Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Ivan Jovanović

Ivan Jovanović

Demokratska stranka

Govori

Poštovani predsedavajući, javljam se po članu 108. - o redu na sednici Narodne skupštine stara se predsednik Narodne skupštine. Molim vas da dovedete u red predstavnike Ministarstva, odnosno predstavnika, jer ne može na ovaj način da se obraća poslanicima. Kako mogu na ovaj način da se vređaju poslanici u Domu Narodne skupštine? To vi ne treba da dozvolite, jer vi ste zaduženi da zaštitite integritet Narodne skupštine. Kako možemo da raspravljamo ako ovde dođe ministar da nas uređuje? Na kraju krajeva, taj ministar je član svih vlada od 2000. godine, učesnik svih afera od 2000. godine i on ovde nekom drži lekcije. Kako je to moguće? Vi ga ne zaustavljate u tome. Hvala.
Hvala poštovana predsedavajuća, poštovani predstavnici, dame i gospodo narodni poslanici, set poreskih zakona koji se danas nalazi u Narodnoj skupštini Republike Srbije u plenarnoj diskusiji je u stvari posledica lošeg stanja u privredi naše zemlje, posledica lošeg stanja u našoj ekonomiji.
Danas imamo još jedan eksperiment ministra finansija i ekonomije, koji je ministar ekonomije i finansija ili finansija već 15 godina ili činilac Vlade, učesnik svih afera u ovoj zemlji i danas drži lekcije, dok sa druge strane pokušava da zavuče ruku u džep građana tako što sredstva koja se oduzimaju lokalnim samoupravama, sredstva koja su bila namenjena za investicije, samim tim i za privredu koja jedino od tih investicija može nešto da radi, ta sredstva pokušava da nadomesti tako što povećava porez na imovinu građana.
Danas je stanje u našoj imovini takvo da je državni deficit 61 milijardu dinara od predviđenih 132. Samim tim očekivani deficit će umesto 3,6% biti barem 5,5%. To je nešto što govori Fiskalni savet. Mi smo vam govorili slične stvari kada je usvajan budžet za 2013. godinu. Kada je usvojen rebalans budžeta za 2012. godinu, govorili ste – nemate prava sada da kritikujete, ovo je vaše, mi samo pokušavamo da ispravimo. Iako je i tada, većina sadašnje koalicije, bila u toj vladi, nemate prava da kritikujete, vi ste bili stožer. Ko je danas stožer a ko je iz te vlade ostao u ovoj vladi?
Nakon toga usvajate budžet 2013. godine i tvrdili ste – mi smo sada odgovorni, od ovog budžeta će biti naša odgovornost. Šta je sada sa tom odgovornošću? Danas smo tu, govorili smo vam da će u proleće biti rebalansa. Niste verovali. Govorili ste – nije tačno, govorite neistine.
Govorili smo da je prihodovna strana nerealna i da ne možete ostvariti ove prihode, da će veći deo privrede otići u sivu zonu zato što ste podigli PDV za 2%, zato što ste podigli akcize. Nije bilo moguće da to ostane na istom nivou.
U realnom sektoru u prva dva meseca ove godine bez posla je ostalo 30.000 radnika. Istovremeno po izveštaju Fiskalnog saveta prihodi od zarada su povećani za 0,5%. Od čega? Naravno, od zapošljavanja u javnom sektoru.
U ovoj državi je dovoljno sada da imate lažnu diplomu i partijsku knjižicu neke od stranaka vladajuće većine da dobijete mesto u bilo kom javnom preduzeću u javnom sektoru.
Zadužili smo se 4,5 milijardi u prethodnih 10 meseci. Od toga 400 miliona smo vratili za dug iz 2004. godine koji je takođe napravio Mlađan Dinkić. Prekjuče smo tražili, kada ste došli u Narodnu skupštinu i tražili raspravu o setu ovih zakona, tražili smo da se raspravlja o rebalansu budžeta, jer tako stoji u Ustavu Srbije. U Ustavu Srbije stoji da ne možete raspravljati i menjati rashodelnu i prihodovnu stranu dok se ne promeni i budžet, odnosno tražili smo rebalans budžeta. To je juče rekao i Fiskalni savet, da je potreban rebalans budžeta uz ove zakone. Niste želeli da slušate i samo ste odložili sednicu za danas.
