Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Tomislav Nikolić

Tomislav Nikolić

Srpska radikalna stranka

Govori

Vi ste se smeškali dok je on to govorio.
Nemojte da me opominjete, pravite incidente u  Skupštini, nepotrebno. Ovo vi pravite incidente. Ja imam osnov za repliku, imam pravo na repliku, a vi pravite incidente!
Je l hoćete incident - imaćete ga?! To je najlakše u ovoj skupštini. Najteže je da Skupština radi, a vi to ne uspevate nikad da obezbedite.
Tražim repliku. Pomenut sam, pomenuta je SRS, javnost Srbije je to videla.
Jesam, rekao je čovek da ne umem logički da razmišljam!
Gospođo Mićić, zaista razmišljam da li vi zaslužujete zrnce mog poštovanja. Onog časa kad prekoračite meru, gospođo Mićić, a ne zaboravite da sad ..
... vršite dužnost predsednika Republike Srbije. Neka vas bar to obavezuje. To što ste slučajno postali predsednik Skupštine, neka vam služi na čast, ali vi predstavljate sada najviši organ izvršne vlasti, a maltretirate narodnog poslanika u Skupštini Srbije.
Dame i gospodo narodni poslanici, ovaj amandman je prilika da se ukaže na nedoslednost predlagača zakona koja se ogleda u prihvatanju dva ili tri amandmana na član 7. prikupljenih u jednoj sublimaciji kao amandman matičnog odbora, a što bitno menja koncepciju članova 7, 8. i 9, odnosno nadležnosti oko davanja koncesije.
Godinu dana imamo ovaj predlog zakona u proceduri. Godinu dana je Vlada mišljenja da je to posao isključivo Vlade Republike Srbije. Naravno, da li ima pravo autonomna pokrajina i lokalna samouprava da podnosi predlog Vladi, to je nešto drugo, ali nigde se nije pominjala Narodna skupština Republike Srbije, da bi danas ministar izašao i kao da je prvi put video Predlog zakona, isključivo branio pravo Narodne skupštine da se umeša u davanje koncesije i u članove 7, 8. i 9, u tender, u komisiju koja pravi tendersku dokumentaciju i sprovodi tender.
To zaista nisam očekivao od ministra koji samo naizgled deluje mirno, a u stanju je da ujede za srce i da se povuče sa bojnog polja. Da sam bio na vašem mestu, ministre, danas kad mi je uskraćeno demokratsko pravo, rekao bih - gospođo Mićić, zaista sam izazvao repliku. To vam je kao kad fudbaler ili košarkaš podigne ruku i kaže - jeste, načinio sam faul ili kad namerno promaši penal zato što nije bio faul, a dosuđen je.
Vidite, ministre, lako je vama, vi godinu dana spremate ovaj predlog zakona. Toliko ste sposobni da, ako je juče sačinjen novi amandman, izađete za govornicu i branite taj amandman koji menja koncepciju vašeg zakona kao da je to poteklo iz vašeg pera.
Narodni poslanici nisu u toj situaciji zato što se vas 30 u toliko oblasti ovde pojavljujete pred nama, a mi moramo uvek da pariramo. Ovo nije bio ni dan, ovo je bilo manje od pola dana. Morate da shvatite poslanike koji imaju 50 zakona u svojim torbama, uzimaju onaj na dnevnom redu. Da je, recimo, neko prošle godine pisao amandmane na Predlog zakona o koncesiji, svi bi mu rekli - šta je s tobom, zar ti nemaš preča posla, ko zna kada će taj zakon doći na dnevni red.
Nesvrsishodno je pisati amandmane sve dok se ne stavi na dnevni red Predlog zakona. Predlog zakona se stavlja na dnevni red pred istek roka za pisanje amandmana, ministre. Nismo bili u jednakom položaju, vi što ste predložili zakon i mi što treba da ga popravimo ili bar da uložimo prigovor na određena rešenja koja nisu u skladu sa našim programom.
Vi ste imali mnogo više vremena, gospodine ministre, i onda se bar uzdržite da upućujete packe narodnim poslanicima, tim pre što bih mogao da zamerim celoj Vladi Repbulike Srbije na rešenju prihvaćeno amandmanom, ono potpuno koncepcijski menja stavove o tome ko je koncedent i ko o koncesiji odlučuje.
Sada sam ubeđen da ste vi bili u pravu. Amandman ste prihvatili da biste imali glasove određenih poslaničkih grupa. Pobojali ste se da zakon možda neće proći, a Narodnoj skupštini kažem, ništa taj jedan predstavnik Narodne skupštine, u svim tim vašim telima, neće da znači. To je jedan prestavnik DOS-a više.
To je jedan predstavnik DOS-a više i vama koji ste pisali ovaj amandman.
Kada će druga opomena? To me interesuje.
Vama koji ste pisali ovaj amandman - samo ste pružili priliku Vladi da kaže kako tobož uvažava Narodnu skupštinu Republike Srbije.
