Uvaženi predsedavajući, poštovani ministri, kolege poslanici, danas na kraju ove rasprave u načelu od strane predstavnika poslaničkih grupa vidimo da su se mnoge teme ovde preplitale kada je u pitanju ekonomska tema, koja direktno zadire u budžet i brojke i onaj deo koji implicira u stvari ovaj budžet, a to je tema koja se odnosi na očuvanje nacionalnih interesa građana Srbije, a naročito Srba koji žive na teritoriji Kosova i Metohije.
Ono što je važno reći da četvrti put sada imamo raspravu o budžetu zajedno sa Završnim računom budžeta Republike Srbije, što je odlika razvijenih ekonomija i to je ono sa čime se i SNS na čelu sa Aleksandrom Vučićem dok je bio premijer, a kasnije i predsednik, borila da jednostavno uspostavi takav sistem funkcionisanju kada je u pitanju ekonomija i javne finansije, u saradnji, naravno, sa ministrima, tako da bude zaista respektibilan u odnosu i od strane svih međunarodnih institucija, kako MMF-a, Svetske banke i drugih međunarodnih organizacija.
Očuvali smo tu makroekonomsku stabilnost i rezultate koje je Srbija uspela da postigne i do 2019. godine, a naročito u onim kriznim godinama, očuvali smo našu ekonomiju i u vreme pandemije i u vreme energetske krize i sada kada imamo ukrajinsku krizu poslednjih godina, a evo, pred nama je još jedna kriza na Bliskom Istoku, koja naravno utiče na sve ekonomije sveta, pa i našu, pogotovo kada su u pitanju spoljni udari cena energenata, inflacija.
Mislim da se naša Vlada na adekvatan način bori sa svim ovim izazovima. Da li ovde neko kaže da je sve idealno? Ne kaže, ali kaže da se borimo na određeni način da zaista očuvamo stabilnost, sigurnost i poverenje građana Srbije da zaista mogu da žive mirno, verujući da njihova država zaista brine o njima. To je u stvari cilj i ovog budžeta i za prošlu godinu i ovoga rebalansa koji smo imali, a i za budžet koji je ovde na dnevnom redu.
Budžet je skrojen realistično, projektovan na osnovu rezultata iz 2022. i 2023. godine i ono što je važno da su osnove tog budžeta u stvari rast koji se projektuje od 3,5%, onaj deo od deficita koji je sada manji za sledeću godinu 2,2% a u ovoj je bio 2,8% i javni dug o kome toliko pričamo, 51,7% BDP-a.
Mi svaki put u poslednje četiri godine moramo da objašnjavamo ovde šta znači javni dug, šta znače apsolutne vrednosti, šta znače projektovane vrednosti, šta znače procentualne vrednosti duga i svaki put dolazimo u situaciju da kažemo da nije svejedno zadužiti se na 100 dinara 51% i nije isto zadužiti se 51% na 10 dinara. Kada vi jednostavno nemate kao u 2012. godini šanse da isplatite plate i penzije i zadužujete se da biste isplatili to nešto, onda je to jedna neodgovorna politika, onda je to rasturanje javnih finansija i to je potpuno jedna druga priča u odnosu na ovo kada govorimo o stabilnosti javnih finansija i o poverenju, na kraju krajeva, građana u svoju državu.
Osnove i okviri koji su projektovani ovim budžetom imali smo prilike da čujemo, a to je da zaista ova Vlada brine o povećanju životnog standarda kroz povećanje plata koje će biti 10%, penzija 14,8%, nakon ovih povećanja koje imamo u ovoj godini, plus 17,8% koje se odnosi na minimalni lični dohodak koji jednostavno ne može da bude manji u sledećoj godini od 47.154 dinara, a sada je 40.000. Znači, to su pomeranja koja pokazuju zaista da naša ekonomija na realnim osnovama ide napred i to je ono zbog čega mi možemo da kažemo da sa poverenjem građana Srbije, ali i privrede, idemo na rasterećenje kad su u pitanju neoporezovani deo zarade koji je do sada bio 21.742 dinara a u sledećoj godini biće 25.000 dinara.
