Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Aleksandra Tomić

Aleksandra Tomić

Srpska napredna stranka

Govori

Uvaženi predsedavajući, poštovani ministre, kolege poslanici, mi smo razmatrali na Odboru za finansije kada smo imali ceo ovaj set zakona i ove sporazume i negde ovo dolazi kao kruna svih ovih tema kada je u pitanju ekonomija, počelo je sa rebalansom, zatim sa rešavanjem problema koje smo imali u poslednjih 20. godina kada je u pitanju poreska politika i osiguranje i uvođenje novih zakona koji se odnose na elektronsko fakturisanje i sada imamo sporazume koji se odnose na Republiku Srbiju i sa Narodnom Republikom Kinom, SAD i sa Republikom Francuskom.

Kao što vidite, mi danas raspravljamo, praktično, o sporazumima koji su nastali kao posledica odgovornog vođenja i spoljne i unutrašnje politike kada je u pitanju i EU, i Narodna Republika Kina. Znači, i istok i zapad, kao i SAD. Do sada se nije desilo, u poslednjih stvarno 30 godina, da Srbija ima prilike da na ovaj način na jednu sednicu stavi sporazume koji će ići, pre svega, iz oblasti strateških projekata i kad govorimo o saradnji carinskih uprava, kad je u pitanju protok roba i usluga između kineske robe i srpske robe i saradnja ove dve institucije.

Kada govorimo o strateškim projektima kada je u pitanju ekonomski razvoj od strane investicija SAD, ali pričamo i o projektu o kom govorimo 50 godina, kao što je metro u Beogradu i govorimo o podršci Francuske na ovom projektu kroz saradnju kompanija. Ali, primetićete u ovom projektu promene koje se odnose na sam sporazum, kada je u pitanju saradnja ne elektroprivrede Srbije, već Elektrodistribucije Srbije, zato što mi dobijamo brze pruge, gde će vozovi ići od 200 i 300 kilometara na sat, što jednostavno, u ovom regionu još ni jedna zemlja neće postići.

Kada uzmete u obzir projekat brze pruge Beograd-Budimpešta i nove informacije koje imamo i Brisela od gospodina Aleksandra Vučića da ćemo imati otvaranje nove pruge Beograd-Skoplje, vi onda stvarno imate Srbiju budućnosti koja će potpuno promeniti i ekonomske aktivnosti ove zemlje, ali promeniće i odnos i istoka i zapada prema nama.

Pre svega, mislim da građani Srbije će imati koristi od svih ovih sporazuma, od ovih strateških projekata i na kraju krajeva, naša deca jednostavno neće morati više da odlaze u zemlje EU da rade, već će sve te strane kompanije doći ovde, otvoriti nova radna mesta, jer ovi sporazumi predstavljaju nova radna mesta, nov posao, podizanje plata i penzija, jednostavno rame uz rame stajemo uz sve razvijene ekonomije istoka i zapada.

Zato mislimo da je od velikog značaja na Odboru za finansije, što smo razmatrali ove sporazume, jer to daje nama jedan vetar u leđa da pričamo o visokom stopama rasta koje su projektovane ovim budžetom za ovu godinu. Hvala.
Hvala.

Uvaženi predsedavajući, poštovana ministarka, kolege poslanici, kao predlagač amandmana nisam dobila reč ali ukoliko budem u diskusiji prekoračila ovo vreme za predlagača amandmana u ime Odbora, oduzmite mi od poslaničke grupe.

Uopšte nije problem, zato što sam i u prethodnom htela da se javnim po tom pitanju, zato što je izmena i dopuna Zakona o porezu na dohodak građana u kome se rešavaju problemi frilensera, praktično data u oba ova amandmana i to je u stvari rezultat pregovora Vlade Republike Srbije, Ministarstva finansija i udruženja tzv. frilensera.

To su udruženja ljudi, koji su kao fizička lica na slobodnom tržištu rada, imaju određene poslovne odnose sa predstavnicima domaćih i stranih kompanija. Njihovi problemi su višeznačni, pre svega nisu prepoznati sistemu ne samo neplaćanja poreza kada govorimo o porezu, zato što je ovaj zakon u pitanju, već kompletnog statusa tih fizičkih lica.

To su obično mladi ljudi koji zaista poseduju određeno znanje za izradu određenih softvera, aplikacija, uopšte određenih produkata, kako oni kažu iz oblasti ili proizvoda iz IT industrije. Važno je da ti mladi ljudi nemaju, čak ni plaćene poreze i doprinose, ni socijalno osiguranje.

Šta to znači? To znači da njihov status i njihov život negde uopšte za sistem funkcionisanja i svakodnevnog njihovog života je ugrožen i to mora da se ovde kaže. Znači, svi oni mladi ljudi koji nisu imali do sada regulisan status država je u razgovoru sa ovim udruženjima koja se bave ovom oblašću, zaista dugo, dugo razgovarala.

Taj protest koji je ovde ispred Skupštine bio u smislu rešavanja problema i njihovih zahteva koji imaju je delimično bio opravdan, ali sa druge strane delimično je pokušan da se iskoristi od nekih političkih eksponenata, gospodina Đilasa koji ima u svom krugu ovde bivše poslanike koji su se predstavljali kao frilenseri, pa ispred Skupštine Srbije samo nastavljali, umesto ekološkog ustanka prešli na frilenserski ustanak, pokušavajući da jednostavno, negde ideju o tome da nema potrebe ništa plaćati ovoj državi i da ostave status tim mladim ljudima na nivou fizičkih lica koji ne mogu sada, u ovom trenutku pandemije izvrše određene uplate, isplate svojih primanja iz inostranstva budu potpuno blokirani, što se tiče svog posla.

To treba građanima otvoreno da se kaže, da je država rešila zaista sistemski problem time što je ove mlade ljude uvukla u taj sistem da bude prepoznatljiv i za njih, da imaju svoja prava i imaju svoje obaveze.

Prava, koja su stekli time što će postati ili preduzetnici, ili društva sa ograničenom odgovornošću ili na kraju krajeva, postaće socijalni osiguranici u Republici Srbiji, znači imaće zdravstveno osiguranje sa kojim će moći u svakom trenutku da dobiju adekvatnu zdravstvenu pomoć.

Prema tome, probleme koje oni sada rešavaju i država jesu neplaćanje poreza za ova lica, nepodnošenje poreskih prijava koje ti mladi ljudi nikada možda nisu ni podneli, zatim svaki rezident, a to su strana lica koja imaju ovde prijavljen boravak duži od 183 dana u godini, takođe imaju svoja određena prava da mogu na jedan ustrojen način da funkcionišu i vrlo važno, da imaju regulisan njihov radni odnos.

Na osnovu toga, u stvari država koja je sada i otvorila mnoga poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom koja se odnose i na finansijske usluge i na prihode, rashode koje na određeni način moraju da budu u skladu i sa evropskim direktivama, ali ne samo zbog Evrope nego i zbog nas, da bi naši pojedinci mogli da funkcionišu sa kompanijama koje se nalaze u zemljama EU. Sada sistem prepoznaje sve one prihode iz ministarstva da moraju da imaju određeno svoje poreklo.

Godina 2019. negde je kao reper godine koja još uvek nije zahvatila pandemija kovid – 19, kažu da su u Srbiji prihodi iz inostranstva po različitim doznakama bili preko pet milijardi evra, što znači da veliki deo, čak se smatralo da smo mi u tom od pet milijardi evra, IT sektor je bio od 1 do 1,4 milijarde evra, u stvari je Srbija izvezla našu pamet time što je prihodovala ta određena sredstva za te usluge koje su ta fizička lica imala.

Zašto ovo govorim? Zato što amandmanom kojim smo zajednički, na kraju krajeva, na osnovu predloga Vlade i Ministarstva finansija Odbor doneo odluku smo u Predlogu člana 5. Zakona, stav 1. dozvolili i podržali predlog koji je nastao kao rezultat pregovora države i frilensera, a to je da je produžen rok, pre svega koji se posmatra kao period od kada se plaća porez, pogotovo za one koji su bili registrovani, a koji nisu imali do sada adekvatne prijave, znači bili su u prekršaju, za one koji nisu izvršili adekvatna plaćanja po određenim rešenjima i negde je država to tolerisala, jer taj IT sektor se razvijao velikom brzinom, pogotovo od 2016. godine.

vo je neki period od 01.01.2015. godine, praktično do kraja ove godine, obaveze tih ljudi koji bi trebali da plate državi određene poreske obaveze koje su tačno definisane ovim zakonom, znači ne pričamo o tome da ovaj zakon nije postojao, on je postojao kao za sve poreske obaveznike, tako i za tzv. frilensere, negde je data šansa ljudima koji nisu ispunili te svoje obaveze da ne moraju, pre svega da plaćaju kazne koje su u obavezi neki drugi poreski obaveznici, da može na 120 meseci svoje obaveze da izmire u periodu primene od 01.01.2022. godine, na 120 meseci, a da neki limit koji je napravljen od 64.000 dinara na mesečnom nivou ko je zarađivao, odnosno na godišnjem nivou 768.000 dinara, jednostavno ne podleže obavezama plaćanja ovog poreza.

Što znači da je uzeto u obzir da te, tzv. troškove koje ove IT kompanije imaju u smislu svojih troškova su podignuti sa 43% koja im se priznaju, na 50%. Šta to znači? To znači da i ovih 50% troškova, u stvari koja država daje kao podršku se smatra kao poreska olakšica.

Prema tome, država je preuzela veliki teret odgovornosti kad je u pitanju opšte rešavanje problema frilensera i njihovih obaveza, pre svega podržavajući u ovom delu troškove koje oni imaju, sa druge strane, kada su u pitanju rate na 120 meseci i kada je u pitanju ovaj deo koji se odnosi na samo limitiranje minimalne zarade gde je veliki broj zaista mladih ljudi koji su otvorili svoje startap firme ili agencije koje se bave ovim poslom i nemaju te milionske cifre o kojima svi pričaju, nego imaju te prihode do 768.000 dinara godišnje.

Time se, u stvari, protest koji je ovde ispred Skupštine Srbije bio u toku prekinuo upravo zbog toga što su zahtevi, odnosno ono za šta su se zalagala strukovna udruženja iz ove oblasti bila prihvaćena od strane države i zaista su videli da, recimo, oni koji su čak i morali da plaćaju određenu vrstu svojih obaveza, ukoliko je, na primer, zarada mesečna na nivou 700 evra, kada posmatramo deo na rate, trebalo bi, recimo, da obaveza na mesečnom nivou narednih 120 meseci budu svega 7,5 evra.

Prema tome, ono što se pokazalo je da je država imala sluha za ovu oblast. Da podsetimo samo da je država otvorila vrata kompletnoj ovoj IT industriji, da se na određeni način svi frilenseri legalizuju, odnosno uđu u legalne tokove funkcionisanja, znači, otvore svoje agencije i kompanije i time steknu jednu vrstu pogodnosti, a to je da u prve tri godine njihovog funkcionisanja, 70% obaveznog socijalnog osiguranja budu na teret države, odnosno da plaćaju svega 30% kada pričamo o porezima i doprinosima za socijalno osiguranje.

Vrlo je važno što je sada, u stvari, formalizovano tzv. poslovno prisustvo IT industrije i frilensera na teritoriji Republike Srbije, što je otvorilo vrata i mogućnosti da i druge kompanije koje možda do sada nisu imale prilike ili nisu možda imali planove da otvore, govorim o stranim kompanijama koje se bave ovom oblašću, nisu možda htele da otvaraju svoje kompanije ovde u Srbiji, ovo je u stvari poziv da oni otvore ovde svoje kompanije, jer će lakše sarađivati sa našom pameću koja će biti formalizovana kroz agencije, zatim, kroz firme sa d.o.o. i koje će moći, na kraju krajeva, da funkcionišu ovde na krajnje jedan racionalno, pragmatičan način, pogotovo što smo mi kao država u tom procesu digitalizacije uopšte funkcionisanja preduzeća jako puno napredovali u tom delu.

Posle ću reći šta je istraživanje uopšte pokazalo kada su u pitanju investicije u Srbiji i šta je to u stvari što privlači priliv stranih direktnih investicija u Srbiji, pogotovo iz oblasti otvaranja novih kompanija, kada su pitane mnoge kompanije koje su došle ovde iz ove oblasti da otvore svoja nova radna mesta i svoje nove projekte.

Važno je reći da investicije u Srbiju u 2021. godini, kao što vidite, ovim rebalansom budžeta, kad pričamo o strateškim projektima, su povećane na 7,2% BDP, što govori o tome da je to duplo više nego što je bilo pre pet godina, a gotovo 30 godina smo imali prilike da čujemo od ministra finansija da nikada nije bio toliki investicioni zamajac kada su u pitanju uopšte strateški projekti vezani za razvoj uopšte Srbije i infrastrukture.

U infrastrukturu mi sada sve više svrstavamo i ovu IT industriju i kompletnu digitalizaciju naše privrede, zato što nije samo izgraditi put, nije samo izgraditi aerodrom, izgraditi luku, treba i obezbediti širokopojasne oblasti pokrivene internetom, upravo zato što danas jednostavno je to postalo standard u životu.

Samim tim, u stvari, vi vidite koliko smo mi kao država napredovali uopšte u samom našem funkcionisanju. Naravno, to ništa ne bi moglo da bude da nismo sproveli fiskalnu konsolidaciju i ekonomske reforme od 2014. do 2016. godine, u stvari, te mere direktne koje su išle su išle od 2015. do 2017. godine, i rezultate koje smo videli naravno su bili 2018. i 2019. godine, i naravno, taj suficit koji se javljao u budžetu, nama se spočitavalo kao nešto što nismo dobro predviđali. Međutim, u ovom trenutku, kada je nastupila velika ekonomska kriza usred pandemije kovid 19, očito taj dobar rezultat i tu štednju koju smo imali tih godina su, u stvari, taman pokazali da smo najmanji pad doživeli u našim privrednim aktivnostima upravo zbog toga i zbog toga što smo kao država organizovali kompletan sistem i privrednih aktivnosti i zdravstva i, na kraju krajeva, diplomatske aktivnosti koje je imao predsednik Vučić i kompletna Vlada Republike Srbije, jer smo otvorili saradnju i sa istokom i sa zapadom na vrlo visokom nivou, što se pokazalo upravo u toj podršci i kad su bile vakcine u pitanju i medicinska oprema, ali i dalji deo kada je u pitanju otvaranje novih fabrika.

Investiranje u Srbiju u 2021. godini je bila jedna od tema privrednih subjekata i stranih i domaćih kompanija, kada je u pitanju bila jedna anketa. Pitanje je bilo – koji je to razlog koji privlači strane investitore da dođu u Srbiju i da otvaraju svoje fabrike? Uglavnom postoji nekih 14 tačaka na kojima su se istakli svi oni koji su bili anketirani. Oni su, na kraju krajeva, i doneli te svoje zaključke svojim odgovorima. Pre svega, na prvom mestu je bila sloboda ulaganja.

