Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Nenad Konstantinović

Nenad Konstantinović

Socijaldemokratska stranka

Govori

Nije kolega Ilić u pravu kada kaže, a očigledno nas nije ni razumeo, da se ovde na jedan smešan i prozaičan način raspravlja o porezima.       
Moram da vas podsetim, sve vas koji sedite u ovoj sali, mi smo predstavnici građana i mi ovde predstavljamo građane i štitimo interes građana, ne političkih partija u prvom redu, u prvom redu štitimo interes građana. Porez na imovinu se tiče građana, a ne političkih partija i ne tiče se gradonačelnika, nego isključivo i samo građana.
Očigledno niste razumeli šta se ovim zakonom menja. Ne pričam napamet da se menja način obračuna. Sada ste u svom izlaganju kazali – ima više faktora koji utiču na određivanje osnovice. Nema, o tome pričamo dva dana. Predlogom kojim je ministar Dinkić podneo u Skupštini nema više faktora. Ima samo jedan jedini faktor – tržišna vrednost za poresku osnovicu se uzima, koja je neka vrednost nekih prometa koji su se desili u relativnom bliskom prošlom periodu.
Dakle, nerealno će se odrediti poreska osnovica. Nema više ono što građani znaju, bio je neki obrazac PP2, svi znate, popunjavali ste prilikom prometa, pa napišete da li je stepenište drveno ili betonsko, da li ima te šalone ili nema te šalone, kakav imate kvalitet u stanu. Te faktore ste izbacili iz zakona. To više nije osnov za obračun. Nema amortizacije. Može da bude stara zgrada 100, 200 godina ili godinu dana, isto je. Sve ste izbacili i hoćete da primenite porez. Mi se protiv toga i bunimo. Onda ste za vikend shvatili da je mnogo da baš nema amortizacije nikako, pa ste rekli – evo može Poreska uprava da uvede amortizaciju, ali ne mora, pa neka gradonačelnici odluče, ovi isti iz URS, gde je njihov partijski šef ministar finansija. Kako će oni da ne prihvate to?
Kolega Arsić nije razumeo o čemu razgovaramo. Uopšte nije to, kolega Arsiću, tema ni ovog amandmana, ni onoga što je predlagač predlagao.
Prvo, predlagač je Vlada i Ministarstvo finansija. U njihovom predlogu nema amortizacije. Nema. Nula. Ništa. Nema ni jedna rečenica o amortizaciji. Ukinuta je amortizacija u predlogu, koji je ministar finansija ovde obrazlagao u petak i koji je Vlada podržala.
U našem amandmanu je obavezno uračunavanje amortizacije 0,8%. Obavezno. Pozivam sve poslanike u ovoj sali, ukoliko hoće da zaštite građane Srbije, da izglasaju amandman po kome mora da se uračunava 0,8% za svaku godinu starosti nepokretnosti. Tako je uvek bilo. Oduvek je tako. To što vi kažete – može do 1%, može da bude, ali da li će da bude ne znamo, nikakvih garancija nema. Apelujete na savest lokalnih samouprava. Možda će oni hteti, možda neće hteti.
Taj amandman je napravio Odbor za finansije, a ne predlagač. To je skupštinski Odbor za finansije danas uradio. A ako znate Poslovnik, znate da ne može i amandman na amandman. Dakle, naši amandmani su podneti na Predlog zakona, podneti su pre početka rasprave, u petak, a sada pokušava skupštinski Odbor malo da popravi tu stvar, ali ne uspeva da to uradi do kraja.
Molim da i vi glasate za amandman, da zaštitimo građane na taj način što ćemo uvesti obavezno uračunavanje amortizacije od 0,8% po godini starosti za stanove. Hvala.
Hteo sam da dodam samo jednu rečenicu. Tu je ministar bio kontradiktoran, jer govorili smo o tome da ovim porezom treba i da podstaknemo da ljudi, možda, zidaju, i da ovim zakonom i grade. Znači, nelogično je.
Tamo gde neko drži gradsko građevinsko zemljište, neizgrađeno i drži ga godinama, ne plaća porez sada isto kao što ne plaća i neko ko je izgradio. Naravno da nije mogao da izgradi na celoj parceli, jer urbanistički uslovi su takvi da vi možete da zauzmete 30, 40, 50, 60% od parcele i da neka okućnica mora da bude. Jeste dobro da se to ne plaća, ali ne vidim razlog zašto ne bi plaćali oni koji nisu izgradili. Možda bi na taj način i podstakli ljude da grade. Ali, dobro, i ovo rešenje koje smo dobili je bolje od onog inicijalnog.
Prosto, hoću da zaključim da ste se politički rukovodili, pa niste hteli bolji amandman DS da usvojite u odnosu na neke druge amandmane.
Govorili smo već o tome. Zašto, ako hoćete zakonom da omogućite lokalnoj samoupravi da određuje porez na imovinu, zašto niste omogućili lokalnoj samoupravi i neke poreske olakšice da utvrđuje, nego ste limitirali poreski kredit na 20.000 dinara?