Kakvim manirima se koristi ova Vlada? Kakvu politiku i kakva dela baštini Vlada iz devedesetih godina? Kod sebe imam zaključak Vlade od 28. februara 2013. godine kojim se menja rok iz zakona. Predložio ministar finansija i privrede, Vlada donela zaključak kojim menja zakon koji smo doneli u Narodnoj skupštini.
O tome smo govorili kolege narodni poslanici, govorili smo vam da je ovo opasno i da Vlada pokušava da uzurpira Skupštinu. Niste nam verovali i to se nastavlja. Danas nemamo rebalans i nemamo mogućnost da raspravljamo o ekonomskim politikama, privrednim koje će omogućiti da ova zemlja krene ka oporavku.
Mi iz DS smo se reformisali. Izradili smo program za izlazak iz krize. Imamo pripremljene mere i hoćemo o njima da razgovaramo, ali ne možemo bez predloga rebalansa. Kada bude predlog rebalansa, onda možemo o njima da razgovaramo.
Zašto se vi niste reformisali? Evo, radikali su skinuli bedž, a vi niste čak ni to. Mislim da ne možete prebacivanjem odgovornosti na druge da izađete iz ove situacije. Građani Srbije nisu nimalo naivni, svesni su svega onoga što se dešavalo prethodnih godina, svesni su toga da nema ništa od hiljadu evra akcija. Tada ste imali razne izgovore, ekonomska kriza, EU. Danas čujemo isto, EU se vraća u krizu, opet je u krizi, ne možemo da računamo na prethodne projekcije. Kriva je ili kriza ili EU ili Dragan Đilas. Nikada vi niste krivi, a vi ste jedini činilac Vlade prethodnih 13 godina.
Na osnovu toga smatram da ova katastrofalna politika koju vodi Vlada Republike Srbije, čiji je stožer SNS i u kojoj ekonomsku politiku i dalje vodi Mlađan Dinkić, neće moći da ugasi požar koji je nastao u našoj ekonomiji. Ovaj set zakona je samo privremeno rešenje. Čašom vode se ne gasi požar. Podneli smo amandmane. Sigurni smo da oni mogu da poprave ove zakone kojima se planira pljačka građana Srbije, ali smo takođe sigurni da ih vi iz razloga zbog kojih ste ih i predložili na ovaj način, nećete prihvatiti. Hvala.
Drago mi je da je bilo edukativno ovo što su govorili poslanici DS, ali samo za jedan stav oko martizacije. Mislim da je potrebno mnoge stavove ovih zakona izmeniti i da to nije dovoljno da spasimo građane od ove štetočinske vlade i njihovih štetočinskih predloga.
Nema razloga da se služimo demagogijom, da se prozivamo zbog afera. Mislim da ima mnogo nerazjašnjenih stvari. Danas se u Srbiji živi daleko gore, pa ne znam šta je u pitanju, zaista. Ako je nulta tolerancija prema korupciji, zaista ne znam šta je u pitanju. Zašto je to tako? Ko je onda doprineo tome i ko čini da danas u Srbiji ima 17% manje prometa u maloprodaji nego prošle godine u ovo vreme, da je nezaposlenost došla na 30%, da su cene osnovnih životnih namirnica poskupele 30%, da je potrošačka korpa poskupela 25%. Ne znam ko je kriv za to. Da li je i za to kriva DS, koja nije u vlasti?
Ponavljam, vi ste preuzeli vlast, vi ste u Vladi, vi ste odgovorni građanima. Oni su toga svesni. Ne možete praznim pričama to da promenite. To su prazne priče. Nije Dragan Đilas svemoćan. On je gradonačelnik jedne lokalne samouprave Beograda, a to što vi pokušavate da prebacite odgovornost na drugog, to vam neće uspeti. Hvala.
