Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Milija Miletić

Milija Miletić

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem se.

Uvaženi predsedavajući, uvaženi predstavnici Vlade, podneo sam još jedan amandman kojim želim na neki način da stavim akcenat za drugačiji odnos finansiranja i pomoći u nerazvijena područja, u područja četvrte grupe nerazvijenosti, devastirana područja. Takvih opština i takvih područja u Srbiji ima blizu 20-ak, to je tzv. peta grupa opština koje su nerazvijene.

Moj amandman je stavio akcenat na to da se odvaja više sredstava za one poslodavce koji imaju svoje privredne subjekte na teritoriji takvih nerazvijenih opština, na taj način što bi se oslobodili ili bi se vratio njima deo tog poreza, od toga 80%, koliko bi oni prihvatili da se taj porez njima vrati, da 80% zarade bude najmanja zarada u takvim opštinama. To znači da je sada zarada 30.000 dinara u tim našim nerazvijenim područjima, kao što je Svrljig, Bela Palanka, Gadžin Han, Prokuplje, Merošina, Crna Trava, da ne zaboravim, pošto mi to više puta sugeriše prof. Ljubiša Stojmirović. Crna Trava je jedna od takvih opština koja isto ima velikih problema.

Prema tome bilo bi dobro da u takvim opštinama damo mogućnost da poslodavci koji otvaraju svoje firme, da tamo ljudi koji rade taj obavezni deo porez, doprinos za njih bude oslobađajući, odnosno da im se vrate do 70% sredstava, što znači da ukoliko bi oni dobili tu mogućnost da 80% od proseka plate u Srbiji bude za te poslodavce koji to prihvate, da im država vrati tih do 70% obaveznog poreskog doprinosa, oni bi imali najmanju platu 43.000,00 dinara.

Na ovaj način bi zaustavili migraciju i odlazak naših ljudi iz takvih opština, dali im mogućnost da takvim opštinama dolaze novi poslodavci. Ja sam siguran da je to jedini način da se obezbedi povratak naših ljudi koji rade van granica naše Srbije ili van granica takvih opština koje rade u velikim centrima. Znači, velika potreba, i o tome ću govoriti u narednom periodu.

Država Srbija, nadležno ministarstvo putem poreske politike oslobađanjem i stimulacijom novih radnih mesta, ali sa više izdvajanja za poslodavce i za plate radnika, jer samo oslobađanje poslodavca određenih obaveznih poreza i doprinosa, a ta razlika da bude namenjena da se uveća za toliko plata radnicima, daće mogućnost da ti ljudi tamo imaju veće plate, da od tih svojih naknada, zarada mogu bolje da žive, da se povećaju zarade, jer kako sam u amandmanu naveo da bude onaj poslodavac koji prihvati da traži od države ovu pomoć, da ima najmanje 80%, prosečna plata da bude u takvim opštinama, znači, to je 43.000,00 dinara.

To je velika stvar i bilo bi odlično i potrebno da se prihvati ovaj moj amandman i na taj način da se da veća podrška upošljavanju radnika iz devastiranih područja, nerazvijenih područja, brdsko-planinskih područja, iz opština koje imaju veliki problem sa demografijom, jer će to biti jedini način putem stimulacije oslobađanjem od poreza i doprinosa, upošljavanje ljudi, da bude veće finansiranje, jače finansiranje za novorođenu decu, za nezaposlene porodilje, to je jedini način da tamo ljudi ostanu da žive.

Još jednom ja bih pozvao kolege poslanike da podrže ovaj moj amandman, da podrže razvoj nerazvijenih brdsko-planinskih područja, devastiranih područja. Nije to veliki zadatak za budžet Republike Srbije, ali će biti velika stvar i velika pomoć za ljude koji žive u takvim sredinama i za one koji bi se vratili u takve sredine.

Hvala vam još jednom. Kao predsednik Ujedinjene seljačke stranke podržaću predlog ovih zakona, ali i pozvao bih i kolege poslanike da glasaju za ovaj moj amandman.
Zahvaljujem se.

Kolega poslanik, Nemanja Šarović, ja mislim da me je na ovaj način podržao, što je dobar znak da se čuje predlog amandmana, onaj kojim se daje akcenat na nerazvijena područja, na opštine koja su četvrta grupa nerazvijenosti, na devastirana područja, na devastirane opštine, jer verujte mi, ljudi, u tim opštinama ja ovde kada govorim u Skupštini, ja ovde kažem - dolazim iz Svrljiga, najlepše opštine u Srbiji, predstavljam taj narod i tako dalje. Ali, s druge strane, veliki broj mojih ljudi iz Svrljiga kažu - Zašto vi tako govorite, kolega, ili prijatelju i komšija? To su mahom ljudi koji misle drugačije od mene, misle kao neki prethodnici koji su bili tamo kod nas 2000. godina na vlasti.

Oni govore da ja kažem da dolazim iz najgore opštine u Srbiji, gde je najmanja plata, ali ja želim da opština moja, odakle ja dolazim, Svrljig, da pokaže da tamo ima kapaciteta, da ima mogućnosti da živi na najbolji način, ali evo sada na Skupštini se uvek zalažem i govorim kako bi bilo dobro, kako je potrebno da ne samo Svrljig, nego sve te opštine koje su nerazvijene i Crna Trava i Bela Palanka, Gadžin Han, Merošina, Boljevac i puno takvih opština u Jugoistoku Srbije, a i van jugoistoka Srbije ima potrebe da se tamo izdvajaju više sredstva, da se oslobađaju poslodavci za plate radnika, da se poveća plata radnicima.

Ja sam vama predložio da onaj ko od poslodavaca prihvati ovaj predlog da najmanje 80% bude prosečna plata u tim našim sredinama, tim našim ljudima.

S druge strane, normalno je da država Srbija ovo stimuliše. To nisu velika izdvajanja za budžet Republike Srbije kada se na ovaj način oslobode poslodavci, tamo će se uposliti nova radna snaga, biće novih radnika, biće veća plata i verujte mi, siguran sam da tada ljudi neće ići iz tih malih sredina. Bilo bi dobro osim tih malih sredina da se i u našim selim veća mogućnost da da bude veća subvencija i veće prinadležnosti iz sela i za žene, i za decu i za one bračne parove i normalno, za one koji otvaraju zadruge, poljoprivredna gazdinstva, da se njima obezbede veće subvencije.
Zahvaljujem se.

Nemam mnogo prilika na ovakav način da govorim sa kolegama preko puta. Inače, izuzetno poštujem i uvažavam svako mišljenje i mišljenje gospodina Šarovića, koji je stvarno čovek koji iza sebe ima veliko političko iskustvo, koji ima veliko iskustvo kao narodni poslanik. S druge strane, i kolega Stojmirović, prof. dr ima veliko znanje i iskustvo i zna probleme naših malih sredina.