Ovim našim amandmanom hoćemo da sklonimo taj limit od 20.000 dinara po stanu za poreski kredit, već da on bude 50% od vrednosti poreza, ukoliko neko u stanu živi.
Šta je suština? Suština je u tome da mi moramo da omogućimo ljudima da žive u nekom stanu i da onaj ko živi u stanu nije tajkun ili vlasnik neke ogromne imovine, već on ima osnovnu potrebu da negde živi i zadovoljava tu svoju potrebu. Svi mi tu svoju potrebu zadovoljavamo na onaj način kako možemo.
Rođeni smo u nekim stanovima. Nasledili smo neke stanove. Neki su izgradili pre 20, 30 i 50 godina. Neki su kupili pre 50 godina stanove, a neki su otkupili stanove. Nisu oni koji su otkupili stanove devedesetih godina bogataši i tajkuni, da bi sada mogli da plaćaju porez na imovinu 100.000 dinara. Zašto im ne omogućite da se umanji njihov porez za 50%, ukoliko u tim stanovima žive?
Može se smatrati luksuzom ako vi ne živite u tom stanu, imate još drugi, treći, četvrti stan, ili te stanove izdajete, ali ako živite u stanu sa porodicom, morate omogućiti tim ljudima poreski kredit. Bilo je rešenja u ranijim zakonima mnogo boljih, a to je bilo rešenje da se daje 50% za obveznika poreza, plus 10% za člana porodičnog domaćinstva, ali raspravljaćemo i o toj vrsti amandmana malo kasnije.
Da pomognem kolegi Rističeviću da ipak glasa za ovaj amandman.
Ne može se praviti diskriminacija. Tih 50% i u ovom sadašnjem zakonu, čak i u ovom predlogu zakona postoji i važi za sve, ali je limitirano do 20.000 dinara. Preko toga ne može. Tih 50% može da bude mnogo više od 20.000 dinara. To smo objasnili, zato što se ovde porezi predviđaju i 100.000, i 80.000 itd.
Veličina stana naravno da zavisi od toga kolika porodica živi u tom stanu. Moglo se otvoriti i to pitanje i razmišljati i na taj način. Nemam ništa protiv da se reguliše i određeni procenat po članu porodičnog domaćinstva. Nije isto da li četvoročlana porodica živi u 40 kvadrata, ili sam čovek živi u 80. kvadrata.
Složićete se da nije luksuz ako četvoročlana porodica živi u stanu 50, 60, 70 i 80 kvadrata i da nije luksuz ako žive i baba, i deda, i majka, i otac, i deca, svi u istom stanu jer nemaju gde drugo da žive i nemaju mogućnosti da to plate.
Što se tiče ovih prednosti koje ste pominjali - da, postoji progresivna stopa, pa oni čija imovina više vredi, ima veći stan, on je progresivno oporezivan sa mnogo većom stopom, nego onaj koji živi, što vi kažete, u radničkom stanu. To zakon reguliše na drugi način. Ovo je stvar poreskog kredita. Oni koji žive u stanu sa porodicama moraju da imaju poresku olakšicu u odnosu na one koji ne žive u tim stanovima i to im je drugi, treći, peti, deseti i petnaesti stan. Hvala.
Nema reakcije ministra. Nema ni obrazloženja zašto se ne prihvataju ovi amandmani. Stvarno ne mogu da razumem, ako ste rekli – nije ideja da se ljudi sele i ako ste rekli – hoćemo da lokalna samouprava određuje poreze, zašto onda ne date lokalnoj samoupravi da uredi i poreske olakšice? Zašto ne prihvatate da ljudi koji žive u stanu i nemaju gde drugde da žive i ne mogu da plaćaju ogroman porez imaju olakšicu baš zbog toga što u tom stanu žive i nemaju nikakvu drugu nepokretnost? Čuli smo na televiziji da je generalno bila vaša ideja da napravite razliku između onih koji imaju jedan stan i koji imaju drugi, treći, četvrti stan pa ste se predomislili zbog građanke Čačka.
Ovo je prilika da se napravi razlika. Onaj koji ima drugi, i treći, i četvrti stan možemo da kažemo da to jeste i neki luksuz i da on te stanove izdaje i bavi se nekim poslom i treba da plati veći porez. Jedna četvoročlana ili petočlana porodica nema gde da se iseli, nema kome da proda taj stan. Prihvatite ovaj amandman da omogućimo tim ljudima da mogu da plaćaju porez koji će biti prihvatljiv za njihov budžet.
Moglo je da bude do 20.000 dinara dovoljno po starom zakonu, na drugačiji način obračunavanja. Ako uzmete da ovim načinom obračuna osnovice se podiže porez, pričali smo, 100%, 300%, 400% onda morate da povećate i poresku olakšicu. Besmisleno je da na porez od 300.000 dinara poreski kredit zato što živite u stanu bude 20.000. Neće plaćati 300,000 nego 280.000 dinara. Ljudi moji, to ne znači ništa.
