Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Ivan Jovanović

Ivan Jovanović

Demokratska stranka

Govori

Voleo bih, gospodine Arsiću da kažete u kojoj ste vi stranci bili tada kada ste postali poslanik prvi put i u kojoj ste državi živeli? Pošto kao što znate, savezna administracija i savezni parlament je tada postojao, i republički je kasnije preuzeo zaposlene, tako da to što pričate je čista podmetačina.
Što se tiče prava da se podnose amandmani, naravno da imate prava da podnosite amandmane, ali ne možete da podnosite amandmane koji će biti suprotni evropskim direktivama i očekujete da mi ćutimo o tome i da budu suprotni interesima privrede i da očekujete da ćutimo, to se neće desiti.
Takođe, kad kažete da vi imate prava, imamo i mi prava, ali ne možete da kažete da mi nemamo prava da govorimo. Govorićemo, zato što želimo da upozorimo i javnost i građane Srbije na to što radite, jer vi uvek imate naknadnu pamet, i ovo je sada naknadna pamet, i drago nam je da smo uticali na to da prihvatite našu sugestiju da nema potrebe da privrednici na dva mesta podnose izveštaje.
Podsetiću kako je to rađeno, pošto tvrdite da postoji kapacitet i tehnički i kadrovski, podsetiću vas da je to rađeno ili fizički ili su optički diskovi slati poštom u Narodnu banku. Tako da, toliko o tome da postoje kapaciteti.
Što se tiče administracije, samo za prvih deset meseci nove Vlade zapošljeno preko 10 hiljada administrativnih radnika u javnoj upravi. Toliko o tome. Hvala.
Poštovane kolege, ne bih rekao da je bilo nekog dijaloga. Imali smo u petak preglasavanje. Tako je izgledao taj dogovor predstavnika dve stranke unutar Vlade, a da bih demantovao to da su ti amandmani bili u skladu sa direktivom i na kraju sa našim zakonodavstvom, navešću vam direktive koje su suprotne tim amandmanima. Direktiva EU Prva, Četvrta, Sedma regulišu pitanje sastavljanja i objavljivanja godišnjih finansijskih izveštaja. Tako da je članom 3. Prve direktive propisano da se oni objavljuju u registru koji vode privredna društva. Takav registar ne postoji u NB. To je prvi razlog.
Drugi razlog. Predloženi amandmani nisu bili u skladu sa zakonom na koji su podneti. Prelazne i završne odredbe uopšte se nisu imale u vidu. Imali smo situaciju da usred podnošenja finansijskih izveštaja od strane konsolidovanih društava, a to je 30. oktobar trebalo je da NBS preuzme objavljivanje od 1. novembra. Znate li kakav je rok u Zakonu o privrednim društvima? Pet dana. Na koji način bi to bilo urađeno? Ko bi snosio posledice i ko bi odgovarao za štetu koja bi nastala ako to ne bi bilo urađeno?
Promašeno je ime registra u samim amandmanima. Još jedna bitna stvar, sedam drugih bitnih zakona se takođe bavi ovom oblašću, bavi se ovim registrima i tih sedam zakona bi moralo da bude izmenjeno da je amandman prihvaćen u integralnom obliku. Kažem vam da smo zadovoljni zbog toga. Slažem se da je bio dijalog. Mi smo bili stanovišta da su morale da se ispoštuju direktive, da je moralo da bude jeftino za privredna društva i da mora da bude brzo i efikasno. Zato smo bili takvog stava.
Što se tiče naknadne pameti, meni je žao što ta naknadna pamet nije bila malo ranija u slučaju evropskih integracija, jer da su se neki koji su nosili bedževe pre 20 godina setili da treba da budemo deo EU, možda bi danas već bili u njoj. Hvala.
Poštovane kolege, upravo sam govorio o tome da predloženi amandmani, da se vratimo na temu, nisu poštovali član 3. Prve direktive. Sami ste rekli da ona kaže da ne treba da postoje dva registra. Vi ste uveli dva registra ovim amandmanima, tako što ste u vašim amandmanima predvideli da se izveštaji finansijski ipak dostavljaju na dva mesta. Mislim da je to, prosto, priznanje da su bili amandmani nedovoljno pripremljeni, čini mi se, i nestručno sastavljeni.
Što se tiče pristupa finansijskim izveštajima, 80.000 građana dnevno pristupa izveštajima APR i to je potpuno omogućeno i Zakonom o Agenciji za privredne registre, u članu 5. Mi smo predlagali, ako je problem to, da Narodna banka onda ima, što je danas ponuđeno kao rešenje, direktan pristup bazama. Nije sporno, ali mislim da je napravljen problem pre svega zbog međusobnih nesporazuma unutar vladajuće većine i stranaka jer jedna stranka koja je na neki način preuzela odgovornost i nad nezavisnom institucijom kakva je Narodna banka, želi da ima upliv i uticaj na svoje izveštavanje, pa i na Registar finansijskih izveštaja i podataka o bonitetu pravnih lica i preduzetnika.