Nisam imao nameru da, na neki način, nastavljam ovu besmislenu raspravu, ali samo ću ponoviti još jednom - 17% manji promet u maloprodaji , 30% povećane cene osnovnih životnih namirnica, 25% povećana cena potrošačke korpe, 30% nezaposlenost. To su vaši rezultati.  Ne možete se pozivati na DS. Potpuno je jasno da nakon ovih političkih prozivki i hajki koje je započeo vaš kolega Mitrović, a vi nastavili, šta je po sredi. Slažem se sa Borkom Stefanovićem, sigurno će sve afere dobiti epilog, kada dođe međunarodna vlada.
Poštovana predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, povreda Poslovnika, član 72. Saziv za sednicu odbora sadrži dan, čas i mesto održavanja sednice i predlog dnevnog reda. U izuzetnim slučajevima možete ranije da sazovete sednicu. Ali, na koji način? Juče u dva sata popodne, znači u 14,00 sati je stigao saziv članovima Odbora za finansije sa ovim dnevnim redom. Sednica je zakazana za ujutru u pola devet. Na koji način mislite da poslanici iz raznih krajeva Srbije stignu na tu sednicu, a pri tom da stignu da pročitaju ove zakone koje ste predložili? Ovo su važni zakoni.
Pitam vas, gospođo Kovač, vi ste predsednik Odbora za finansije, gde je rebalans budžeta uz ove zakone? Imate izmenu prihodovne strane, rashodovne, gde je rebalans budžeta? Prestanite da kršite zakon, prestanite da kršite Ustav. Prekinite ovu sednicu da se izvrše konsultacije, da se vratimo u normalno funkcionisanje parlamenta i ove države. Hvala.
Poštovana predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, postupak koji je sproveo Odbor za finansije ispratio sam jednim delom kao zamenik člana i on je zaista u početku delovao potpuno transparentno, u skladu sa duhom zakona. Mogao je to da bude jedan dobar izbor članova ove komisije. Pada senka, o tome su govorile kolege, o brzini, odnosno načinu na koji je stavljena ova tačka na dnevni red. Na neki način, došli smo u cajtnot sa vremenom i moralo je to ovako da bude. Mislim da to nije najbolji način. Moglo je to ranije, ali dobro, imali smo jedan obiman postupak koji je vođen u okviru Odbora.
Ono što stavlja senku na ceo ovaj postupak je to što na sednici Odbora, kada smo se odlučivali između kandidata koji su imali različite brojeve bodova na testiranju, koje je zaista bilo na neki način dobro i nepristrasno, mi smo one koji su imali bolje rezultate izbacili, odnosno nisu ušli u ovaj izbor za predlog članova komisije, a onda su u taj isti predlog odluke ušli neki koji su imali daleko manje bodova. To jedna senka koja pada na ovaj ceo postupak. Mislim da je moglo da postoji neko obrazloženje, čak i od članova Odbora ispred vladajuće većine.
Druga stvar koja takođe stavlja sumnju je način na koji je izvršeno samo glasanje. Jednoglasno, u stvari glasovima vladajuće većine, isključivo su izabrani predloženi članovi komisije. Moglo je da bude i tajno. Mislim da su na dobar način svi članovi odbora učestvovali u radu Odbora dok je trajao postupak. Mogao je taj postupak da se završi primerenije, da bude tajno glasanje, da za ove kandidate glasaju i pripadnici opozicionih stranaka, pogotovo što smatramo da su i u predlogu odluke i neki kandidati koji nisu prošli su bili sjajni.
Ne znam na koji način je izvršena selekcija? To je zaista problematično, zato što i po broju bodova i po odgovorima koje su davali kada smo imali anketiranje, neki kandidati su zaslužili da budu deo ove odluke. Ako je to greška, ili ako je to brzina, onda može da se uzme u razmatranje objašnjenje.
