto onda sada vi to ne primenite i ne kažete – da, mora da se uračuna amortizacija kao što se uvek uračunavala. Dajte da ograničimo mogućnost da taj porez raste nekoliko puta u odnosu na ono kako se plaćao ranije. Zašto ne prihvatite te amandmane koji omogućavaju da porez za ugrožene građane bude manji nego za one koji imaju najviše novca u ovoj zemlji.
Koristiću svoje vreme kao predlagač amandmana.
Mislim da smo sada došli do suštine Predloga izmene i dopuna Zakona o porezu na imovinu. Najzad je ministar rekao stvarno šta misli.
Da, oni koji nemaju para da plate porez na imovinu tamo gde žive, nek se isele. Nek se presele tamo gde su stanovi jeftiniji.
Dakle, ako ne možete da platite porez od 600 evra na imovinu na Starom Gradu, vi prodajte stan na Starom Gradu u Beogradu, pa se preselite u neko drugo mesto ili u neku drugu opštini u Beogradu, gde su stanovi jeftini.
Kako mislite da ćemo se svi iseliti i preseliti? Rešili ste da promenite demografsku strukturu i u gradovima i u celoj Srbiji.
Dakle, na Starom Gradu, Vračaru, Savskom Vencu, Dedinju živeće samo Mišković i njegovi prijatelji i poznanici, koji imaju para da plate porez na imovinu i njima nije važno da li plaćaju 3.000, 5.000 ili 10.000 evra. Njima je to potpuno svejedno, a nama je vrlo važno da li plaćamo 100 evra ili 500 evra poreza.
Možemo da ponavljamo sto puta mi jedno, vi drugo. Prosto i jednostavno, dižete poresku osnovicu, jer menjate način obračuna.
I nema veze sa gradonačelnikom, dali ste potpuno novi način obračuna i to ste dali jedan nerealan i nekorektan način obračuna, a on glasi ovako: uzeće se promet u nekom periodu nekretnina na toj teritoriji, npr. u jednoj ulici, pa pošto se uglavnom prometuju novi stanovi u ulici, ako imate kuću, koja je, kao što je zgrada u kojoj imate stan gde vredi 3.000 evra, onaj koji živi pored, u zgradi gde vredi stan 1.500 evra, isto će plaćate na osnovicu od 3.000 evra, jer su poslednji prometi bili po 3.000 evra kvadrat. Zato ste hteli da ukinete amortizaciju.
Pa, neće se procenjivati od stana do stana koliko koji vredi, nego uzmete malo širu teritoriju. Svi znamo da se najviše prometuju novi stanovi u novim zgradama, ali zato to treba da trpe i svi drugi.
Bilo je ovde kolega koji su vam vrlo dobro i objasnili šta ako na rubovima opština nema nikakvog prometa, onda se uzme iz druge opštine, sa druge teritorija osnovica, koja je tri, četiri puta veća.
Prosto, ovakvim načinom obračuna vi dovodite sve nas u situaciju da nam se podigne porez na imovinu nekoliko puta ili 500%, što sam vam dao vrlo konkretan primer na stanu od 80 kvadrata.