Da je ovo što govorim istina, u petak je održana konferencija za medije NALED-a, koji je sam kritikovao predložene amandmane i rekao da nisu u skladu sa Evropskom direktivom i da nisu u skladu sa principom jednošalterskim koji smo i sami primenili u našoj zemlji i nisu u skladu sa našim nastojanjima da usaglasimo naše zakonodavstvo sa evropskim.
Takođe, sve institucije države imaju besplatan pristup podacima APR i to govori Zakon o agenciji za privredne registre. Što se tiče DS zadovoljni smo zato što je naša sugestija prihvaćena, prosto da ne bi prihvatili jedan predlog koji ne bi bio u saglasnosti sa duhom proevropskih zakona. Hvala.
Poštovana predsedavajuća, poštovana gospođo ministar, dame i gospodo narodni poslanici, danas imamo na dnevnom redu tri zakona u ovoj objedinjenoj tački.
Gospođo Kalanović, čini mi se da ste malo preterali u uvodnom delu, kada ste govorili da će ovi zakonski predlozi omogućiti velike blagodeti za našu privredu. Jer, kada god smo imali takve nastupe, ne mislim vas, već pre svega ministra privrede i finansija u ovom domu, nakon toga smo imali nove namete i nove probleme koji su imali privatni preduzetnici, ali nismo se proslavili ni sa javnim sektorom, naročito ne Zakonom o javnim preduzećima, koji je toliko hvaljen i toliko je govoreno o njemu kao o aktu koji će doneti velike benefite našoj državi, kada se radi o javnim preduzećima i njihovom funkcionisanju.
Meni se čini da mi imamo, od formiranja ove nove Vlade, jedan trend hvaljenja evropskim dometima, pozivanja na usaglašavanje sa evropskim direktivama. Svakako, to je dobro s političke strane, ali nikako nije opravdanje za povećanje birokratskih procedura, povećanje birokratije, a to je nešto sa čime se suočava Srbija i građani Srbije, obzirom na činjenicu da danas imamo od formiranja nove Vlade preko 10 hiljada novih radnika u javnom sektoru, pre svega u birokratiji.
Danas raspravljamo o zakonskim procedurama koje će zaista dovesti do usaglašavanja sa direktivama EU, ali mislim da je mogla da se nađe jedna nova mera koja bi omogućila da se uvaže primedbe, pre svega udruženja računovođa i udruženja poslovnih društava, koja bi, na neki način, mogla da budu zadovoljena, verovatno, da su neke odredbe bile drugačije.
Trebalo je svakako reći šta će ovi predlozi zaista doneti. Doneće, takođe, nove obaveze, doneće nove kontne bilanse, dovešće do toga da imamo novu grupaciju, ta mikro preduzeća koja će biti većina pravnih subjekata, ali svakako to će doneti i nove troškove. Doneće nove troškove zbog novih kontnih bilansa, doneće nove troškove zbog novih zaposlenih u administraciji, dovešće do novih troškova po pitanju nabavke softvera, a ubeđen sam, nikako neće dovesti do smanjenja troškova za privrednike i privatne preduzetnike koji angažuju agencije koje po principu outsourcing vode knjige. Sigurno neće biti smanjene cene vođenja knjiga za njih. S druge stane, uvode se novi nameti i za budžet i za privredne subjekte i mislim da to svakako nije dobro.
Što se tiče revizije, predviđa se obaveza da kompanije sa prihodom od preko 4,4 miliona evra imaju obaveznu godišnju reviziju. Takođe je trebalo reći, gospođo Kalanović, da će to biti troškovi možda od preko 20 miliona evra za kompanije koje će morati da ih rade, jer će morati da plaćaju tu reviziju. To nikako nije rasterećenje.
Kada govorimo o zakonskim rešenjima, treba da govorimo o onome šta ona zaista donose, a ne da govorimo hvalospeve. Mislim da, osim urušavanja profesionalizma, kada se radi o računovodstvu, ovi zakoni dovode do povećanja birokratije i to nije dobro. Nije dobro ni za državu, nije dobro ni za privredu.
Kažete u obrazloženju da će ovi zakoni doprineti da imamo lekove kojih će i dalje biti dostupni, između ostalog. Samo da vas obavestim da je danas preko 70 vrsta lekova nema na tržištu Srbije, uključujući stentove i dečije vakcine. Takođe kažete da će budžet biti puniji zbog ovakvih zakonskih predloga.
U prošloj nedelji smo imali Predlog zakona o rebalansu budžeta, koji je krunski dokaz da ova Vlada ne zna šta radi i da ćemo imati za preko dve milijarde evra deficit u budžetu. I to je istina. Istina je da je prihodovna strana nerealna i da nećemo imati prihode iz realnog sektora kakve očekujemo. Imamo samo otkaze. Imamo preko 40 hiljada manje zaposlenih od formiranja nove Vlade u realnom sektoru u Srbiji.