Pogledajte ponovo. Ako podignemo poresku osnovicu i samim tim podignemo porez 60%, 70% ili 200%, 300% moramo da podignemo i poresku olakšicu proporcionalno tome koliko ljudima dižemo porez. Nije to hir, ali se radi o tome da tih 20.000 dinara na 100.000 dinara ne znači ništa. Da li će neko da plati 104 ili 84 svejedno je jer ne može da plati. Ali, ako je to 50% onda umesto 104 plaća 50.000 dinara, što bi možda neko i mogao da plati iako je užasno mnogo.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre, od ovog seta zakona za koji ste čuli, seta poreskih zakona da ih DS neće podržati najviše fokusirati na zakon koji se odnosi na porez na imovinu koji se tiče svih građana Srbije.
Mislim, da slobodno možemo da nazovemo ovaj zakon, zakonom o pljački građana Srbije. Dakle, ovim zakonom, bez obzira što vi prevrđete očima, se pljačkaju građani Srbije i to nije ništa novo. Kroz istoriju je Srbija i paljena i razarana i pljačkana i vi ste samo jedni u niz koji će opljačkati građane ove zemlje. Objasniću i zašto.
Naravno, pljačkaju se svi građani na teritoriji cele Srbije, a najviše se pljačkaju oni gde URS nije prešao cenzus. Dakle, to je Beograd, niste prešli cenzus najviše i porez na imovinu pogađana građane Beograda. Pogađa i građane Novog Sada gde niste prošli cenzus, pogađa i građane Kruševca.
Dakle, vi na jedan perfidan način promenom načina obračuna poreza na imovinu pljačkate građane. To nisu razumeli mnogi u ovoj sali i mnogi u ovoj sali ne mogu to da shvate jer je to sakriveno iza odredaba gde se kao poreska osnovica uzima mnogo veća vrednost nego što se uzimala ranije. Pri tome ukinuli ste amortizaciju. Ne znam da li je to predlog Fiskalnog saveta ili nije. Čiji god da je to predlog, predlog je monstruozan. Dakle, isto vredi stara kuća od 50 i sto godina i stan u staroj kući od 50 i sto godina kao i ovaj nov novcat koji je izgrađen juče, prekjuče ili pre dve, tri godine.
Nema reči o tržišnoj vrednosti, dva puta smo čuli taj odgovor, tržišna vrednost. Vi ćete uzeti za ceo jedan kraj prosek. Prometovali su se novi stanovi po nekih dve hiljade, tri hiljade evra i onda ćete na tu istu osnovicu, razrezati i onome ko živi u kući pored čiji stan ne vredi ni hiljadu i po evra. To možda ima u idealnim delovima vlasništva na stan pa ne može ni da ga proda. Šta vi hoćete da uradite ovim zakonom? Vi hoćete da one koji imaju stanove, koji nemaju gde drugde da žive, koji žive u tim stanovima i nežive sami.
Vi znate, vrlo dobro da mnogo građana Srbije živi, tako što imate tri četiri generacije u stanu. Pa ne žive oni svi u istom stanu zato što neće da plate porez, nego zato što nemaju para da kupe drugi stan.
Isti ti građani Srbije nemaju para da plate struju, nemaju para da plate info stan, a sada im namećete nove poreze. Da li vi ste svesni u kakvoj zemlji živite? Da li vi stvarno mislite da građani mogu pored ovih troškova koje imaju da plate veći porez i za 50%, veći porez i za 100% nego što su plaćali do sada. Očigledno niste, jer projekcije koje su rađene, nije ih radila DS, radila ih je uprava prihoda, govore vrlo precizno o tome da se povećava porez na stan, na Savskom vencu, na 868%. Povećava se na Starom Gradu za 622%, povećava se u Zemun polju za 384%. Jeste li to krenuli u izbornu kampanju u Zemunu tako što će svi plaćati 384% veći porez na stan. Ljudi to nije normalno. To stvarno nije normalno.
Molim vas, da pokušate da usvojite neke amandmane da to ispravimo. Nije normalno da mi dođemo u situaciju, koliki god da je taj porez, da plaćamo osam ili devet puta više. Ne znam kako to ne razumeju naše kolege iz PUPS-a. Pa, kako će penzioneri da plate godišnji porez 60 hiljada dinara na stan. Dakle, projekcija vam je na Novom Beogradu, kod starog Merkatora, u starom stanu, 80 kvadrata, 40 hiljada dinara porez? Na Starom Gradu 80 kvadrata 65 hiljada dinara porez. Na Savskom vencu 104 hiljade dinara porez godišnji.
Ljudi, ko će da da hiljadu evra? Znači, svako mora da odvoji 100 evra mesečno, već od onoga što nema da bi platio porez na imovinu. Vi kažete mi treba da štedimo. Mi jedino da štedimo od hrane da bi platili porez na imovinu. Znači, nije normalno. Imamo rešenje za to.
Ako svi oni amandmani, a čuo sam da ni jedan amandman neće te da prihvatite, ima jedan amandman koji smo podneli danas koji kaže – uredu je da budu povećanja, ali ne više od 10% godišnje. Hajde neka se povećava porez, ali za 10% godišnje, da naredno rešenje za 2014. godinu ne bude veće od 10% nego ono u 2013. godini. Pa da uredimo zemlju, ali da uredimo to postepeno. Nemojte nam davati povećanja 800%. Nije ovo porez protiv Dragana Đilasa, ovo je porez protiv građana Srbije i protiv građana Beograda i nemojte da podmećete tu tezu.