To znači da danas mi imamo priču o tri vrlo važna sporazuma sa tri potpuno različite zemlje, kažemo ekonomski velesile i političke velesile, i Narodna Republika Kina i Francuska i Amerika. Kada kažu da je sloboda ulaganja za sve ove kompanije iz različitih delova sveta važna, onda stvarno možemo da kažemo da je Srbija demokratska država u kojoj, pre svega, ne samo što je mogućnost iskazivanja slobode mišljenja, kao što vidite, mi nemamo problem da debatujemo ni sa onima koji ne misle dobro ovoj Srbiji, ni sa onima koji nas stalno negde tužakaju kako ne radimo dobro i ne vodimo ovu državu u pozitivnom smeru, iako sve brojke pokazuju.

Ali, kada sve ove kompanije kažu da je sloboda ulaganja prva činjenica zbog kog one dolaze i otvaraju ovde nove fabrike, onda to mislim da treba da služi na čast i Vladi Republike Srbije i predsedniku države i svima nama narodnim poslanicima, zato što je to od velikog značaja kao jedno priznanje za sve ono što radimo, bez obzira što imamo ove pritiske onih koji vode svoju neodgovornu politiku i obraćaju se građanima.

Strateška pozicija kaže za posebne poslove i za veze sa EU, u stvari je jedan od razloga koji pokazuje da je Srbija, kao i uvek, bila na raskršću između istoka i zapada, ali očito od dolaska SNS od 2012. godine, negde smo prepoznali potrebe naše zemlje i građana Srbije da budemo kadri da možemo da sarađujemo i sa istokom i sa zapadom.

Prihvatljivi porezi i poreski podsticaji, znači, to je jedan od razloga zbog kojih strane firme dolaze ovde, a reći ću vam, nije moglo da dođe do tih podsticaja i nije moglo da dođe do podrške kompanijama da nije bilo, pre svega, uređenje javnih finansija, uvođenje jedne discipline, rešavanje potpunog kolapsa javnih finansija koji smo doživeli 2012. godine kada smo preuzeli odgovornost za vođenje države.

Zbog toga je jako važno bilo da pokažemo da možemo i sa osnivanjem novih kompanija na jedan potpuno relaksiran način, korišćenjem i tzv. virtuelnih sedišta i na onlajn način, znači, funkcionisanje firmi na onlajn način se pokazao kao jako dobar, pogotovo sada u vreme pandemije kovid 19.

Zatim, carinske olakšice koje su svake godine bivale sve veće i veće u smislu protoka roba i usluga, pogotovo kad govorimo i saradnja sa zemljama EU, a bogami, i na osnovu Sporazuma sa Ruskom federacijom od 1% oporezivanja, a sada, kao što vidite, danas i sporazum za jaču saradnju između carinskih administracija Narodne Republike Kine i Srbije.

Zatim, deo koji se odnosi na poštenu tržišnu utakmicu, vrlo teško je bilo sprovesti ovde konkurenciju na tržištu kada smo mi do 2012. godine imali državu koja je projektovala budžet zahvaljujući isključivo jednom tajkunu koji je određivao koliko će para ići gde i kome.

Zatim, radno zakonodavstvo. Srbija je jako napredovala kada je u pitanju radno zakonodavstvo, kao i deo koji se odnosi na 15 slobodnih zona kada govorimo uopšte o carinjenju robe i razvoju ekonomije. Zapošljavanje koje je dovelo do toga da sa 26% nezaposlenosti Srbija siđe na 9% nezaposlenosti, upravo govori direktno o rezultatima odgovorne politike i povećanju protoka stranih direktnih investicija, ali govori i direktno o smanjenju siromaštva, odnosno povećanju bogatstva same države Republike Srbije.

Danas kada pričamo o planovima o „Srbiji 2025“, onda govorimo o tome da je zaista realnost da idemo ka tome da prosečna plata bude 900 evra, da prosečna penzija 2025. godine bude 440 evra i zbog toga što imamo tzv. finansijsku disciplinu i fiskalnu disciplinu u smislu naplate poreza je suština, u stvari, zbog čega mi danas govorimo uopšte o ovim amandmanima.

Važno je da naviknemo sve one koji do sada možda i nisu imali rešen status, kao što frilenseri nisu imali rešen status, sada jednostavno mogu da ga reše. Oni koji su do sada bili pametniji su plaćali porez, otvarali svoje kompanije, danas nemaju takav problem.

Prema tome, treba učiti od onih koji su bili možda brži, pametniji i zaista administrativno rešili svoje pitanje iz ove oblasti, ali je država pomogla i tim malim kompanijama koje su na određeni način sada na putu da reše svoje probleme kada je u pitanju definisanje svog statusa.

Mislimo da ćemo time ostvariti mnogo veći izvoz iz oblasti IT, mislimo da ćemo kao država ostvariti i veći prihod kada su u pitanju doznake iz inostranstva u ovoj oblasti i mislimo da će privredne aktivnosti iz ove oblasti se mnogo više povećati, a time će i zahtevi koji idu prema i Ministarstvu privrede za podršku ovim kompanijama kroz finansiranje i Fond za razvoj biti sigurno sve veći.

Prepoznaćete sigurno kao Ministarstvo potrebu da izvršite podršku tako malim kompanijama i da ćemo jednostavno u danu za glasanje podržati ovakav predlog.

Hvala.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi predsedavajući, poštovani gospodine ministre, kolege poslanici, želim samo da se zahvalim Ministarstvu finansija što je učestvovalo na javnom slušanju koje je odbor organizovao po pitanju donošenja novog Zakona o elektronskom fakturisanju.

Na javnom slušanju imali smo prilike da pitamo saradnike iz ove oblasti u Ministarstvu finansija, gospodina ministra Siniše Malog, o svim detaljima koji se odnose uopšte na e-fakture.

To je potpuno jedan novi digitalni iskorak kada je u pitanju uopšte ova oblasti. Pored toga što će javni sektor raditi preko tog Centralnog registra faktura, odnosno Uprave za trezor i koje će jednostavno voditi evidenciju o svim plaćanjima, mi ćemo na jedan potpuno otvoren i transparentan način imati uvid u tome, ali ne samo mi, nego i svi građani Srbije na način kako se troše javna sredstva. To je jedan deo. Drugi deo je praktično uvođenje digitalizacije kada je u pitanju kompletna privreda, odnosno privatni sektor.

Sada, dolazimo do onog dela gde treba obezbediti sve tehničke uslove da bi sve ovo funkcionisalo. Zato što smo mi imali, ako se sećate, zakon i sporazum koji se odnosi na projekte uvođenja interneta u ruralnim oblastima. Znači, moramo da stvorimo osnov za to da bi ljudi koji ne žive u velikim gradovima gde se potpuno daje otvorena mogućnost za korišćenje onlajn, bilo kakvog rada na internetu, to omogućimo i ljudima koji žive u ruralnim sredinama, jer jednostavno privrednici će moći i preko telefona ovakvu vrstu usluga da vrše što je od velikog značaja da jednostavno ne budemo isključivo vezani za ovaj proces digitalizacije.

Ovim zakonom se ništa ne menja kada je u pitanju PDV, sve ostaje isto. Pojačava se ta kontrola kad je u pitanju finansijska disciplina i na jedan način ulazimo potpuno u jednu novu eru funkcionisanja kad je u pitanju privreda i kada su u pitanju finansije. Godina 2022. će biti godina u kojoj će ovaj zakon početi da se primenjuje postepeno, prvo između državnih institucija, odnosno subjekata, a onda privatnih i državnih i na kraju privatnih i privatnih.

Ovo je pokazatelj u stvari kojim pravcem Srbija ide, ide u jednu kompletnu modernizaciju i sve ono što je nekada funkcionisalo na određeni način praktično se menja. To se vidi ne samo po ovim zakonima, nego i na način na koji svet funkcioniše. Srbija očito ide u korak sa svim tim promenama i načinima novih vidova poslovanja.

Tako da, u danu za glasanje mislim da će članovi Odbora za finansije dati svoj doprinos ovoj raspravi po pitanju pogotovo ovih zakona, koji su na jedan potpuno nov, moderan način ovde u Skupštini danas na dnevnom redu. Hvala.
Uvaženi predsedavajući, poštovani ministri, kolege poslanici, na Odboru za finansije smo imali prilike da čujemo predloge ovih zakona i ono što mislim da negde smo zaboravili da podsetimo da kada pričamo uopšte o registru onih ljudi korisnika tzv. kovid para, koje država uplaćuje na račune svakog građanina koji se prijavio, odnosno podnese zahtev da želi podršku od strane države, tih sredstava, spadaju i građani koji se nalaze na privremenom rad u inostranstvu, a koji su državljani Republike Srbije, tako da time u stvari država šalje poruku da brine o svima, a ne samo o ljudima koji žive u Srbiji i koji imaju probleme, nego i ljudima koji žive u inostranstvu, koji, sada se pokazalo, u drugim državama takođe imaju velike probleme kada je u pitanju njihov život i njihov ekonomski opstanak i zbog toga mislim da je to jako dobra poruka koju mi negde zaboravljamo i prenebregavamo kada je u pitanju uopšte ova pomoć i podrška svim građanima za sredstva da bi ublažili posledice Kovida-19.

Kada su u pitanju predlozi za programsku šemu koju ste dali, oni su sastavni deo rebalansa budžeta Republike Srbije, ali ono na čemu smo svi negde bili saglasni to je da treba građanima zaista omogućiti, pogotovo pravnim licima da podignu kredite u ovo vreme, ali da negde na jedan relaksirajući način, u saradnji i sa državom kada uzimaju kredite od Fonda za razvoj, ali i kod banaka jednostavno omogućimo da ta saradnja u tom trenutku kada se zadužuju određena pravna lica bude negde što bolja i da Poreska uprava izađe sa podrškom. Znate da sve banke traže izvršavanje svojih obaveza pravnih lica kao jedan od dokaza. Mislimo da tu će i poreska uprava zaista, na osnovu ovih garantnih šema, pokazati tu fleksibilnost i podržati sve one kompanije koje su izmirile svoje obaveze i koje imaju definisane reprograme, da mogu na određeni način, do nivoa mogućnosti svaka svojih kompanija da podigne te kredite u poslovnim bankama, a na osnovu ovoga što država daje kao garanciju. To je od velikog značaja. Kada pogledate zemlje u regionu, one nemaju takve mogućnosti. To znači da je Srbija finansijski i ekonomski zaista stabilna država i u ovom trenutku moćna da može da, jednostavno, svom privatnom sektoru da ovakvu vrstu podrške.

Na kraju bih rekla što se tiče frilensera, negde smo zaboravili da pre dve godine je Srbija izašla sa velikim paketom poreskih olakšica kada je u pitanju otvaranje novih kompanija iz oblasti IT-a, da mladi ljudi prve tri godine ne plaćaju poreze i doprinose kada su u pitanju njihova lična primanja u punom iznosu, već samo 30%, a 70% imaju podršku od države, subvencije, tako da sam postupak digitalizacije od 2016. godine pokazao je da mi imamo mlade obrazovane ljude koji u ovoj oblasti su očito pokazali dobre rezultate, jer mi izvozimo. Iz ove oblasti gotovo preko milijardu evra promet prave naše kompanije, ali se pokazalo da i mnogi naši ljudi koji su na slobodnom tržištu imali prilike da pokažu da svojim projektima mogu da prodaju svoje usluge onlajn drugim kompanijama u inostranstvu i ja ću vam reći da svi oni imaju problem plaćanja. Ako rade sa kompanijama u inostranstvu, pravnim licima, onda je problem kako platiti tim ljudima. Oni su onda odlazili u inostranstvo, s obzirom da je kovid zatvorio to kretanje roba i usluga. Sada je nastao problem i za njih koji nisu bili registrovani. Zato je jako važno što je država omogućila da do 1. januara mogu da se registruju, mogu da otvore svoje nove kompanije. Dali ste im mogućnost i ovim ranijim koji su radili, a nisu plaćali ovaj vid poreza, da im jednostavno to olakšate, da to izmire prema države i jednostavno uđu u jednu finansijsku disciplinu.

Zahvaljujem se na ovoj podršci u smislu saradnje zajedničke, tako da ćemo na Odboru za finansije napraviti predlog u skladu sa dogovorima premijerke Brnabić i vas kada se tiče uopšte ovog pitanja frilensera, tako da ćemo amandmane koje ćemo podneti kao Odbor usvojiti i mislim da smo time u stvari rešili jedan problem koji je takođe bio jedan istorijski problem kada je u pitanju uopšte IT sektor, frilenseri i plaćanje poreza, izmirivanje obaveza države.

U danu za glasanje mislim da ćemo svi podržati ove amandmane zato što je to, u stvari, u interesu svih građana, a naročito mladih ljudi koji se bave ovim sektorom. Hvala.
Uvažena predsedavajuća, poštovani ministri, kolege poslanici, mi smo na Odboru za finansije imali prilike da razmatramo rebalans budžeta, zatim osam zakonskih predloga i tri sporazuma koji će biti ove nedelje na dnevnom redu.

Ono što smo imali prilike da čujemo to je, na osnovu izlaganja ministra finansija, imali smo izlaganje Fiskalnog saveta koji je uvek tu i daje svoje ocene kada je u pitanju budžet Republike Srbije i rebalans budžeta i imali smo izlaganje, nekako smo uveli tu praksu da pozivamo i predsednika Saveta za koordinaciju aktivnosti i mera za rast BDP-a koji je Vlada formirala još 2014. godine, kada je gospodin Vučić bio premijer Vlade Republike Srbije, gospodina Miladina Kovačevića.

Na osnovu svih tih izlaganja, u stvari stručnog mišljenja, videli smo da, kada govorimo o Predlogu rebalansa koji je na ovaj način koncipiran, koji pokazuje budućnost Srbije koja treba da da rezultate u svim segmentima razvoja našeg društva, da one ocene koje do sada dobijamo od Fiskalnog saveta uvek su negde na granici konzervativnog razmišljanja i sukoba različitih ekonomskih škola. To smo imali prilike upravo u toj oceni da čujemo da Fiskalni savet, kao i prošli put, smatra neopravdanu podršku građanima prošle godine što je bilo u paketu od 100 evra svakom građaninu, ove godine 60 evra, smatra neopravdanim i da je zbog toga taj deficit mnogo veći nego što bi trebao da bude.

Ono što je rečeno i od strane gospodina Kovačevića to je da te projekcije upravo pokazuju da postoji prostor za ovako neko povećanje, zato što današnja ekonomija ne može da se nosi određenim konzervativnim ograničenjima koja su ranije škole imale i upravo ono što daje mogućnost razvoja i veća ulaganja u infrastrukturu, koje je predložio ministar finansije, u stvari daje mogućnost za postizanje visoke stope rasta. Kao dokaz tome ministar je izložio jednu tabelu ne samo zemalja centralne Evrope, na koju se poziva Fiskalni savet da trebamo da gledamo, već cele EU koji je pokazao da odnos između rasta i deficita u stvari pokazuje suštinu mogućnosti svakog društva da napredujete, pa tako pogotovo u vreme pandemije, pogotovo u vreme kada mi treba sve negativne posledice da umanjimo, zaustavimo kada je u pitanju pandemija.