Kažete da se uvodi kolektivna odgovornost za upravljanje u privrednim subjektima. Šta ćemo sa javnim preduzećima? Ko će biti odgovoran? Da li su odgovorni fantomski nadzorni odbori ili su odgovorni nezakoniti upravni odbori koji dan danas postoje? Takođe to isto važi i za direktore. Ko će biti odgovoran? Ovi koji nisu izabrani na nekom konkursu a stoje u zakonu, ili ovi koji su partijski izabrani na sednicama Vlade? To takođe treba da kažete, jer kada smo govorili o Zakonu o javnim preduzećima, tvrdili ste da će to dovesti do profesionalizacije i departizacije. Šta danas imamo? Imamo situaciju da potpuno nije ispoštovana većina odredbi tog zakona.
Koji će organi donositi odluke o finansijskim izveštajima? Koji nadzorni odbori? Oni koji nikada nisu izabrani po novom zakonu, ili direktori koji nikada nisu izabrani, ili bordovi direktora? To bih voleo takođe da mi odgovorite.
U prošlih nekoliko nedelja su smenjeni profesionalci na mnogim mestima. Između ostalog, smenjen je i interni revizor u "Telekomu", koji je izabran na konkursu i dovedeno je lice, takođe, po partijskoj pripadnosti. Da li je to praktična primena i usklađivanje sa evropskim procedurama? Mislim da nije. Mislim da su i građani Srbije toga svesni, a to je sada potpuno jasno.
Predloženi zakoni neće doprineti povećanju u našu privredu. Neće, pre svega, zato što će novi zakoni dovesti u sumnju oko toga ko je ovlašćen, ko je odgovoran. Očigledno je da danas u Srbiji odgovornosti nema nigde.
Kada govorimo o odgovornosti za finansijske izveštaje i odgovornosti za sprovođenje revizije, imate primer JP "Srbijagas", gde državni revizor ima ozbiljne primedbe a ništa se ne dešava. Kako očekujete da onda kompanije sa prihodom od 4,4 miliona evra treba da snose veću odgovornost? Država prvo treba od sebe da počne da uvodi red a ne da kreće od onih koji su danas najugroženiji, a najugroženiji su obični privredni subjekti.
Mislim da smanjivanje transparentnosti kroz birokratske procedure, koje se uvode i povećanje ingerencija ministra finansija, će dovesti do toga da će strani investitori imati veću sumnju u naše privredne subjekte, imati veću sumnju kod kupovine, investiranja u našoj zemlji. To neće doprineti oporavku, to neće doprineti povećanju investicija koje su na najmanjem nivou u zadnjih nekoliko godina.
Predloženi zakoni nisu u potpunosti upodobljeni sa svim evropskim direktivama. Predali smo i amandmane u tom smislu. Postoji i amandman Odbora koji govori o tome. Mislim da iz razloga koje sam već naveo, a tiču se birokratije, neprofesionalnosti, izostanka podrške udruženja računovođa i privrednih subjekata, nećemo podržati ovaj set zakona i nećemo dati kredibilitet predlozima koji neće doneti ništa dobro u našem privrednom ambijentu. Hvala.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre, upozoravali smo vas krajem prošle godine, kada ste došli u ovu skupštinu sa predlogom budžeta, da će vrlo brzo doći rebalans, jer je on bio potpuno nerealan. Predlagali smo vam tamo kao DS da imate neke konkretne politike, jer Srbija se nalazi u jednoj teškoj ekonomskoj situaciji. Niste želeli da slušate, tvrdili ste da ste napravili sjajne uštede, da je to jedan odmeren budžet, vrlo realan. Ispostavilo se da je on potpuno nerealan i da potpuno ne odražava sliku naše privrede kojom vi upravljate, odnosno vodite politiku u toj privredi 10 godina.
Ma koliko vi govorili da mi preterujemo, mi ćemo nastaviti da vas kritikujemo zato što DS nije sitna opoziciona stranka koja se može kupiti jednim upravnim odborom u "Telekomu Srbije". Nažalost, ono što mi govorimo danas je istina i mi želimo da građani Srbije čuju tu istinu. Žao nam je što danas ovde nema ostalih članova Vlade i što nema premijera Dačića, jer da su ovde, mogli bi da pitamo neke druge činjenice koje su važne, a tiču se i ovog budžeta. Mogli bi da pitamo koji to mafijaši, kriminalci, kontrolišu danas policiju u Srbiji, kao što je to rekao predsednik. Takođe, da vidimo šta je istina. Da li je istina da je Srbija dobila teške uslove od Bundestaga za datum u januaru ili je istina da smo mi pregovore već počeli, kao što kaže premijer? Takođe smo mogli da pitamo da li će Žarko Obradović konačno podneti ostavku, nakon bruke se testovima i katastrofalnog stanja u obrazovanju i prosveti. Meni je žao što kolege negoduju, ali ovo je istina koja mora da se čuje. Tako je, ovo je budžet, ovde se raspravljaju ekonomske politike i ovo je tačka o kojoj se priča i o takvim temama. Tema je i Vlada, gospodo.