Ovde sam govorio od prvog dana kada sam došao u Skupštinu 2014. godine, govorio o problemima koji se tiču svih nas.

Isti život nije isti ovde u Beogradu na Vračaru i nije isti život kod nas tamo koji živimo na jugoistoku Srbije. Kod nas kada dođe neki poslodavac u tim našim malim sredinama, ja mogu da zahvalim i predsedniku Srbije gospodinu Vučiću, našoj Vladi koja maksimalno gleda da potpomogne da se pospeši na neki način dovođenje takvih investitora putem odeljenih mera.

Mislim da je ovo jedna od najbitnijih mera koja bi pomogla da se otvaraju nova radna mesta, da postojeća radna mesta tamo mogu da nastave da rade ljudi, s tim da se obezbedi veća plata, da ne bude najniža plata u Svrljigu i Beloj Palanci, u Crnoj Travi, u Gadžinom Hanu.

Verujte mi, ljudi, da mi kao lokalna samouprava pokušavamo na svaki način da, putem određenih mera koje daje lokalna samouprava, obezbedimo stimulativne mere, ono što nam daje zakon, ali mi sa lokala nemamo tu mogućnost. Zato je potreban ovako sistemski jedan zakon kojim bi se dala veća mogućnost da se otvore nova radna mesta, postojeća radna mesta, da poslodavci budu tamo ispoštovani, odnosno da se njima da mogućnost da im se vrate sredstva za svaku platu, odnosno za svaku zaradu i to u bruto iznosu onih 70% slobode da bi ta razlika bila i povećana plata radniku, a s druge strane, i taj poslodavac da može od toga da nastavi da radi.

Velika šansa jeste da se u tim opštinama… to je jedini način da se tako potpomognu te opštine i da se normalno izdvajaju više sredstva za novorođenu decu, za nezaposlene porodilje, za poljoprivredu. To se i daje, ali mora da postoji razlika za onog ko živi u Svrljigu, da ima najmanje 50% veća naknada za porodilje, za novorođenu decu nego u ostalim delovima zato što je to jedini način da tamo ljudi ostanu da žive, da rade i da se normalno tamo razvijaju uz podršku države koja jeste… (Isključen mikrofon.)
Zahvaljujem se.

Ja bih još nekoliko stvari rekao vezano za ovaj deo o kojem sada govorimo, o mom amandmanu kojim se traži mogućnost da se više sredstava obezbedi, da se vrate sredstva poslodavcima koji otvaraju i koji su otvorili radna mesta u devastiranim i nerazvijenim područjima i da taj deo za njih bude takav da ih vežemo, da se najmanje 80% plate tim radnicima obavežu da daju u odnosu na prosečnu zaradu u Srbiji.

To bi te naše opštine izvuklo iz te četvrte grupe ili devastirane opštine otišle bi u veći stepen razvijenosti, što je cilj svih nas. Inače, mogu da podržim i kolegu Janjuševića, normalno, zato što i kod nas, mi smo više puta govorili o problemima koji se rešavaju i koji su rešeni, auto-put prema Sofiji, auto-put prema Grčkoj, rekonstrukcija železničke pruge od Niša, Knjaževca, Svrljiga prema Zaječaru. To su sve elementi koji su veoma pozitivni za dovođenje investitora. Velika stvar jeste što je urađen put od niškog aerodroma, Niša, preko Svrljiga za Staru Planinu.

Stara Planina je nešto najlepše. Ko nije bio tamo treba da ode, da ode preko Niša, preko Svrljiga da vidi kakav je to predeo, kakva je to lepota i normalno da ode do Stare Planine, posle da se vrati ponovo kod nas, da proba svrljiški belmuž, svrljišku jagnjetinu, da proba kvalitetne proizvode iz našeg kraja i normalno možda od tih ljudi da bude i neki investitor koji će investirati u našu opštinu ili u Beloj Palanci, ili u Gadžinom Hanu ili u Knjaževcu, Sokobanji, Boljevcu.

Normalno, mi ćemo mojim amandmanom, ako ga prihvatite, kolege poslanici ako ga prihvate, imati mogućnost da ti poslodavci koji otvaraju tamo radna mesta, da im se stimuliše to što oni rade kroz vraćanje sredstava do 70%, a oni bi se vezali za to da njihova neto zarada za radnike bude najmanje 80% u proseku, što je u Republici Srbiji, to je najmanje 43.000 dinara, ne bi bilo 30.000 dinara.

Mislim, da niko ne zameri ovo što govorim, ja govorim ono što znam i siguran sam da će država Srbija i naš predsednik Vučić sve ovo pratiti, znati na koji način da se da sugestija, da se prihvate ovakve stvari.
Zahvaljujem se.

Uvaženi predsedavajući, uvaženi ministre Đorđeviću, poštovani ministre, gospodine Ružiću sa saradnicima, drage kolege poslanici, građani Srbije, ja sam Milija Miletić i dolazim iz Svrljiga. To je najlepša opština u Srbiji koja se nalazi kod grada Niša. To je najlepši grad u Srbiji. Inače sam u Skupštini izabran sa liste SNS – Aleksandar Vučić i predstavljam Ujedinjenu seljačku stranku.

Inače, ja ću kao i do sada podržati predloge svih ovih zakona sa aspektom, vidi se da će tu biti više sredstava za naše radnike koji rade u javnom sektoru.

Ti ljudi koji su do sada imali određenu naknadu, odnosno platu, koja je bila, sigurno mogu da kažem nedovoljno dobra, sada će imati mogućnost da dobiju veća sredstva, veće plate, tako da će oni ljudi koji rade i u policiji i u Vojsci i BIA-i, u službama bezbednosti, u zdravstvu, u prosveti, u institucijama za socijalnu zaštitu, svi ti ljudi će imati veće mogućnosti da zadovolje svoje potrebe.

Kada neko kaže – pa i ovo je malo, trebalo je više. Ali, sa druge strane, moramo da budemo svesni da budžet Republike Srbije po prvi put daje mogućnost da ljudima koji rade odlično svoj posao, koji rade za dobrobit svojih građana, da li su to građani Svrljiga, da li su građani Bele Palanke, da li su građani Gadžinog Hana, da li su građani Beograda, Novog Sada, ti građani će imati bolje usluge.

