Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Ivan Jovanović

Ivan Jovanović

Demokratska stranka

Govori

Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, danas se pred Skupštinom nalaze izmene i dopune Zakona o trgovini, zakon koji je usvojen pre dve godine, u julu 2010. godine i njegova primena je počela od 1. januara 2011. godine. Ovo nije suštinska izmena zakona i to je gospodin Ljajić u samom obrazloženju rekao i to stoji u obrazloženju ovog zakona koji smo dobili kao narodni poslanici.
Dakle, menjaju se neki njegovi delovi za koje se pokazalo u praksi da nisu baš najprimenjiviji i da je potrebno izmeniti u određenom delu proceduru, kako bi olakšali posao i trgovcima i državi u sprovođenju politike prema ovom sektoru.
Ono što mi iz DS smatramo je da je 2010. godine donet ovaj sistemski zakon i da je on veoma važan. Mi ćemo podršku ovim izmenama usloviti odgovorima na neka pitanja koja želimo vama da postavimo.
Prvo želim da upozorim podpredsednicu Narodne skupštine da je neprimereno vreme u kome se održava rasprava o ovom sistemskom zakonu. Vi ste sami, gospodine ministre, rekli da je ovo zakon koji na sistemski način uređuje oblast trgovine. Stoga smatramo da je rasprava trebalo da se održi u neko prikladnije vreme, uz televizijski prenos i to bi bilo onda sigurno i zanimljivije i došli bi do kvalitetnijeg rešenja. Sigurno bi više predstavnika poslanika iz vladajućih stranaka i opozicije bilo večeras, odnosno tom prilikom, prisutno u Skupštini.
Verujem da je objašnjenje veoma jednostavno za to zašto se večeras radi do kasno i zašto ulazimo u jedanaesti sat rada danas, a to je da u četvrtak ne bi bilo sednice sa pitanjima Vladi. To nije dobar način da podignemo kvalitet rada Narodne skupštine, da povratimo poverenje građana. To je potpuno suprotno od toga i, nažalost, vladajuća većina to ne razume. Siguran sam da će građani Republike Srbije, koji žive veoma teško, razumeti zašto vlast ne želi da se po ključnim pitanjima, koja tište građane, raspravlja na posebnoj sednici. Možda je razlog to što članovi Vlade ne mogu zajedno da sede na istom skupu i ne mogu da se skupe ovde u Narodnoj skupštini, jer smo videli oko Deklaracije o Kosovu da postoje dve politike koje smo mi iz DS razotkrili.
(Predsedavajuća: Vratite se na temu, gospodine Jovanoviću.)
Naravno, želim da napravim uvod zato što smatram da ovde imamo određene nejasnoće i želim da postavim pitanje oko tih nejasnoća.
Pre toga bih hteo da podsetim da je danas u Srbiji, odnosno krajem prošle godine inflacija bila 12,2% po podacima Zavoda za statistiku i Narodne banke Srbije. Guvernerka Narodne banke kaže da je uzrok tome visoka cena hrane, a uzročnik je povećanje PDV koja je jedna od prvih odluka izmena Zakona o PDV koji je donela nova vladajuća većina. Naravno, suša koja je imala uticaj na cenu poljoprivrednih proizvoda.
Smatramo u DS da kadrovska rešenja koja dolaze iz vladajuće koalicije ne mogu doprineti da inflacija bude manja i da ostali sistemi države funkcionišu kako treba, s obzirom da se ta rešenja donose na opšte poznat način.
Ono što se očekuje od Vlade Republike Srbije i nas, kao narodnih poslanika, jeste da donosimo mere koje će građanima ovu situaciju, koja je izuzetno teška, ponoviću inflacija je 12,2%, nezaposlenost je skoro 30%. To je daleko više nego što je bilo u 2011. godini kada je inflacija bila 7%, a nezaposlenost 26%. Očekuju mere koje će to stanje izmeniti, popraviti.
Shvatamo da je ovaj predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o trgovini vaš predlog da određene procedure, koje su nepotrebne, ukinemo i olakšamo građanima život, jer ovo je život, trgovina je život. Građani od toga kakva je konkurencija na našem tržištu, u zavisnosti od toga, plaćaju proizvode u trgovinama.
Podsetiću, kod nas nije tržišna utakmica bila uređena na pravi način. Godine 2010. se krenulo sa ovim zakonom, sa izmenama sada. Mislim da je to još jedan stepenik napred i da idemo ka tome da ta utakmica bude onakva kakva treba da bude, da se smanji nelojalna konkurencija. Siguran sam da mi nju ne možemo ukinuti, ali je možemo svesti na određene mere. Zloupotreba dominantnog položaja, takođe. Imamo situaciju da je u javnosti opšte poznata priča da su cene u Srbiji najveće. Verovatno da nisu najveće, ali su svakako među najvećima i to je još jedna mera sa kojom treba da se izborite na Vladi.
Ono što je važno kod primene ovog zakona je to da se on primenjuje edukativno i preventivno i da represija prema privatnim preduzetnicima, koji izuzetno teško posluju u ovo vreme, bude minimalna, odnosno da ona kontrola koju država sprovodi bude, na neki način, upodobljena tom cilju da se preventivno deluje, edukativno i da budemo partneri sa ovom granom privrede.