Nadali smo se da ćete doći sa ekonomskim politikama i merama danas i da ćemo o njima raspravljati. Nažalost, vi ste došli sa najavom nekakvih reformi koje, naravno, neće da se dese. Neće se desiti, kao što se nije desila promena ni u javnim preduzećima, kao što se nije desila promena ni nakon donošenja Zakona o javnim nabavkama. Gde su ugrađene u ovaj budžet te uštede koje ste najavljivali? Kažete – to će od sledeće godine. Gde su uštede u ovoj godini? Gde je sve ono što je obećavano, što se tiče javnih preduzeća? Ona su danas u kolapsu. Nema izveštaja o ispunjenju programa poslovanja, nema direktora izabranih po konkursu.
Danas kritikuje staru Vladu, koju je predvodila DS, šef resora nazadne stranke, šef resora za finansije koji vodi finansije u "Telekomu", a u "Telekomu" je danas tektonski poremećaj finansija, zato što sekretarice postaju šefovi sektora, zato što imamo takav skok plata, da to ni ta velika kompanija ne može da izdrži. Danas u Srbiji imamo užasnu ekonomsku situaciju, upravo zbog toga što ste vi nestručni i ne znate da vodite ekonomsku politiku. Prosečna plata u maju je 10% niža nego u aprilu i 6,2% niža nego u aprilu prošle godine i to je istina. Istovremeno, cene osnovnih životnih namirnica su veće i do 30%. Rupa u budžetu raste, biće do kraja godine preko dve milijarde evra možda, pošto potpuno više ne kontrolišete finansije u ovoj zemlji. Mislite da ćete represijama i pritiskom na privrednike koji rade uspeti da napravite da taj priliv u budžet koji očekujete bude takav? Plašim se da to neće da se desi. Prestanite da govorite neistine, od toga neće biti bolje građanima Srbije.
Broj nezaposlenih raste, bez obzira na to šta vi govorite i šta kaže vaša anketa o radnoj snazi. U mom regionu nezaposlenost je preko 35% i to ne možete poreći. Da bih dokazao to da ste vi zapošljavali i da je to jedini rast zaposlenosti u javnom sektoru, doneo sam podatke sa sajta vaše organizacije kojom upravlja vaš direktor Nacionalne službe za zapošljavanje. Kaže se: "U odnosu na april 2012. godine, smanjen je broj zaposlenih u pravnim licima za 6.700. Najveći pad su doživele:
trgovina, prerađivačka industrija, uslužne delatnosti, obrazovanje, građevinarstvo, zdravstvo, sve ono što stvara dodatni dohodak. Najveći rast zaposlenih u 12 meseci imali su: administrativne delatnosti 5.219 lica, stručne službe i tehničke delatnosti 3.028, vodoprivreda 1.414, državna uprava 927". To je taj rast zaposlenosti o kome vi govorite danas i o kom govori Jorgovanka Tabaković. To je jedno veliko ništa, gospodine Dinkiću.
Ono što takođe očekujemo od vas da čujemo, kakve su mere koje vi predviđate za radnike kojima ste namenili otpremnine? Spremili ste novac za otkaze i kartu u jednom pravcu na biro rada. Gde je politika koja će njih zaposliti? To nam niste rekli, to nismo čuli. Mi jesmo za restrukturiranje, za reforme, ali nismo po svaku cenu za to da građani ostaju na ulici sa 2.000 evra u džepu. To nije naša politika. Mi hoćemo da se ponude konkretne mere, da se one sprovedu i da ova zemlja konačno pokrene privredu koju vi 10 godina vodite unazad.
Šta je Vlada ponudila u ovom rebalansu? Navešću samo neke primere. Pored manje novca za poljoprivredu, nauku i obrazovanje, infrastrukturu, zdravstvo, vanredne situacije, sve ono što je važno, danas Kancelarija za KiM Aleksandra Vulina ima 16 miliona više za putovanja. Gde će oni da putuju? Ima 60 miliona za ugovore, a nema novca za dečije vakcine. Da li je to moguće? Vi nam tvrdite da ovo nije predizborni budžet. Krunski dokaz, pet miliona više za putovanja Vladine kancelarije za saradnju sa medijima. Imali su 300.000, a sada imaju pet i osamsto. Tu su povećanja, povećanja čistih troškova, a nikakvih razvojnih politika nema.
Demokratska stranka neće podržati ovaj rebalans, zato što je on duboko pogrešan i nerealan i zato što će Srbiju uvesti u još dublju krizu. Hvala.
Nisam zadovoljan odgovorom. Da li je moguće da mi ne date poslaničko pravo? Hvala.
Gospodine Dinkiću, zahvaljujem se na odgovoru, ali mislim da on nije odgovor koji su očekivali građani Srbije. Pitam vas kako ćete radnike koje ćete poslati na biro rada sa tom otpremninom, kako ćete njih zaposliti? Evo, kaže da ovaj sadašnji Predlog budžeta, rebalansa budžeta, kaže da se Fond za zapošljavanje smanjuje za tri milijarde. Na koji način mislite da te ljude zaposlite? Oni će novac potrošiti, biće nezaposleni, nezadovoljni, stvara se socijalna bomba. U mnogim gradovima u centralnoj Srbiji, gde su te kompanije u restrukturiranju nećemo imati načina da rešimo problem. Pitam vas kako rešavamo problem?