Bilo bi sigurno bolje kada dođe taj zakon o platnim razredima, za koji se nadam da će biti u toku narednog perioda, u toku naredne godine, siguran sam da će se bolje tada neke stvari vrednovati, ali sada, ovo je vrlo bitno, pošto znamo da ljudi koji rade u tim našim lokalnim samoupravama, da su plate tamo veoma male, niske, da zbog nedovoljnog broja radnika, recimo, opština Svrljig ima manji broj uposlenih nego što je propisano i data mogućnost, a ima takvih još opština. Jedan radnik ima veći broj referata, tako da će ovo na neki način biti njima jedna vrsta satisfakcije, da mogu kvalitetnije da završavaju svoje poslove.

S druge strane, ja sam u periodu od 2000. do 2007. godine, bio i predsednik sindikata na nivou opštine Svrljig, bio sam aktivan kao sindikalac, gde ovaj deo oko ovih agencija za zapošljavanje, za mene bi bilo sigurno mnogo bolje da ti ljudi imaju stalno radno mesto, da mogu da rade, da budu sigurni na svom radu, ali ovo je, na neki način, mogućnost da zbog određenih zakonskih propisa, da mogu se ljudi uposliti, da ti ljudi imaju iste mogućnosti, ista prava i iste obaveze da rade, s tim što nije u okviru radnog odnosa, kao što su malopre govorile kolege poslanici pre mene, u radnom odnosu gde imaju status na neodređeno vreme.

Svedoci smo da period iza nas je pokazao da ima tendencija rasta i plata, da ima tendencija rasta obezbeđivanja više sredstava za razvoj nerazvijenih područja. Taj nivo rasta ide od 2012. godine, pa do ovih današnjih dana, gde je stvarno vidljivo, gde je uposlenost mnogo veća, gde smo nekada imali preko 20% nezaposlenih na nivou evidencije, a sada je to ispod 10%.

Mogu da kažem samo jednu stvar, kada sam govorio, a govoriću i u narednom periodu, ja dolazim iz Svrljiga, najlepše opštine u Srbiji, da ima sugestija i primedbi na moje aktivnosti u Skupštini, zašto ne govorim da dolazim iz najsiromašnije opštine u Srbiji, jer smo četvrta grupa nerazvijenosti, devastirana, opština koja ima veoma lošu demografsku sliku. To je fakat stanje.

Očekujem da ćemo imati mogućnosti da u narednom periodu imamo u okviru nadležnog ministarstva i rada i socijalne politike, odnosno nadležnog Ministarstva finansija, poreske politike, da za takve opštine može da se obezbedi oslobađanje za svakog poslodavca koji želi da otvori svoju firmu u takvim opštinama kao što su Svrljig, Bela Palanka, Gadžin Han, da se tim ljudima obezbede sredstva, odnosno da se oni stimulišu oslobađanjem određenog dela obaveznog poreza koji plaćaju u okviru bruto zarade, a da ta razlika koja treba da bude između 50 – 70%, bude za te radnike mogućnost da se poveća plata.

Na taj način, mi ne bismo imali kao najsiromašnija opština najniže plate u Srbiji, već bi dolazili poslodavci koji bi dali mogućnost, upošljavali ljude, sa obavezom da povećaju platu. Na taj način bi ti ljudi imali platu preko 40.000 dinara.

Ja mislim, pošto ćemo sutra raspravljati o amandmanima, koji se tiču zakona poreske politike, oslobađanje od određenih kategorija i opština, mislim da je ovo neophodno, jer bi na taj način imali mogućnost da prosek plate u tim našim opštinama, ne povećava se prosek plata kada se poveća plata u javnom sektoru, već iz realnog sektora, da radnici mogu imati veću naknadu zarade, a svedoci smo da ozbiljni investitori, jake firme ne žele da dolaze u opštine kao što je Svrljig, kao što je Bela Palanka, Gadžin Han, opštine koje su, što se kaže male, nemaju dovoljno kapaciteta za određene kategorije poslova, ali vrlo je bitno da smo prepoznali, da znamo da takvim opštinama, devastiranim područjima moramo dati mogućnost da se više oslobode poslodavci, da ta razlika bude za veću platu radnika. Na taj način bismo sigurno dobili i bolja radna mesta i veće plate i siguran život za ljude. Hvala još jednom.

Ja ću kao narodni poslanik i predsednik Ujedinjene seljačke stranke glasati za set ovih zakona, zato što je to neophodno i potrebno za boljitak života u Srbiji.
Pridružio bih se pitanju koleginice koja je sada postavila pitanje nadležnom Ministarstvu prosvete. Isto pitanje, jer isto to podržavam zato što je vrlo bitno. Problemi su i kod nas isti.

Moje sledeće pitanje vezano je za energetiku, za niskonaponske mreže. Pitanje je Distribuciji Srbije – da li će se u 2020. godini povećati sredstva nadležnim distribucijama regionalnim i opštinskim, da se uradi i pojača niskonaponska mreža u ruralnim delovima naših opština. Veliki broj takvih opština su Svrljig i Bela Palanka, Gadžin Han, Knjaževac i još puno takvih opština u Srbiji gde je niskonaponska mreža u lošem stanju, gde je napon niži nego što je dozvoljen i da je to veliki problem svih naših žitelja u tim opštinama, odnosno i našim selima. U selima je potreba ista, a znamo da su naši poljoprivredni proizvođači redovne platiše električne energije.

Drugo pitanje je, nadležnom Ministarstvu zdravlja. Konkretno, pošto smo svedoci da ćemo u periodu koji dolazi imati veće potrebe zato što je demografska slika takva kakva jeste u tim našim opštinama o kojima sada govorim. Potreba je za većim brojem zdravstvenih radnika, kako doktora, tako i medicinskih sestara zato što su teritorije opština velike, zato što su nam sela razruđena i stara populacija ljudi.

Ambulante koje su nekada postojale, sada ne rade u većem broju takvih opština, baš zbog toga što ima nedovoljan broj radnika, zato što određeni broj doktora i sestara ode u penziju, a na njihovo mesto se neki ne primi.

Moje pitanje je da li će nadležno Ministarstvo zdravlja obezbediti prijem radnika, doktora, medicinskih sestara i vozača u takvim opštinama da se i dalje ima mogućnost za ambulantama gde su doktori i medicinske sestre, da mogu u svakom trenutku naši poljoprivredni proizvođači i ljudi koji žive u našim selima da imaju sebi obezbeđenu zdravstvenu zaštitu. To važi i za specijalističke stvari, kao što je interna medicina. Da li će se Pravilnik promeniti, da male sredine imaju pravo na ove specijalnosti koje su bitne za te lokalne samouprave, jer veliki broj ljudi koji su bolesni od kardiovaskularnih oboljenja, srca, hipertenzije i svega ostalog.