Ako je u pitanju ono što gledamo svaki dan u Srbiji, a to je, recimo, situacija da je od 160 državnih službenika na položaju samo 12 izabrano preko konkursa, govorim o službenicima koji su izabrani od početka rada nove Vlade, potpuno je jasno da ne možemo izbeći to da postoji i dalje, čak i još jači uticaj partija i na zapošljavanje, na postavljanje državnih službenika, a u ovom slučaju se stiče utisak da to isto postoji kod izbora ove komisije, odnosno Predloga odluke za izbor komisije. Jer, kako tumačiti da kandidat, koji je bio drugi po broju glasova, odnosno po broju bodova na testiranja, nije ušao u Predlog odluke? Možda postoji razlog, ali je trebalo da ga čujemo na Odboru za finansije. Takođe, onaj koji je imao četvrti rezultat na testiranju – zašto? Ili kandidat koji je bio sedmi.
Zaista ima dosta nedoumica, naročito ako znamo da su kandidati koji nisu predloženi, imali dobre odgovore na samom ispitivanju od strane članova odbora. Mislim da je ovo moglo na mnogo bolji način da se uradi. Ipak, čini mi se da je presudio dogovor stranaka vladajuće većine, da je na taj način ova odluka doneta. Mislim da je to loše i čini mi se da će zbog toga štetu trpeti i sama primena ovog zakona, jer mislim da ćemo imati puno problema oko toga. Hvala.
U redu, prihvatam ako kažete da je kriterijum trebalo da bude i to da neko nije mogao da bude u prethodnom mandatu, onda je to trebalo da stoji u zakonu, a ne da se o tome izjašnjavamo tako da to izgleda kao politička odluka.
Šta je sa kandidatom na broju 4? On je imao isto dovoljan broj bodova, isto je imao kao i još neki koji su izabrani, koji su predloženi u ovoj odluci – kakva je napravljena razlika? Zašto nije bilo bilo kakvog obrazloženja? Ako za ovo postoji obrazloženje da je bio predsednik prethodne Komisije i da nije dobro radio, ili ne može neko ko je bio prethodni predsednik Komisije da bude kandidat, to je trebalo da stoji u zakonu i nisu trebali ljudi ni da se pojavljuju, ako je to diskvalifikacioni kriterijum. To je trebalo da bude potpuno transparentno. Ovako, ostaje nedoumica i ostaje sumnja.
To sam i rekao. Postupak je bio potpuno u redu i potpuno transparentan, javan i sve je bilo u redu. Na kraju ste ga zabrljali zato što je moglo da bude tajno glasanje i mogli su onda i poslanici opozicije da glasaju, mogao je jedan kandidat da dobije više glasova, drugi manje. Ovako su svi dobili po šest glasova vladajuće većine. Potpuno je jasno onda o čemu se radi – o političkom dogovoru.
Ako politički dogovor postoji, onda ne možemo govoriti o tome da smo dobili Komisiju koja je nezavisna. O tome pričam. Jesu imali, ali je 28 bodova bar pola kandidata, kao i ovaj koji nije u Predlogu odluke, a zato ima tri sa 28 bodova koji su u odluci – u čemu je razlika? Tražio sam samo objašnjenje – zašto na Odboru to nije niko rekao? Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovana ministarka, poštovani predstavnici Ministarstva, govoriću o Zakonu o efikasnom korišćenju energije i na početku da kažem da ovaj zakon dosta liči, čini mi se da je bukvalno u istom duhu i bukvalno dosta delova je prepisano iz Predloga zakona koji je predložilo prethodno Ministarstvo, na čelu sa Petrom Škundrićem. Čini mi se da se u tom smislu politika Ministarstva ne menja i čini mi se da postoji samo jedan dodatan nivo birokratizacije cele ove teme. Čini mi se da imamo jedan preveliki broj, nepotreban broj instituta i previše ingerencija koje se odnose na Ministarstvo.
Budžetski fond koji se formira ovim zakonom pokazuje još jednu nedoslednost vladajuće većine i Vlade, jer pre nekoliko meseci ste govorili o tome kako imamo suviše agencija, kako su nam nepotrebne, kako su veliki potrošači, kako se ta sredstva nenamenski troše.