Ova nova mogućnost koju ste uveli izmenama i dopuna, tužba protiv nelojalne konkurencije, smatramo da je dobra, pošto će doprineti da oni koji plaćaju poreze i doprinese u ovoj državi mogu da ostvare svoja prava i da nadoknade štetu koju trpe.
Takođe, elektronska evidencija koja se predviđa u trgovina je nešto što će popraviti efikasnost i smanjiti troškove privrednim subjektima.
Naglasili ste da su najznačajnije izmene ukidanje obaveze izrade studija na strukturu tržišta za objekte čiji prodajni i skladišni prostor prelazi dve hiljade kvadratnih metara. Takođe, brisanje člana koji predviđa osnivanje centra za razvoj trgovine. Smatramo da ako je takva odluka doneta, ako je urađena analiza, ako su primljene primedbe od raznih predstavnika trgovinskih lanaca i malih dućana, da ukoliko je zaista slučaj da ministarstvo može preuzeti funkcije centra, to je dobra odluka, jer ćemo tako smanjiti, skratiti broj instanci kojima se neko obraća i broj instanci koji obrađuju određene zahteve i podatke.
Što se tiče ovih objekata koji su preko dve hiljade metara kvadratnih, to su veliki trgovinski lanci i oni su zavisili od te studije. Uz tu studiju su mogli da započnu izgradnju hipermarketa ili prodajnog mesta. Siguran sam da nikome nije bilo u interesu da ta studija ne bude prihvaćena. Da li postoji slučaj da je urađena studija, a da neko nije dobio dozvolu za izgradnju prodajnog mesta?
Ono što želimo da vas pitamo, gospodine ministre, pri tom ne mislimo da postoje ozbiljne primedbe na vaš rad i ne želimo da se to tako shvati, ali želimo da neke nejasnoće koje imamo razotkrijemo. Rekli ste nam da su prihvaćene primedbe Privredne komore Srbije, odnosno odgovarajućeg odbora. Razgovaralo se pojedinačno sa opštinskim i gradskim komorama i predstavnicima odbora u komorama, da su svi bili obavešteni da treba da dostave primedbe, da je 35 privrednih subjekata dostavilo konkretne primedbe i da su one uvažene. To ste malopre u jednom delu kazali. U javnosti je bila takva ocena.
Ono što imamo kao dilemu je saopštenje koje je izdato povodom ovog zakona od strane Unije poslodavaca Srbije, a koja se odnosi na javnu raspravu oko ovog zakona. Naime, u saopštenju Unije poslodavaca Srbije, to je zaista neobično, iz tog razloga sam malopre rekao da mi nije jasno da li postoji jedinstvo u vladajućoj većini oko donošenja ovog zakona ili neko pokušava da se sakrije.
Pročitaću deo saopštenja. U njemu se navodi da za razliku od Ministarstva finansija i privrede, koje ima stalne konsultacije i sastanke sa privredom, u želji da pomogne da izađe iz recesije i da se poboljša privredni ambijent, Ministarstvo trgovine za pet meseci rada nove Vlade nema takav manir. Ministar i njegovi najuži saradnici izbegavaju da se sretnu sa trgovcima i razmatraju goruća pitanja, tvrde u Uniji poslodavaca Srbije.
Zbog takvog ponašanja resornog ministarstva započeli su, kako navode, direktnu komunikaciju sa poslaničkim grupama u Skupštini Srbije kako bi se amandmanima na predložene izmene Zakona o trgovini popravio bar deo tog zakona.
U saopštenju Unije poslodavaca Srbije se dodaje da najveća udruženja malih trgovaca kao i srednje i velike kompanije u grani trgovine, mesecima traže sastanak sa ministrom trgovine Rasimom Ljajićem na kome bi se raspravljalo o svojevrsnoj giljotini propisa u grani trgovine. Prema njihovim navodima time je ministarstvo uputilo Skupštini Srbije Predlog izmene Zakona o trgovini bez konsultacije sa reprezentativnim predstavnicima privatnog sektora u grani trgovine.
U Uniji poslodavaca Srbije takođe ističu da je prekršen dogovor poslodavaca i sindikata sa premijerom Vlade Srbije Ivicom Dačićem, da svi predlozi izmene i dopune Zakona koji se direktno odnosi na poslovanje preduzeća, prethodno moraju dostaviti socio-ekonomskom savetu na izjašnjenje i na analizu. Takođe se tvrdi da to nije učinjeno.
Želeo bih da vas pitam gospodine ministre da li su ovi navodi tačni, pošto ništa o tome nismo čuli ovde u vašem obraćanju, niti to stoji u obrazloženju. Takođe, da li ovaj zakon ima podršku cele vladajuće većine? Zašto je za određene predstavnike strukovne iz ove oblasti dobar ministar ekonomije, a vi niste? Da li je politizacija javne rasprave o izmenama i dopunama Zakona o trgovini još jedan uvod u nove rasprave u okviru vladajuće većine? Ključno pitanje da li cela priča sa raspravom, sa javnom raspravom i njenom politizacijom ima veze sa zaštitom prava malih trgovaca ili ima veze sa zaštitom monopola? Hvala.