Još jedno pitanje koje bih postavio, konkretno vezano je za demografiju. Da li će biti mogućnosti da u periodu koji dolazi 2020. godine, pošto smo sada usvojili budžet, da se obezbede veća sredstva, najmanje 50% da budu veća izdvajanja za nerazvijena područja, područja gde je demografska slika veoma loša, odnosno gde je veliki broj starih ljudi i gde treba da se pojača natalitet. Da li će tu moći da se poveća finansijska mogućnost za 50% u tim opštinama? To su opštine demografski ugrožene, devastirane i nerazvijene. Da se u tim opštinama poveća za 50% finansijska pomoć našim majkama, odnosno budućim majkama i deci i 70% da bude za decu koja se tamo rađaju, za razliku kao do sad dok je za sve isto.

Još jedno pitanje, vezano je za Ministarstvo finansija. Pošto smo usvojili budžet, imamo sada i vrlo brzo sa današnjim danom usvajanjem finansijskih zakona vezanih za poreske olakšice, da li će postojati mogućnost da nadležno Ministarstvo finansija kroz poresku politiku obezbedi uslove da se stimuliše finansijska pomoć za one privredne subjekte koji će otvarati svoje firme, svoje pogone u nerazvijenim, devastiranim opštinama. To je četvrta grupa nerazvijenosti, da se u tim opštinama, tim privrednim subjektima stimuliše pomoć kroz oslobađanje za obavezne poreze, doprinose, za zapošljavanje radnika na teret poslodavca, da budu za 50% oslobođeni, odnosno 70% i ta razlika da se da u platu veću za radnike. To je bila stimulacija da tamo dolaze investitori u naše opštine i to bi bilo povoljno i potrebno za devastirane opštine. Ja sam kao poslanik podneo amandmane koji o ovome govore.

Još nešto, pošto znamo da je 13. juna 2019. godine na predlog nadležnog ministra Krkobabića, zaduženog za regionalni razvoj, formiran nacionalni tim za spas sela, gde je u okviru tog tima bio i naš predsednik Vučić koji je rekao da je selo nešto najbitnije za našu Srbiju, mene interesuje da li će tim za spas sela o ovome raspravljati, jer mislim da je ovo potrebno i neophodno za život svih koji žive na jugoistoku i u celoj Srbiji.
Postavio bih nekoliko pitanja, moje prvo pitanje bilo bi Vladi Republike Srbije, konkretno, tiče se na koji će način Vlada Republike Srbije iznaći mogućnost da zaštiti našu namensku industriju, vezano, konkretno od napada Dragana Đilasa, Marinke Tepić i bugarske novinarke. Svedoci smo da se unazad više od 20 dana dešava niz negativnih stvari, napada, koji mogu uticati na našu namensku industriju.

Jedno pitanje isto Vladi i nadležnom ministarstvu, pošto je nadležno Ministarstvo za rad i socijalnu politiku, konkretno, svedoci smo da je u prethodnom periodu u okviru budžeta 2019. godine i zakona koje smo doneli da su obezbeđena sredstva za pomoć našim porodicama, za pomoć našim ženama. Konkretno, moje pitanje bilo bi, pošto sada i u najavi donošenje i novog zakona kojim ćemo dopuniti ovaj zakon gde se najavljuje da će biti i 300.000 dinara, pa i više, za prvorođeno dete, drugorođeno dete, trećerođeno dete, a svakog meseca narednog imaće isto mesečna naknada za te porodice, odnosno za tu decu.

Moje pitanje bi bilo, ja ću to i u okviru Predloga zakona predložiti, da se porodicama, odnosno ljudima koji žive u našim selima, ljudima kojima žive u brdsko-planinskim područjima, u mestima, opštinama koje su demografski najugroženije, devestarine, nerazvijene, npr. kao što je Opština Svrljig, Bela Palanka, Gadžin Han i veliki broj takvih opština koje su na jugoistoku Srbije, koje su u postupku izumiranja, zato što stvarno veliki problem ta demografija, a ja bi predložio i sada apelujem da se za te opštine obezbedi veća naknada za te žene, za tu decu koja se rađaju najmanje da bude 50% veća naknada za te opštine, odnosno za takva područja i za te žene i za tu decu u odnosu na ostala područja gde nema problema sa natalitetom.

Još nešto, za seoska područja u takvim opštinama koje su nerazvijene isto bih predložio da se poveća ne 50% nego 70%, baš zbog toga jer je to jedan od načina, stimulativni način da tamo ljudi koji žele da žive, koji žele da stvaraju porodicu, žele da rađaju decu, da tim ljudima se kroz ovakve pomoći, kroz ovakve predloge zakona obezbede uslovi, konkretno finansijski uslovi, da oni tamo mogu da žive, da mogu da se razvijaju. S druge strane, to je velika potreba, jer svedoci smo, nije isti život kod mene u Svrljigu i isti život ovde na Vračaru, ili isti život kod mene u Svrljigu i Beloj Palanci ili nekom drugom mestu ovde u centralnoj Srbiji i na severu Srbije a i u Beogradu.

Znači, velika potreba je i to bih pozvao još jednom i Vladu i nadležno ministarstvo da u okviru Predloga zakona daju mogućnost da ima veća izdvajanja za one opštine koje su najnerazvijenije, koje su demografski ugrožene, u kojima je natalitet veoma nizak i posebno da za njih bude 50% veća sredstva za njihove potrebe, odnosno za njihovu pomoć, a to da to važi i za jednokratnu pomoć i za mesečnu pomoć. Pedeset posto da bude za takve opštine, a sela u takvim opštinama da bude 70%.

Mislim da je ovo velika stvar i potrebno je da se to uradi. Zato bez ovakvih ulaganja u te ljude i pomoći za takve ljude siguran sam da ćemo imati manju mogućnost da zaustavimo gašenje takvih sredina, takvih opština, jer smo svedoci bez ljudi u takvim opštinama sigurno to su sve rubna područja, tim ljudima moramo dati veću podršku. To je jedan od mojih predloga i siguran sam da će Vlada i nadležno ministarstvo imati razumevanja jer samo većim ulaganjem u takva područja imamo šansu da obezbedimo i opstanak takvih opština. Hvala još jednom.
Zahvaljujem se predsedavajući.

Uvaženi ministre, isto po amandmanu, pošto mi je stvarno zadovoljstvo što vidim da dolaze kineski investitori, što se ulaže i ovde u Beogradu gde će biti 15 hiljada novih radnih mesta, to je lepa stvar, ali vrlo je bitno da u periodu koji dolazi i kroz ovaj naš budžet i kroz program IPA, koji će se predstaviti za narednih desetak dana, da jedan deo toga bude maksimalno iskorišćen u područjima Jugoistočne Srbije, u područjima u kojima je veliki demografski problem, u kojima ima veći broj umrlih nego rođene dece.