Samo o doslednosti i nedoslednosti: tolike cementare odoše, tolike šećerane odoše, ode pola prirodnog bogatstva bez znanja i obaveštavanja Narodne skupštine. Jednog dana, ako je bilo nepravilnosti, Vlada će da odgovara pred sudovima. Ne može da odgovara pred Narodnom skupštinom, izuzev politički, ako nas bude 126 da je srušimo, ali ne možemo sada da kažemo na koncesijama - mnogo je važno da Skupština odlučuje o koncesijama, a ne odlučuje o privatizaciji, postupku u toku ili će da bude za nekoliko godina završen.
Pitanje je hoćemo li za nekoliko godina imati ijednu vrednu koncesiju! Što se onda niste zalagali da Narodna skupština ima člana u tenderskoj komisiji, da tamo u tim agencijama, koje su formirane i konstituisane, bude predstavnik Narodne skupštine. Nije nam tamo mesto. To je stvar izvršne vlasti, njoj smo zakonom poverili u ruke da to obavlja i mi se tu više ne mešamo i na to nemamo pravo.
Imala bi pravo Vlada Republike Srbije sa gnušanjem da odbije amandman da je čestita, ispravna i poštena i da sve radi po Ustavu i zakonu. Mogla bi da kaže - pobogu narodni poslanici, je l, smo mi Vlada ili vi? A ovog časa pričati da u koncesijama mora da učestvuje Skupština, a propade država mimo znanja Narodne skupštine, to mi ne liči na racionalno i razumno razmišljanje, poštovani prethodniče!
Ovde treba pohvaliti Vladu Republike Srbije zato što je odbila ovaj amandman kao apsolutno neprihvatljiv. Naime, prihvatanjem amandmana na član 7. predlog za davanje koncesija može da potiče od Vlade Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave.
Ako prihvatimo ovaj amandman, ispalo bi da na teritoriji AP Vojvodine ne postoje ne samo Vlada Srbije, nego ni jedinice lokalne samouprave. Otkuda vama pravo da smatrate da na teritoriji AP Vojvodine postoje samo organi AP Vojvodine?!
Odakle vam pravo da eliminišete Vladu Republike Srbije sa teritorije autonomne pokrajine?!
Dalje, ko da vam veruje da ste demokratski orijentisani kad svoju lokalnu samoupravu eliminišete iz prava predlaganja za davanje koncesija za određene delatnosti. Ne samo da ovaj amandman treba odbaciti, za mnogo bolje amandmane koje sam pisao na predlog Poslovnika ili na pojedine zakone Zakonodavni odbor u svom izveštaju govorio je da ih treba odbaciti. Je l, tako beše, gospodine Ristiću?
(Bojan Pajtić, sa mesta: Odbiti.)
Zašto se niste isprsili vi iz Zakonodavnog odbora da ovaj amandman odbijete? Ovaj amandman ne zaslužuje da se o njemu govori na sednici Narodne skupštine i ne zaslužuje čak ni da ga ne prihvati Narodna skupština.! Ovaj amandman mora da se odbije, kao što bi još nešto trebalo učiniti sa predlagačima ovakvih amandmana.
Pošto zaista čitam svaki predlog zakona i trudim se da shvatim o čemu se radi, moram da odbacim tumačenje koje mi je dala gospođa Čomić, ubeđujući me da je prethodnik bio u pravu i da nije izazvao repliku.
Naime, odredba o tome da jedinica lokalne samouprave može dati predlog za koncesiju je opšta, a prihvatanjem amandmana mi bismo je za teritoriju autonomne pokrajine ukinuli, zato što je amandman bio potpuno jasan.
(Leila Ruždić, sa mesta: To smo prošli.)
Nismo još, sad ga prolazimo. "Predlog za donošenje akta o koncesiji, kada se predmet nalazi na teritoriji autonomne pokrajine, priprema nadležni organ autonomne pokrajine, radi dostavljanja Vladi". Znači, za teritoriju autonomne pokrajine niste predvideli jedinice lokalne samouprave, a hvalisate se i jedni i drugi da Vladu svakako niste predvideli.
Sada vam kažem da niste ni jedinice lokalne samouprave. Ne znam šta je pisalo u amandmanu koji je bio predmet rasprave.
Ovde se postavlja pitanje, zašto bi čak i da su ugroženi nacionalna odbrana i bezbednost postupak tendera bio tajna, odnosno ne bi bio javan? Kako to da za javnu koncesiju tek nakon raspisivanja i objavljivanja koncesije za postupak izbora koncesionara utvrdimo da ne može da bude javan, jer bi time bila ugrožena nacionalna odbrana i bezbednost.
Znači, izgradnja infrastrukture, koja bi se dala koncesionaru, ne ugrožava odbranu i bezbednost, ali postupak izbora, možda čak i ime koje na tenderu dobija koncesiju, ugrožavaju nacionalnu odbranu i bezbednost. Vlada nije dovoljno obrazložila čitav Predlog zakona. Na dve stranice obrazložiti 44-45 članova nije dovoljno, a nije se upuštala u objašnjenje rešenja. Samo je napisala šta koji član reguliše.