Nije ovo porez protiv bogataša. Da li Mišković plaća tri hiljade evra, ili pet hiljada evra? Njemu je svejedno. Ali, oni koji živi od plate u ovoj zemlji i koji nemaju para za struju i za osnovne potrebe njima je ovo nešto što ne mogu da plate. Ako uvedete poreze koje građani ne mogu da plate, pa nećete ih ni naplatiti.
Zašto unosimo haos? Neće se naplatiti porez ni u Beogradu, ni u većim gradovima gde su cene stanova mnogo veće. Ne možete naterati nikoga na kraju da proda, jer nema ko da kupi. Verujem da vam je ideja da ljudi prodaju pa da se isele u neka druga mesta gde su stanovi jeftiniji. Ko će da kupi te stanove? Tržište je palo.
Druga stvar, bilo je dosta polemika oko okućnica. Naravno, da se ovim zakonom uvodi porez na okućnice. Ljudi, nikada nije bio, od 1945. godine u ovoj zemlji ne postoji porez na svojinu, na zemljište do 10 ari. Bilo je pokušaja ranije, zajedno smo sedeli u ovim klupama i pre nekoliko godina i sprečavali amandmanima da se uvede porez na zemljište do 10 ari. Zašto do 10 ari? Pa, uglavnom su okućnice četiri, pet, šest, sedam ari, dakle, do 10. To je ono što je oko kuće, to vam je dvorište, to vam je bašta. Zašto se sada to oporezuje? Ko se to genijalno setio da treba da se plati porez i na stan u odnosu na kuću i na ovo zemljište do 10 ari?
Ljudi, nije bilo. Pogledajte prethodni zakon. Kažete - nije to je na gradsko-građevinsko zemljište. Pa, nemojte obmanjivati terminima ljude. Stavili ste vrlo lepo i čak precizirali šta znači zemljište, zemljište i gradsko i poljoprivredno i šumsko i drugo. Tako stoji u zakonu. Znači, sve vrste zemljišta se oporezuju, plaća se porez na pravo svojine. Kakav porez, ona naknada što se plaćala na korišćenje, koja je išla kao katastarski prihod? Pa to je nebo i zemlja.
Ljudi moji, svaka kuća u Srbiji koja ima dvorište, pored toga što plaća porez na kuću, koji će biti nekoliko puta viši, mora da plati i porez na to zemljište oko kuće. Pa, će da dođe poreska uprava i proceni – vama vredi zemljište, na tom mestu, toliko i toliko hiljada evra i na to će da primeni progresivne poreze. Jeste li ostavili progresivnu poresku stopu? A, na to možete da odgovorite – što ne smanji lokalna samouprava. Zašto mi ovim zakonom dajemo lokalnoj samoupravi mogućnost da odere građane? Evo, mi smo poslanici, ovde sedimo, hajde to da sprečimo. Ne mora da smanji lokalna samouprava, možemo mi sada da smanjimo progresivnu stopu za građane.
Druga stvar, uvodite porez za pravna lica na svojinu. Zašto tu niste stavili progresivnu stopu? Hajde objasnite zašto Miškovićeve firme i druge firme tajkuna, svi imaju i kuće, stanove, zgrade na firme, zašto oni nemaju progresivnu stopu oporezivanja, a građani imaju? Zašto smo mi građani gori nego firme? Kolega Petronijeviću, uvaženi, kaže - podržavam da firme plaćaju. Podržavam i ja da firme plaćaju. Prošli put sam stavio amandman, pre tri godine, pa je jedna poslanička grupa to nikako nije htela da prihvati.
A, zašto oni plaćaju 0,4%, a građani mogu da plaćaju do 2%? Što su građani gori od firmi? Da li ste razmišljali o tome kada ste ovo otvorili da treba da postoje neke poreske olakšice, poreski krediti? Ne postoji nikakva olakšica za to što živite u tom stanu. Ne postoji olakšica što živite sa jednim, dvoje, troje, četvoro, petoro ili 15 članova domaćinstva. Može te da mi odgovorite – postoji. Da, ali do 20 hiljada dinara. Pa, kada mi razvežete porez od 300 hiljada, neću da platim 300 nego 280 hiljada. Pa, izbacite onda iz tog člana 20 hiljada dinara. Bilo je ranije 40 posto za onog ko živi i 10 posto po članu porodičnog domaćinstva, najviše do 75 posto.
To je nešto što bi omogućilo ljudima da žive, da li vi shvatate da mi imamo pravo po Ustavu da živimo negde i da imamo pravo da živimo u tim stanovima, u kojima živimo 20,30,50 i 100 godina.