Fond koji je postojao, odnosno Agencija za energetsku efikasnost, inače osnovana 2004. godine, u vreme kada je Demokratska stranka bila opozicija, da ne bude Demokratska stranka kriva za sve, je ukinut, jedna od sedam agencija koje su ukinute, tobož zbog uštede.
Uštede, naravno, nisu postignute i to građani Srbije najbolje vide. Vide tako što, iako je prošlo osam – devet meseci od nove vladajuće većine, nove vlasti, građani Srbije žive sve lošije. Za to ne možete optuživati više DS, jer doneli ste budžet, vi ste sada odgovorni i nemoguće je, ako ste vi smanjili troškove, ako ne postoji korupcija, da građani imaju sve manje. Kako je to moguće? Danas imamo situaciju da je potrošačka korpa za 50% veća nego prošle godine u isto vreme. Kako je to moguće, ako ne postoji nenamensko trošenje, ako ne postoji korupcija, a postojala je, kako ste vi tvrdili, u to vreme?
Mislim da treba na neki način više da govorimo o temama koje su realne, temama koje će nam svima pomoći da prevaziđemo probleme koji su ogromni i u ovom sektoru. Naravno, nije lako voditi energetsku politiku i nije lako govoriti o efikasnom korišćenju energije, naročito ako se ima u vidu situacija u kojoj se Srbija nalazi, ekonomska pre svega, jer mi u ovom zakonu predviđamo da su nam za realizaciju projekata energetske efikasnosti pre svega potrebna budžetska sredstva i sredstva iz donacija i zajmova. Zajmova možemo da tražimo sve manje zato što smo već previše zaduženi. Naravno, tu odgovornost nosimo svi zajedno. Podsetiću, zaduživala se država i dok je DS bila na vlasti, ali sada se zadužuje još više, četiri milijarde otkad je formirana nova Vlada, a procenat duga je porastao za isto toliki iznos.
Ono što treba pozdraviti u ovom zakonu, i to je svakako dobra vest, jeste da se uvodi obaveza za javna preduzeća koja se bave prenosom toplotne energije da moraju da uvedu i tarifni sistem i da moraju da obračunavaju predatu energiju korisnicima. To je jedno dobro rešenje, jer na taj način ćemo naterati njih da na neki način omoguće građanima da sami biraju kako će plaćati toplotnu energiju, a građani kada se budu opredeljivali za ovaj vid plaćanja sigurno će onda gledati da što racionalnije tu energiju koriste i troše.
Ono što svakako ne pozdravljam i mislim da nije dobro, to je uredba iz oktobra prošle godine, uredba Vlade, kada ste doneli odluku da se kod cena za pojedine grupe korisnika daljinskog sistema grejanja napravi odnos jedan prema jedan i po. Navešću primer moje lokalne samouprave, zato što je u slučaju moje lokalne samouprave grada Kraljeva za obične građane, za fizička lica cena povećana na 43%, a za poslovne korisnike, banke koje uglavnom u centrima gradova i opština imaju poslovne prostore i greju se na daljinsko grejanje, njima je smanjena cena grejanja. To nije bila dobra odluka, a u najmanju ruku nije bila odluka koja je doneta u dobro vreme. Prosto, mislim da mora na jedan mnogo bolji način da se sagleda cela situacija, i socijalna i ekonomska, pa onda da se donose ovakve odluke, jer ovo je zaista bio jedan drastičan udar na džep svakog korisnika daljinskog sistema grejanja.
Ono što je po meni ključno u celom ovom zakonu i celoj ovoj temi je na koji način ćemo se izboriti sa gubicima koje imamo u prenosu i distribuciji električne energije, pre svega, kao i na koji način ćemo stimulisati građane da se okrenu drugim vidovima energije za zagrevanje? Tu EPS mora da krene od sebe i da prvo svoje objekte zagreva pomoću drugih izvora energije, a ne preko električne energije.