Zahvaljujem se gospodine ministre na odgovoru i nije bila vama upućena primedba što se tiče termina održavanja ove sednice, nego predsedavajućima Narodne skupštine.
Naravno, bio sam dužan da vas upitam za ove primedbe koje je iznela Unija poslodavaca Srbije. Prosto, ukoliko postoji takav dogovor na socio-ekonomskom savetu i ako je zaista sve to na taj način dogovoreno sa premijerom, mislim da je bilo potrebno da se to na taj način i uradi. Ali, nakon vašeg objašnjenja potpuno je jasno da svi oni koji su izneli ovakve primedbe sigurno su imali prilike da to urade preko drugih foruma, paralelno, tako da u tom smislu nemam zamerki.
Ono što je bilo inicijalno, razlog zašto sam i čitao ovo saopštenje, zaista me ova ideja o tome da su poslati amandmani određenim poslaničkim grupama, zaista me zagolicao da prosto razradim malo ovo i da vas pitam da li je postignuto jedinstvo oko glasanja za izmene i dopune Zakona o trgovini i koje su to poslaničke grupe, pošto mi u DS nismo dobili te amandmane, tako da ne znamo kome su ti amandmani i prosleđeni. Zahvaljujem vam se.
Izvinjavam se predsedavajući, zaista žalim što oduzimam vreme prisutnim kolegama i gospodinu ministru, ali ovo nije prvi put da gospođa predsedavajuća Odbora za ekonomiju proziva članove Odbora iz DS.
Trebalo je vi kao iskusniji kolega, bili ste već u Narodnoj skupštini ranije, da joj objasnite da opozicija nije obavezna da daje kvorum na odborima i nije obavezna da prisustvuje glasanju za predloge vladajuće većine. Kada opozicioni poslanici smatraju da trebaju da prisustvuju sednicama odbora, onda oni prisustvuju.
Juče smo imali u vreme održavanja odbora važnu sednicu, takođe izmene zakona o poljoprivredi, o ruralnom razvoju i subvencijama u poljoprivredi i mnogi od tih poslanika, koji su članovi Odbora za ekonomiju su članovi ili zamenici odbora u ovim resorima. Iz tog razloga su smatrali da je važnije da prisustvuju ovoj načelnoj sednici i smatram da nije u redu da kada nosite bedž imate jedne aršine, a kada skinete bedž imate druge aršine.
Podsetiću, poslanici SNS, nekada SRS nisu prisustvovali sednicama odbora dok su bili opozicija u ovom parlamentu i molim vas da na ovaj način se više ne prozivaju poslanici iz DS i da se ne vređaju. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsedniče na obrazloženju, ali mislim da ne treba da budemo maliciozni, zaista smo se trudili da budemo konstruktivni u ovoj raspravi i nismo želeli da dolazi do ovakvih incidenata. Mislim da su incidenti i da ne treba da se ponavljaju. Iz tog razloga sam i kritikovao koleginicu, jer ovo nije prvi put da se to dešava.
Što se tiče DS mi smo dobili objašnjenja koja smo tražili i mi ćemo podržati ovaj predlog izmena i dopuna zakona. Želim samo da kažem da je važno da se institucije i sistemski zakoni na ovaj način menjaju, da se o njima raspravlja i da se utvrdi što veći konsenzus. Nije dobro da se te rasprave obavljaju u ponoć, u vreme koje nije prikladno ili u dvanaestom, trinaestom satu sednice. O tome sam već govorio.
Ono što je najvažnije za Srbije, za građane Srbije i za one koji su najzainteresovaniji da ovaj zakon bude uspešno primenjen, a to su i vlasnici trgovina i zaposleni u njima i sami građani, je da Srbija kao država bude stabilna politički i institucionalno, da bi, na kraju krajeva, imala bolji rejting kod stranih investitora. Jedino na taj način ćemo obezbediti da strani investitori dođu ovde i da otvore bilo kakav prodajni lanac. Neće nam pomoći ni ukidanje nekakvih studija koje smo imali u prošlom predlogu zakona. neće to njih dovesti, dovešće samo promene u našem društvu koje su potrebne. Znači, potrebno je da ojačamo institucije, a ne da ih politizujemo. To je nešto na čemu je potrebno raditi. Zahvaljujem se.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, ispravio bih jednog kolegu koji je govorio. Rekao je da je ovaj zakon na snazi već deset godina. To nije tačno. Čini mi se da je ovaj zakon u ovoj godini već drugi put na dnevnom redu. Imali smo ga početkom godine kada je Vlada koju je predvodila DS predložila novi zakon o javnim nabavkama.
Zakon o javnim nabavkama, u prethodnih deset godina, donet je 2002. godine. Kroz praksu se videlo da on ima dosta nedostataka i onda je menjan. Možda i nije bilo nedostataka, nego je menjan iz drugih razloga. Zakonodavac je mislio da treba
da se izmeni, izmenjen je 2004. godine. Nakon toga, imamo nov zakon iz 2008. godine koji je i danas na snazi i koji je kroz praksu pokazao da ima dosta nedostataka. Mi iz DS smo svesni toga. Svaki put kada se donosi novi zakon čini se sve da se unapredi procedura, da se unapredi postupak, ali to nije moguće učiniti dok se u praksi ne vidi kako to funkcioniše.