Nisu svi kupili nove stanove, pa imaju 200 ili 300 hiljada evra da su mogli da daju pre dve ili tri godine, sada oni plaćaju isti porez kao i ovi što žive 50 godina u tom istom stanu. Nemaju ljudi leba da jedu, a treba da plaćaju porez na imovinu. Ovo ne može da prođe, ali je to važno da shvate i druge poslaničke grupe, jer nije ovo stvar političkog programa DS, URS, ovoga ili onoga. Ovo je stvar svih nas i svih građana Srbije. Nije donet nijedan zakon od 2007. godine, koliko ja sedim ovde koji na ovakav način ugrožava građane Srbije, direktno bije po džepu.
Šta još treba da se uradi? Hajde, omogućite ljudima posao da rade, pa da mogu da rade i zarade, da plate neki porez. Ovako, mislim da nećemo uraditi ništa. Imate amandmane na svaki član, imate različite verzije amandmana, pisali smo različite verzije da vidimo da li bi neku od tih verzija mogli da prihvatite.
Iz onoga što je ministar rekao, vidim da on nije radio projekcije, pa ne znate kako se ovo prelama, prosto ovo je na osnovu projekcija kako se prelama u Beogradu, po različitim opštinama i kako se prelama po većim gradovima Srbije.
Dakle, ovo je katastrofa.
Molim vas, razmislite još jednom i zato smo tražili povlačenje ovih zakona, prosto mislim da nije fer ni prema građanima da u ovakvom jednom političkom trenutku gde se rešavaju mnogo bitnije stvari, u zemlji, vi praktično podmećete jedan zakon koji će uticati na sve nas. Hvala.
Nije bilo javne rasprave, kao što znate, tako da niko nije imao mogućnost da sedne sa vašim stručnim službama, da uporedi bilo kakve podatke, niti ste pitali lokalne samouprave, niti ste sa lokalnim samoupravama ukrstili podatke, napravili simulacije, pa videli kako se to prelama.
Neću da ćutim ni ja, neće niko da ćuti. Ne možete kao ministar da ućutkujete poslanike i da im govorite da ćute i da ne govore u Skupštini.
Stan na Savskom vencu od 80 kvadrata je 104.000. Dakle, nisu ovo napamet rađene projekcije. Rađene su po realnim cenama. Kolike su realne cene, kada realnu cenu ukrstite sa parametrima koje u zakonu niste menjali. Vi ste jedan deo menjali. Vi promenite način obračuna, ali ostavite istu progresivnu stopu. Promenite način obračuna, ali ne pustite nikakve olakšice.
Sve ono što sam izneo su realne projekcije. Realne projekcije da će biti kod vas u zgradi 100.000 dinara porez na imovinu. Vi ćete jednu vašu ministarsku platu dati na porez na imovinu. Nemaju svi u ovoj zemlji ministarsku platu, a mislim da je nenormalno da jednu platu jedan ministar mora da da na porez na imovinu na stan. Od čega živite tog meseca ako date platu za porez na imovinu?
Kupovali su ljudi stanove na kredite, pa možda otplaćuju i kredit, pa možda jedva skrpe za tu ratu da plate kredit. Jezive su projekcije kada ih pogledate i kada vidite i na 50 kvadrata i na 80 kvadrata, da ne pričamo o 100 i 150 kvadrata.
Hoću da vam se zahvalim na tome da je Ministarstvo spremno da prihvatimo svi zajedno i donesemo taj amandman da nema većeg povećanja od 10%. Ako mislite da ste na ovaj način dobro uredili sistem, u redu, ali da nemamo povećanje veće od 10% svake godine. Rešenje za sledeću godinu da ne bude više od 10% veće, nego što je bilo za prošlu.
Molim i druge poslaničke grupe, pretpostavljam da će URS to podržati, s obzirom da ministarstvo podržava, da i druge poslaničke grupe podrže jedan takav amandman. Hvala.
Poštovani predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi ministre, danas na dnevnom redu imamo četiri zakona. Svakako neću govoriti o svim tim zakonima, jer neki od njih i ne zavređuju da se mnogo kaže, predstavljaju tehnička usaglašavanja sa drugim zakonima, ili predstavljaju neke male izmene koje suštinski ne menjaju te zakone.
Dakle, Zakonik o krivičnom postupku se danas ne menja značajno i zakon koji se odnosi na državne organe, koji se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije se, praktično, ne menja značajno već se samo usaglašava sa nekim u međuvremenu donetim zakonima.
"Marijin zakon", kao što smo istakli, je praktično identičan onome koji je podnela Vlada koju je vodila DS. Demokratska stranka će taj zakon svakako podržati, jer na čelu tog tima koji je radio taj zakon, je bio Slobodan Homen, poslanik DS, tako da DS u potpunosti stoji iza tog zakona. On je sada podnet od strane Vlade u identičnom tekstu, kao što je bio podnet i od strane prethodne Vlade.
Pred nama su i izmene Zakona o oduzimanju imovine. Moram da priznam da je dobro i drago mi je da je SNS odlučila da podrži ovaj zakon i dala, čak, neke predloge za unapređenje ovog zakona.