Ono što ovaj rebalans budžeta po prvi put daje to su u stvari one visoke stope ulaganja kada je u pitanju infrastruktura, zatim onaj deo koji se odnosi na zdravstvo. Po prvi put imate izgradnju bolnica u vreme pandemije kada radite taj rebalans budžeta i otvaranje fabrika za proizvodnju vakcina. Znači, to u svetu ne postoji. U ovom trenutku nijedna država u regionu ne radi, pa čak ni u članicama zemalja EU. Znači, Srbija je ta koja kroz ovaj postojeći makroekonomski okvir daje mogućnost da sačuvamo zdravlje naših građana Srbije, da investiramo kroz visoki stepen ulaganja u infrastrukturu i da na osnovu toga dajemo podršku svim građanima bez razlike.

Mi smo čuli na sednici da se posmatraju određeni multiplikatori, pa sada mi treba svoju ekonomiju na osnovu tih multiplikatora da smanjujemo, da ograničavamo. Onaj odgovor koji je ministar dao, da ljudi nisu multiplikatori, je upravo ta odgovornost političara da mora da napravi razliku između toga šta je interes građana, a šta su suve brojke koje nekada ne odražavaju pravo stanje stvari i realnost u životu.

Pokazalo se to u prethodnoj godini na osnovu ova dva paketa, a sada gledamo i ovaj predlog trećeg paketa podrške građanima i uopšte podrške privredi Srbije da jednostavno to daje rezultate.

Mi kao država ne bi imali tako pozitivne rezultate i kada je u pitanju najmanji pad BDP-a i prošloj godini i planirani visoke stope rasta od 6% u ovoj godini i ne bi imali kada je u pitanju zaduživanje, zaustavljanje na tom 60% BDP-a kada je u pitanju mastriht, jer mnoge države su otišle u to zaduživanje ne preko 60%, nego preko 80% i to su razvijene države zemalja EU.

Prema tome, mi smo zaista imali jednu konstruktivnu raspravu na odboru. Ono što nam je drago da je Fiskalni savet podržao i pohvalio deo koji se odnosi na investicije u zaštiti životne sredine, u infrastrukturu, za podršku zdravstvu, za podršku svim ovim segmentima društva o kojima su pisali mnogo puta do sada i očito je jedina ta kritika koja se odnosi na taj budžetski deficit pokazala da imamo odgovore i na takve kritike.

Za nas je važno koji su interesi građana Srbije zaštićeni i gde imamo budućnost da mladima možemo da ponudimo zaista otvaranje novih radnih mesta i nove privredne mogućnosti upravo zbog toga da bi razmišljali o tome kako ćemo živeti u vremenu koje dolazi, u vremenu informativne…
Evo, završavam. Jedna rečenica.
U vreme kada se pripremamo za potpuno novu četvrtu industrijsku revoluciju.
Zahvaljujem se, pre svega, ministru što je imao prilike na odboru zaista da nam pruži puno podataka na osnovu kojih ćemo imati konstruktivnu raspravu. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi predsedavajući, poštovani ministri, kolege poslanici, dosta smo toga čuli danas kada su u pitanju brojke i kada je uopšte jedan plan za bolji život u vreme pandemije koja je pogodila ceo svet i koja je potpuno transformisala način funkcionisanja kad su u pitanju privredne aktivnosti, pa i životi svih nas.

Kad pogledate da treba da se borite sa pandemijom koja je potpuno nepredvidiva, kada treba u to vreme istovremeno da postavite određene planove ekonomske, da organizujete život u jednoj državi i na osnovu toga uradite predlog budžeta, onda podnosite jednu veliku odgovornost za sve ono što treba da radite, pre svega prema građanima koji su vas birali, a i prema samoj državi koja treba da bude očuvana zato što ono što danas radimo odjekuje za budućnost.

To je ona suština bavljenja politikom koju je i Srpska napredna stranka, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, još kada je preuzela odgovornost 2012. godine, jednostavno, dala građanima u više navrata da se izjasne o tome, i 2014. i 2016. godine kad su bili izbori parlamentarni i 2017. godine, kad su bili predsednički izbori.

Znači, građani su svaki put prepoznali ko se bori za njihove interese, a ko želi da se vrati na vlast da bi sticao lično bogatstvo, i to bogatstvo iznosio iz Srbije i na određene rajske, tzv. destinacije, zato što tamo ne plaća porez i jednostavno, sa tim parama svaki put pokušavao da kreira politiku Srbije.

To ne prolazi i nikada građani Srbije neće pogrešiti u svojoj odluci, pogotovo kada imaju odgovorne političare kao što je Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka, koji u svakodnevnim kontaktima sa građanima razgovaraju o svim njihovim problemima i rešavanje upravo ovih problema je jedan od ciljeva kojim ovaj rebalans daje predlog narodnim poslanicima, rešavanje nekakvih istorijskih problema koje su se nagomilavali i u vreme kada dođe budžet i Predlog rebalansa budžeta u ovo vreme teških promena ovaj budžet, takođe obuhvata.

Zašto to govorim? Zato što mnogi segmenti društva, kao što su poljoprivreda, kao što su kultura, kao što je, na kraju krajeva, i rešavanje mnogih problema koje ova pandemija zadala, morate da rešavate svakodnevno. Morate da menjate i da stavljate u svoj plan kada su u pitanju javne finansije i kao takav plan, jednostavno, da sprovodite. To nije jednostavno, jer da je to jednostavno ne bi razvijene zemlje EU imale pad svoje privredne aktivnosti u dvocifrenim brojevima, nego bi to bilo u jednocifrenim i ne bi Srbija baš bila jedna od najuspešnijih, zato što kad pogledate razvijenije ekonomije EU i jedne male Srbije koja je sprovela svoje ekonomske reforme, onda dođete do zaključka da smo bili, pre svega, krajnje disciplinovani u svojim javnim finansijama, ponašali se krajnje odgovorno i prema građanima i prema budžetu Republike Srbije da, zahvaljujući tome što su građani prihvatili da se sprovedu ekonomske reforme i fiskalna konsolidacija i ono što je gospodin Vučić radio dok je bio premijer, znači, sada možemo da govorimo o tome da sprovodimo razvojnu politiku kroz svoje budžete.

Znači, tamo gde su infrastrukturni radovi predlogom dati i obuhvataju 7,2% BDP, a nekada su iznosili i 2% i 3,2%, govori o tome da ovaj budžet ide ka tom razvojnom budžetu upravo zbog toga da bi postigao visoke stope rasta koje smo zacrtali još u decembru mesecu za budžet 2021, a iznose 6%.

Da bi mi dostigli tako visoke ciljeve, mi sebi treba da postavljamo, jednostavno, visoke zahteve u obavljanju privrednih aktivnosti. Ti visoki zahtevi upravo su dati ovde u ovom trećem paketu podrške. Znači, čuli smo, u pitanju je i zdravstvo, u pitanju je podrška privredi i građanima i u pitanju je ulaganje, investiranje u infrastrukturu kroz jedan potpuno agresivan način.

Ono što radi ova Vlada, Ministarstvo finansija i predsednik države to je da svakodnevno sagledavaju sve one okolnosti koje vrše pritisak upravo na našu ekonomiju, a i na okruženje i na svet i to je, jednostavno, što vi u datom trenutku prepoznate potrebu da reagujete kao država.

Plan jednog budžeta i plan za rebalans budžeta obično se radi na osnovu postojećih rezultata, postojećeg stanja, pre svega kako ste završili prethodnu godinu, 2020. godinu, a i šta su prav dva meseca u 2021. godini dali kao makroekonomske pokazatelje.

Znači, prethodnu godinu koja je bila jako teška za ceo svet, mi smo završili sa 1% pada BDP-a, kad govorimo uopšte o privrednim aktivnostima, završili smo sa 8,8% deficita, ako se sećate, takođe smo imali jedan rebalans, završili smo sa 58,5% BDP-a javnog duga i završili smo sa prilivom stranih direktnih investicija u bruto iznosu od preko tri milijarde, u neto 2,9 milijardi evra, što govori o tome da to predstavlja 60% ukupnih investicija u regionu.

Prema tome, Srbija je izašla sa prošlom godinom sa stabilnim makroekonomskim pokazateljima. Smejali su se opozicioni predstavnici, poput Đilasa, Vuka Jeremića, Boška Obradovića, kako imamo četiri godine suficit u budžetu, kako ne znamo da projektujemo budžete i da nijedna država nema toliko puta zacrtan suficit, a da tog suficita nije bilo, mi sada ne bi uopšte mogli da pričamo o dobrim rezultatima u vreme pandemije Kovid-19, ne bi mogli da pričamo o planovima za sprovođenje jedne politike koja treba da podrazumeva agresivne investicije u oblasti infrastrukture, ne bi mogli da govorimo o podršci građanima koje smo imali i u prošloj godini i u ovoj godini.

Ta podršaka građanima stalno je negde dilema kod ekonomista koji obično daju svoje kritike na mere koje donosi Vlada Srbije. Govori o tome da treba praviti razliku između građana. Ono što je odgovornost Vlade Srbije i Ministarstva finansija jeste da ne želimo da pravimo razliku među građanima, da neko ima veće pravo u odnosu na drugog građanina da po zahtevu podrške koju država daje treba da bude ispred drugog.

Samim tim, mi ovde želimo da podjednako ovu krizu, koju doživljavaju sve države, ublažimo upravo ovi merama koje će dati pravo da svaki onaj građanin koji se prijavi za pomoć u ovom paketu 60 evra, u prethodnom paketu je to bilo 100 evra, može da iskoristi to pravo. Ne mora da iskoristi, ali može da iskoristi. Isto kao što smo dali pravo za vakcinaciju- mogu da iskoriste građani pravo da odaberu jednu od četiri vakcine, a mogu čak i da zadrže pravo da se uopšte ne vakcinišu. Odgovornost je svakog od nas pojedinačna u tom delu i to je negde i Vlada Srbije prepoznala na čelu sa Ministarstvom finansija da ovakvu ponudu, jednostavno, treba dati građanima i samim tim vi imate mnogo bolje efekte, jer kada nemate tu vrstu prinude koju neke države imaju, postižete mnogo bolje rezultate.

Zašto kažemo da je prošla godina bila specifična za sve države EU, pa i za nas? Zato što ono što je Vlada Srbije uradila, a to je da je dala prvi i drugi paket sveobuhvatnih mera, dobro, dinamički ciljala kada će ih sprovesti, a to je bilo bukvalno mesec dana nakon objavljivanja pandemije i zatvaranja cele Evrope, pa i Srbije kada je u pitanju bio policijski čas. Znači, tako dobro ciljane mere su dale dobre rezultate i to je pokazatelj, u stvari, kada vi pogledate razvijene ekonomije EU koliko su one kasno reagovale sa ovakvim merama. Zašto su dozvolile da im budu dvostruke cifre kada je u pitanju pad BDP-a, kada su u pitanju njihove privredne aktivnosti? Zaduživanje koje je išlo posle toga prevazilazi čak i 80% BDP-a, kao što je, na primer, Nemačka, kao što je, na primer, Italija, kao što je, na primer, Španija, koje su, takođe, bile pogođene jako mnogo ovom pandemijom.

Današnji paket rebalansa koji imamo ovde prilike da vidimo podrazumeva oblast zdravlja, ulaganje u zdravlje, imamo novu kovid bolnicu pored one dve koje su izgrađene, koje u svetu nisu izgrađene u vreme pandemije. Znači, imamo deo stvaranja uslova za otvaranje fabrike koja će proizvoditi sama vakcine. Imate kompletne rekonstrukcije ulaganja u tu zdravstvenu infrastrukturu i u onaj deo, što je najvažnije, digitalizacija koja je započela u Srbiji 2016. godine je pokazala, u stvari, da kada primenite u zdravstvu da to daje jako dobre rezultate. Zato mi proces same vakcinacije imamo na jedan potpuno moderan način, gde svi koji dolaze ovde da izvrše vakcinaciju, jednostavno, hvale ceo taj model kako smo organizovali kao društvo uopšte ceo taj proces.

Ono što sam ja htela više da osvetlim u ovom izlaganju je ta podrška građanima i privredi. Čuli smo za podršku građanima, ali i privredi je taj deo u ovom paketu tačno direktno ciljan na osnovu zahteva svih struka. Znači, i deo turizma i deo saobraćaja i čak socijalna davanja koja možda do sada nisu bila prepoznata kada su u pitanju nezaposleni. Negde je prepoznata i data im veća težina, ali i poseban deo mislim da su garantne šeme koje privredi daju jedan dodatni zamajac da mogu da uđu i investicije koje su planirali, a možda su bili pandemijom zaustavljeni.

Znači, dve garantne šeme. Jedna se odnosi na garancije kada je u pitanju Fond za razvoj, a drugi deo se odnosi da će u komercijalnim bankama privrednici imati prava da podignu kredite gde država daje garancije, što podrazumeva da onda one dodatne garancije koje svaki privrednik treba da da daje negde relaksirajući odnos u samom funkcionisanju svakog pojedinca kada pričamo o pravnim licima.

Kada govorimo o strukturi, o infrastrukturi, danas govorimo o udvostručenim ulaganjima kada je u pitanju zaštita životne sredine. Danas je došlo vreme kada razvijene kompanije koje dolaze iz Japana žele da otvore svoja nova radna mesta, žele da otvore fabrike koje će jednostavno proizvoditi one proizvode koji će učestvovati u najnovijim inovativnim projektima kao što je proizvodnja automobila na električni pogon, proizvodnja automobila bez vozača.

Znači, govorimo o Četvrtoj industrijskoj revoluciji u kojoj Srbija i svoje mlade inženjere jednostavno šalje da učestvuju na takvim projektima. Velika je stvar kada su velike kompanije u smislu svojih ulaganja i inovativnih projekata prepoznale naše mlade ljude i koje su prepoznale da ovde treba da otvore inovativne centre koji će primeniti nove tehnologije a zaposliti naše školovane mlade inženjere.

Za nas to predstavlja jednu od značajnih informacija, zato što i ono što smo prošle godine imali kao veliko iznenađenje za priliv stranih direktnih investicija za japanske firme koja je otvorila fabriku i uložila to gotovo u decembru mesecu 2020. godine, sada imamo najavu „Nideka“ da će otvoriti svoje proizvodne kapacitete ovde u Srbiji i jednostavno značila poziv svim japanskim kompanijama koje žele da otvore ovde nove fabrike i nova radna mesta, je u stvari pokazatelj da kompanije sa visoko postavljenim standardima u oblastima zaštite životne sredine Srbiju prepoznaju kao jednu jako dobru investicionu destinaciju. To znači da Srbija zaista ima razloga da se raduje, zbog toga što će i budući investitori hteti da dolaze ovde i jednostavno da otvaraju nova radna mesta.

Jako je dobro što smo imali prilike da čujemo da je u prva dva meseca rast industrije kompletne se pokazao na 2,6%, što je samo trgovina i sektor prerađivačke industrije išao visokim stopama od gotovo 7 i 8% i mislimo da to predstavlja u stvari jako dobar pokazatelj da ove stope rasta od 6% koje su projektovane ovim budžetom sigurno su realne, a to je ono na šta smo trpeli najveće kritike, ako se sećate, kada smo raspravljali o budžetu u decembru mesecu.