U 2011. godini ukupne javne nabavke u Republici Srbiji su iznosile 293 milijarde dinara ili oko 3,3 milijarde evra. Od toga nekih 54% su bili otvoreni javni pozivi, dok je nekih 35% bilo kroz tzv. restriktivne postupke, skrivene dobrim delom od očiju javnosti. To nam govori da oko milijardu evra nije na najbolji način objavljeno u javnosti. Nabavka za nekih milijardu evra nije na najbolji način objavljena u javnosti. Taj postupak nije bio dovoljno transparentan.
To znači da onda nije sigurno moguće obezbediti uštede kakve su obećavane u predizbornim kampanjama pojedinih stranaka, gde smo imali u februaru ove godine obećanja pojedinih funkcionera da će uštede donošenjem novog zakona o javnim nabavkama biti 500 miliona evra, onda smo u aprilu imali obećanja da će te uštede biti 600 i 700 miliona, krajem aprila 800, u maju su te uštede došle na jednu milijardu. Potpuno je jasno da su to bili motivi koji su se izvlačili iz te kampanje i bili su kampanjom motivisani.
Postojeći zakon ima puno nedostataka i to su netransparentnost i nepozivanje, odnosno neobjavljivanje poziva za male nabavke, član 24. koji se zloupotrebljavao i uglavnom su te javne nabavke, koje nisu bile dovoljno transparentne, sprovođene u javnim preduzećima u kojima nije taj postupak na dovoljno dobar način kontrolisan i nije od strane nadležnih organa obraćana dovoljna pažnja, a i sam zakon to nije zahtevao.
Novi zakon koji je predložila vladajuća većina predvođena SNS donosi pojedine novine koje su zaista napredak u odnosu na postojeće rešenje i siguran sam da su i predlagači to videli, šta u postojećem zakonu ne funkcioniše i šta treba da se menja. To je videla i prethodna Vlada, pa je početkom godine predložila izmene. Najznačajnija novina je uvođenje portala i objavljivanje svih poziva i onih malih nabavki. To je nešto što sigurno donosi novi kvalitet. Elektronske licitacije, primena elektronske uprave, takođe, zatim, ekološki aspekti, energetski aspekti, crna lica ponuđača koji su kršili zakon, takođe značajne novine koje će doprineti kvalitetnoj proceduri kada se govori o javnim nabavkama. To svakako pozdravljamo mi iz DS, ali smatramo da takođe postoji i niz nedostataka koji će onemogućiti da se ostvare one uštede kakve su obećavane. To nije moguće.
Proširenje liste izuzetaka u članu 7. onemogućiće da se te nabavke sprovedu na dovoljno transparentan način i to neće doprineti nikakvim uštedama. Zatim, sukob, kaže – nadležnosti Uprave za javne nabavke i Komisije za zaštitu ponuđača, takođe neće doprineti boljem funkcionisanju celog sistema javnih nabavki u Republici Srbiji. Zatim, dodatni radovi u građevinarstvu, to takođe nije na najbolji način definisana procedura, jer ako smanjimo taj neki limit sa 25 na 15%, to neće biti dovoljno, jer na taj način ćemo samo postići da će ponuđači podići startnu cenu za 10% i nećemo nikakve uštede ostvariti.
Ono što DS predlaže vama, kao podnosiocima ovog zakona i predlagačima novog zakona o javnim nabavkama, je da prihvatite naš amandman i time ćete pomoći sebi i na neki način potvrditi da se vaša politika ostvaruje. Ako se naš amandman prihvati, biće potpuno jasno kolike su uštede ostvarene i moći ćete, kao što je vaš šef u kampanji obećao, da će uštede koje budu ostvarene biti upotrebljene za poljoprivredu i za nauku, biće moguće ta sredstva upotrebiti u te namene iz posebnog fonda koji smo mi predvideli.
Ukoliko se naši amandmani prihvate, veći deo njih, mi ćemo podržati ovaj zakon, a nadamo se da će sledeći korak, kada će DS predvoditi buduću vladu Republike Srbije, biti zakon o javnim nabavkama koji će podrazumevati obaveznu elektronsku javnu nabavku za sve i to sigurno može doneti uštedu od 5 do 20% kod sva-ke nabavke, jer to se pokazalo u praksi u zemljama EU i u institucijama koje su uvele takvu novinu i takvu proceduru, jer potpuno je jasno da ono što dovodi do korupcije i arbitrernost u radu administracije, u radu komisija, ako uvedemo elektronsku javnu nabavku, u potpunosti izbegavamo arbitrernost, izbegavamo to da bilo ko odlučuje o to-me ko je kvalifikovani ponuđač, jer imaćemo sertifikate, imaćemo druge instrumente koji će nezavisno od ljudske volje i želje regulisati sam postupak javnih nabavki.