Što se tiče gubitaka, koji nisu mali, 2,57% se gubi na prenosu i na distribuciji, netehnički gubici su preko 60 miliona evra, što je zajedno verovatno oko 100 miliona evra. Sa tim novcem od jednogodišnje uštede može da se napravi sigurno sistem i imamo kapaciteta, to sigurno postoji u ministarstvu, u javnim preduzećima, institucijama, da napravimo sistem merenja, ne samo električne energije, nego da napravimo sistem merenja i gasa i da napravimo sistem za merenje vode, da sve to bude jedan uvezan sistem. To je jedan predlog o kome treba razmišljati. Mislim da na taj način možemo da napravimo velike uštede.
Za kraj imam dva pitanja za vas. Zadnjih par meseci smo slušali da je EPS u teškoj situaciji, da je zaista situacija bezizlazna, da je potrebno da se zaduži EPS kako bi opstala. Takve vesti su dolazile od generalnog direktora EPS. Pitam vas da li je to realno stanje u tom javnom preduzeću ili je to samo jedna priča koja treba da bude uvod u privatizaciju EPS?
Drugo pitanje, pošto dolazim iz Kraljeva, gde je sedište najvećeg privrednog društva za distribuciju električne energije "Elektro Srbije Kraljevo", pitam vas da li je tačno da se planom restrukturiranja i korporatizacije Elektroprivrede predviđa gašenje ovog privrednog subjekta, u kome radi preko 600 radnika? Mislim da je to za njih veoma značajno pitanje i veoma su zainteresovani da čuju vaš odgovor. Hvala.
Kratko ću. Imam pravo.
Imam pravo po Poslovniku, nemojte da mi oduzimate pravo. Neću dugo, samo kratko da prokomentarišem.
Zahvaljujem odmah na iskrenom odgovoru oko toplana, oko uredbe, ali nije prihvatljivo da toplana koja ima fiksne troškove veće od troškova nabavke energenata podiže toliko cenu. To nije prihvatljivo. Prosto, to nije prihvatljivo zbog građana i o tome mora Vlada da vodi računa. Ne mogu građani da se dovedu u takvu situaciju zato što neko ne posluje kako treba.
Naravno, mislim da je dugoročno taj nedostatak i loš keš flou za Elektroprivredu veliki problem, ali to je problem generalno naše privrede, koja ne plaća svoje račune i to je, da kažem, ozbiljan ekonomski problem, ali tu imamo drugog koalicionog partnera koji to treba na neki način da rešava. To sigurno nije vaš problem.
Drago mi je što čujem od vas ovo za privredno društvo EPS, pošto, očigledno, komunikacija sa vrhom Elektroprivrede i ministarstva nije dobra jer od njih se čuju potpuno drugi signali i iz tog razloga sam vas i pitao. Prosto, od njih se to čuje. Zato sam vam postavio pitanje oko gašenja ovog društva, ništa drugo. Hvala.
Poštovana predsedavajuća, poštovana ministarka, u predlogu ovog zakona bio je ovaj jedan izuzetak – dokaz u smislu člana 135. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji, Društvo ne mora da dostavi bankarsku garanciju ili obezbeđenje i da su obezbeđena novčana sredstva za eksproprijaciju i za isplatu vlasnika imovine. Ovim amandmanom to se menja i na neki način ta odredba i Zakon o planiranju i izgradnji se unosi u njega. Ona će morati da se poštuje.
Nama iz DS i meni je zadovoljstvo što je ovaj amandman prihvaćen jer na ovaj način građani koji očekuju naknadu za eksproprijaciju će biti sigurniji da će ta naknada biti obezbeđena. Mi smo imali u načelnoj raspravi različite informacije o tome koja je visina sredstava obezbeđena, tako da prihvatanjem mog amandmana otklanja se ta dilema da li postoji garancija za te građane. Demokratska stranka je zadovoljna što je ovaj amandman prihvaćen. Hvala.