Mislimo da je u stvari ovaj rebalans budžeta jedan plan za budućnost Srbije, da postavimo zdrave osnove da se koliko god možemo odupremo svim negativnim efektima pandemije Kovid – 19, da postavimo realne osnove na osnovu i četiri koridora koja gradimo i ukupno osam magistralnih puteva koje ćemo imati gotovo razvijenu mrežu saobraćajnu, da otvorimo mogućnost celom regionu, a i da budemo ono što smo uvek i bili, veza između istoka i zapada, između severa i juga, jednostavno tranzitna zona u kojoj svi žele ne samo da prođu, nego da jednostavno sarađuju sa državama jer smanjuju time svoje saobraćajne i transportne troškove, da budemo zemlja gde ćemo biti prepoznati kao partneri, bez obzira da li te kompanije dolaze iz određenih razvijenih regiona kao što je EU ili SAD ili Ruska Federacija, da budemo prepoznati kao neko ko je nosilac razvoja.

Tako prepoznati, građani onda imaju zaista razloga da imaju nade u tome da će taj plan koji smo postavili „Srbija 2020-2025“, gde će prosečna plata biti 900 evra a penzija 440, za nas u stvari predstavlja jedan realan plan ostvarenja kada je u pitanju uopšte budžet Republike Srbije, a on je projektovan recimo za narednih pet godina.

Ono što je za nas od velikog značaja što ovaj antikrizni paket, bez obzira na sve kritike i od strane Fiskalnog saveta kada je u pitanju podrška građanima i kada je u pitanju povećanje plata i penzija i to povećanje javnog duga ne prelazi u stvari tih 60% BDP-a kada je u pitanju Mastriht, znači tu smo u rangu zahteva kada su u pitanju evropske integracije i za nas je od velikog značaja, bez obzira što postoje kritike što ulažemo u vojsku, kada su u pitanju investicije u mehanizaciju, opremu, zato što danas savremene države ukoliko žele da imaju razvijenu ekonomiju moraju da ulažu u svoju vojsku.

Ja ću vas podsetiti da mi nismo članica NATO-a i da mi jednostavno kao države koje imamo neutralnu vojnu strategiju ponašamo se krajnje odgovorno upravo kad ulažemo u vojsku, pogotovo kad govorimo o platama naših vojnika i starešina i to mislimo da je od velikog značaja zato što ne možete jedan sektor zanemariti kad su u pitanju investicije a druge forsirati, da mi sad forsiramo isključivo određene sektore kao što su kultura, kao što je prosveta, zdravstvo, a da sa druge strane kompletno vojsku i policiju držite na određenom nivou od pre nekoliko godina. To jednostavno nije realno i mi to nikada nećemo dozvoliti. Oni koji su vodili vojni sektor do 2012. godine su potpuno bili uništili opremu i mi to jednostavno pokušavamo da te istorijske probleme rešavamo u ovom budžetu i ovom rebalansu. Zato sam rekla da je ovo plan za bolji život, ali ovde mi rešavamo velike probleme koji se nagomilavaju godinama.

Znači, budžet koji je udvostručen za zaštitu životne sredine podrazumeva 70 projekata za oblast lokalnih samouprava, rešavanje pitanja i otpadnih voda i upravljanje otpadom i komunalne deponije, znači, kompletna ta izgradnja, pre toga onaj deo koji se odnosi na fizibiliti studije, na projektna rešenja, ovde jednostavno sada je stavljeno u ovaj rebalans i to je od velikog značaja za sve nas.

Oni zahtevi koje mi imamo kvazipolitičara za zdrav život u smislu vode, vazduha i zemljišta za nas je uvek bio prioritet, samo je pitanje da li ste imali para za to i samo je pitanje da li ste bili sposobni da takve projekte realizujete. Očito su se sada stekli uslovi da kada imate dovoljno novca u kasi da možete da investirate u ovakve projekte. Sada je taj trenutak i očito je sada to spremljeno za ovu i sledeću godinu da uđe u realizaciju.

Gospodine ministre, veliko nam je zadovoljstvo što najzad posle ovolikog broja godina imamo šanse da kažemo da ovolika ulaganja u infrastrukturu zaista će doneti bolje Srbiji i mi već sada vidimo jedno novo lice Srbije, a mislim da će Srbija nakon 3-4 godine potpuno biti neprepoznatljiva kada pogledate uopšte i privredu i kada pogledate funkcionisanje bilo koje oblasti razvoja Srbije u odnosu na onu koja je bila do 2012. godine.

U danu za glasanje naša poslanička grupa će podržati ovakav predlog rebalansa. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajuća.

Uvažena predsedavajuća, poštovana ministarka Mihajlović, uvažene kolege poslanici, imali smo prilike na javnom slušanju detaljno da čujemo obrazloženje, odnosno prezentaciju svih ovih zakona koji su danas na dnevnom redu. Mislim da i u današnjoj raspravi smo svi pokazali jednoglasnu podršku tome da Srbija želi da napravi taj demokratski iskorak. Zahvaljujući vama koji ste imali dovoljno hrabrosti da izađete sa ovim predlozima, pre svega na javne rasprave koje su bile, a odnosile su se na različite oblike, u smislu strukovnih udruženja, zainteresovanih investitora, pa na kraju i civilnog društva i predstavnika državnih institucija, prošli ste sve faze kada su u pitanju donošenje zakona, kada su u pitanju i javna slušanja i ono što smo imali prilike da čujemo ne svemu tome da se niko apriori ne protivi tome i to je ono što je jako važno, što pokazuje da ovde smo svi negde još uvek na tom pravcu evropskih integracija i da niko ne želi da se kreće unazad.

Oni koji kreću unazad, u stvari su oni koji su pokušavali politički da zloupotrebe temu ekologije, pri tome ne znajući da širi aspekt u stvari je zaštita životne sredine, a ne ekologija, jer da bi nešto sproveli, kako oni kažu, po ekološkim standardima, mora da imate različitu vrstu odnosa sa svim subjektima koji učestvuju u zaštiti životne sredine i upravo zato je i uveden ovaj nov termin, znači UN, i oni su čak, UN, otišle dalje, pa su rekli - ciljevi održivog razvoja i Agenda 2030 o kojoj smo mi poslanici ovde dosta toga govorili.

Kada su neki opozicioni eksponenti, tako ću ih nazvati, pokušavali da kažu kako smo mi, poslanici SNS, u prošlom sazivu predlagali tzv. nesuvisle amandmane, koji su se odnosili upravo na održivi razvoj i na ciljeve održivog razvoja i na Agendu 2030, nisu shvatali, u stvari, da smo mi pričali o budućnosti, o budućnosti kojoj vi danas ovde dajete svoj doprinos, kroz ove predloge zakona. Nisu shvatili uopšte da ono što su oni nazvali ekološki ustanak je u stvari jedan korak unazad, zato što ono što oni traže ne samo da već postoji, nego ne razmišljaju o tome kako treba ići dalje i šta je to Srbija uradila i otišla mnogo dalje nego što su oni uopšte izložili kao svoju platformu.

Tražila sam da vidim koji su to zahtevi. Znači, ovi zahtevi koji se ovde nalaze podrazumevaju poštovanje Ustava i zakona, onda žele čist vazduh, vodne resurse, dobru energiju za sve, sveobuhvatni održivi razvoj. Znači, mi smo toliko toga uradili kao država na ovom putu da se završava njihov taj ustanak sa temom - tražimo ostavku Aleksandra Vučića, Ana Brnabić i Siniše Malog i tražimo dva sata na RTS. E to su zahtevi ekološkog ustanka.

Znači, mi moramo pred građanima Srbije da kažemo šta traže ljudi od nas kao državnih organa. Oni traže, pre svega, da se promptno primeni kompletno ukidanje uglja sutra. Šta sad to znači? Ukoliko ste vi neka neodgovorna država i ne želite da idete koracima unapred, kako je to dat proces, a zove se tranzicija, znači, energetska tranzicija u Evropi i u svetu, onda vi kažete - od sutra nemamo nijedan rudnik, nijednog rudara, nemamo ni dovoljno struje, nego ćemo morati da uvozimo, nemamo ni privredu, ali imamo i povećanje cene električne energije. Da li su to zahtevi ovih predstavnika koji nam pričaju da Aleksandar Vučić, Ana Brnabić i Siniša Mali treba da daju ostavke i da imaju dva sata medijskog prostora na RTS-u, a pitanje je onda da li će građani uopšte moći da gledaju kada bi taj njihov plan zaista opstao, zato što verovatno 30% građana Srbije ne bi mogli uopšte da plaćaju cenu električne energije.

Znači, moramo da budemo pred građanima krajnje otvoreni i iskreni sa čim danas se mi suočavamo kao predstavnici vlasti koja u ovom trenutku treba da vodi jednu odgovornu politiku ciljeva održivog razvoja, koja se bori za Zelenu agendu u kojoj se nalaze zakoni kao što je Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije, Zakon o energetskoj efikasnosti kao potpuno novi zakon, zatim izmene i dopune Zakona koji se odnose na energetiku i izmene i dopune koje se odnose na rudarstvo.

Ono što je važno jeste da je osnov za sve ovo u stvari Zeleni dogovor koji podrazumeva sve članice EU, ali i onaj deo koji se odnosi na zemlje Zapadnog Balkana i koji je donesen krajem 2019, početkom 2020. godine, ratifikovano u Evropskom parlamentu, kao i Pariski sporazum, koji je potpisan 2015. godine.

Ono što je važno reći je da Srbija nije čekala, pa sada donela neke akte, nego i Ministarstvo životne sredine je donelo jedan važan akt koji se odnosi na Predlog strategije niskougljeničnog razvoja sa akcionim planom. Taj akcioni plan treba da napravi korake po kojima će Srbija ići na taj put. Taj put je očito težak i to je ono o čemu ministarka Mihajlović govori o tome da sa podzakonskim aktima treba da donesete određeni plan i program i za koji period će se ići ka smanjenju svega toga, jer se očito pokazalo da preko 70% Srbija koristi ugalj u proizvodnji električne energije. Da bi sve to smanjili, mi moramo da imamo određeni plan. Plan se odnosi i na investicije ne samo u energetiku, nego i na saobraćaj, poljoprivredu, deo koji se odnosi, najveći deo, na zaštitu životne sredine i te mere koje se donese, naravno, takođe nešto koštaju.

Kada pričamo koliko to košta, znači samo za ove mere koje se odnose na ovaj deo niskougljeničnog razvoja je planiran do 2030. godine na 6,5 milijardi evra, za 2030. do 2040. godine 37,8 milijardi evra, a za 2040. do 2050. godinu 76,8 milijardi evra. A šta znači da mi ne uložimo, recimo, do 2050. godine ovih 60 milijardi evra? To znači da bi nas to koštalo duplo, 113 milijardi evra su urađene procene na svemu tome. Znači, ukoliko danas ne krenemo u ovaj put Zelene agende mi, praktično, za 10,15 godina imaćemo duple troškove i imaćemo problem sa investicijama i bilo kakvim ulaganjima.

Ono što je važno, ova Vlada je pokazala, na čelu sa predsednikom države, da se odgovorno ponaša prema ovoj temi, da pored svih izazva, a nemojte da zaboravite da je 2020. godina godina pandemije virusa Kovida-19, da je totalno promenila svet, da je totalno promenila privredne aktivnosti i način funkcionisanja privrede i to kada govorimo o učešću obnovljivih izvora energije, koji su smanjeni u prošloj godini u odnosu na prethodnu. Ja ću vam reći, na osnovu Eurostata, koji je pokazao, u stvari, koliko je učešće obnovljivih izvora energije u odnosu na ono što je propisan, osam zemalja EU nisu ispunile taj cilj, kao što ni Srbija nije ispunila taj cilj od 27% i to su države: Belgija, Španija, Francuska, Luksemburg, Malta, Poljska i na kraju Engleska. Zašto se to nije desilo? Prvo, način funkcionisanja privrede jednostavno se promenio, privredne aktivnosti su bile mnogo manje, potrošnja električna energije je bila u određenim segmentima sa velikim padovima i porastima. Prema tome, sve ovo je uticalo kao jedan vid izazova na svaku ekonomiju. Mi kao država smo pronašli taj energetski miks i naš zadatak je da i u budućnosti sa ovim novim zakonima pronađemo adekvatan energetski miks koji će očuvati našu privredu, napraviti… Zato je dobar ovaj investicioni zamajac veliki koji radite sa Zakonom o energetskoj efikasnosti, zato što mnogi drugi delovi u smislu energetske prognoze kako treba da izgleda primena obnovljivih izvora energije predstavljaju velike izazove u budućnosti.

Naravno, u evropskim integracijama podrazumeva i da mreža se objedini, ona koja se odnosi i na EU i na zemlje Zapadnog Balkana.

To podrazumeva takođe veliki jedan investicioni ciklus osavremenjavanja tih mreža i ono što je nama jako važno, da proces same digitalizacije u koji je Srbija ušla veoma hrabro i jako je pokazao u stvari da zeleni dogovor i da ono što se odnosi na primeni uopšte ovog seta zakona koji podrazumeva zelenu agendu je moguć.

Srbija će biti vodeća zemlja kad su u pitanju zemlje zapadnog Balkana u ovom delu i napraviće jedan veliki iskorak, zato što je objedinila i energetsku efikasnost i obnovljive izvore i deo koji se odnosi na rudarstvo, zato što svi zainteresovani investitori žele jednostavno da od Srbije kao dobar investicioni ambijent rade i funkcionišu. Vi ćete sigurno kao ministar imati određene zahteve tih investitora koji su u oblasti rudarstva radili svoja strateška istraživanja da naravno i dobiju pravo da otvaraju rudnike, ali ono na čemu insistirate, i to je jako dobro, da se postižu visoki ekološki standardi odnosno iz oblasti zaštite životne sredine, da se rade procene uticaja na životnu sredinu i ono što ste danas potvrdili, da prljave tehnologije neće imati utočište ovde u Srbiji.

To je za nas od velikog značaja, zato što Srbija planira da ide ka otvaranju određenih poglavlja, određenih klastera, zato što klaster 5 podrazumeva resurse, koheziju, poljoprivredu, kao i Poglavlje 22 koje se odnosi na regionalnu saradnju i korišćenje infrastrukturnih fondova EU. Za nas je to od velikog značaja i mislimo da jedino time u stvari zaista je opravdano što će budžet Republike Srbije koji je projektovan za ovu godinu sa visokim stopama rasta do 6% biti ostvariv i moguć. To mislim da je od velikog značaja da onima koji žele zaista da učestvuju u kreiranju zelene Srbije treba da znaju na koji način treba sa državom da razgovaraju.

Znači, vi ste otvorili vrata za razgovor. Njihov razgovor ne može da bude vraćanje unazad. Njihova tema o kojoj žele da razgovaraju upravo može da bude samo ukoliko žele da idu unapred. A unapred će ići ukoliko žele da podrže sve one teme koje se odnose na zelenu ekonomiju, na otvaranje novih radnih mesta, znači sa visokoekološkim standardima postignutim iz oblasti različitih kada je u pitanju i rudarstvo, na šta su oni najviše skrenuli pažnju, zatim su skrenuli pažnju na deo koji se odnosi na vazduh i na deo koji se odnosi na šume koje treba zaštititi.