Zahvaljujem vam se. U ime DS kažem još jednom, mi ćemo, ukoliko se prihvate naši amandmani, podržati ovaj predlog zakona. Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovana ministarka, poštovani predsedniče Skupštine AP Vojvodine, danas imamo na dnevnom redu četiri ratifikacije oko zaduženja i ovu jednu koju će podržati DS, a tiče se Južnog toka i finansiranja tog projekta. Smatramo da je to neophodno, a za ove tri možemo reći da se radi o potpunoj nedoslednosti Vlade i vladajuće većine, jer smo imali ovde pre mesec dana ministra finansija, Mlađana Dinkića, imali smo mantre o tome šta je prethodna Vlada uradila, šta je upropastila, zaduživala se po najgorim uslovima od 4,8 do 5,8% kamate. Danas imamo predlog da se tri javna preduzeća "Srbijagas", "Galenika" i JAT zaduže za ukupno 190 miliona evra, pri čemu su te iste kamate između 8% i 9%.
U najmanju ruku to je nedoslednost i sigurno da ništa nema od tog preokreta, ništa nema od stabilizacije finansija u Republici Srbiji, ništa nema od aktivnosti koje je preuzeo dotični gospodin. To je prosto jedna obična politička floskula, demagogija, kako god možemo to nazvati. Ono što je sigurno promenjeno, a to je poverenje u državu Srbiju i to se iskazuje kroz ove kamatne stope. Takođe, građani gube poverenje i strpljenje. Ono po čemu će oni suditi i presuditi na sledećim izborima i kada sledeći put budu imali priliku da se izjasne, ne kroz ove stranačka glasila i tabloide, već na sledećim izborima, je sopstvena plata i ono što mogu za tu platu da kupe, a to je sigurno manje nego što su mogli prošle godine i godinu pre toga.
Inflacija je, podsetiću, preko 13%. Nezaposlenost je dostigla 30%, a to ne možete čuti u tabloidima, niti možete pročitati. To je istina koja se prećutkuje. To nije greh prošle Vlade, to je greh ove Vlade. Vi ste preuzeli odgovornost. Vi treba da vršite vlast, jer imate pun kapacitet vlasti. Vi ste stožer i ne treba da prebacujete odgovornost na prošlu vlast.
Demokratska stranka je opozicija. Predlagaćemo konstruktivne predloge ili ćemo kritikovati ono što nije dobro. Ne možete nas sprečiti u tome, ali nemojte da prebacujete na nas odgovornost za ono što vi radite. To nije u redu.
Osvrnuću se na ratifikaciju energetskog sporazuma sa Italijom, međudržavni sporazum između Ministarstva rudarstva i energetike i Ministarstva ekonomije Italije. Potpisan je 2009. godine. U međuvremenu je bio niz sastanaka na kojima se razgovaralo o aneksima koji su kasnije potpisani. Čule su se razne diskusije od narodnih poslanika danas u sali o ovoj tački. Bilo je onih koji su kritikovali ovaj sporazum.
Ovaj sporazum ću sagledati iz jednog novog ugla, a to je iz ugla građanina, odnosno kao predstavnik građana sa teritorije Raškog okruga iz kog dolazi. Prosto mislim da je ova tema veoma važna za građane sa ovog područja, jer već nekoliko godina kruže razne priče, postoje razne diskusije, tribine na temu ovih projekata. Mislim da je vrlo važno za građane ovog regiona reći ono što je istina o ovom sporazumu. Podsticajna cena od 155 evra po megavat času jeste dobra cena. To je dobar aspekt ovog sporazuma. Takođe, 49% vlasništva EPS i države Srbije, pri čemu imamo u vidu ovu cenu. To je takođe dobra stvar.
Ono što se postavlja kao pitanje, a to su dva aspekta ovog projekta. Ako imamo u vidu da će između Raške i Kraljeva biti 10 hidroelektrana, protočnih, ukupne snage od 117 megavata, dva aspekta koja su veoma važna, a to je šta će reći studija o uticaju na životnu sredinu. To vas pitam, gospođo ministarka. Kada će se uraditi studija o uticaju. Preliminarna studija je urađena i ona kaže da projekat neće uticati u tom nekom stadijumu. Kada će početi izrada studije? Da li postoji neka dinamika? Takođe, veoma je važno da li će uticati na vodosnabdevanje pomenutih naselja, da li će uticati na ostale ekološke aspekte, da li će biti ugroženi vodotokovi reka, fauna, da li će biti ugroženi životinjski organizmi, da li će biti značajnih promena na reci Ibar?
Ono što je drugi aspekt, koji je veoma značajan za stanovnike Raške, Ušća, Kraljeva je to na koji način će oni imati koristi od ovog projekta. Podsetiću, vodoprivredna taksa je prihod Republike. Građanima tog područja ostaje samo zaposlenje koje je pri ovakvim projektima veoma malo. Dakle, vrlo mali broj radnika će se zaposliti u hidroelektranama. Postoji ozbiljan potencijal pri angažovanju građevinske operative kada se budu izvodili radovi, ali se postavlja pitanje – da li Vlada Republike Srbije razmišlja o tome koliko, na neki način, može da se vrati novca koji će se prihodovati?