Gospođo predsedavajuća, član 103. ponovo, ali stav 2. Zašto ne dozvoljavate poslanicima da objasne povredu Poslovnika, za koju su se prijavili? Gospodinu Arsiću dozvoljavate da govori o temi koja se uopšte ne tiče Poslovnika, a diskriminišete poslanike opozicije da ne mogu da kažu danas, kada je vrlo važna tema na dnevnom redu, pre svega neustavna i nezakonita odluka koju nameravate da sprovedete, ne dozvoljavate poslanicima opozicije da govore. I vi kršite Ustav na ovaj način i kršite Zakon o Narodnoj skupštini i kršite sve zakone. Molim vas da se vi pridržavate svega toga. Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovana ministarka, predstavnici ministarstva, danas na dnevnom redu imamo Zakon o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima eksproprijacije i pribavljanja dokumentacije radi realizacije izgradnje sistema za transport gasa "Južni tok" i potpuno je jasno da danas nije na dnevnom redu usvajanje samog sporazuma koji smo imali još 2008. godine.
Podsetiću da je DS podržala realizaciju Projekta "Južni tok", bila većinski partner u Vladi koja je pregovarala oko ovog sporazuma, većinski partner u Vladi koja je potpisala ovaj sporazum, a nakon toga bila deo većine koja je izglasala Sporazum sa Rusijom o "Južnom toku".
Značaj ovog sporazuma je trostruki, najmanje trostruki. Ovaj sporazum je važan zbog ekonomskih razloga, energetskih i bezbednosnih. Ekonomskih jer je potpuno jasno da će država Srbija na osnovu taksi koje će ubrati po osnovu prolaska ovog gasovoda preko teritorije naše zemlje ostvariti značajne prihode. Sama investicija koja će biti preko 1,7 milijardi evra će značiti ozbiljne poslove za našu građevinsku operativu i to su potpuno jasni ekonomski razlozi.
Bezbednosni razlozi za usvajanje ovakvog sporazuma su takođe jasni. Ne može se danas bezbednost odvojiti od energetike i ne može se niko osećati bezbednim ako nema obezbeđene ozbiljne izvore energije, a ovim sporazumom se energetska sigurnost Srbije još pojačava. Energetski cilj je potpuno jasan - najčistiji izvor energije po, nadamo se, što povoljnijim cenama i sigurni smo da će nakon izgradnje ovog gasovoda cene biti niže.
Ono što DS stavlja kao primedbu na ovaj predlog zakona je, čini mi se, nepotpun tekst, nedovoljno precizan, sa dosta praznina. Mi smo podneli jedan broj amandmana i očekujemo, gospođo ministarka, da se vi izjasnite oko tih amandmana, da bismo znali da li ćemo podržati ovaj tekst Zakona o eksproprijaciji. Smatramo da, iako ste vi rekli da je nekoliko meseci pripreman ovaj tekst, smatramo da on nije na najbolji način obezbedio da se građani osećaju sigurno oko toga da li će na pravi način biti obezbeđena naknada za imovinu koju će predati na korišćenje ili u vlasništvo društva.
Zašto ovo kažem? Na Odboru za ekonomiju, predstavnik Ministarstva je rekao da će dužina gasovoda biti 450 kilometara, da će nekih deset hiljada parcela ući u postupak eksproprijacije, osam hiljada hektara je uža zona eksproprijacije, a 230 hektara potpuna zona eksproprijacije i da su potrebna sredstva od osam do 24 miliona evra. Tom prilikom smo čuli da je obezbeđena garancija od 70 miliona evra. Danas od jednog od poslanika vladajuće većine čujemo da nisu obezbeđena sredstva, nego da će se tek obezbediti. Zbog građana koji, na kraju krajeva, treba da budu oni koje zakon najviše štiti, koje bilo koji zakon koji poslanici u Narodnoj skupštini donose štiti najviše, oni treba da budu sigurni da će predloženo rešenje biti po njih najpovoljnije.
Mi stavljamo primedbe na član 6. i na član 10. Smatramo da su tu potrebne izmene, kako bi ove primedbe o kojima govorimo bile otklonjene. Član 6. kaže da se predlog za eksproprijaciju ne dostavlja na izvršenje protivniku predlagača. Smatramo da je ovo dosta restriktivno rešenje i da ne postoji razlog da se barem minimalan rok ne ostavi protivniku eksproprijacije da se izjasni. To može da bude i par dana i to ne mora da bude smetnja brzini realizacije ovog projekta.