Ovaj član je nedefinisan. O tome sam govorio i u raspravi u načelu. Hajde, sada uvedite da Narodna skupština odluči kada tender ne sme da bude javan. Zašto da odluči Vlada? Zašto sada ne kažete, ovde odlučuje posebna komisija u koju će i Narodna skupština imenovati svog predstavnika. Kada uvučete Narodnu skupštinu, uvucite je do kraja.
Posebno, ako se zna da su svi naši objekti čije bi otkrivanje moglo da ugrozi našu odbranu i bezbednost odavno snimljeni i strani vojni predstavnici i strani stručnjaci iz raznih oblasti su svojom nogom zgazili u svaki naš objekat koji čuva našu odbranu i bezbednost. Uopšte ne vidim razloga da Vlada opštim rešenjem želi da isključi javnost, da isključi transparentnost.
Ovo je možda prepisano, nemam kod sebe stari zakon, možda je prepisano iz njega. U vreme kada je stari zakon donet, bili smo protiv, ali je tada postojala mogućnost da se nešto i sačuva od Amerikanaca i NATO. Sada vi to ne čuvate, vi im to nudite kao na tacni.
Juče smo gledali najtajniji mogući film, koji ste predali Haškom tribunalu, a ne verujem da ga je neko švercovao mimo vašeg znanja. Neko se cinkari međusobno i vi otkrivate šta radi jedinica iz Kule. Idući put kada odete kod njih noću, da ih ubeđujete da se ne bune, recite im da su trake otišle slučajno u Hag o njihovom delovanju u odbrani srpskih nacionalnih interesa.
Samo bih da skrenem pažnju i narodnim poslanicim i javnosti da se Vlada ponela veoma cinično prema ovom amandmanu narodnog poslanika. Tek sam sada shvatio da je to u stvari narodni poslanik iz poslaničke grupe koja podržava Vladu.
Pošto ova vlada zavisi od svakog pojedinačnog poslanika u ovoj sali, čudi me da se usudila da sa ovakvim nipodaštavanjem odgovori na amandman narodnog poslanika koji je podržava, naime narodng poslanika Stanulova. Ali to liči na ministra koji je samo naizgled tih, što sam već rekao.
Narodni poslanik Stanulov je u skladu sa Ustavom Republike Srbije i sa razdvajanjem grana vlasti predložio amandman, a istina priznajem nevešto sročen ali vidi se šta je bila želja predlagača, po kome je Vlada dužna jednom godišnje da podnese izveštaj o koncesijama Narodnoj skupštini Republike Srbije, da bi Narodna skupština taj izveštaj mogla da razmatra.
Vlada je u tri dela sačinila odgovor. Sva tri dela su zaista ponižavajuća i za onoga ko se potpisao iza ovog mišljenja Vlade Republike Srbije.
Pod jedan, što je za nas najneprihvatljivije, kaže zašto da Vlada podnosi jednom godišnje izveštaj o koncesijama kada svakako jednom godišnje podnosi izveštaj Narodnoj skupštini o svom radu. Evo, treću godinu ova vlada gura kroz Srbiju: kada ste podneli izveštaj o svom radu Narodnoj skupštini Republike Srbije? Niti ste, niti ćete. Zato što se vi održavate raznim kombinacijama u Narodnoj skupštini, a samo se vi hvalite onim što nećete, bilo bi mnogo bolje kada biste se hvalili onim što hoćete. Vi se hvalite onim što ste srušili, a voleo bih da se hvalite onim što ste izgradili.
Drugi deo odgovora kaže: kako nas to poslanik tera da Vlada podnosi izveštaj o primeni zakona, pa ispada da traži izveštaj o primeni svih zakona koji su u pravnom prometu. Koliko je to bezobrazno i cinično!
Treći; formulacija Skupštine Srbije nije adekvatna, imajući u vidu da u tekstu mora da bude navedeno Narodna skupština Republike Srbije. Sve u cilju da se izbegne izveštaj koji se podnosi Narodnoj skupštini Republike Srbije. Ispod ovog ciničnog obrazloženja, potpisao se, a ko bi drugi, Žarko Korać.
(Predsednik: Vreme.)
Sada još samo pošto više neću da se javljam, da vam ne pružam priliku za samozadovoljavanje u skupštinskim klupama, ovo je jedini predlog zakona u ovom sazivu koji nema kaznene odredbe. Zaista me čudi, da li je moguće da u zakonu o koncesijama nemamo predviđene kaznene odredbe? Da li je moguće da neće uopšte postojati, a reći ću vam jedan primer?! Ako koncesionar nađe predmete od izuzetne vrednosti i ne preda ih Republici Srbiji, kako će biti kažnjen? Nije tačno!
A da ga kači drugi zakon, onda bi i u tom drugom zakonu bilo predviđeno i da vrati predmet Republici Srbiji. Ako ga kači drugi zakon, zašto je to ušlo kao obaveza u ovaj predlog zakona? Nijedna obaveza ni u jednom predlogu zakona ne može da prođe bez sankcije ako ne bude izvršena.