Ja ću vam reći da je u prošlom sazivu Vlada imala ministra koji se zaista zalagao da se vrši pošumljavanje i velika sredstva tog ministarstva su išla upravo na Šumarski fakultet, čiji je dekan inače deo ovog ekološkog ustanka koji, jednostavno, očito nije bio zadovoljan kolika su ta sredstva data za to pošumljavanje. Mislim da je verovatno bio upućen u to koliko smo mi želeli zaista da u ovoj oblasti napredujemo, ali možda i tadašnji ministar nije dovoljno napravio taj iskorak, zbog toga evo sada ima prilike i taj dekan Šumarskog fakulteta da zaista podrži ove zakone, zato što od 95% praktično njihovih zahteva se nalaze u ovim vašim predlozima.

Ono što je važno reći, Srbija ide u korak sa savremenim svetom, sa promenama, tranzicijom koja će se desiti, sa nama ili bez nas. Onda je mnogo bolje da budete država koja će biti deo velikih promena i onda možete, rame uz rame sa velikim privrednim gigantima, da učestvujete u svim najvažnijim segmentima razvoja društva.

Zašto ovo govorim? Ne bi jedna japanska firma „Nidek“, koja će učestvovati u funkcionisanju i proizvodnji motora na električni pogon za električne automobile bila zainteresovana da dođe u Srbiju, da otvori ovde pogone, a vi znate koliko Japan polaže zaista pažnje kada su u pitanju visoki ekološki standardi, ne bi bila zainteresovana da ovde otvori pogone u Novom Sadu i naučno-istraživački centar. Ne bi ni druge države, pogotovo nemačke kompanije, bile zainteresovane sa gospodinom Vučićem da u ime nemačke države i u ime Srbije potpišu jedan zeleni sporazum prošle godine u avgustu mesecu, ali to znači da su prepoznali Srbiju kao jednu državu u kojoj zaista te investicije tog tipa imaju budućnost.

Zato treba zaista uraditi ono što je najvažnije – procenu, ekonomsko-finansijsku procenu svakog koraka sprovođenja ovih zakona. Za nas je to važno, kao i sve građane Srbije, zbog toga da znamo u kojim ćemo terminima da se krećemo, u šta ćemo moći sve da investiramo i na koji način, zato što neće očito sve lokalne samouprave biti u mogućnosti u istom trenutku da, recimo, izvrše podršku svojim građanima. Znači, treba to jednostavno uraditi permanentno, u razgovorima sa građanima i lokalnim samoupravama, da i kroz svoje podzakonske akte se uradi ekonomska analiza efekata svih ovih zakona, kao što je urađeno za izmenu i dopunu Zakona o rudarstvu. Isto tako, da se uradi i za ova dva nova zakona, zato što mislimo da će efekti koje budete postigli na kraju, bez obzira na ono što ste projektovali, biti mnogo veći. I biće jednostavno na zadovoljstvo svih građana, pogotovo kad je ova tema u pitanju.

Znamo da je energetika rak-rana kada je u pitanju zagađenje, ali mislim da ste ovim novim predlozima zakona u stvari pokrenuli jedan ne samo novi investicioni ciklus, nego i potpunu jednu društvenu transformaciju.

U danu za glasanje mislim da ćemo svi ovde zdušno podržati ove zakone, zato što je to dobro za budućnost svih nas. Hvala.
Uvaženi predsedavajući, poštovana ministarka, kolege poslanici, samo da bih objasnila koliko smo u stvari odgovorno radili kada je u pitanju ovaj deo koji se odnosi na odlaganje popisa. Počeću od toga da Zakon o popisu se planira deset godina unapred. Znači, mi smo imali zadnji popis u Srbiji 2011. godine. Kada imate popis planiran za 2021. godinu, onda Zavod za statistiku treba mesec dana ranije da pošalje ukoliko želi da odloži iz opravdanih razloga, da uputi zahtev Vladi, odnosno Skupštini za odlaganje tog samog procesa mesec dana pre isteka važenja, odnosno od početka aktivnosti koje se odnose na sam popis, a to je minimum mesec dana pre početka samog popisa.

Nas je, naravno, život demantovao u smislu toga da možete nešto da planirate. Pa tako koronu niko nije mogao da planira da će ona trajati tri, četiri godine u ovom intenzitetu, odnosno da prošlu godinu smo imali sa tako jakim efektima gde je ceo svet i kompletna privreda sveta stala, ali se Srbija tu izborila sa svim izazovima koje je svaka država za sebe našla način kako će da se bori. Očito smo mi tu uvek bili snalažljiviji kao narod, pogotovo što smo imali odgovorne političare i predsednika države koji je na adekvatan način uspeo da dobrim bilateralnim odnosima i sa istokom i sa zapadom jednostavno zada određene udarce pandemiji Kovid-19 na način na koji je to u interesu svih građana Srbije.

Ti rezultati su se pokazali ne samo u ekonomiji, već i u postupcima lečenja svojih građana. Ono što mislim da nijedna država nije uspela to je da sagradi nove bolnice u vreme pandemije, pogotovo kada je ekonomija bila u padu u svim razvijenim državama.

Zašto ovo sada sve govorim? Zato što popis kao jedan od važnih postupaka koji se odnosi na ne samo politička kretanja, ne samo socijalna kretanja, ne samo ekonomska kretanja je jedan od najvažnijih procesa koji treba na određeni način planirati na adekvatan način.

Petnaest hiljada popisivača treba da uđe u svaku kuću, u svako domaćinstvo u Republici Srbiji. Ukupno 20.000 hiljada ljudi radi popis. Znači, to je nešto što smo dobili kao informaciju od Zavoda za statistiku.

Ono što su oni uradili, to je da su shvatili da takav proces treba odložiti za, pre svega septembar mesec, a onda su paralelno sa zakonom koji su poslali ovde, poslali i Kriznom štabu na mišljenje.

Ono sa čim mislim da je dobro uspostavljena komunikacija između naših poslanika, Vlade Republike Srbije, Kriznog štaba, to je da u tim razgovorima i inicijativama se shvatilo da i taj septembar, odnosno oktobar mesec, kada treba da se završi taj postupak ove godine, je suviše kratak. Jednostavno, to treba ostaviti za oktobar sledeće godine, 2021. godine, iz mnogo razloga.

Jedan od najvažnijih uzroka je ono što je borba sa pandemijom i kod nas je to u stvari, završetak postupka vakcinacije, i to je onaj plan koji kaže da premijerka Ana Brnabić, predviđa za kraj aprila meseca da 40% stanovništva bude vakcinisano.

Zašto o ovome svi sada pričamo i ponavljamo? Zato što se očito pokazalo da je postupak vakcinacije jedan od glavnih činilaca sa kojima se pokazuje da broj zaraženih pada, i da privredne aktivnosti i sve aktivnosti u društvu omogućavate da idu nekim svojim normalnim tokom ukoliko imate proces vakcinacije na određenom nivou.

Dobro je, i to na svakom koraku treba da ponovimo, što smo jedina država koja ima mogućnost da odabere jednu od četiri vakcine za svakog građanina Srbije, pa čak smo toliko demokratično društvo da nemamo ništa protiv da postoje i oni koji kažu da neće da se vakcinišu, iz ko zna kojih razloga. Na nama svima je da govorimo građanima zbog čega je važno da se vakcinišemo, i to pokazuju brojke.

Kad pričamo o statistici od prekjuče na juče, vi vidite da je broj zaraženih počeo da pada. Recimo, procenat zaraženih u odnosu na testiranih koji je iznosio negde 33%, gotovo za dan dva je pao na 22%. To govori o tome da država reaguje zaista onako kako građani zahtevaju.

Zašto ovo govorim? Zato što smo mi do sada imali prijavu vakcinacije, e sistem, najsavremeniji softver, ali se pokazalo da ljudi u ruralnim područjima ne mogu da se vakcinišu niti mogu da se prijave, jer nisu dovoljno edukovani kad su u pitanju digitalne tehnologije.

Država je automatski napravila timove koji će ići po selima i promovisati postupak vakcinacije, napraviti timove od jednog lekara i dve medicinske sestre, i svako ko bude želeo da se vakciniše imaće prilike.

S druge strane, danas su javili da će postupak vakcinacije bez prijave biti omogućen na određenim punktovima. Znači, veliki punktovi koji su do sada radili idu po principu prijave i e-vakcine, ali drugi punktovi, novi, koji se otvaraju dozvoliće jednostavno svim zainteresovanim građanima da priđu, da se prijave, pokažu svoja dokumenta i vakcinišu se.

To znači da upravo ovaj postupak vakcinacije ide ka tome da se ispuni plan Vlade Republike Srbije koji su zacrtali u sprovođenju ovog postupka, a to je da do maja meseca negde imamo preko dva miliona ljudi koji će biti revakcinisani.

To je težak rad, videli ste, na terenu sa ljudima, to je težak proces, ali svi učestvujemo u tome, svako sa svog stanovišta. Jednostavno, je vrlo važno govoriti ljudima koliko to dobro u stvari, donosi svima nama.

Mislim da je za nas kao građane Srbije važno da kažemo da smo i kao narodni poslanici jednostavno prepoznali potrebu da ove predloge koje je naš poslanik predložio za odlaganje popisa stanovništva koji se odnosi na septembar 2021. godine, za sledeći, odnosno oktobar 2022. godine mi prihvatimo kao predlog, zato što takav predlog će doneti mnogo toga da se u ovoj državi sredi.

Pogotovo da dobijemo jednu mnogo bolju i realniju sliku kad je u pitanju demografija, kad su u pitanju demografska kretanja, kad su u pitanju određene potrebe stanovništva, jer negde za ovih godinu dana budućih, o kome govorimo će mnogo toga se rešiti kad je u pitanju i ova pandemija, ali i način funkcionisanja same privrede i društva.

Na kraju krajeva, i sistem funkcionisanja svih oblasti koje nisu privredne aktivnosti, a to je obrazovanje, kultura, onaj deo koji se odnosi na zdravstvo, koje je nama od velikog značaja, pokazuje u stvari i napredak samog društva kada imate odgovornu državu koja se brine o svojim građanima.

To je za nas od krucijalnog značaja, to je važno da svaki građanin Republike Srbije jednostavno zna, kojim putem ide i kako se država brine o njemu kad su ugroženi određeni interesi, kad je ugroženo njihovo zdravlje, kad je ugrožena ekonomija, da u datom trenutku pored očuvanja zdravlja, vakcinacije imate mere ekonomske politike koje jednostavno gledaju da zaštite i tu privredne delatnosti. Imate mere socijalne politike, znači određena socijalna davanja. Imate mere koje se odnose na povećanje plata i penzija.

To je ono što pokazuje da u svakom segmentu društva mi moramo da budemo krajnje odgovorni. Statistika nam pomaže u celom tom procesu. Zato je važno da ona bude krajnje realna. To je ono zbog čega smatramo da je predlog koji se odnosi za odlaganje popisa za 2022. godinu, za oktobar mesec vrlo važan i važna odluka ne samo za parlament ovde koji će doneti tu odluku, već za sve građane Srbije.

Zbog toga svi oni predlozi koji su na 26. sednici Odbora za finansije kao predlozi odbora išli su, u stvari, usaglašavanje ovog suštinskog predloga da odlažemo popis za oktobar 2022. godinu i da taj proces moramo krajnje na odgovoran način da pripremamo.

U tom procesu svi učestvuju, mnoge institucije i mislim da i mi kao narodni poslanici na ovaj način učestvujemo, da jednostavno stvorimo odgovorne uslove za sprovođenje ovakvog postupka.

U danu za glasanje podržaćemo ove predloge za koje smo glasali na Odboru.

Hvala.
Uvažena predsedavajuća, poštovani ministre, kolege poslanici, mi smo na Odboru imali prilike od predstavnika Republičkog zavoda za statistiku da čujemo o predlogu koji se odnosi na odlaganje početka, odnosno sprovođenja postupka popisa za 2021. godinu sa aprila meseca na oktobar 2021. godine.

Da nismo to usvojili, očito da nema ovog predloga ovde, mi bi praktično od 1. aprila morali da započnemo sve radnje. Da bi građani Srbije znali zašto odlažemo ovo sve, ovde govorimo o 20.000 ljudi koji sprovode postupak popisa za 2021. godinu, od čega 15.000 ljudi treba da uđe u svaku kuću. To se naravno kosi sa epidemiološkim merama koje se odnose na pandemiju Kovid-19, kosi se sa životom koji je danas u Srbiji i svetu i to je ono zbog čega mislimo da je realno da se ovaj proces uopšte započne, ne samo u oktobru 2021. godine, već možda i da se odloži za godinu dana.

U originalnom predlogu Vlade koji smo dobili stoji oktobar 2021. godine, mi ćemo imati amandmane Odbora na osnovu predloga našeg poslanika koji je tražio, sa ispravkom amandmane, i molim vas, ministre, da dođete na Odbor i prihvatite ove amandmane, da taj popis bude u oktobru 2022. godine upravo zbog toga što mislimo da Srbija treba da uradi ovaj posao na krajnje efikasan, dobar način, kvalitetan način i, drugo, reći ću vam da su i Nemačka, i Rumunija, takođe, odložile za 2022. godinu, kao članice EU, a upravo zato što koriste ovu metodu direktnog kontakta. Mnoge skandinavske zemlje rade putem onlajna, ali mi nismo u toj situaciji i smatramo da ovakav način na koji radimo je po najvišim evropskim standardima.

To je ono što zbog čega je potrebna podrška drugih institucija, ne samo Zavoda za statistiku, već su tu, recimo, institucije koje su vezane za centre za socijalne delatnosti, imate dosta institucija koje su vezane za Ministarstvo prosvete, domovi za učenike, studentski domovi, gde se takođe sprovode određeni postupci anketiranja da bi se uskladili sa standardima koji su vezani za popis. Smatramo da taj ceo postupak treba na adekvatan način pripremiti, a u skladu sa epidemiološkim merama.

Ono što je važno, to je da je Zavod za statistiku odluku, odnosno mišljenje poslao Kriznom štabu i poslao Vladi Srbije ali je tak nakon uvođenja u proceduru ovog zakona dobio određeno mišljenje, tako da se složio sa tim i ovim predlogom koji će naš poslanik dati da odložimo za 2022. godinu za oktobar mesec.

U danu za glasanje mislim da će se svi poslanici složiti sa ovim predlogom. Hvala.
Uvaženi predsedavajući, poštovana ministarko, kolege poslanici, mi smo na Odboru za finansije usvojili ovaj Predlog zakona o potvrđivanju ugovora o zajmu za ovaj vrlo važan projekat.

Članom 3. Zakona o budžetu za 2020. godinu, praktično je počela cela ova realizacija projekta kroz završetak onoga što ste naveli, a to je ta dokumentacija koja je bila potrebna da bi se sada u 2021. godini realizovao ovaj važan projekat, ali složićete se svi da je pandemija potpuno promenila način života, da je širokopojasni internet jako važan ne samo za grad, nego i za ruralna područja.