U članu 10. u stavu 3. se kaže, to je takođe naša ključna primedba na ovaj predlog, da društvo može dostaviti rešenje o eksproprijaciji bez dostavljanja dokaza da je obezbedilo novčana sredstva u visini tržišne vrednosti nepokretnosti. Ako su obezbeđena sredstva za realizaciju ovog projekta, uključujući eksproprijaciju, zašto onda stoji ovo u tekstu? Građani se zbog ovoga osećaju nesigurni.
Mislim da treba prihvatiti predlog da ovaj deo upotpunimo, prosto da građani budu sigurni da će dobiti naknadu za svoju imovinu koju ustupaju i na korišćenje ili kao trajnu vrednost društvu. Ukoliko postoje sredstva, nema razloga da to ne piše u zakonu i nema razloga da se ne prihvati amandman DS, koja želi da ovaj zakon bude u skladu sa Ustavom Srbije, da bude u skladu sa svim sistemskim zakonima i najviše od svega želi da građani budu potpuno sigurni da će dobiti pravednu naknadu za sredstva koja je potrebno da im se isplate. Jer, čini mi se da danas u Srbiji postoji velika nesigurnost kod građana, da se dosta teško živi, da su dosta teške ekonomske prilike i smatramo da ovakvim rešenjima nećemo popraviti stanje. Tu nesigurnost moramo ukloniti pre svega kroz institucije države, kroz ovaj parlament.
Ako prihvatimo amandman koji je samo u korist građana, ni jedne stranke, mislim da ćemo doprineti da se građani osećaju sigurnije, da se osećaju sigurnije i što se tiče njihove imovine i, da kažem, nekog ekonomskog položaja u kome se nalaze. Podsetiću još jednom, radi se o 10.000 porodica preko čije imovine treba da pređe trasa ovog gasovoda. Mislim da nije u redu da mi lakonski pređemo preko ovoga. Mislim da je potrebno da nađemo rešenje, na neki način da izmenimo ova dva stava.
U tom slučaju, poslanici DS naravno će podržati ovaj predlog zakona zato što smatramo da je ovo takođe sistemski projekat, da je ovo sistemska stvar, jer smo mi ovaj projekat i započeli i hoćemo da se on završi i realizuje onako kako treba. Neće biti kako treba ako i jedan građanin bude nezadovoljan zbog procedure koja je povređena i zbog procedure zbog koje je on oštećen. Zahvaljujem se.
Zahvaljujem se na prihvatanju ovih naših sugestija. Reći ću nešto u vezi pogrešnog podatka koji sam imao. Čuo sam ga juče na Odboru. Dakle, juče na Odboru je rečeno – 230 hektara potpune eksproprijacije. To sam napomenuo i u svom govoru. Dakle, to nisam znao, pošto se još uvek ne zna, ne postoji jasna trasa, barem javno, tako da se i ne zna kolika je ta zona eksproprijacije. To sam juče čuo na Odboru. Taj podatak sam ponovio. Vi niste bili prisutni, ali su bili prisutni predstavnici Ministarstva.
Što se tiče prošlosti, naravno, građani su bili prevareni često. Mislim da to ne treba da se dešava i dalje, da to treba ispraviti. Svakako, građani su bili nesigurni i u bliskoj prošlosti. Kada smo doneli Zakon o amnestiji, građani su bili nesigurni da li će njihova imovina biti bezbedna. To je takođe još jedan vid nesigurnosti. Mislim da smo to mogli da izbegnemo.
Sada, ako vi prihvatate ove naše sugestije, mi ćemo izbeći da budu nesigurni i zbog ovog zakona o eksproprijaciji. U to ime vam se zahvaljujem. Poslanici DS će u tom slučaju podržati ovaj zakon i odustaćemo od dalje rasprave. hvala.

Whoops, looks like something went wrong.