Po ovom sporazumu, odnosno aneksu koji imamo, kaže se da će ukupna instalisana snaga od 117 megavata značiti 480 gigavata časova godišnje električne energije. To po cenama koje su navedene u sporazumu znači nekih 70 miliona u idealnim uslovima evra. Ako to nisu idealni uslovi, koliko je to onda manje i koliko od toga može da se zadrži, odnosno da se vrati u područja koja će biti sigurno na neki način devastirana ovim projektima?
Demokratska stranka će podržati Sporazum o finansiranju Južnog toga. Ostale sporazume, naročito ove koji se tiču novih zaduženja neće sigurno, jer smatramo da ovo nisu predlozi koje je Vlada prilikom sastavljanja obećavala, odnosno vlast. Ovo nisu one ideje koje ste predlagali u izbornoj kampanji. Ovo nije ono za šta su vam građani Srbije davali svoje glasove. Hvala.
Zahvaljujem se na odgovoru i nadam se da ćete obratiti pažnju na ovu studiju. Vrlo je važno za građane tog područja. Naročito vas molim u ime tih građana istih da na ovaj drugi aspekt, koji se tiče ovog ekonomskog dela i povraćaja sredstava u ta područja, da na njega obratite pažnju, jer u neformalnim razgovorima koje je vodila prethodna Vlada na čelu sa gospodinom Škundrićem razgovaralo se o ozbiljnom procentu koji se vratio u ta područja. Zahvaljujem.
Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, u prvobitnoj verziji amandmana koji sam podneo predvideo sam drugačiji raspon kazni za kašnjenje u ispunjenju finansijskih transakcija. Ova ispravka se odnosi na previd koji sam imao tom prilikom, jer nisam imao u vidu Zakon o prekršajima.
Dakle, amandman koji sam podneo sa ispravkom odnosi se na prekršaje za fizička lica koji su nosioci poljoprivrednog gazdinstva. Imajući u vidu niske prihode koje oni ostvaruju uglavnom, pošto su to uglavnom prihodi koji su, da kažem, porodični i nisu neki veliki prihodi, u tom smislu ne bi trebalo da se uzima najviši iznos kazni od 10.000 dinara, već od 5.000. To se predlaže ovim amandmanom.
U Zakonu o poljoprivrednom i ruralnom razvoju kaže se da je nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva fizičko lice poljoprivrednik i preduzetnik koji obavlja poljoprivrednu proizvodnju i koje je upisano u registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva. Smatram da ako je izjednačeno fizičko lice sa preduzetnikom koji se bavi poljoprivredom u ovom zakonu, to bi trebalo isto da se učini i prilikom određivanja najniže kazne za fizičko lice koje poseduje poljoprivredno gazdinstvo. Prosto, mislim da bi to onda bilo adekvatno stanje u kojem se nalazi naša poljoprivreda, pogotovo imajući u vidu sušu koja je pogodila ove godine.
Mislim da ovaj zakon u suštini ima dobru nameru da obaveže državu da ispunjava svoje obaveze u onom roku koji je naveden u ugovoru. Sa druge strane, arbitriranje države između komercijalnih privrednih društava nije dobro, jer ulazimo u njihove međusobne odnose. Mislim da je samo postojanje ugovora dovoljno, a trebalo je na neki način osnažiti kapacitete privrednih sudova i to bi se moglo i na taj način rešiti.
Što se tiče kazni, mislim da je to još jedan način da država puni budžet na teret privrede koja je u teškoj situaciji. Plašim se da ćemo imati dva efekta ovog zakona. Sa jedne strane, imaćemo verovatno malo bolju disciplinu, što se tiče naplate, to zavisi dosta i od samog sprovođenja ovog zakona. Sa druge strane, imaćemo verovatno i dosta preduzeća koja će otići u likvidaciju zbog ovog zakona, jer ako neka firma nema novca da plati svoje obaveze prema dobavljaču, onda sigurno nema novca da plati kaznu. To će značiti otpuštanje radnika, likvidaciju firme i smanjenje broja zaposlenih u ovoj zemlji, a to nam svakako nije u interesu. Hvala.
Po Poslovniku, član 107. Kao član Odbora za ekonomiju i regionalni razvoj imam kod sebe saziv, znači, saziv je od 10. decembra, od sinoć. Sinoć smo dobili informaciju da imamo sednicu u pola 10 jutros. Podsećam da je jutros bila mećava. Ja sam stigao u Narodnu skupštinu u 11.00 sati. Kakvu kvalitetnu raspravu ste vi organizovali od pola 10 do 10, zaista ne znam, pošto istoj nisam prisustvovao? Nisam siguran da bilo šta kvalitetno može u tom roku da se uradi, ali, prosto, ovo jasno pokazuje način na koji SNS pokušava da dezavuiše javnost Srbije, da za sve optuži DS ali se plašim da vam to neće uspeti upravo zato što građani Srbije vide kakve posledice imaju zbog ovakvih vaših odluka. Hvala.
Hvala.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, Narodna skupština Republike Srbije je usvojila 8. novembra Zakon o amnestiji i tom prilikom na slobodi se našao, pre vremena, veći broj lica koji su bili na izdržavanju kazne zbog raznih krivičnih dela.