Predlažem da u okviru toga imamo mogućnost da se kroz ove zakonske predloge, koji će biti kasnije u toku narednog perioda ovde u Skupštini, da se napravi razlika za ulaganja, za sredstva koja će biti u područjima kao što je Svrljig, Bela Palanka, Gadžin Han, opštine nerazvijene Jugoistočne Srbije, opštine koje su demografski uložene, opštine koje su brdsko-planinska područja, da se tim područjima obezbede veća davanja i za svako novorođeno dete, za svaku nezaposlenu porodilju, da bude najmanje 50%, to sam malopre govorio kada sam imao poslaničko pitanje.

Još jedna od stvari, bilo bi dobro da u takvim područjima se obezbedi mogućnost zapošljavanja, da se privredni subjekti koji tamo otvaraju svoje privredne subjekte, otvaraju svoje firme da se njima da mogućnost da se stimulativno da njima radi, da se oslobode dela poreza obaveznog koji oni plaćaju kroz porez kroz PDV, odnosno kroz određene poreze, da to bude za njih oslobađajuće i ta razlika recimo 50% da bude za njih oslobađajuće, da tu razliku daju za plate radnicima jer je plata u našim opštinama kao što je Svrljig…

(Predsedavajući: Vreme.)

… i ostale opštine veoma mala i da bismo ujednačili i uslove života i upošljavanje potrebno je da damo veća sredstva i više za te opštine i ta područja.
Zahvaljujem se, uvaženi predsedavajući.

Ja bih po amandmanu rekao, vezano konkretno za ovaj Zakon o budžetu i sve stvari koje su govorili, pošto smo svedoci da je ovaj budžet o kome sada govorimo jeste budžet koji je razvojni, gde dajemo mogućnost za sve one segmente koji su bitni za našu Srbiju.

Kada govorimo sada konkretno o infrastrukturi, velika stvar za sve nas što će se raditi i nastaviće da se rade svi oni projekti koji su započeti, konkretno vezano za izgradnju pruga, za izgradnju puteva, autoputeva i to je ono što se tiče mene kao narodnog poslanika, predstavnik i predsednika USS bitno zato što će da se radi, da se gradi i na jugoistoku Srbije, imaće velike mogućnosti da se nastavi sa radom, da se radi u malim sredinama državni putevi i neki lokalni putevi kojim će moći da se lakše funkcioniše.

S druge strane, velika stvar za sve nas i na jugoistoku Srbije i u celoj Srbiji, za sve nas koji živimo na selu i od sela, što će imati mogućnost da se nastavi ulaganje u poljoprivredu. S tim što sam ja uvek govorio i tražio, i nadam se da ćemo to imati i mogućnosti i naredne godine da ostvarimo, da se drugačije vrednuju opštine koje su nerazvijenog tipa, da se u tim opštinama izdvaja više, da se pravilnici menjaju za dobrobit svih naših ljudi koji žive na jugoistoku Srbije u našim seoskim područjima i kako sam dobio uveravanja nadležnog Ministarstva poljoprivrede, to će biti urađeno. Drugačije će se rangirati, biće cela teritorija opštine nerazvijena, odnosno sa težim uslovima života, neka do sada određena sela.

Još nešto što bi govorio za mene kao čoveka je vrlo bitno to što suština svih nas jeste napredak, natalitet, rađanje i ovim budžetom je tu stavljen akcenat i o tome bi govorio nešto što je za mene vrlo bitno, zato što će sada biti povećana sredstva u okviru budžeta, to je previđeno, sredstva za finansijsku pomoć porodicama, s tim što bi ja tu zamolio i nadležnog ministra, a i Vladu da u okviru zakona koji treba da dođu kasnije posle usvajanja budžeta, da se tim zakonima da veća mogućnost za ljude koji žive u našim selima, za ljude koji žive u nerazvijenim brdsko planinskim područjima, u opštinama, da tim porodicama obezbeđujemo najmanje 50% veću naknadu, finansijsku pomoć. Ako je do sad bilo sa 100 hiljada, sada da bude povećana na 300 hiljada za te porodice. Da bude 50% ako žive u nerazvijenom brdsko planinskom području, a ako živi u nekim selima u takvim područjima da bude i 75% veća naknada. To je jedan od načina da se tim ljudima obezbedi da imaju bolje uslove za život, da im se da veća pažnja i mislim da bi to dalo rezultata zato što lokalna samouprava iz koje ja dolazim opština Svrljig, već to radi unazad osam ili devet godina, gde se daju veća sredstva za one porodice koje stvaraju bračnu zajednicu u našim selima 50% više daje u odnosu na one koji žive samo u Svrljigu.

Jeste Svrljig nerazvijena opština, jeste da ima potrebe da se radi, ali smo mi dali akcenat našim selima. Ja ovde govorim i nadam se da ćemo imati mogućnost da kroz određene zakonske predloge damo mogućnost da se i u narednom periodu iz budžeta izdvaja više, najmanje 50% za brdsko planinska područja, za nerazvijene opštine, devastirane, demografski ugrožene, a za seoska područja da bude i 75%, jer tim ljudima treba veća podrška da mogu tamo da ostanu da žive. Još jednom, ja ću podržati Predlog budžeta zato što je razvojni i mislim da je potrebno ove stvari da usaglasimo kada dođu zakoni za to.
Zahvaljujem se.

Uvaženi ministre, kolege poslanici, mislim da i amandman koji je podnela koleginica Vjerica, jeste u onom delu tehnički, što kaže sa ispravkama, ali mislim da puno stvari kojima sada dajemo mogućnost da ovim zakonom pomognemo našim ljudima da mogu nege stvari da urade brže i bolje, na efikasniji način, to je ispravna stvar i mislim da Ministarstvo koje vi vodite jeste Ministarstvo koje stvarno ide koracima napred.

Daje se velika mogućnost našim ljudima, ne samo oni što rade u Ministarstvu da imaju bolje uslove i da se obezbeđuje sigurniji život svakog našeg građanina ma gde u kom delu naše Srbije da bude.

Ministarstvo unutrašnjih poslova, vi na čelu tog ministarstva, pokazalo je da način na koji se radi jeste način koji zaslužuje da se stavi veća pažnja i da se normalno naši građani u svakom delu naše Srbije, u našim selima osećaju slobodnije i da se veliki broj dela koja su se dešavala u prethodnom periodu rešavaju brzo, efikasno i na najbolji način.

Ja znam još jednu stvar. Pošto je moj otac bio policajac, sada je u penziji, da ljudi koji nose uniformu, a i oni bez uniforme koji rade u tom ministarstvu, su ljudi čestiti, pošteni, vredni i rade interesu naše zemlje Srbije i ja ću uvek podržati sve ove predloge zakona koja stiču poboljšanje uslova za te ljude koji tame rade, posebno da naši građani u svakom delu naše opštine i naših opština, odnosno sredina da mogu efikasnije da obezbede sebi potrebne isprave i da na taj način završe neke poslove koji su bitni za njihovu neku egzistenciju, za bolji život njih i njihove porodice.