Ono što je od velikog značaja, što kada vidite u budžetu određene investicije za infrastrukturu, više infrastruktura nisu samo putevi i nije samo elektrifikacija određenih delova Srbije i nije samo vodovodna mreža, već i očito ta visokopojasna mreža interneta, gde će biti dostupna svima, kako ljudima u gradu tako i ljudima na selu koji žive i rade, a pogotovo mladima, da jednostavno uz pomoć prenosa podataka na adekvatan način mogu da funkcionišu.

Mi smo u vreme korone, kao što vidite i danas je to slučaj, videli da škole funkcionišu preko onlajn nastave, što pokazuje suštinsku potrebu dece, bez obzira da li žive u gradu ili na selu, da imaju dobar internet, što pokazuje da mladi koji žive i rade na selu od velikog je značaja da će ostati na selu ukoliko imaju mogućnost pristupa internetu i taj regionalni razvoj o kome stalno govorimo između severa i juga, centralne Srbije i istočne Srbije, negde potpuno se izjednačava i te razlike u tom regionalnom razvoju se brišu kada imate realizaciju ovakvih projekata.

Od velikog je značaja reći da ta prva faza koju ste naveli obuhvata deo koji se odnosi na 500 škola i 80 hiljada domaćinstava, a druga faza obuhvata 900 škola i 135 hiljada domaćinstava. To znači da će se Srbija potpuno informatički opremiti i to su negde ciljevi koje mislim da je postavila Vlada Republike Srbije sa dolaskom Ane Brnabić na čelo te Vlade, a na predlog Aleksandra Vučića još 2016. godine. Niko nije mogao da veruje da ćemo zaista tako brzo otići, jer do tada nisu ni postojale finansijske mogućnosti da ovakve kredite realizujemo.

Podsetiću vas da strategije za razvoj širokopojasnih mreža i servisa su krenuli još 2014. godine. Znači, Vlada Aleksandra Vučića i Ane Brnabić su unapred razmišljali o ovako nečemu da jednostavno Srbiju informatički i potpuno umreže i podignu na jedan viši nivo, da ljudi koji žive na selu i u Srbiji i u Mađarskoj i u Austriji imaju potpuno ista prava na rad i život i podižu jedan viši nivo standarda života kada je u pitanju uopšte ruralni razvoj i kada je u pitanju rad na selu. Zbog toga mislim da će dosta mladih upravo ostati i kod svojih kuća da žive i to je od velikog značaja pogotovo za Srbiju, a i za našu budućnost i budućnost naše dece.

Zato, u danu za glasanje mislim da ćemo svesrdno svi podržati ovakav projekat. Hvala.
Uvaženi predsedniče, poštovana ministarka, kolege poslanici, mi smo na Odboru za finansije imali prilike sa direktorom Zavoda za statistiku, gospodinom Miladinom Kovačevićem zaista da detaljno razgovaramo o ovom programu. Ono što smo imali prilike da čujemo je da je u stvari ovo jedan rezultat i nadogradnja čitavog sistema unapređenja kvaliteta kad je u pitanju zvanična statistika. Ciljevi koji treba da se postignu u narednih četiri godine su u stvari deo koji se odnosi i na harmonizaciju, znači primenu direktiva EU, na primenu metodologije koja je karakteristična za zemlje EU i na deo koji se odnosi na uporedivost podataka.

Zašto ovo govorimo? Mnoga politička pitanja koja smo mi imali prilike ovde da čujemo i to dok su sedeli još predstavnici Đilasove stranke, onda Vuka Jeremića, ja ću podsetiti kolege koje su bile i tada poslanici u Skupštini Srbije, dobili smo spočitavanja da se statistika u Republici Srbiji šteluje, odnosno da se ona prilagođava određenim političkim trenucima, što se pokazalo onog trenutka kad smo mi počeli da primenjujemo evropske direktive pre šest godina da naravno ta teza pada u vodu.

Zašto ovo govorimo? Znači, harmonizacija direktiva EU i mogućnost upoređivanja podataka treba da postoji metodologija ista kao što važi za jednu Nemačku, Italiju, Francusku, tako će da važi i za Srbiju i za BiH i za Makedoniju, odnosno za sve zemlje zapadnog Balkana.

Nas zaista raduje što je prepoznato u tom najtežem periodu za Srbiju, kad je sprovodila ekonomske reforme i fiskalnu konsolidaciju na tadašnjem mestu premijera je bio gospodin Vučić, što je u stvari prepoznao da ovako nešto je trebalo paralelno raditi upravo sa celim ovim reformskim procesom. Zato što, da bi vam neko priznao rezultate morate da imate pod istim načinom posmatranja podatke i Srbije, ali i članica zemalja EU. Ako vas posmatraju na isti način i stavljaju pod lupu i onda vam tek priznaju rezultate to znači da ste zaista uradili dobar posao za svoju državu pod istim onim uslovima kako su i svi drugi radili onog trenutka kada su se stvorili politički uslovi.

Srbija je tada pokazala i gospodin Vučić zajedno sa SNS da smo sposobni da ovako nešto uradimo. Statistika nam je samo jedan svedok koji pokazuje u stvari koliki smo mi težak put prošli od 2014. godine do danas da bi imali ovako dobre rezultate. Naravno, potreba investitora da dođu ovde da investiraju je upravo rezultat toga. Oni gledaju rezultate, oni gledaju statistiku, a EU, Eurostat kaže – u redu je, Zavod za statistiku radi prema našim standardima. Kada dobiju takve rezultate onda investitori se odlučuju da investiraju, ovde otvaraju nova radna mesta što za nas kao državu predstavlja jedan ekonomski rast i razvoj.

Prema tome, ovaj današnji plan i program je u saglasnosti sa planom i programom Srbija 20-25, u stvari naša želja da napredujemo i ekonomski i politički i u svakom smislu, a naša platforma za to je u stvari program zvanične statistike.

Tako da, mislim da smo na Odboru zaista svesrdno prihvatili ovakav Predlog plana. Hvala.
Uvaženi predsedniče, poštovana ministarko, kolege poslanici, današnji program Republičkog zavoda za statistiku kao organizacije koja je nosilac u tehničkom smislu ovog predloga i u onom kvalitativnom, izradi ovog programa zvanične statistike od 2021. do 2025. godine, je u stvari jedan dokument kojim je naša podloga za kompletan rast i razvoj društva i to sa obrazloženjem da ono sve što možete da nađete kroz izveštaje, godišnje izveštaje na sajtu ove institucije je u stvari podloga za sve ono što radimo u našoj Srbiji.

Zašto ovo govorim? Zato što, imali smo prilike u današnjoj prepodnevnoj raspravi da čujemo mnogo puta, znači, da je statistika jedan deo matematike koji pored prikupljanja podataka, analiza i dela koji se odnosi na sam kvalitet obrade podataka i na kraju prezentacija tih podataka treba da nam da određene informacije, rešenja kao podloge za različite vrste sektorskih politika, ali te krovne politike kad je u pitanju ekonomija, kad je u pitanju demografija, kad su u pitanju sektori kao što smo rekli da su saobraćaj, poljoprivreda, energetika, građevinarstvo. Znači, sve ono što je u stvari polazna osnova, neka merljiva osnova za aktivnosti koje jedna država treba da propiše.

Sad, kad vi propisujete određene politike i kada želite, recimo, da uradite jedan od najvažnijih dokumenata koje usvaja ova Narodna skupština, a to je budžet za sledeću godinu, onda se obično pozivate na određene statističke podatke koji treba da imaju određenu strukturu tih podataka.

Struktura sadrži i kvalitet tih podataka, mora na određeni način da postižu određene standarde. Zašto ovo govorimo? Zato što ovaj program i jeste u stvari rezultat rada, ranijeg rada Republike Srbije i samog Zavoda za statistiku i svih nadležnih ministarstava i kao takav rezultat se pokazalo da je Srbija zaista na krajnje jedan odgovoran način prišla pored ekonomskih reformi i fiskalne konsolidacije uređenje ove oblasti, tako da je Poglavlje 18 otvorila u pregovorima sa EU još 2018. godine.

Kada je otvorila to poglavlje godinu dana pre toga, sve ono što se nalazilo kao kvalitativna karakteristika koliko smo se uskladili sa međunarodnim standardima, odnosno standardima, odnosno standardima EU u ovoj oblasti, već je izašlo u njihovim stručnim časopisima, pogotovo te krovne organizacije Eurostat koja se bavi statistikom zemalja članica EU i koja je postavila svoje standarde i koja je na određeni način i dala veliku podršku našoj zvaničnoj statistici i rekla da se bavimo zaista na jedan krajnje odgovoran način i ovom temom.

Za nas je bilo važno da nastavimo sa tom harmonizacijom, upravo zbog toga da bi vas smatrali relevantnim sagovornikom po svakom pitanju zato što u svakom trenutku kad kreirate određene vrste politika vi morate da idete prema onim standardima, sa onim institucijama sa kojima razgovarate. Pa, ako je to, na primer, Evropska komisija onda su to standardi EU, koji su inače priznati i u svetskom domenu i ti standardi su u cilju toga da Srbija mora da prihvati tako nešto i samim tim prihvatanjem vi dobijete u stvari kao povratnu reakciju izveštaje ne samo Evropske komisije o napretku Srbije, već i na kraju krajeva i drugih međunarodnih, pogotovo finansijskih institucija, gde kažu da se u ovoj oblasti dosta napredovalo, pogotovo kad su u pitanju makroekonomski pokazatelji.

To znači da zaista ono što mi objavimo kad su u pitanju makroekonomski pokazatelji priznaje i MMF i Svetska banka i Centralna evropska investiciona banka, na kraju krajeva i sve ostale finansijske institucije kad govorimo uopšte o svetu.

E sad, ono što je važno reći danas, mislim da su to moje kolege pokušale na više načina da kažu, a to je da određenim statističkim podacima određene ciljne grupe, znači, govorimo da li su to određene političke stranke koje žele da javnosti prikažu ili kritikuju određenu vrstu rada u određenim oblastima kada je u pitanju Republike Srbija ili su to neki, imali smo prilike da čujemo, i neke nevladine organizacije koje žele da upute određene kritike ili su to neki sektori, mogu u određenom trenutku da koriste podatke i da jednostavno manipulišu, odnosno dezavuišu javnost sa određenim informacijama.

Zato je važno da zvanična statistika bude harmonizovana sa direktivama EU, da upravo takvi šumovi u informacijama, a mi smo imali prilike da čujemo da, recimo, Dragan Đilas sa njegovom partijom je odlazio u Evropski parlament, pa pokazivao neku statistiku koja uopšte nema utemeljenje u određenim političkim stavovima koji predstavljaju u stvari jedno tužakanje Srbije i Aleksandra Vučića za mere reforme koje je sprovodila i SNS, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, dok je bio premijer, a i kada je predsednik Srbije.

Tužakala je jednostavno EU kako mi određene stvari ne sprovodimo u skladu sa zakonima, na određeni način u skladu sa određenim pravilima koja važe i zakonima koji važe za članice EU, kao na primer što je državna pomoć. Imali smo prilike da čujemo svašta kada govorimo o "Er Srbiji", pa čak su neke institucije kao što je Fiskalni savet pisao o tome, da recimo državna pomoć koju daje država za "Er Srbiju" jednostavno nije po zakonima i pravilima EU.

Vi tu u stvari na tim primerima vidite kako je vrlo lako manipulisati i koristiti statistiku kao jedan instrument za manipulaciju određenim informacijama i za političko delovanje.

Mi smo imali primere i sada nedavno, recimo, izveštaji nekih međunarodnih organizacija kao što je energetska zajednica koja je govorila o tome da postoji učešće obnovljivih izvora koje je palo u ukupnoj potrošnji električne energije i da zbog toga Srbija je u stvari pala prema svojim institucionalnim promenama jedno tri mesta dole upravo zato što mislim da u datom trenutku sam Zavod za statistiku nije uspeo da upiše, na primer, 10 energetskih objekata koji su već ušli u sistem EPS.

Zašto vam sada to govorim? Govorim vam zbog toga, u trenutku kada vi imate kritike određenih međunarodnih faktora, vrlo je važno da imate priznatu harmonizovanu državnu statistiku. Znači, mi to zovemo zvaničnu. Imate adekvatne podatke sa kojima izlazite kao protiv argument, upravo na ovakve napade koji ne stoje.

Za nas je to od velikog značaja i zato ovaj program od 2021. do 2025. godine je nama od velikog značaja što danas usvajamo zato što statistika upravo pokazuje da su makroekonomski pokazatelji koje je izradio Zavod za statistiku i koje je Srbija prihvatila da prema onoj metodologiji radi na isti način kao i svaka članica EU je priznata od strane svih međunarodnih institucija.

To znači da naši pokazatelji, da smo mi imali najmanji pad u 2020. godini od 1%, da je nezaposlenost pala ispod 10%, da je iznosila 9,5%, da je projektovani rast za ovu godinu, jedan od najvećih kada posmatramo uopšte zemlje u regionu, da je nivo stranih direktnih investicija za prošlu godinu 60% od ukupnih stranih direktnih investicija za ceo Balkan, da su povećanje plata i penzija mnogo veći nego što su to članice EU, koje su se borile sa negativnim rastom, odnosno padom ekonomije od 6 do 12%.

Znači, to je nešto što su relevantni podaci za našu ekonomiju, gde jednostavno to priznanje mora da vam odaju predstavnici i EU i celog sveta, jer je metodologija na osnovu kojih dobijate te podatke ista i važi za sve ove države.

Za nas je to od velikog značaja da budete priznati, harmonizovani kada je u pitanju zvanična statistika i na kraju, da je kvalitet podataka koji dobijate u stvari suština vašeg rasta i razvoja.

Da je to bilo lako, onda se ja pitam zašto to nije sprovedeno do 2012. godine? Nama je bilo svima mnogo teže, a mislim i građanima Srbije da to sprovodimo uporedo sa onim što se zove ekonomske reforme i fiskalna konsolidacija koja je trajala nepunih tri godine i koja je praktično nadgradnja predstavlja sve ovo i kojim smo mi u stvari krenuli putem visokog rasta i razvoja tih visokih stopa. Prvo, ne zaboravite da smo imali četiri godine uzastopce budžetski suficit, pa smo imali zadnje dve godine pre, znači 2020. godine, stope rasta veće od 4%, pa smo imali priliv stranih direktnih investicija koji je mnogo veći nego ceo region.

Nemojte da zaboravite da je plan „Srbija 2025“ u stvari bio krajnje realan za nas, a to su investicije i rast i razvoj od ulaganja od 14 milijardi evra za pet godina i prosečna plata koja treba da bude 900 evra i penzija od 440 evra.

Došla je godina pandemije korone, došla je godina u kojoj sve ono što smo radili i za šta smo se borili je moglo da ode unazad i došli bi na nivou onoga kao pre sprovođenja ekonomskih reformi, da nismo imali odgovornog predsednika države, odgovornu Vladu koja je u datom trenutku dala da Vlada Srbije usvoji mere koje su bile ekonomske mere, koje su bile sveobuhvatne, koje su bile tačno determinisane i koje su zaustavile kompletan pad ekonomije, koje su se inače pokazale da su zakasnile u mnogim razvijenim državama EU, kao što su Nemačka, kao što su Francuska, kao što su Italija i sve one države koje su neozbiljno shvatile pitanje Korone, danas imaju problem u ekonomskom smislu, zato što ovaj zdravstveni deo, su jednostavno zakasnili.