Zadnjih dana dobijam pritužbe od većeg broja građana da imaju slučajeve u svojim porodicama, među prijateljima, učestale slučajeve obijanja stanova i kuća, pa u tom smislu želim da postavim pitanje ministru unutrašnjih poslova i premijeru Vlade Republike Srbije, da zatražim informaciju, da li je ovaj zakon uticao na to?
U predizbornoj kampanji imali smo od najveće vladajuće stranke, SNS, obećanje da će ovakav zakon biti usvojen i njegova primena koja je počela pre nešto manje od mesec dana je pokazala da i oni koji su osuđeni za teška krivična dela se sada nalaze na slobodi.
Da li objašnjenje, koje je tom prilikom dato, prilikom donošenja ovog zakona, da će biti mnogo lakše za finansiranje i održavanje zatvora u Srbiji da država ne može sa tim problemom da se izbori na drugačiji način, biti pravo i za građane koji ostaju bez svoje imovine, a i ugrožena im je, istovremeno, i bezbednost?
Da li će država ovim građanima uspeti da nadoknadi štetu koju trpe zbog ovog zakona? Ko je odgovoran i ko će preuzeti odgovornost za to? Pitanje za premijera, takođe, koji je procenat uvećanja provalnih krađa u Srbiji od primene Zakona o amnestiji?
Drugo pitanje tiče se odlaganja sednice Odbora za Kosovo, pitanje za šefa Kancelarije za Kosovo i ministra spoljnih poslova i za premijera, zašto se opet odlaže sednica za Kosovo? Kada će vladajuća koalicija preuzeti odgovornost za pregovore koje vodi, za sporazume koje je potpisala? Kada će biti platforma, koja nam je obećana na zadnjoj sednici Odbora, jer stvarno mislim da ovako neozbiljan odnos prema ovako važnoj temi, zaista je prevršio svaku meru? Molim vas da što pre poslanici, naročito članovi Odbora za Kosovo, dobiju informaciju o svim ovim pitanjima. Hvala.
Hvala poštovanoj predsedavajućoj, dame i gospodo narodni poslanici, pre više od dva meseca, Vlada Republike Srbije je u pregovorima sa Evropskom investicionom bankom, odustala od projekta urbane regeneracije naselja  u Dositejevoj ulici u Kraljevu, koja je teško pogođena zemljotresom i tu preko 400 porodica živi u teškim uslovima za život.
Podsetiću da je to naselje koje je davno građeno i gde na jednom spratu postoji jedan toalet i dele ga stanari svih stanova, tako da je to bila i određena, da kažem, socijalna kategorija, odnosno imao je socijalnu komponentu taj predlog zajma, za regeneraciju tog naselja.
Nakon mog pitanja koje sam postavio premijeru pre mesec dana, zašto se od toga odustalo, još uvek sam čekao odgovore. Evo danas smo dobili amandman Odbora i ja se zahvaljujem na tome, gde je uvršten ovaj kredit sada sa Bankom za razvoj Saveta Evrope, i mislim da je to jedna dobra stvar, pre svega socijalna, zatim i investiciona, ulaže se u infrastrukturu. S druge strane, preko 400, kažem, porodica iz naselja u Jug Bogdanovoj ulici i Dositejevoj, dobiće mnogo bolje uslove za život. S druge strane, i sami građani su se organizovali, tražili od Vlade Republike Srbije, kroz građanski protest, da se njihov problem reši kroz ovaj zajam i ovaj budžet. To je prihvaćeno i podržavam ovaj amandman Odbora. Zahvaljujem se.
Javio sam se pre pola sata po članu 107. Gospodin Babić se obraćao drugom narodnom poslaniku.
(Predsedavajuća: Već smo to završili.)
Da, ali pre pola sata sam se javio i niste mi dali reč.
Poštovani predsedavajući, poštovana guvernerko, dame i gospodo narodni poslanici, pre nešto više od tri meseca bili ste deo vladajuće većine, potpredsednik SNS i predlagali ste izmene i dopune Zakona o Narodnoj banci Srbije. Mi smo vas, kao poslanička grupa DS, upozoravali da ćete tim izmenama narušiti integritet Narodne banke i da može na drugi način da se imenuje i neko ko je partijski funkcioner i neko ko jeste političar. To nije problem, ali to neće doprineti ni jačanju naših institucija, niti će doprineti našim evropskim integracijama. Tvrdili ste da ne postoji nikakav nesklad sa našim evropskim integracijama i da ne postoji pozitivna praksa evropskih centralnih banaka, kada je u pitanju ovaj zakon.
Danas, tri meseca nakon toga, imamo ponovo izmene i dopune zakona sa obrazloženjem da treba da približimo odredbe ovog zakona evropskim propisima. Kada se govori o ovom amandmanu, govori se o principijelnosti koju ste imali tada ili sada. To vas takođe pitam. Govorili ste u prilog tim izmenama, uzeo sam stenogram sa te sednice Skupštine, i navodili teze da će izmene zakona i guvernera doprineti, citiram poslanika vladajuće većine, smirivanju nervoze građana koji ne mogu da spavaju zbog previsoke vrednosti evra i nestabilnog kursa. Danas je taj kurs evra niži dva dinara, ali se postavlja pitanje – da li građani mogu za taj evro da kupe ono što su mogli pre tri meseca ili pre 12 meseci? Inflacija će do kraja godine biti preko 12%, a maloprodajne cene osnovnih životnih namernica su povećane preko 20%. To je jedini rezultat izmena i dopuna ovog i ostalih zakona koje je sprovela vladajuća većina.