Još jednom ja ću glasati za Predlog ovog zakona pošto ranije kada smo govorili o zakonu nisam imao vremena da kažem, mislim da je zakon dobar, da zakon treba ispoštovati i ja ću kao poslanik i predsednik Ujedinjene seljačke stranke podržati Predlog zakona i podržati vas i našu Vladu i našeg predsednika Srbije zato što mislim da je to potrebno za dobrobit cele Srbije i svih nas.
Ja bih ponovo podržao i Predlog zakona i vezano za amandman na isti način kao što je ministar obrazložio.

Iz samog života sa terena mogu da kažem da stvarno na veliki broj mesta, konkretno u mojoj opštini odakle ja dolazim, Svrljig, koja je siromašna opština, gde dolazi dosta ljudi starih koji žive u našim selima i koji u svakom trenutku mogu da podnesu zahtev i da traže taj sistem ubrzane procedure, gde stvarno za nekoliko dana stigne isprava koja je potrebna. Znači, to govorim zbog toga što znam. Mi smo malo mesto i poznaje se svako sa svakim, tako da je ovo što je sada predloženo zakonom, data je mogućnost da se još brže to završava.

Inače, veliki broj ljudi na teritoriji Svrljiga i naših okolnih opština koje su blizu nas mogu u svakom trenutku svi građani, da li se nalaze u bilo kom delu opštine regiona, mogu završiti taj posao, s tim što je to potrebno samo da se jave i da se obrazloži zahtev za ubrzano dobijanje te isprave.

Mislim da je stvarno ovaj zakon kvalitetan i mislim da je potrebno ovako da radimo zato što je interes svih nas, jer smo svedoci da je… Naša zemlja Srbija jeste velika i lepa zemlja. To je najlepša zemlja na svetu. Ima dosta naših opština koje su u teškoj situaciji. Stari ljudi tamo žive, brdsko-planinska područja. Sada svaki čovek može da dođe i da ubrzano reši svoj problem.

Ja bih se još jednom zahvalio ministru što su predložili ovaj zakon, jer se daje mogućnost da se mnogo brže stvari, bez nekih novih troškova.

Inače, i juče sam govorio, a i danas ću reći, pošto svi znamo da je jedan veliki svetac, Sveti Vrači i veliki broj naših domova zdravlja slave ovu slavu. Ja želim svima ovde u Skupštini, svim građanima Srbije da u zdravlju, sreći i veselju slave slavu Sveti Vrači, da ova naredna godina bude rodna i blagorodna kako na njivi, tako i u kući.

Uvaženi ministre i potpredsedniče Vlade dr Stefanoviću, vi radite svoj posao na najbolji način. Naša Vlada radi odlično, dok naš predsednik Vučić radi za sve nas na najbolji način za Srbiju. Hvala još jednom.

Ja ću kao poslanik i predsednik Ujedinjene seljačke stranke podržati i ovaj zakon i sve ono što je potrebno da bi se živelo u svakom delu naše opštine na isti način kao što se živi u Beogradu, Novom Sadu i mestima koja su razvijena.
Zahvaljujem se.

Govoriću o predlogu tačaka dnevnog reda, konkretno vezano za izbor kandidata Komisije za zaštitu konkurencije, za predsednika i tri člana Komisije, onda za izbor člana Komisije za hartije od vrednosti i izbor člana Komisije Saveta guvernera NBS. Mislim, predlozi koji su dostavljeni, koje je malo pre koleginica Snežana pročitala, to su sve korektni, pozitivni, odlični kandidati. Ja ću, normalno, podržati predlog.

Mislim da je za sve nas koji smo tu vrlo bitno da Komisija za zaštitu konkurentnosti bude kompletna, da ima ljude koji zaslužuju tu da budu i da svi zajedno imamo mogućnost da u svakom trenutku, u svakom delu naše Srbije, Svrljigu, Gadžinom Hanu, Beloj Palanci, u svim tim opštinama na jugoistoku Srbije, celoj Srbiji, da imamo mogućnost da se obezbedi kvalitetna zdrava konkurencija gde se mogu kvalitetni, najkvalitetniji proizvodi kupiti i obezbediti da to budu proizvodi iz našeg kraja.

Proizvodi iz Svrljiga – svrljiška jagnjad, svrljiški sir, svrljiški belmuž, sve ono što se proizvodi kod nas u našem kraju, da u svakom trenutku može biti konkurentno, da može doći do svakog kupca i normalno, tu nema šanse da pobedi i da bude neko drugi, zato što su to proizvodi kod nas najkvalitetniji.

Ja mislim da mi ovde kao ljudi u Skupštini govorimo o svim ovim stvarima, govorimo o problemima koji se dešavaju na teritoriji tih malih sredina na jugoistoku Srbije, gde ja uvek govorim da moramo obezbediti konkurenciju, da ta konkurencija bude zdrava, da to budu domaći proizvodi, da to budu proizvodi sa naših njiva, da ti proizvodi mogu u svakom trenutku da dođu tu i do Beograda i do Novog Sada i da ti proizvodi mogu da budu na najbolji način kvalifikovani, a kvalifikacija jeste to što su iz zdrave sredine, iz tih naših opština, kao što je Svrljig, kao što je Bela Palanka, Gadžin Han, Sokobanja, Babušnica, Boljevac i veliki broj takvih opština na jugoistoku Srbije, normalno, i u ostalim delovima Srbije.

Ti naši proizvodi su stvarno nešto najbolje što imamo. Evo, današnjeg dana je i ariljska malina stavljena u red najboljih, najkvalitetnijih proizvoda, što znači da se svuda može pojaviti zato što je to nešto najlepše i najbolje što imamo kod nas. U Arilju malina, u Svrljigu svrljiško jagnje, u Svrljigu svrljiški sir, u Svrljigu svrljiški belmuž, u Beloj Palanci gibanica, u Pirotu kobasica itd, itd.

Znači, naša Srbija ima mnogo lepih proizvoda i zbog toga je nama konkurencija bitna, zato što proizvodi iz drugih sredina koji dolaze kod nas u Srbiju nikad ne mogu biti kao što su naši kvalitetni, dobri, organski čisti. Može na papiru da piše šta hoće – zeleno, čisto, ako je došlo sa strane, došlo iz neke druge zemlje, ja sam siguran, siguran sam hiljadu posto, da će iz Svrljiga takav proizvod biti kvalitetniji, bolji, možda neće biti konkurentan u ceni, ali zato će sigurno biti zdraviji.