Statistički podaci koje vi govorite, procentualni, uopšte se ne slažu sa realnim stanjem u životu. Zato što to možete da proverite, ako odete u bilo koji grad u Srbiji, da vidite da su građani nezadovoljni, da svi traže posao i da su realne projekcije nezaposlenih daleko veće od tih 22,4% prošle godine, verovatno i verovatno su mnogo veće od tih 24% danas. Znači, potpuno su ti podaci irelevantni, važno je kakvo je stanje u privredi. Stanje u realnom sektoru je takvo da se ljudi otpuštaju, da se ne zapošljavaju, zapošljava se samo u javnom sektoru, oko toga sam vas pitao. Zašto nije primenjen Zakon o javnim preduzećima, zašto ugrožavamo opstanak tih istih javnih preduzeća, jer su ona još jedino ono što je ostalo u ovoj državi. Hvala.
Mislim da je važna tema i da treba da dobijemo potpun odgovor oko ove teme koja se tiče otkaza.
Naravno, repliku. Znači, nisam dobio potpuni odgovor. Tražio sam od vas da kažete na koji način ćemo, evo primera.
Mnoge kompanije u restrukturiranju koje zapošljavaju veliki broj građana, a u problemu su godinama i tu se slažem sa vama, a i vi takođe godinama vodite ekonomiju ove zemlje, i znate kakve su pozicije tih kompanija, "14. oktobar" Kruševac, "Magnohrom" Kraljevo, "Goša", "Fabrika vagona" Kraljevo, šta ćemo sa njima? Šta ćemo sa tim ljudima? Da li ćemo i njima 2.000 evra u džep i na ulice? To sam vas pitao i tražio sam odgovor od vas i ne prihvatam to da je čitava jedna generacija izgubljena. Zašto mi nemamo kao država neke mere? Zašto ne spustimo doprinose na zarade koje plaćaju oni koji su pripadnici te izgubljene generacije, da oni mogu sami da se zaposle ili eventualno stimulišemo kompanije da ih zapošljavaju. Zašto to ne možemo? Zašto tu ne možemo da nađemo uštedu? To je jedan predlog. Hvala.
Hvala.
Poštovane kolege, narodni poslanici, poštovani predstavnici državnih regulatornih organa, DRI je osnovana 2007. godine i tada je počela sa radom. Demokratska stranka je učestvovala u toj vladi. Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da smo uspeli u nameri da budemo ti koji će osnovati ovako važnu jednu organizaciju u okviru našeg državnog sistema.
Isto tako mogu reći i za Agenciju za borbu protiv korupcije, 2009. godine donet je Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije, a ona je suštinski počela da radi 1. januara 2010. godine. Tada je DS vodila Vladu Republike Srbije. Mislim da su ovo bili značajni momenti na evropskom putu Srbije. Tada su neke naše kolege koje su danas pozicija, većina su u sadašnjoj vlasti, imali bedževe i bili su protiv i ovih zakona i osnivanja ovih organizacija. Obrazloženja nisu bila važna, obrazloženja nisu bila činjenicama zasnovana, bila su demagoška i pre svega protivna tom putu Srbije ka EU.
Ne slažem se sa premijerom koji je malopre rekao da nije važno da li opozicija podržava put Srbije u EU i da li podržava Vladu u tom procesu. Mislim da je veoma važno. To je opšte poznato u Evropi, da se najveće stranke trude da se dogovore oko najvažnijih tema, jer će onda biti konsenzusa i za budući mandat i Vlade i parlamenta.
Nisam stigao da postavim pitanje, hteo sam da pitam oko toga zašto tako misli, jer ovaj slučaj, kada se radi o Agenciji za borbu protiv korupcije i DRI, govori upravo suprotno od onoga što on misli. Da bi ostalo tako, da bistre bili još nezavisniji, da bi vam se povećao kapacitet, potrebno je da ne podlegnete pritiscima koji sigurno postoje.
Mi smo bili svedoci prethodnih dana disciplinovanja jednog drugog nezavisnog tela, Fiskalnog saveta. Fiskalni savet je upozoravao na loš set poreskih zakona, upozoravao je na nerealan predlog budžeta za 2013. godinu i trebalo je da se on kroz tabloide i kroz izjave pojedinih funkcionera Vlade dezavuiše, da se preti Fiskalnom savetu, što svakako nije dozvoljeno. Fiskalni savet, nadam se, neće prihvatiti ovaj pritisak i nadam se da će mu odoleti. Tako bih voleo da bude i onda kada i DRI i Agencija za borbu protiv korupcije bude imala pritisak, ako ga bude imala. Voleo bih da ne podlegnete takvom pritisku jer takav pritisak nije dobar za građane. Takav pritisak ne pomaže, on odmaže i u našim evropskim integracijama. On vama odmaže da štitite interese građana, a vi ste tu pre svega da štitite i državni novac i ujedno interes građana.