Kada je ovlašćeni predstavnik predlagača na sednici od 3. avgusta govorio o članu 8. i njegovoj izmeni rekao je, takođe ću citirati: "Članom 8. menja se član 20. zakona kojim se propisuje ograničenje u izboru guvernera, a koja se primenjuje na druge funkcionere. Povezana lica su šire, ali preciznije definisana. Unete su izmene koje omogućavaju povezanom licu da otuđi akcije, odnosno udele. Odredbe su pojednostavljene u skladu sa definicijom finansijskih institucija." Tada je to bilo obrazloženje, a vi ste danas odbili moj amandman sa obrazloženjem da se ne prihvatam, jer se rešenjem predloženim u članu 5. zakona izjednačava tretman funkcionera Narodne banke sa drugim funkcionerima, koje bira Narodna skupština u skladu sa zakonom kojim se uređuje Agencija za borbu protiv korupcije.
Pitam vas – gde je tu principijelnost? Da li ima skrivenih namera? Ne treba da se pozivate na saradnike. Recite zašto sada treba da se gleda uže, a pre tri meseca je trebalo da se gleda šire na povezana lica kada se ona definišu u ovom članu. Ukoliko je u pitanje obrazloženje, kao i za statut, da je problem u prevodu sa engleskog jezika, da vas obavestim da je Zakon o agenciji za borbu protiv korupcije na srpskom i da nije imalo šta da se prevodi, samo da se pročita definicija. Hvala.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, imam pitanje za premijera Ivicu Dačića. Juče se navršilo 100 dana rada nove vlade i osim hvalospeva čelnika vladajuće većine u medijima nismo mogli čuti puno razuma i realnosti. Razum i realnost bi pokazali, odnosno mogli bi građanima Srbije reći da su rezultati vladajuće većine u prethodnih 100 dana poražavajući. Urušavaju se sve institucije i partokratija je na delu više nego ikada. Imenuju se partijski funkcioneri za guvernera Narodne banke. Negativna kadrovska selekcija izaziva zgražavanje građana Srbije.        
O rezultatima nove vlade građani Srbije najviše mogu da sude po sopstvenom džepu. Ono što su mogli prošle godine da kupe za svoju platu, ove godine ne mogu. Isto to važi i za 2010. i za 2009. godinu. Po tome se najbolje vide rezultati rada nove vlade.
Ugrožena je sigurnost građana donošenjem Zakona o amnestiji za brojne kriminalce. Ugroženi su mnogi lokalni i regionalni projekti.
Trećeg novembra 2010. godine Kraljevo je zadesio razoran zemljotres. Tadašnja vlada Republike Srbije je reagovala i zbrinuti su mnogi građani koji su ugroženi tim zemljotresom. Dvadeset i pet stambenih zgrada u Dositejevoj ulici u Kraljevu je ušlo u proceduru dobijanja kredita od Centralne evropske banke i Evropske investicione banke, kako bi se te zgrade urbano regenerisale. U tim zgradama živi oko 400 porodica, uglavnom socijalno ugroženih.
Početkom oktobra, Mlađan Dinkić je imao sastanak sa gospodinom Korbinom iz Evropske investicione banke. Procedura, što se tiče izgradnje ovih zgrada, došla je do kraja. Svi projekti su urađeni, sva dokumentacija je prikupljena. U tome su učestvovali i sami građani koji su zainteresovani. Centralna evropska banke je odobrila svoj "grant". Evropska investiciona banka je bila na kraju. Na sastanku sa gospodinom Korbinom, Mlađan Dinkić je rekao da Vlada više nije zainteresovana da pomogne ove građane.
Pitam premijera, Ivicu Dačića, da li je ovo tačno? Da li je to stav Vlade? Hvala.
Povreda Poslovnika na član 107, govornik na sednici Narodne skupštine je dužan da poštuje dostojanstvo Narodne skupštine.
(Predsednik: Već smo se više puta osvrnuli na to.)
Gospodin Tomić govori o tome da je Oliver Dulić kriv, već mu se presuđuje, to treba da utvrdi sudstvo, to treba da se utvrdi kroz proces koji predstoji, a ne možete vi da presuđujete niti kroz medije, niti da presuđujete na ovoj sednici Narodne skupštine i molim vas da zaštite dostojanstvo Narodne skupštine. Ovo je jedna farsa politička, od imuniteta Olivera Dulića, pravi se farsa. On se nije pozivao na imunitet i moguće je bilo sprovesti saslušanje. Pravi se farsa, verovatno kako se ne bi videlo kako pokrećete Srbiju, kako ste je pokrenuli, kako nema ulja i šećera, kako inflacija do kraja godine ide preko 10%, to građani Srbije odlično vide i nećete to sakriti ovom farsom. Hvala.