Zato mislim da izglasavanjem ovih predloga i predsednika i članova komisije, za nas će to biti vrlo bitno, zato što moramo u svakom trenutku i na svakom mestu imati mogućnost da pokažemo naše proizvode.

Uvek se dičim kad kažem da sam iz Svrljiga, da je to najlepša opština u Srbiji, da dolazim iz područja gde se poštuje red, rad, poštenje, gde se poštuje pravoslavlje, gde se poštuje domaćinska kuća i gde se poštuju ljudi.

Prema tome, to ću uvek govoriti dok sam u Skupštini i u narednom periodu, mislim da Srbiji treba još ljudi koji poštuju našu tradiciju, našu veru, naše pravoslavlje i mislim da je potrebno da se mnogo više poštuje naš seljak, čovek domaćin, čovek koji u svakom trenutku može proizvesti nešto što je najbolje u Srbiji i svuda to može biti konkurentno.

Prema tome, drage moje kolege, ja ću kao poslanik i predsednik Ujedinjene seljačke stranke glasati za predloge svih ovih članova i predsednika članova i članova komisija, zato što mislim da je to najbolje.

S druge strane, iskoristio bih priliku, nadam se da mi neće niko zameriti, pošto vi znate da ja uvek kada govorim kažem nešto što možda nekom bude smešno, ali jeste bitno. Evo, današnjeg dana, 13. novembar 1813. godine, rođen je veliki Srbin, rođen je veliki čovek, Petar Petrović Njegoš. To je nešto za sve nas vrlo bitno. O njemu sve znamo i svi znamo ko je Njegoš. Na ovaj današnji dan rođena je i Katarina Karađorđević, 1943. godine, žena, princeza prestolonaslednika Aleksandra, osoba koja u svakom trenutku svojim angažovanjem, svojim humanitarnim radom pomaže veliki broj opština, kao što je opština Svrljig, gde svojim angažovanjem pomaže sve one ljude kojima je to potrebno. Ja bih je pozvao da dođe i u Svrljig, da dođe u Belu Palanku, da dođe u Gadžin Han, da obiđe male opštine, da svojom organizacijom pomogne tim našim ljudima. Nije sramota pomagati. Onaj ko ima treba da pomaže.

Još jednom, uvažene kolege, dragi kolege poslanici i građani Srbije, ja ću kao predsednik Ujedinjene seljačke stranke, kao čovek koji poštuje našu tradiciju, naše selo, našu poljoprivredu, koji poštuje našu zemlju Srbiju, glasati za predloge ovih komisija, jer mislim da je to ono što vredi. Hvala još jednom.
Zahvaljujem se.

Kao i do sada, ja bih određena konkretna pitanja za deo poljoprivrede, a sada bih još jednom pitao vezano za zadrugarstvo, za sve one potrebne stvari koje su krenule u zadrugarstvo, vrlo pozitivne, vrlo lepo, gde je počelo da se govori o zadrugarstvu veoma pozitivno.

Moje pitanje nadležnom ministarstvu – kada će se znati rezultati po konkursu koji je raspisalo nadležno ministarstvo za zadruge, da li one nove zadruge, da li one zadruge stare ili složne zadruge ,jer je rok bio za podnošenje zahteva po konkursu 15. avgust za stare i za novije zadruge i bio je 15. septembar za složne zadruge? Visina subvencije, odnosno pomoći za zadrugarstvo, odnosno te zadruge bila je 129 hiljada evra za stare zadruge, šezdeset i nešto hiljada evra za nove zadruge i 500 hiljada evra za složne zadruge.

Pošto dolazim iz kraja gde se stvarno govori uveliko o zadrugarstvu, gde je i sam naš predsednik Srbije je dao veliku podršku razvoju tog dela Srbije za više ulaganja, za veća sredstva koja će se tamo ulagati, u te okruge, u te regione, kao što je Nišavski, kao što je Toplički i ostali okruzi i što se tiče zadrugarstva, to je stvarno velika i pozitivna stvar, nadležno ministarstvo je pokrenulo tu priču o zadrugarstvu gde se vide rezultati, jer, bez jakog zadrugarstva siguran sam neće imati uspeha ni da se razvija poljoprivreda u onom pravom smislu kako treba da bude.

Inače, pošto na nivou Nišavskog okruga, Topličkog okruga i još nekoliko okruga imamo sada okružne zadružne saveze, gde postoji Okružni zadružni savez „Južne Srbije“ koji ima veoma jaku infrastrukturu, gde ima preko 80 i nešto zadruga koje su tu, koje rade, a sklop svih tih zadrugara i svih tih zadruga jeste sekretar Zadružnog saveza okružnog „Južna Srbija“, Anita Ilić koja je u jedno i osoba koja je prikupila te ljude, zato što ona za sve te ljude radi onako kako treba, na najbolji način, skuplja, daje informacije, pomaže oko konkursa. Mislim da sam čuo da unazad nekoliko dana, tačnije početkom novembra sekretar tog Okružnog zadružnog saveza „Južna Srbija“ je podnela ostavku, neopozivu, iz razloga što trpi određene pritiske od određenih ljudi koji traže da se za njih obezbede sredstva, koji traže da dobiju određene zadruge sredstva, da li je to 60 hiljada evra, da li je 120 hiljada evra ili složna zadruga.

Inače, u razgovoru sa ljudima koji vode te zadruge sam pričao, gde imam informacije i da se pojavio uzbunjivač koji se prijavio u policiji i koji želi da obelodani niz negativnih, kriminalnih stvari određenih ljudi koje se tiču zadrugarstva.

Još jednom moje pitanje – kada će se obelodaniti i znati ko je prošao na konkursu nadležnog ministarstva koje vodi ministar Krkobabić i koliko je tih zadruga?

Konačno, interesuje me - zašto je sekretar regionalnog Zadružnog saveza „Južna Srbija“, Anita Ilić, podnela ostavku, neopozivu, zato što svi ti ljudi koji su u tim zadrugama, koji su formirali taj Okružni zadružni savez podržavaju tu njenu aktivnost i podržavaju sve ono što je postigla, a to je da se razvija zadrugarstvo.

Vezano oko toga - da li tu ima mogućnosti da se prevaziđu ti problemi, da Okružni zadružni savez „Južna Srbija“ nastavi da radi na najbolji način, da se stavi lopta na zemlju, što se kaže, normalno, ukoliko ima nekih negativnih, kriminalnih stvari, da nadležni organi Srbije to provere, da rade u interesu daljeg razvoja zadrugarstva, u interesu razvoja poljoprivrede, jer smo mi imali period kada je zadrugarstvo pokazalo da bez toga nema razvoja poljoprivrede.