Drago mi je što sam čuo da je povećan kapacitet DRI, da je ono što je bila slabost, mali broj zaposlenih, i revizora i nameštenika, da je to sada promenjeno i da će biti taj kapacitet veći jer potrebno je napraviti veći obuhvat svih organizacija čiji se rad kontroliše, organizacija Vlade, javnih preduzeća i ustanova.
Svakako je potrebna još čvršća saradnja sa Narodnom skupštinom Republike Srbije, kako kroz Odbor za finansije, tako i neposredno sa narodnim poslanicima. U tom smislu i Narodna skupština treba da poveća svoj kapacitet. Vaš izveštaj nam dosta pomaže u radu i nadam se da će tako i ostati.
Siguran sam da, po prvom pritisku, kada budete imali pritisak, recimo, da napravite nekakav izveštaj, da bi neko ko je izabran na konkursu bio grešan i dobio neku prijavu, da bi bio nakon toga smenjen, da ćete to odbiti i ostati nezavisni.
Ono što od vas očekujem takođe u narednom periodu, to smo videli iz vašeg izveštaja, je kontrola svrsishodnosti. Mislim da je to veoma važna komponenta jer onda ćemo videti šta je zaista važno za državu da se nabavi a šta nije važno i da li je neka roba kojoj vrlo brzo prestaje funkcija, dakle, lošeg kvaliteta, bila potrebna da se nabavi ili ne. Isto tako, možemo da, kada se bude proveravala svrsishodnost, proverimo da li je zaista bila potrebna nabavka kubanskih cigareta za "Železnice Srbije" za ručak sa kompanijama iz Švajcarske, kao što je to direktor Simonović rekao. Mislim da je to zaista jedno smešno obrazloženje. Bilo je dosta reči o tome u javnosti.
Uštede koje građani danas ne vide, a koje su obećavane novim Zakonom o javnim nabavkama, treba da se dogode, ali mislim da će da se dogode tako što će se sistem izboriti za to, a sistem čine nezavisni regulatorni organi koji će kontrolisati sav protok novca i kontrolisati sve odluke nadležnih službi. U tom smislu, veliku ulogu igra DRI i, naravno, Agencija za borbu protiv korupcije. Mislim da u tom slučaju će ubuduće biti vrlo teško da nova vlast zaposli deset hiljada aktivista u javni sektor za deset meseci, pa da onda govori kako je teška kriza i da zato mora da se radi rebalans, da smo zato promašili sve pozicije i da danas imamo tako lošu ekonomsku sliku u Srbiji, da niko ne veruje Vladi Republike Srbije kada kaže da je sve u redu i da će predložene mere koje su juče stigle u republički parlament doneti išta dobro građanima Srbije i posrnuloj privredi.
Danas je pred nama izveštaj dve važne institucije. Rekao sam već, mislim da je važno da uspostavimo punu nezavisnost, pun integritet ovih institucija u Republici Srbiji jer one su važne za naš evropski put. Onda nam neće biti bitno, odnosno premijeru neće biti bitno i moći će da kaže slobodno da će pregovori početi u januaru. Nema potrebe da se govori o velikom Vidovdanu jer, u tom slučaju, mi ćemo naš sistem urediti kako treba i on će funkcionisati i građani će biti zadovoljni. To je naš cilj, a ne datum populistički, kako bi se spremili za sledeće izbore koji neminovno slede, jer ovakav rebalans koji je stigao juče samo za to služi.
Demokratska stranka od svoje obnove 23 godine podržava i bori se za evropski put Srbije i istrajava na njemu. Rekao sam da su neke naše kolege to učinile pre deceniju i možda manje, možda bismo mi već bili članovi EU. Nažalost, zbog njihove naknadne pameti mi danas još uvek govorimo o datumu početka pregovora.
Nama je žao što je Srbija izgubila mnogo šansi zbog njihove zablude u kojoj su živeli 23 godine, ali nadamo se da su konačno shvatili, i mi u tome nećemo smetati, podržaćemo taj evropski put, kao što danas podržavamo izveštaje nezavisnih regulatornih organa. Zahvaljujem se.
Poštovana predsedavajuća, poštovani predstavnici ministarstva, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, amandman koji sam podneo se odnosi isto na član 15. i to u stavu 1. Dodaje se jedna rečenica gde se kaže da za javna preduzeća i privredna društva u vlasništvu države, većinskom, ovaj rashod ne može biti veći za zdravstvene, obrazovne, naučne, humanitarne, verske, za zaštitu čovekove sredine, sportske namene od 3,5% ukupnog prihoda. Zašto ovo mislim? Zato što smo doneli krajem prošle godine Zakon o javnim preduzećima koji se ne primenjuje.
On je bio jedan marketinški trik, potez koji je služio da se zamažu oči javnosti, kao što se to dešava iz meseca u mesec i u ovoj godini. Imamo Zakon o javnim preduzećima koji je predvideo da se u decembru donese program i plan poslovanja javnih preduzeća, da se onda tromesečno podnose izveštaji o njegovoj realizaciji.