Vi kada pogledate proces vakcinacije danas u Srbiji i proces vakcinacije u svetu, onda ćete videti da je vakcinacija jedan od instrumenata ekonomskog rasta i razvoja. To mogu odgovorno da tvrdim, pogotovo što ova zvanična statistika je za nas jako važna, jer da nije bila krajnje realna i da nije bila po visokim standardima uređena, mi danas ne bi mogli da pričamo on lajn prijavi za vakcinaciju, o izboru vakcinacije i da nismo imali Aleksandra Vučića, koji je unapred razmišljao o tome kako će omogućiti građanima Srbije, pre svega da izaberu koju će vakcinu, drugo da taj izbor bude od četiri različite vakcine koje se danas nalaze na tržištu i koje imaju realnu proizvodnju, jednostavno mi danas ne bi mogli da pričamo ni o ekonomskim rezultatima.

Zašto to danas govorim? Danas je prošlo godinu dana od uvođenja, ako se sećate, vanrednog stanja, koje je uvedeno u svim zemljama EU, kada je u pitanju pandemija Kovid 19. Danas posle godinu dana mi možemo na osnovu statističkih podataka da vidimo da je prosek, kada pričamo o padu ekonomije za prošlu godinu za zemlje EU bio je 6,8%, SAD su pale za 3,5% BDP, Rusija za 3,1%, a Kina je doživela rast od 2,3%. Zašto sada ovo govorimo o Kini? Zato što, sećate se da je Kina jedna od prvih država koja je imala rast i razvoj uvek negde između 7 i 9% kao velika država, sa tim ekspanzivnim rastom. Bila je među prvima koja je počela da se bori sa Koronom, ali je bila među prvim koja je sprovela postupak vakcinacije jer je imala, na sreću, aktivno radila, na proizvodnji svoje vakcine.

S obzirom da je ona prva koja je uvela vakcinaciju, brzo povratila, taj ekonomski rast koji je u godini u kojoj svetska ekonomija beležila pad, je pokazala koliko je važno stvoriti i obezbediti zdravlje svojih građana, jer je to realizacije svih ekonomskih pokazatelja u vašoj zemlji i svih poslovnih aktivnosti.

Znači, samim tim mi smo došli u poziciju, zahvaljujući odgovornoj spoljnoj i unutrašnjoj politici i Vlade Republike Srbije i predsednika Aleksandra Vučića, da možemo danas da razgovaramo o tome da je u vreme kada imamo skok zaraženih u Srbiji, kada dolazi do prenapregnutosti zdravstvenog sistema, mi možemo da kažemo da u ovom trenutku imamo stabilnu ekonomiju, stabilan budžet i imamo najavu Ministarstva finansija i Vlade Republike Srbije da za 1.400.000 zaposlenih u privatnom sektoru ćemo imati nov paket mera za podršku, da bi se zaustavio bilo kakav pad ekonomije, ukoliko dolazi do pooštravanja epidemioloških mera.

Nemojte da zaboravite da prošlu godinu je oko 12,7% BDP, a to je iznosilo 5,2 milijarde dinara utrošeno na podršku privatnom sektoru, upravo da bi se zaustavio ekonomski pad. Nemojte da zaboravite da smo u prošloj godini mnogo toga naučili, pre svega o nama samima, ali i mnogo toga naučili, kako da se borimo sa ovakvom vrstom pandemije, zato što u svetu nije dovoljno prepoznata mogućnost borbe sa ovakvim posledicama pandemije Kovid 19.

Nemojte da zaboravite da dok god je trajala ova borba i Vlade Republike Srbije i države sa problemima koje je izazvala pandemija, u zdravstvenom smislu i u ekonomskom smislu, neki ljudi su svoj imetak koji su zaradili na leđima građana Srbije proteklih godina, dok su bili na funkcijama od 2008. do 2012. godine i kao ministri i kao gradonačelnici, kao što je gospodin Đilas, svoj novac sklanjali iz svoje države i čuvali ga u zemljama gde su rajska ostrva, gde porezi ne postoje, prodavali sami sebi firme.

Mi smo juče imali prilike da čujemo najnovije informacije na osnovu statističkih podataka koje na kraju, krajeva imate pravo da tražite od svih država na osnovu određenih plaćanja, zato što smo postali članica međunarodnih organizacija, kada je u pitanju borba protiv korupcije i borba protiv terorizma, kada su u pitanju transakcije novca, došli smo do toga i do saznanja u javnosti, iz novinskih članaka, kojim su tim istraživačkim novinarstvom plasirali javnosti najbolje dokaze o tome da neko kao što je Dragan Đilas ima na svom računu, na određenim ostrvima za koja po prvi put možda neki ljudi čuju u unutrašnjosti Srbije, poseduje 5,73 miliona evra, u Švajcarskom 600.000 evra.

Pitanje se postavlja kada je došlo do određenih transakcija prodaja između njih samih bogataša gde se nalaze 52 miliona evra koja su takođe prihodovane, prodate, odnosno postavlja se pitanje osnovno kako od 75.000 evra koje je firma Dragana Đilasa pravila pre nego što je seo na određenu funkciju, kako su došli do 619 miliona evra, kako se došlo do dobiti od 105 miliona evra, kako su iznesena ta sredstva iz Republike Srbije, da li je oštećen budžet Republike Srbije, da li je plaćen porez za ta sredstva. Čuli smo informaciju da 15 država imaju novac Dragana Đilasa i onda na kraju imate prilike da čujete kritike od medija koje takođe plaća Dragan Đilas kako o toj temi ne treba pričati, kako je to sasvim normalno da neko ima toliki novac i da uopšte ne postoje nikakvi dokazi za to da su tu vršene neke nelegalne radnje.

Očito Uprava za sprečavanje pranja novca, Poreska uprava imaće jako puno posla zato što smo mi ovde u Skupštini Srbije usvojili mnoge zakone koji se odnose na pravila FATFE, Međunarodne organizacije koja se upravo bavi pitanjem pranja novca. Zatim smo usvojili Zakon o poreklu imovine koji je stupio na snagu 12. marta, pa ćemo takođe imati prilike da čujemo izjave gospodina Đilasa da da dokaze kako je stekao tu imovinu.

Na kraju krajeva, Tužilaštvo mislim da će morati da pozove ne samo gospodina Đilasa, već pitaću šta je sa novcem gospodina Vuka Jeremića koji je dobio osam miliona evra za predizbornu kampanju za određeni posao sa tzv. energetskim magnatima iz sveta, za njegovu nevladinu organizaciju. Znači tu se postavlja niz pitanja za koja mislim da građani Srbije će morati na egzaktan način upravo uz pomoć statističkih podataka da dobiju informaciju na osnovu čega, kako su stekli toliku imovinu, da li su plaćeni porezi i za koliko je praktično budžet građana Srbije oštećen kada su u pitanju sve ove transakcije i posao funkcionera koji su zauzeli svoja mesta, a koji danas žarko žele da se vrate u politički život plaćajući određene medije, finansirajući određene kampanje, nevladine organizacije u saradnji sa međunarodnim organizacijama organizujući raznovrsne proteste po raznovrsnim temama.

Mislim da će za nas ti statistički podaci biti od velikog značaja zato što očito ono što nisu uplatiti u budžet Srbije su u stvari neke nove bolnice, neka nova radna mesta, neke nove fabrike, neke nove plate.

To je ono zbog čega mislim da je jako važno da mi statističke podatke moramo da imamo egzaktne, ne samo kada je u pitanju državna imovina, ekonomski pokazatelji, već kad je u pitanju poslovna statistika različitih kompanija koje su osnovane ovde, ali čiji je novac, recimo, odavde otišao u inostranstvo, pa su osnovane i u inostranstvu, a koje očito služile samo da bi se novac prebacivao tamo gde se ne plaća porez.

Znači, ciljevi razvoja zvanične statistike su kvalitet rezultata, nezavisnost zvanične statistike, podrška u odlučivanju i na kraju krajeva kadrovi.

Za nas je jako važno da kadrovi koji rade u ovim institucijama, a to znate da su matematičari, zaista ostaju na zavidnom nivou. Mislimo da sada u eri informacionih tehnologija matematičari zaista su doživeli jedan procvat kada je u pitanju njihova branša, ali je ako je važno da državne institucije zaista prepoznaju kvalitet ljudi koji rade tamo i zadrže ih što više mogu.

Zato što je nama svima bitna budućnost Srbije, budućnost naše dece i zbog toga smatram da je od veliko značaja da program o kome danas razgovaramo bude negde prioritet u svakoj platformi u kojoj donosimo određene odluke kao političari, pogotovo kad je u pitanju demografija. Znači, tu nam je od velikog značaja da t statistika uvek bude prisutna da bi jednostavno građanima podizali svest o vrlo značajnim pitanjima iz ove oblasti.

Oblasti koje su pored demografije i ekonomske statistike i ove sektorske su i oblast zaštite životne sredine, to smo imali prilike juče da vidimo, kad su u pitanju klimatske promene. One obuhvataju niz oblasti i to je neka budućnost koja nas čeka gde moramo mnogo toga da menjamo kad je u pitanju svest naroda.

Mislim da je jako važno da podržimo ovakav program, jer to je polazna osnova za sve nove politike koje ćemo imati prilike ovde u Skupštine Srbije da razmatramo i o kojima ćemo glasati. Zbog toga u danu za glasanje, kao i svi poslanici vladajuće koalicije, podržaću ovaj predlog. Hvala.
Zahvaljujem.

Poštovana predsedavajuća, poštovani gospodine Popoviću, kolege poslanici, imali smo prilike da slušamo o radu Agencije u prethodnom periodu kada je u pitanju biofinansijski plan.

Međutim, sada pričamo o Izveštaju za 2019. godinu, ali ne možemo da prenebregnemo da se mnogo toga promenilo od 2019. godine do danas, pogotovo kada je u pitanju energetska politika, da je Srbija otišla velikom brzinom napred kada je u pitanju uopšte sporazum koji se odnosi na 195 zemalja koje su potpisale u Parizu 2015. godine i sve one aktivnosti gospodina Aleksandra Vučića u ovoj oblasti. A ja ću vam to objasniti pri kraju izlaganja, zato što mislim da je potrebno da napravim jedan malo širi uvod, da biste shvatili koliko je važno ići u susret promenama, a ne čekati da se one dese pa onda rešavati određene situacije, pogotovo kada je u pitanju ne samo energetska politika, nego uopšte politika jedne zemlje i koliko treba biti odgovoran kada vodite i spoljašnju i unutrašnju politiku, ne zanemariti ni jednu od njih dve, nego permanentno raditi nesebično na tome, da biste imali jednu razvijenu državu koja, rame uz rame sa svim razvijenim državama i EU i sveta može da se nosi kada su u pitanju određeni ne samo ekonomski izazovi već ovde govorimo i o energetskim izazovima.

Nadležnost same Agencije, imali smo prilike više puta to da čujemo, je regulisana određenim zakonima o energetici i ima svoj određeni položaj prema svojim javnim ovlašćenjima koja su data kroz zakon i položaj Agencije, pored regulacije cena energenata, daje određene licence, sertifikacije, vrši nadzor nad tržištom energenata i ono što je najvažnije, rešava pitanja po žalbama građana. Znači, građani su ti koji kada nisu zadovoljni sa određenim rešenjima javnih preduzeća, imaju pravo da se žale Agenciji za energetiku.

Pored prihoda koje smo imali prilike da vidimo, koje su od licenci regulatornih naknada i ranijih prihoda, znači rashodi su isključivo za taj deo koji se odnosi na plate, opremu, softvere i zakup poslovnih prostora. To znači da se oni kao zaposleni u toj Agenciji uglavnom bave onim delom koji je najvažniji, a to je znanje, koje je u funkciji države, da pomognu svim drugim institucijama da bi na adekvatan način vodili energetsku politiku Srbije, ali i građanima da ostvare svoja prava i da ta prava koja nisu u mogućnosti da ostvare sa drugim institucijama, i na određeni način kao drugostepeni organ da određena rešenja.

Ono što je najvažnije, a juče smo imali prilike da čujemo na Odboru za privredu i energetiku, to je da ta međunarodna saradnja prema međunarodnim obavezama, prema energetskoj zajednici, gde je 18 zemalja potpisalo još 2005. godine, taj Sporazum. Mi smo produžili taj Sporazum 2016. godine, zato što je svaki sporazum u trajanju od deset godina, a počeo je 2006. godine.

Srbija se obavezala da zajedno sa zemljama u regionu poštuje primenu određenih zakonskih rešenja koje Evropski parlament donosi, a to su direktive i te direktive iz oblasti energetike u saradnji sa Energetskom zajednicom sve zemlje u regionu treba da primenjuju.

Imamo taj treći paket. Taj treći paket određenih direktiva koji je najviši fokus u razdvajanju onoga ko je proizvođač i onoga ko je korisnik, je za Republiku Srbiju negde uvek bio malo u problemu kada govorimo o delu koji se odnosi na oblast gasa zato što je Srbija na raskršću kada je u pitanju energetika i tranzitne mreže, i nije samo centar zbivanja u infrastrukturi zbog svog geostrateškog i geopolitičkog položaja, već i kad je u pitanju energetika.

U tom delu Agencija se zaista ponašala krajnje državotvorno, zato što je u određenim strateškim projektima važnim za Republiku Srbiju, iako se našla negde na tom raskršću između istoka i zapada, kada govorimo o gasovodima, donela određene odluke koje su u interesu Republike Srbije. To su bili akti o izuzeću, kada govorimo o trećem paketu, kada govorimo o gasovodu kada je u pitanju Turski tok, ali i to su odluke koje se odnose na sertifikaciju mreža kada govorimo o EMS-u i na sertifikaciju pogotovo naših objekata koji se nalaze na teritoriji Kosova i Metohije.

Vi znate da je Energetska zajednica sertifikovala KOST, iako nije imala pravo na to, s obzirom da nisu dokazali pravo na imovinu, kada su u pitanju energetski objekti na teritoriji Kosova i Metohije, ali Srbija se jednostavno bori sa tim i u Beču kada je u pitanju Energetska zajednica, ali i u Briselu da dokaže svoja prava, iako vi znate da mnogo puta su dvostruki aršini po pitanju Srbije, ne samo kada je u pitanju energetska politika, već i druge politike.

Ono što nama pokazuje naše stremljenje da sačuvamo svoje nacionalne državne interese, u stvari, je zaista, zahvaljujući predsedniku Aleksandru Vučiću, to jedan pokazatelj da Srbija ide dobrim putem. Kada god čuvate svoje državne i nacionalne interese, pre svega vas više poštuju i kao državu u toj svojoj borbi da očuvate interese države i u tom razgovoru i onih koji nisu istomišljenici po različitim temama, pa i kada pričamo o energetici, zaista, na kraju izađete kao moralni pobednik. I investitori negde prepoznaju to naše stremljenje, bez obzira na to što nismo uvek na adekvatan način nagrađeni u tom političkom smislu, ali prepoznaju tu našu borbu i otvaranje tržišta za priliv stranih direktnih investicija.