To je ono kada kažemo da izdvajamo za infrastrukturu, takođe, rekordno visok nivo, a to je 6,9% BDP-a, to je ovih 600 milijarde dinara, što će ići u izgradnju bolnica, škola, puteva, imaćemo sedam domova zdravlja, sedam klinika, tri naučno-tehnološka parka, šest škola, tri vrtića, četiri ustanove za socijalnu zaštitu, dva sportska objekta, pričamo o Đerdapu 3, o Bistrici, pa se pitamo zašto da ulažemo u to a ne u nešto drugo. Pa, zato što kad pričamo o obnovljivim izvorima energije, ne možete ako nemate nešto se odnosi na tzv. balansiranje energije. Kada govorimo o smanjenju rada termoelektrana i prelazak, onda mora da imate i jednu Bistricu i Đerdap i morate da imate nove energetske objekte, jer ovde se ništa nije gradilo preko 50 godina.
Kada pogledamo u stvari rezultate koji se odnose na samu ekonomiju, a to su privredne aktivnosti, to je pitanje uvoza-izvoza, onda ćete videti da u ovoj godini za prvih sedam meseci, na osnovu izveštaja Privredne komore Srbije, je taj izvoz porastao za 16,3% i mnogo je veći nego što je bio rebalansom, a da je uvoz smanjen za 5,1%. To znači da smo mi u stvari smanjili onaj deficit i povećali pokrivenost uvoza izvozom.
To je ono što pričamo poslednje četiri godine i što stalno pričaju određene stranke koje štite domaću ekonomiju. Oni kažu, znate, treba raditi samo sa domaćim investitorima, treba raditi tako da povećavamo iznos, da ne radimo više sa uvozom i to upravo govore ovi rezultati. To je za nas u stvari pokazatelj da smo mi na dobrom putu stabilnih finansija i da su realno dobro projektovane vrednosti. To kaže i Fiskalni savet, iako ima određene kritike što se tiče određenih metodologija, proračuna, ali on kaže da je budžet ostvarljiv i da je ispravno orjentisan okvir.
To je za nas nešto što je dovoljna pohvala što ne može da bude, naravno u sto posto slučajeva, s obzirom da je više puta Fiskalni savet uvek govorio da ima vrlo konzervativnu projekciju i da on uopšte bilo kakva iskakanja iz konzervativnih projekcija, a to je i povećanje plata, ako bi njih pitali ne bi trebalo da bude povećanje ni plata ni penzija u ovom delu. Jednostavno, to je njihova metodologija na koji oni sagledavaju budžet. Vlada Srbije uvek želi da podeli i ono dobro prihoda u budžetu sa građanima Srbije i ona to upravo radi.
Na kraju krajeva, ono čime Srbija treba da se ponosi, a to je da se mi borimo za investicije u Srbiji. Borimo se za strane direktne investicije i sa istoka i sa zapada. Za nas je od velikog značaja sporazum sa Kinom. Inače, reći ću vam, prvi partner EU u trgovinskoj razmeni je Kina, nije više SAD i to imate u 2020. godini, objavio je N1, 2021. godine CNN i 2022. godine i tačno govorio o ciframa, ali to ću posle rasprave kada budem iskoristila drugi deo svog vremena. Govoriću upravo o tome da je Srbija upravo napravila jedan istorijski korak da može da sarađuje i sa istokom i sa zapadom.
Zbog toga mislim da je poštovana od strane i zapadnih zemalja, jer mi sada u Čačku imamo najavu nemačke kompanije da otvara novu fabriku sa 800 radnih mesta, vezano upravo za auto industriju. Mi govorimo upravo o tome da se mi borimo i za izgradnju infrastrukture, puteva, železničkih pruga, upravo koji će biti finansirana i od strane evropskih fondova i od strane Narodne Republike Kine sa kojom ćemo zajedno raditi određene strateške projekte.
Znači, za nas je borba u stvari svaki dan, permanentna za bolji standard građana Srbije, odgovoriti na sve inflatorne i trgovinske udare koje imamo. Za nas je to od nacionalnog značaja, jer ne možete zaštiti svoje nacionalne interese ukoliko zaista nemate dobru i stabilnu ekonomiju. Borba za nacionalne interese se pokazala i to je ono što SNS na izborima uz pomoć Aleksandra Vučića koji će kao naš član, obećao je da će podržati, to je upravo ono što želimo da i dalje ostanemo da vodimo Srbija da vodi jednu samostalnu politiku kada je u pitanju donošenje političkih i ekonomskih odluka, a za nas je to od velikog značaja.
Mislim da će građani na kraju krajeva ceniti te rezultate i ove dosadašnje politike i politike koju im dajemo kroz budžet i sliku 2024. godine. Zato u danu za glasanje treba podržati sve ove zakone i predloge. Hvala vam.