Da li znate, gospodine ministre, da nijedno javno preduzeće nije objavilo na internet strani svoj izveštaj o tromesečnoj realizaciji programa poslovanja? Tako se poštuje Zakon o javnim preduzećima. Da li znate da je skupštinski odbor za finansije savetnika Vlade imenovao člana komisije za imenovanje direktora? Da li je to departizacija? To je suprotno odredbama Zakona o javnim preduzećima.
Sada kažete da treba da zamažemo oči i kulturnim sportskim radnicima, zaštitnicima životne sredine tako što ćemo im omogućiti da na kraju godine dobiju malo više sredstava iz privrednih društava. Naravno, iz privatnih jer je to očekivano i dobro i to treba podstaći. Ali, javna preduzeća, oni su i dan danas gubitaši uglavnom. Ovaj zakon nije doprineo da se popravi njihov položaj. Vi ste direktore izabrali pre nego što je zakon stupio na snagu, na Vladi. Napravili ste ruglo od tog zakona gospodine ministre.
Niste vi jedini krivi. Postoji u Vladi većina koju čini stranka koja je stožer vladajuće koalicije, SNS i niste vi krivi za to. Danas očekujete da izmenom ovog zakona zamažete oči svim ovim korisnicima i da kažete da će umesto Narodne skupštine gde na rebalansu budžeta treba da se donese odluka o tome koliko će ići za kulturu i za zdravstvo i za zaštitu životne sredine, a podsetiću da ste ukinuli mnogo od ovih davanja. Za kulturu ste prepolovili u prethodnom budžetu. Očekujete da će onda direktori i zaposleni u javnim preduzećima, funkcioneri u javnim preduzećima doneti odluku kako će ova sredstva da se raspodeljuju, bez programa i realizacije programa. Ko će da odlučuje o tome? Balerina ili vlasnik pečenjare? Ko će doneti odluku kako će ova sredstva da se raspodele?
Kažem, niste vi samo krivi, već stožer ovog režima, kako volite da kažete SNS. Građani Srbije se svakog dana uveravaju na koji način se vodi ekonomija ove zemlje, kako ekonomija ove zemlje propada i to je činjenica koju ne možete pobiti.
Gospodine ministre, niste vi tu da raspravljate o pojedinačnim slučajevima, vi ste tu da rešavate probleme građana. Nemojte da prebacujete težište teme na nešto iz prošlosti jer kako voli da kaže sadašnji predsednik Republike – vi ste čovek prošlosti. Nemojte da govorite o prošlosti. Hajde da govorimo o sadašnjosti. Danas ste vi odgovorni za stanje u srpskoj ekonomiji i vi treba da odgovarate za danas. Nemojte se večito pozivati na Dragana Đilasa, na krizu u EU, na pušačku mafiju, na one koji koriste rezani duvan, itd. Svi su krivi osim vas. Znači, stvarno mislim da nema više smisla tako da govorite i građani to više ne mogu da slušaju.
Kažete da se iz dobiti opredeljuju sredstva. Znate kad je to? U decembru. O čemu smo raspravljali onda malo pre? U decembru oni mogu da znaju da li imaju dobit ili nemaju. Ovde se lepo u amandmanu kaže – rashod, ograničava se u odnosu na rashod. I u programu i u planu poslovanja to se može negde planirati, ako taj plan postoji. Ako ne postoji, kao što je u slučaju naših preduzeća, odnosno još manje postoji u izveštaju o izvršenju, onda građani o tome ne mogu znati ništa. Hvala.
Pominjali ste ga ceo dan juče. Ispalo je da je bukvalno razlog donošenja ovog seta zakona Dragan Đilas, a ne rupa u budžetu od 86 milijardi. To građani Srbije treba da znaju. Zamena teza je danas na dnevnom redu.
Kada ćete se izjasniti o Poštanskoj štedionici, o "Evroaksis" banci, kada ćete se izjasniti o hiljadu evra besplatnih akcija svakom građaninu Srbije, kada ćete se izjasniti o aerodromu, o vašim kadrovima? Kada će to doći na red? O tome se ne govori.
Vi želite da čujete samo ono što je vama drago. Naravno, građani Srbije od toga neće živeti bolje. Mi želimo da se o ekonomskim temama razgovara na pravi način. Trebalo je da dođete u Skupštinu uz ovaj set ekonomskih zakona, poreskih, trebalo je da dođe i rebalans budžeta. Vi niste predložili rebalans budžeta zato što nemate politiku, ne poštujete fiskalnu strategiju, nema nikakvih dogovora, socio-ekonomski savet ne funkcioniše. Ne razgovarate sa sindikatima i ako razgovarate, ti razgovori se ne ispunjavaju. Mislim da je to potpuno jasno građanima Srbije. Jasno je da u najmanju ruku što možete da uradite, to je da podnesete ostavku na mesto ministra ekonomije i finansija.