To vam je pokazatelj da u prošloj godini, kada je najveći problem bio sa uopšte stranim direktnim investicijama u celoj Evropskoj uniji, na celom Balkanu, Srbija je izašla sa nivoom od 2,9 milijardi evra, što je ukupno za ceo Balkan toliko bilo i pokazuje, u stvari, da kada pričamo o rastu BDP-a, odnosno privrede u 2018. godini, koji je bio 4,4% BDP-a, 2019. godine 4,2%, izašla kao zemlja sa najmanjim padom, odnosno 1% u 2020. godini.

Zašto ovo govorim? Zato što kada pogledate slobodno tržište energenata, vi vidite suštinski da naš postavljeni visoki cilj da povećamo potrošnju električne energije u vreme korone jednostavno nije bio moguć, ali se pokazalo da je porasla svest o energetskoj efikasnosti, da je industrija pokazala da tu manju potrošnju električne energije ide, to znači da koristi određene alternativne izvore energije i pokazalo se da je Agencija za energetiku uspela da ne povisi cenu gasa, znači, u saradnji sa javnim preduzećima koja se bave ovom temom, zatim, da cenu električne energije koliko toliko zaustavi da ne doživi neka veća povećanja, svega 3,5% i to je ono što je u stvari pokazatelj da, braneći tu državnu politiku, su uspeli da zaista omoguće da Srbija funkcioniše na krajnje profitabilan način kada je u pitanju njena ekonomija i to u najgore vreme pandemije.

Pad, odnosno ono što smo primetili kod Izveštaja Agencije za energetiku da su gubici na mreži od 11%, u stvari, pokazuje da su potrebne nove investicije u ovoj oblasti. Mislim da je to negde, vaše učešće kao predstavnika Agencije u svim ovim radnim grupama koje je Ministarstvo energetike najavilo, a imaćemo prilike ovde u Skupštini za nekih dve nedelje do mesec dana da raspravljamo. Imaćemo nove zakone o energetskoj efikasnosti, o energetici, izmene i dopune, o obnovljivim izvorima energije i o rudarstvu, pokazuje u stvari da se Srbija odlučila da ide putem zelene energije i da jednostavno, taj iskorak koji treba da napravimo, mislim da će doneti priliv tih stranih direktnih investicija u ovoj oblasti i da Srbija i samim tim će ići ka visokim stopama rasta kada je u pitanju ekonomija.

Licence koje se izdaju na 10 godina, naravno, mislimo svi ovde da verovatno treba razmišljati o novim zakonskim rešenjima, zato što ono što je nešto bilo pre 10 godina, danas se vrtoglavo menja i ono što treba u budućnosti razmišljati je kako izvršiti novu sertifikaciju, kada su u pitanju zainteresovani investitori i upravo zbog toga da ta administracija treba da bude što efikasnija, da bi jednostavno uspeli da realizujemo ovo što smo zacrtali.

E, sada, kada pričamo o energetskom sektoru u 2020. godini, ono je posledica, u stvari, rada 2019. godine, u vreme najveće krize, treba reći da Srbija nije stala 2020. godine, kad je u pitanju energetski sektor, već je ona završila određene investicije kada govorimo o prenosu električne energije za izgradnju novih kablova, i to u dužini od 2,8 kilometra, kad je u pitanju "Beograd 23", "Kostolac" 64 kilometara, kada je u pitanju "Rudnik 4" od 25 megavata je priključeno, postrojenje "Drmno" na mrežu od 110 kilovolti, ali je završeno i 12 projekata kada govorimo o trafostanicama. To je ono što je od velikog značaja. Mislim da govorimo o "Kragujevcu 2", o "Kraljevu 3", o dalekovodu koji se odnosi na ove trafostanice.

Zatim, imamo od distribucije električne energije 11 trafostanica koje se odnose na "Beograd 2", pet trafostanica je uklapanje mobilnog postrojenja za kovid bolnicu u Batajnici, kao što i govorimo o priključivanju trafostanica za bolnicu u Kruševcu.

Kao što vidite, energetika je sastavni deo borbe protiv pandemije. Pored izgradnje svih ovih velikih objekata, vi znate da respiratori koji služe da održe u životu ljude koji imaju najteže oblike kovida 19 ne mogu da funkcionišu bez adekvatne elektromreže, bez adekvatnih trafostanica. Ove dve bolnice koje su sagrađene u vreme pandemije ne bi mogle bez podrške energetskog sektora.

Kad pričamo o obnovljivim izvorima energije, 10 novih elektrana je pušteno u rad u 2020. godini sa instalisanom snagom od 15,3 megavata i one pokazuju da Srbija zaista u onom procentu obnovljivih izvora energije u ukupnom učešću, kako je navela Energetska zajednica u svom izveštaju, ne stoji. Ona je navela da je došlo do pada učešća obnovljivih izvora energije, 21,2% je najveći korisnik, odnosno proizvođač obnovljivih izvora je Đerdap, ali uvek je bilo 21,2%, da smo pali na 20,3%. Mislim da nisu uzeti u obzir ovi statistički podaci, gde je 12 projekata završeno.

Mislim da mnogo toga što se tiče same statistike trebalo bi možda Agencija da zaista otvori jedan projekat sa Zavodom za statistiku da bi na adekvatan način ti podaci zaista došli u međunarodne institucije, s obzirom da se barata sa određenim podacima koji mogu da se sagledavaju, a onda budu predmet određenih političkih pritisaka, kada je u pitanju sama energetika.

Zbog toga smatram da je jako važno da Agencija bude uključena u određene tokove koji možda i nisu u vašoj nadležnosti, ali kroz zajedničke projekte sa drugim institucijama.

Kada sam govorila o politici Aleksandra Vučića, koji ide u susret promenama koje se dešavaju u svetu, reći ću da 195 zemalja, naravno, i Srbija je ta koja je usvojila Pariski sporazum 2015. godine i EU se time obavezala da će smanjiti efekat staklene bašte na 40% do 2020. godine, gledajući 1990. godinu, a Srbija se obavezala da će smanjiti 9,8%.

Kada govorimo o zelenoj energiji, podsetiću vas da je prošle godine u avgustu mesecu gospodin Aleksandar Vučić potpisao jedan Sporazum sa Altmajerom o zelenoj energiji i investicijama koje treba da dođu iz Nemačke i da nemački investitori su vrlo zainteresovani u ovoj oblasti, a inače to je pokazatelj da u EU je ukupno učešće obnovljivih izvora energije iznosi 38%. Učešće uglja je 37% koje je inače smanjeno za 20%, a 25% je nuklearna energija.

Prema tome, tendencija je uopšte i Evrope i sveta je naravno da se smanjuje potrošnja iz uglja. Znamo zbog čega, zbog zaštite životne sredine i čestica, koja dovode do zagađenja vazduha i to je ono što ćemo mi sledeće nedelje pričati o Zakonu o klimatskim promenama. Srbija ide u susret očito svim tim promenama i negde je tendencija da se zelena energija uključi kao većinska potrošnja.

Ja ću vas samo podsetiti da Nemačka koja ima najveći procenat, cilj 50% učešća obnovljivih izvora ukupne potrošnje električne energije, je zemlja koja ima 35 termoelektrana, od toga su 25 zatvorenih, 10 su otvoreni, rekultivisani po najvišim standardima koji se odnose na zaštitu životne sredine.

Šta to pokazuje? Znači, ne možete skroz isključiti ugalj. Tačno je da je stremljenje cilj uopšte zaštite životne sredine da ne postoje termoelektrane. Zamislite Srbiju koja treba preko noći da ugasi preko 150, 200 hiljada radnih mesta, računam, ne samo direktni koji su vezani za termoelektranu, već i oni koji su indirektni korisnici i rade sa termoelektranama. Zamislite Srbiju koja prestaje da proizvodi električnu energiju koja ima probleme, znači gde automatski urušavate ekonomski sistem svoje države, jednostavno to je neizvodljivo.

Ovako nešto uvek ide po fazama, uvek negde imate korak po korak i ti koraci se upravo ogledaju u donošenju novih zakona, novih rešenja, otvaranjem novih investicija i novih fondova kada je u pitanju i EU, ali pokazuje i to da je Aleksandar Vučić juče, ako se sećate koji se nalazi u Abu Dabiju i posetiće i Kraljevinu Bahrein, upravo govorio o animiranju investitora i iz UAE. Znači, prošle godine kontakt sa zemljama EU, sa najjačom zemljom EU kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, sa Nemačkom, potpisivanje Sporazuma o zelenoj energiji. Juče sastanak sa generalnim Sekretarijatom Energetske zajednice, o tome da otvaramo nova poglavlja kada je u pitanju zelena energija, donošenje novih zakonskih rešenja i odlazak UAE, razgovor o zelenoj energiji. Znači, to je u stvari kretanje ka izazovima koji nas čekaju i upravljanje upravo situacijama koje Srbija treba sebi da daje kao zadatak.

Ukoliko ne uvedemo, odnosno ne usvojimo ovakve zakone, ukoliko ne uložimo velika sredstva kao država do 2030. godine u zelenu energiju, plaćaćemo tri puta više za ono što niste uveli kao nove vidove energije i kao nove investicije. Zbog toga je vrlo važno da reagujete u datom trenutku, promtno, adekvatno, vodeći odgovornu spoljnu i unutrašnju politiku svoje države i pokažete u stvari koliko je važan taj interes građana da dobro žive i da imaju budućnost u svojoj državi.

Mislim da je jako važno da danas govorimo upravo o energetskoj politici Srbije, kao sastavnom delu jedne razvijene ekonomske politike Republike Srbije i da nemamo tako odgovorne političare, kao što je Aleksandar Vučić, ne bi mogli o tome da razgovaramo i ne bi mogli da pričamo o budućnosti naše dece. Zbog toga ćemo u danu za glasanje prihvatiti ovaj izveštaj. Hvala.
Zahvaljujem.

Uvaženi predsedniče, poštovani ministri, kolege poslanici, mi smo na Odboru razmatrali dva sporazuma koja se odnose na garancije koje Srbija zajedno sa KfW bankom u stvari otvara projekte koji su od izuzetnog značaja kada je u pitanju i energetska efikasnost i primena obnovljivih izvora energije, ali ono što je važno, što ovaj prvi sporazum daje praktično realizaciju tog regionalnog projekta.

Ako se sećate, mi smo pre nekoliko godina usvojili taj tzv. transbalkanski koridor. U stvari, mi modernizujemo svoju mrežu u skladu sa zahtevima koje imaju moderno razvijene države EU i ceo Balkan u stvari treba da se na taj način umreži, time što prelazimo sa mreže od 220 kilovolti na mrežu od 400 kilovolti. Ova sekcija koja se odnosi na Obrenovac-Bajinu Baštu u stvari je deo ovog projekta i ovog sporazuma koji je predmet prvog sporazuma.

Interesantno je da u ovom delu kada se zadužujemo od 58,9 miliona, 12,8 miliona je bespovratno, iz fonda koji se odnosi na balkanske zemlje. To znači da se zadužujemo samo za 40 miliona, a šest miliona evra je u stvari predmet učešća same elektromreže Srbije.

Mislim da je to od velikog značaja, da je mogućnost povlačenja prema tranšama i radovima do 2025. godine, čime u stvari otvaramo mogućnosti da Srbija postane jedan od lidera kad je u pitanju elektroenergetika.

Kad pričamo o ovom drugom sporazumu, imali smo prilike u stvari da vidimo da je Ministarstvo finansija pokretač tog jednog velikog posla kada je u pitanju rekonstrukcija objekata koji su u stvari predmet javnih zgrada. Inače, mi smo ovde u Skupštini govorili nekoliko godina ranije da je energetska efikasnost u javnim zgradama, u zgradarstvu, znači državne institucije koje želimo da napravimo kao pametne zgrade, odnosno da im podignemo nivo energetske efikasnosti, u stvari jedan energetski zamajac. Zašto? Zato što ako se zadužite 50 miliona evra, 20% ćete odmah vratiti u budžet kroz PDV. Drugi deo, koji će se odnositi na samo ulaganje, doći će do uštede u električnoj energiji. U stvari, vi time generišete finansijska sredstva koja će prevazići uopšte ova zaduživanja koja se odnose na ove cifre.

Praktično, vi za tri godine imate vraćanje kredita, od tri do pet godina kada je u pitanju račun za struju, a onih narednih godina imate u stvari direktne prihode u budžet, odnosno manje plaćanje troškova za jedan VMA. VMA je za nas jako bitna institucija, ona je naučno-istraživačka, univerzitetska institucija, uvek su najbolji kadrovi radili u toj instituciji. Sada, kada je vreme korone, kada jednostavno mi brinemo o zdravlju građana Srbije kao država, najvažnije je u stvari da tu infrastrukturu podižemo kada je u pitanju VMA. Pokazatelj toga je što pravite jednu komisiju gde će Ministarstvo energetike biti u stvari neko ko će da implementira ovaj kredit, zajedno sa vašom jedinicom za harmonizaciju projekata Ministarstva finansija, Kancelarija za javna ulaganja i na kraju Ministarstvo odbrane. Mislim da će od toga imati koristi i pacijenti i lekari i studenti i profesori i pripadnici Vojske Srbije.

Na kraju bih rekla da nam je žao što Predlog zakona o poreklu imovine nije predmet i u nadležnosti rada Ministarstva finansija, jer smatramo da su i ove izmene koje ste dali u stvari deo poreskih rešenja. Jako je dobro u stvari i treba reći da i ljudi koji se direktno bave ekonomijom i finansijama treba da kažu u javnosti šta je u stvari predmet ovog zakona i koje su ovo izmene od krucijalnog značaja. To je da u stvari podižemo prag kada je u pitanju opšta osetljivost na nezakonito bogaćenje kada su u pitanju svi pojedinci. Znači, podjednako su svi pod lupom poreske uprave.

S druge strane, nije samo predmet deo koji se odnosi na imovinu i sticanje imovine kada su u pitanju zadnje tri godine i vrednost veća od 150.000 evra, već i onaj život svakog pojedinca koji možda može da bude i skuplji od same imovine, pa samim tim ta finansijska forenzika u stvari treba da dovede do toga da su negde svi pod lupom istraživanja poreskih organa, bez obzira na posao koji rade, poziciju koju imaju u društvu i bez obzira na to da li mogu ili ne mogu jednostavno da pokažu da žive jednim normalnim životom.

Ukoliko dolazi do toga da neko ima određena saznanja da se troše veće pare nego što treba na osnovu određenih nelegalnih poslova, ima pravo, na kraju krajeva, i poreskoj upravi da ukaže na određen život ljudi koji su se pokazali u prošlosti da su sticali bogatstvo i putem politike najviše i jednostavno osakatili budžet Republike Srbije do 2012. godine, pa nisu podlegli ni jednom zakonskom rešenju do sada. Nama je jako drago iz oblasti finansija da možemo o tome da razgovaramo i da možemo da koristimo te modele kojima ćemo osvetliti, na kraju krajeva, sve prethodne ljude koji su političke funkcije koristili za svoje lično bogaćenje.

Zahvaljujem se na strpljenju, predsedniče, što sam prekoračila vreme. Hvala.