Ponovo dolazimo do toga da se dešavaju neke negativne stvari koje reflektuju da se dešavaju ponovo loše stvari i da zadrugarstvo dođe u situaciju da ono što je pozitivno ispadne loše.

Podržavam politiku predsednika Srbije, podržavam politiku Vlade, zato što znam da je zadrugarstvo nešto bez čega nema razvoja poljoprivrede.

(Predsedavajući: Vreme.)

Osim zadrugarstva, tu su normalno i ostale stvari koje se moraju pomoći, ali još jednom Zadružni savez Srbije, Okružni zadružni savez „Južna Srbija“ i svi savezi u okviru zadrugarstva moraju raditi u interesu naših zadrugara, jer, još jednom, interesuje me – da li će imati odgovornost ukoliko ima nekih krivičnih dela…(Isključen mikrofon.)
Zahvaljujem se predsedavajući.

Postaviću nekoliko pitanja. Jedno pitanje vezano je za komasaciju, pošto svi znamo da poljoprivreda i razvoj poljoprivrede u najvećem delu zavisi od komasacije, a komasacija je kod nas rađena davne osamdesete godine i sada se radi nešto pomalo ali to je vrlo mala površina koja se radi.

Inače, Zakon o komasaciji 2006. godine, gde u tom periodu za dve godine treba da se donesu podzakonska akta, pravilnici, gde do današnjeg dana to nije urađeno. U periodu od 2012. – 2013. godine nemačka vladina organizacija GIZ je zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede ušla u postupak, sedam pilot projekata, da se uradi komasacija u određenim područjima, brdsko-planinskim područjima gde je završeno, a gde od tih sedam područja samo u jedno područje ovo, a to je u Boljevcu, gde je sve to upisano u katastar.

Što se tiče komasacije, rešavanjem komasacije rešava se i pravno-imovinsko nasleđe jer smo svedoci da u katastru stoje unazad pet generacija vlasnik te zemlje. Ovim se to rešava, rešavaju se putevi između dve parcele, rešava se odvodnjavanje i na taj način komasacija i dobrovoljno popunjavanje zemlje jeste za nas prioritet.

Moje pitanje je kada će u Skupštinu ući Zakon o komasaciji, zato što imamo Zakon o poljoprivrednom zemljištu gde samo ima 19 članova vezanih za komasaciju i za dobrovoljno ukrupnjavanje zemlje? Inače, formirana je komisija, kakvu imam informaciju od strane nadležnog ministra poljoprivrede, ta komisija, na čelu te komisije je direktor Uprave za zemljište i po mojim informacijama ta komisija ima 27 članova i oni se dosad nisu sastali nijednom.

Interesuje me kada će ući u postupak Zakon o komasaciji, jer samo na taj način imamo šansu da stavimo akcenat na razvoj poljoprivrede, jer se ukrupnjavanjem zemlje rešavanjem pravno-imovinskih problema, rešavanjem putne infrastrukture kroz to zemljište komasirano ima mogućnost i da se razvije poljoprivreda ne samo u brdsko-planinskim područjima o kojima govorim, već i u ostalim delovima Srbije. Ima dobrih primera što je urađeno, ali to su vrlo male površine.

Još nešto što bih pitao konkretno, a vezano je za opštinu odakle ja dolazim. Inače, svi znamo, privatizacija koja je bila 2000. godine, privatizacija je bila katastrofalna za celokupno društvo za sve nas u Srbiji. Vrlo mali procenat privatizovanih firmi je uspelo da nastavi da radi.

Inače, u Svrljigu, odakle ja dolazim, 2000. godine imali smo više hiljada radnika, čak je Svrljig bio jedna od najrazvijenih opština u bivšoj Jugoslaviji. Privatizacija je učinila svoje, naknadna privatizacija, uništia je firme, gde je jedna od tih firmi bila „EI Akustika“ Svrljig, koja je proizvodila zvučnike, proizvodila sve ono što je potrebno za te namene. U tom vremenu, osamdesetih godina u toj Elektronskoj industriji Svrljig, „EI Akustika“ Svrljig, urađena je laboratorija za zvuk – to je tzv. gluva soba, koja je rađena zajedno sredstvima „EI Akustike“ Svrljig i u tom vremenu zajedno sa Elektronskim fakultetom u Nišu. Ta laboratorija za zvuk, ta gluva soba je bila u to vreme najveći projekat na Balkanu, gde su radili za potrebe i firmi, društvenih preduzeća, a bilo je i za vojnu industriju, za proveru, jačinu kvaliteta zvuka, kvaliteta mikrofona, kvaliteta zvučnika i svega ostalog.

Inače, ta gluva soba nije ušla u stečajnu masu kada je ta firma otišla u stečaj zato što u to vreme ti stručnjaci koji su privatizaciju radili u Srbiji, 2000. godine oni su to privatizovali na najgori način, ostali su ljudi bez posla. Ta gluva soba ili ta laboratorija za zvuk je ostala u državnoj svojini, tačnije Elektronski fakultet u Nišu je titular te laboratorije, odnosno te gluve sobe koja sada bi trebalo da se stavi u funkciju.

Moje pitanje je, kada će se ta soba, gluva ili ta laboratorija za zvuk staviti u funkciju zato što je to velika šansa i potreba možda za neke projekte, za neke firme koje rade vezano takve neke stvari i velika je stvar da to ne ostane samo spomenik 80-ih godina jer je stvarno veoma kvalitetno urađeno na najbolji način, gde je u to vreme učestovali Danska država, Nemačka država, gde su iz naše države bili najbolji stručnjaci. Moje je pitanje, kada će Elektronski fakultet u Nišu staviti u funkciju taj objekat zato što je to vlasništvo države Srbije, Ministarstva prosvete? Ukoliko to bude što pre da se tu da mogućnost da mogu ljudi da rade normalno. Ta firma je sada privatizovana, kupili su ljudi, a bilo bi dobro da se to stavi u funkciju. Hvala.
Ja bih po amandmanu.

Hvala što je prihvaćen ovaj amandman, zato što je Pošta Srbije nešto za nas vrlo bitno, za sve nas koji živimo u svim delovima Srbije, jer je pošta bila i ostaće ono što jeste za sve potrebe da završe naši ljudi koji žive u našim selima u brdsko-planinskim područjima, da u svakom momentu može da se do svakog čoveka i da se reše problemi naših ljudi.

Svedoci smo da je u prethodnom periodu bilo niz stvari koje su pokazale da je potrebno da pošta, ambulanta bude prisutna u skoro svakom selu. Još jednom hvala i vama i ministarstvo što je ovo urađeno, što je prihvaćen ovaj amandman. Mislim da je ovo velika stvar za sve nas da se radi na razvijanju poštanskih usluga. Normalno to da bude konkurentno.