Predsedavajuća, upozorite gospodina koji je gost u Narodnoj skupštini da ne može na taj način da se smeje i ismeva narodne poslanike, zato što je on ovde pozvan da prisustvuje. Zahvaljujem.
Hvala, gospođo predsedavajuća.
Ne znam čime sam izazvao ovakvu reakciju, ali mislim da se gospođa previše unela u odbranu lika i dela gospodina Dinkića i da je to razlog. Samo sam govorio o amandmanu.
Amandman se odnosi na javna preduzeća, gde se kaže iznosi rashoda u javnim preduzećima i privrednim društvima ne može biti veći od 3,5% koji se izdvaja za ove namene. Jasno je da ako on bude veći i ako rashodi budu veliki, neće ni biti dobiti. To je potpuno jasno.
Gospodin Dinkić je onda prešao na teren izmišljanja nekakvih afera DS, što radi sve vreme. Vi ste to nastavili. Hvala vam, dobro smo i odblokirani smo. Rešili smo pitanje finansiranja. Trebalo bi vi da se zapitate od čega ste se vi finansirali u kampanji, pošto niste bili u problemu, a daleko manje imate poslanika i glasova na izborima i, naravno, manje redovnih prihoda. To je pitanje.
Pitanje je i na koji način su korišćene sve one aktivnosti koje su bile u okviru Ministarstva ekonomije? Ko je dobijao javne radove? Ko je određivao radnike zaposlene na javnim radovima? Ko je sve to radio? Da li su oni lepili vaše plakate? To su pitanja na koja treba da se odgovori ovom društvu. Treba da se odgovori i na koji način se finansira vaša stranka, koja svake godine menja ime ne bi li prevarila građane Srbije? To su prava pitanja za nas.
Bavite se ekonomijom na taj način i zato ova država propada. To je razlog zašto je podnet ovoliki broj amandmana. Ne možete nas sprečiti da govorimo. O tome ćemo govoriti koliko god se to vama svidelo ili ne. Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, mi smo predvideli brisanje ovog člana 18. kojim se značajno umanjuje transparentnost postupka i omogućava se u postupku prinudne naplate i prodaje pokretnih vrednosti da se neposrednom pogodbom utvrdi cena, odnosno da se ubrzano na taj način proda i smatramo da se ostavlja veliki prostor za korupciju, ako znamo na koji način se ovi postupci inače sprovode i da postoje razne malverzacije i pokušaji da se cena pokretnosti koja se prodaje, umanji.
Smatramo da je sadašnje rešenje prihvatljivije, prikladnije, pogotovo što za prvi i drugi poziv se umanjuju ovim članom procenti vrednosti stvari koja se prodaje, pa smatramo da ovaj član treba da se briše i da ne treba da bude sastavni deo predloga.
Poštovana predsedavajuća, poštovani gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, amandman koji smo podneli kao grupa narodnih poslanika predviđa da se u članu 5. odnosno novom članu 6a, stav 1. tačka 6) izmeni definisanje grupa koje predstavljaju osnovu za utvrđivanje poreza na imovinu tako što bi se razdvojile poslovne prostorije i lokali od pomoćnih prostorija koje služe za obavljanje delatnosti. Dakle, razdvojiti one prostorije koje predstavljaju dobro opremljene lokale, dobro opremljene poslovne prostorije, poslovne zgrade, koje imaju daleko veću tržišnu vrednost od onih prostorija, pre svega skladišta, nekih prostorija koje nisu dovoljno infrastrukturno opremljene, nisu dobro na neki način uređene i nemaju tu tržišnu vrednost kakve imaju poslovne zgrade.  
Nije isto kada imate kvalitetan lokal na ulici i kada imate u dvorištu zgrade prostoriju gde obavljate nekakvu zanatsku radnju, imate neko skladište koje nije infrastrukturno opremljeno, koje tržišno ne vredi toliko.
Smatramo da ovaj set zakona, pre svega ovaj Zakon o porezu na imovinu, služi da se građanima zavuče ruka u džep, da se nadoknade sredstva koja se lokalnim samouprava uzimaju, tih 26 milijardi po osnovu poreza na zarade, a stožer sadašnje vladajuće koalicije odnosno režima kako vi to volite da kažete, SNS ne može izbeći odgovornost i ne može da izbegava odgovornost za to što je na Vladi glasala za predloge ovih zakona i ovog zakona za izmenu Zakona o porezu na imovinu.
Takođe, verovatno će ovaj zakon podržati i u Skupštini Srbije i svakako biće krivac za lošiji standard građana. Biće krivac za ostale ekonomske i finansijske mere koje predlaže Ministarstvo ekonomije i finansija i Vlada Srbije. Ostale mere koje su dovele do toga da građani Srbije danas žive daleko lošije, da je danas u Srbiji 30% nezaposlenih, da od toga veliki broj mladih ljudi, da danas u Srbiji građani troše 17% manje nego prošle godine u ovom vreme, da je deficit dostigao cifru od 87 milijardi i da u junu, kako je Vlada najavila nas očekuje rebalans, a mi smatramo da je rebalans trebao da dođe zajedno sa ovim zakonima. Hvala.