Zašto to kažem? Kažem iz razloga što 2009. godine, kada je DS ovaj zakon predložila i kada je on usvojen, SNS nije htela da glasa za Zakon o oduzimanju imovine. Mislili ste 2009. godine da taj zakon ne treba doneti i da taj zakon nije potreban, 2013. godine smatrate da je zakon i te kako dobar i čak predlažete da se on unapredi. Mislim da je to jedan značajan pomak i promena u politici SNS.
Sam Zakon o oduzimanju imovine je važan i predstavlja najznačajnije sredstvo u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Naravno, nije dovoljno doneti zakon i napraviti izmene zakona. Potrebno je taj zakon i primeniti.
Dobro je što u obrazloženju, koje smo dobili od Vlade, piše da je ovaj zakon, koji je DS donela, dobar, da se on dobro i primenjivao i da ima veoma dobrih rezultata u primeni, pa čak piše da je i više miliona imovine privremeno oduzeto.
Moram da podsetim građane da se ne radi o više miliona evra imovine, koji su oduzeti, već se radi o više od 350 miliona imovine evra imovine koja je privremeno ili trajno oduzeto od onih za koje se sumnja da su počinili krivična dela. Na taj način smo pokazali odlučnost u borbi protiv kriminala, organizovanog kriminala i korupcije. Rezultati na tom polju su sigurno bili i možda najbolji, kada se radi o prethodnoj Vladi.
Ono što mi nije jasno – zašto se prestalo sa primenom Zakona o oduzimanju imovine? Zašto je tadašnja vlast prestala da primenjuje ovaj zakon? Ako imamo podatak da je 350 miliona imovine oduzeto u vreme prethodne vlasti, postavlja se pitanje, kažete da je zakon dobar, zašto ga vi ne primenjujete?
Da li je privremeno oduzeta imovina nekome, u svim ovim aferama koje smo imali prilike da vidimo na TV i u svim postupcima koji se vode usred borbe protiv korupcije? Moj utisak je da se zastalo sa primenom zakona. Tražim od resornog ministarstva i od nadležnih organa da se po ovom pitanju izjasne zašto je to tako?
Da li to znači da nema više onih koji su osumnjičeni da su izvršili krivična dela organizovanog kriminala, a da imaju imovinu za koju se sumnja da je nelegalno stečena? Da li je moguće da u svim ovim aferama nema nikakve imovine kod počinioca i nema potrebe da se bilo kome privremeno bilo šta oduzima?
Postoji određeno unapređenje u ovom zakonu i ta unapređenja su dobrodošla. Ne smatram da je bilo potrebno donositi ceo novi zakon, naročito ako imamo u vidu da od 84 člana, 40 ili 42 člana su identična kao što su bili i u prethodnom zakonu. Mislim da je moglo da se ide samo sa izmenom određenih članova, za koje se slažem da je trebalo promeniti, i neki od njih su promenjeni na dobar način. Ali vas molim da razmislite i o tome da nije dovoljno doneti zakon, već je potrebno zakon i primeniti.
Podneo sam jedan amandman, o tome ćemo razgovarati u pojedinostima, koji se odnosi na to da bi ovim zakonom trebalo da se obuhvate i oni koji su činili krivično delo terorizma. U krajnjem slučaju, u obavezi smo na to prema Rezoluciji Saveta bezbednosti, koja traži to od svih članica UN. Dakle, ne samo da se odnosi na one koji finansiraju terorizam, već i na same počinioce krivičnih dela terorizma. Hvala.
Da se vratimo na temu.
Velimir Ilić, kada je predložio ovaj zakon, imao je nameru da može da se otme zemljište vlasniku zemljišta tako što će se upisati pravo svojine na objektu nekog drugog lica, a ne onoga čije je zemljište. Kolega Antić je pričao o tome da je svojim amandmanom koji je prihvaćen malo popravljen ovaj član zakona. On jeste malo popravljen i to rešenje koje je predložio Antić je bolje, ali ja smatram da nije dovoljno dobro.
Dakle, nismo uspeli amandmanima koji su prihvaćeni da popravimo ovako loš zakon. Ovo je jedan od najlošijih zakona koji se ikada pojavio u Skupštini
Srbije. Sve poslaničke grupe su dale amandman na član 4, sve poslaničke grupe, i vlast i opozicija. Prihvaćen je jedan od amandmana, to je amandman kolege Antića, ali on ne rešava ono što je ključan problem.
Mislim da usvajanjem ovog amandmana, za razliku od amandmana koje je podnela DS, i ja sam bio jedan od autora tog amandmana, u ovom amandmanu o kome je dosta govorio kolega Antić ima mnogo prostora, s jedne strane, za manipulaciju, a drugo, mislim da uopšte nije ovakav način koji je predložen ovim amandmanom u praksi sprovodljiv. Reći ću vam i zašto. Dakle, vi omogućavate da se ja upišem, da upišem vlasništvo nad objektom na vašem zemljištu. Nikad nije bilo to u Srbiji. Nije bilo nigde na svetu, da je jedan vlasnik zemljišta, a vi upisujete pravo svojine na objektu drugog lica. To je otimačina ponovo, s tim što se ta otimačina sada malo redefiniše, pa se kaže – platiće mu jednog dana, pa dok mu ne plati mi nećemo ovoga upisati kao vlasnika zemljišta. Da li će platiti, to niko ne zna i to se ničim ne garantuje.
Dakle, u tekstu koji je sada zvaničan, pošto je amandman prihvaćen, kaže se da će u roku od dve godine vlasnik objekta biti u obavezi da utvrdi zemljište za redovnu upotrebu. Pitam vas – šta ako ne utvrdi zemljište za redovnu upotrebu? Šta onda? Evo, prođe dve godine, vlasnik objekta se upisao, on je srećan što je vlasnik objekta na tuđem zemljištu i nikad ne utvrdi zemljište za redovnu upotrebu i nikad ne plati za to zemljište za redovnu upotrebu. Znači, nema pravila. Niste utvrdili pravila kako će se do kraja dovesti upis prava svojine na zemljištu. Samo ste rekli – može da se upiše posle dve godine.
Kako se utvrđuje tržišna cena? Nema odredaba, sada posle prihvaćenog amandmana, kako se utvrđuje tržišna cena. Koju cenu će da plati? Da li će da plati? Od čega će da plati? Na kraju krajeva, ako sam ja vlasnik zemljišta, možda sam hteo da zidam nešto na mom zemljištu, možda hoću da zidam nešto na mom zemljištu. Onda je došao Velimir Ilić, uzurpirao moje zemljište i izgradio svoj objekat na tuđem. Ponovo vas podsećam iz načelne rasprave, nije ni 1945, a nije ni 1958. godina, da se vi svrstate u te koji otimaju, zidaju na tuđem. Šta to znači? Nema privatne svojine.
Gospodine Iliću, mi smo promenili Ustav u ovoj zemlji i napisali smo da je privatna svojina neprikosnovena. Ne možete ljudima više otimati. To što ste predvideli kao otimačinu, to ne može više da se popravi ni jednim amandmanom. Moglo je delimično, da ste prihvatili naš amandman, a vi ste ga odbili, i to bez ikakvog obrazloženja. Napisali ste – zato što je prihvaćen amandman kolege Antića, pa onda nećete da prihvatite ovaj amandman.
Dakle, niste rešili problem. Mislim da se kolega Antić i ja tu slažemo i zna on da ovaj zakon ne valja. Rekao je, na kraju krajeva, da postoji mogućnost da će pasti pred Ustavnim sudom. Dakle, ovaj zakon ne rešava problem. Ovaj zakon ne rešava problem legalizacije jer ovo nije Zakon o legalizaciji. Što ne promenite Zakon o planiranju i izgradnji i odredbe o legalizaciji, ako smatrate da hoćete da rešite problem legalizacije? Vi uvodite građane u još veće probleme. Imaćemo hiljadu sporova između vlasnika zemljišta i vlasnika objekata, imaćemo hiljade nekih predmeta pred katastrom koji ne mogu da se reše, a onda će na kraju sve to da padne pred Ustavni sud, puj pike ne važi, za godinu dana ponovo ćemo pričati o ovoj temi.
Kolega Antiću, vi ne možete da sagledate sve, odnosno verovatno ne sagledavate, kao što je ministarstvo moglo da sagleda sve amandmane koje smo dali. U nekim drugim članovima smo dodali razradu podzakonskih akata. Ali, razlika je ogromna i razlika je suštinska.
Dakle, naš predlog je da ne može niko da upiše objekat na tuđem zemljištu. Prvo mora da reši pitanje zemljišta. Pitanje zemljišta se rešava tako što ćete kupiti zemljište od privatnog vlasnika ili ćete uzeti u zakup od lokalne samouprave ili kupiti od lokalne samouprave. Naš amandman podrazumeva da se prvo odredi zemljište za redovnu upotrebu, onda da se zaključi ugovor kojim se kupuje to zemljište, pa se tek onda pojavljujete u katastru i upisujete vaš objekat na vašem zemljištu.
Inače, ovaj zakon nije zakon i nema u svom naslovu da se radi o upisu prava na zemljište. Ovde se govori o upisu prava na objektu. Ne možete upisati pravo svojine na objektu dok ne steknete zemljište. Ako se prihvati ova varijanta, vaša, koja je mnogo bolja od onoga što je ministar Ilić predložio, to uopšte nije sporno, mi opet dolazimo u situaciju da imamo upisan objekat na tuđem zemljištu ali ne znamo kako će se taj posao oko zemljišta završiti, da li će se ikada završiti i da li će imati prava i mogućnosti neko da plati, kolika će biti cena i kako će biti određena cena.
Ovaj deo vašeg amandmana koji kaže da će ministar razraditi podzakonskim aktom kako će se vršiti upis na zemljištu, ministar da je znao to da razradi on bi to napisao u zakonu. Vi mu sad namećete da nešto uradi a on to čovek ne zna da uradi. Da je znao, napisao bi. Sve što je umeo, on je napisao u Predlogu zakonu koji je ovde iskasapljen, a, na kraju krajeva, i prihvatanjem svih amandmana koje je Ministarstvo prihvatilo.
Gospodine predsedniče, vrlo je važno da imate iste kriterijume za sve u ovoj Skupštini. Povredili ste član 103. Ne može da se javi član vaše poslaničke grupe i da priča o nečemu što nema nikakve veze sa vašim postupanjem, a to se naziva povredom Poslovnika. Naučili smo i pre nego što ste došli, rekao je gospodin Arsenović, povredu Poslovnika može da učini samo predsedavajući, odnosno vi kao predsednik parlamenta.
Zašto ne opomenete kao što ste dali opomenu koleginici Popović, date opomenu Marijanu Rističeviću koji uopšte ne govori o povredi Poslovnika, nego priča o nekim ljudima koji jesu u sali ili nisu u sali, imaju kartice ili nemaju kartice.
Molim vas da imate isti kriterijum, jer na ovaj način vi kršite član 103. Poslovnika.
Zadovoljan sam vašim obrazloženjem. Nema potrebe da se izjašnjavamo u danu za glasanje o ovoj povredi, ali mislim da vi morate da date ostavku, jer ste priznali da ste prekršili Poslovnik Skupštine sada pred kamerama.
 Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana predsedavajuća, podneli smo amandman na član 10. i ovim amandmanom predvideli mogućnost da neko kome upišete pravo svojine na objektu na osnovu ovog zakona, a nema građevinsku dozvolu, nema upotrebnu dozvolu, znači, nema nikakav projekat, nema nikakvu statiku, ne zna se da li će taj objekat sutradan da padne, ne zna se ni ko će da bude odgovoran ako taj objekat padne, da postoji obaveza vlasnika tog objekta da sprovede do kraja postupak legalizacije, ponavljam još jednom pošto ovo nije legalizacija, i da u roku od dve godine završi taj postupak i dobije građevinsku i upotrebnu dozvolu. Dakle, ne možemo dozvoliti i ne može država propisati da mogu da stoje i da se koriste objekti za koje se ne zna da li će se srušiti svakog trenutka. Dakle, rok od dve godine u kome se sprovede postupak legalizacije posle upisa.
Kako bi naterali ljude da ipak sprovedu taj postupak legalizacije do kraja, mi smo rekli ovim amandmanom da onaj kome je upisano pravo svojine, a ne sprovede legalizaciju u naredne dve godine, da će mu se to pravo svojine izbrisati. Dakle, onako kako je upisano tako će se i izbrisati ukoliko se ne dobije građevinska i upotrebna dozvola.
Dakle, prosto ne mogu da prihvatim da mi možemo zanemarimo potpuno značaj građevinske upotrebne dozvole, da možemo da kažemo ovim zakonom - u redu je, svi mogu upisati pravo svojine. Posle to pravo svojine, naravno, mogu i prometovati, mogu raditi šta god. Mogu i upotrebljavati objekte, a bez građevinske i upotrebne dozvole.
Mislim da je rizik ogroman na državi da država garantuje nekome da može da bude u tom objektu, a taj objekat nema upotrebnu dozvolu.
Nije mi jasno zašto nije prihvaćen ovaj amandman? Ne mogu da prihvatim argument koji kaže - ne zavisi sprovođenje postupka legalizacije od podnosioca zahteva, nego zavisi od lokalne samouprave, odnosno od organa koji to radi. Da li to znači da ministarstvo smatra da danas nadležni državni organi nisu u stanju da u roku od dve godine da završe posao? Ako nisu u stanju u roku od dve godine da završe posao, kako će biti u stanju katastar da u mnogo kraćem roku izvrši upis prava svojine?
Svi mi koji živimo u ovoj zemlji znamo vrlo dobro da od podnetih zahteva ima mnogo nepotpunih zahteva, da, prosto, građanin nisu dostavili svu dokumentaciju koja je potrebna. Mislim da je delimično i motiv taj baš zato da se ne bi ti objekti na kraju legalizovali, odnosno kada legalizujete i upišete pravo svojine, imate imovinu, pa morate da plaćate porez na imovinu.
Građani su iskoristili priliku da podnesu zahtev za legalizaciju i na taj način su sprečili mogućnost rušenja, ali dalje ne podnose nikakve papire. Mi treba da ih podstaknemo i da ih motivišemo da oni stvarno završe postupak legalizacije i dobiju građevinsku i upotrebnu dozvolu.
Mislim da nema potrebe da pominjem da i po Zakonu o planiranju izgradnji i one odredbe koje su oglašene neustavnim, da je i po njima ta procedura bila daleko olakšana. Znači, nismo mi imali problem u proceduri. Ona je čak bila suviše laka. Sada idemo korak dalje, ne treba ni to što je bilo po Zakonu o planiranju i izgradnji, na osnovu ovog zakona, da bi se upisalo pravo svojine.
Dakle, još jednom da zaključim, nećemo ovim zakonom rešiti problem. Izbegavate mogućnost koji su vam pružili, da i ako ovako se upiše imovina, ipak ljude podstaknete da legalizuju svoj objekat, odnosno dobiju građevinsku i upotrebnu dozvolu i da građani u krajnjem slučaju budu sigurni u tim objektima koje su izgradili, da znaju da su oni izgrađeni u skladu sa kriterijumima. Hvala.