Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Đorđe Milićević

Đorđe Milićević

Socijalistička partija Srbije

Govori

Vreme, gospodine Filipoviću.
Niste vi spomenuti. Vas nije spomenuo, a za poslaničku grupu i vašeg predsednika može da se javi samo ovlašćeni. To je kolega Stevanović ili predsednik poslaničke grupe. To su uslovi na osnovu kojih možete da se javite na repliku.
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Miladin Ševarlić.
Izvolite.
Izvinjavam se, molim vas da privodite kraju diskusiju. Vreme koje pripada vašoj poslaničkoj grupi za ovu raspravu je isteklo.
Zahvaljujem, nastavljamo dalje.
Reč ima narodni poslanik Krsto Janjušević.
Zahvaljujem uvažena predsednice, poštovana gospođo ministar, poštovani predstavnici ministarstva, dakle, jasno je rekao bih i jasnost, opredeljenost i odlučnost Vlade Republike Srbije da nastavi reformski kurs i u tome ćete imati potpunu i apsolutnu podršku poslaničkog klub SPS.
Reformski kurs Srbije za nas nama alternativu. Reforme, da bi Srbija pre svega u ekonomskom smislu bila zdrava zemlja. Srbija danas jeste na dobrom putu da konačno reši stanje u javnim finansijama i da upravo zahvaljujući teškim i odgovornim reformama, teškim i odgovornim merama sa optimizmom gleda na period koji je pred nama.
Ono što danas upravo Vladi Republike Srbije otvara vrata širom sveta jesu uspešne reforme i to u oblasti ekonomije. To je nešto po čemu Srbija jeste i prepoznatljiva i uvažavana i poštovana.
Za nas kao poslanički klub ekonomski oporavak i napredak je nacionalni interes i to kažem iz jednog prostog razloga jer smatramo da apsolutno niko nema pravo da neodgovornim postupanjem i neodgovornim ponašanjem naruši realizaciju ovog izuzetno važnog cilja. Od realizacije ovog važnog cilja zavisi realizacija brojnih drugih ključnih ciljeva.
Srbija je snažna onoliko koliko je ekonomski naprednija i ekonomski snažnija i ekonomski jača. Cilj je potpuno jasan, održiv ekonomski razvoj, cilj je boljitak u svakom sektoru, danas govorimo o lokalnim samoupravama, ali boljitak koji će biti zasnovan na zdravim osnovama.
Imamo pozitivan trend, prepoznatljiva je namera, intencija Vlade Republike Srbije da uloži ogroman napor da Srbija ostane na dobrom putu. Imamo jasno i precizno definisane ciljeve i veoma precizan dugoročni plan.
Zakon o kojem danas govorimo, Predlog zakona o izmenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave je zapravo nastavak reformi, korak dalje u reformama. Reformski zakon u sistemu finansiranja lokalne samouprave, a ključna izmena, suštinska izmena, dakle, korekcija procentualne preraspodele sredstava na zarade je kao što ste rekli u uvodnom izlaganju mera fiskalne konsolidacije koja ima jasne ciljeve da očuva i održi makroekonomsku stabilnost i da utiče na smanjenje budžetskog deficita.
Poslanički klub SPS naravno u potpunosti podržava i za nas su to u potpunosti opravdani ciljevi koji se žele postići usvajanjem ovog zakonskog predloga, ali obzirom da je ovo zakon koji je imao dve verzije. Prvu verziju koja jeste bila ozbiljan teret za lokalne samouprave, za opštine i gradove, i drugu verziju o kojoj danas govorimo i da se oko ovog zakonskog predloga povela ozbiljna i kvalitetna rasprava na relaciji opština, grad, stalne konferencije gradova i opština i predstavnika resornog ministarstva. Za nas je od izuzetne važnosti i značaja nekoliko stvari.
Najpre, usvajanjem ovog zakonskog predloga ni na jedan način neće ugroziti ni jedno od suštinskih i najvažnijih osnovnih funkcija lokalne samouprave.
Druga stvar, ono o čemu ste vi govorili tokom uvodnog izlaganja jeste da je većina, ne sve, ali rekli ste većina opština i gradova prihvatila ovakav predlog. Dakle, rekao bih racionalnim i odgovornim postupanjem došlo se do jednog najodrživijeg u ovom trenutku ovog rešenja najoptimalnijeg, najrealnijeg rešenja koje jeste kompromis. Na jednoj stani zahteva MMF, na drugoj strani onoga što jesu realne potrebe opština i gradova.
Taj kompromis i to rešenje zapravo pokazuje koliko je važan dijalog kada govorimo o lokalnim samoupravama sa predstavnicima opština i gradova, ali dijalog koji će uvek ići u pravcu ne da finansijski slabimo opštine i gradove i da lokalni budžeti gube, već dijalog koji će ići u pravcu kako da na kraju svako dobije više i da iznalazimo one alternativne izvore prihoda.
Reforme ne podrazumevaju popularne mere, iz krize se nikada ne izlazi popularnim merama, već nepopularnim i nužnim merama. Ako su zaposleni u državnoj administraciji podneli teret reformi ekonomske krize, ako su na dostojanstven način teret reformi podneli i najstarija kategorija stanovništva penzioneri, onda je potpuno opravdano i adekvatno da se određena ušteda napravi na nivou lokalnih samouprava u opštinama i gradovima i da taj procentualno manji iznos prihoda bude usmeren ka republičkom budžetu.
Sa druge strane, ta ušteda, kao što ste rekli, na neki način će biti kompenzirana kroz kapitalne infrastrukturne projekte za koje se može dobiti podrška iz republičkog budžeta. Za nas kao poslanički klub, takođe je od izuzetne važnosti i značaja je usvajanje ovog zakonskog predloga, odnosno uticaja ovog zakonskog predloga na kapitalna ulaganja.
Dakle, da opštine i gradovi koji imaju započete infrastrukturne projekte, znači, uz podršku Vlade Republike Srbije, uz podršku republičkog budžeta moći da završe te kapitalne infrastrukturne projekte. Ukoliko je to stav, a verujemo da jeste, mi podržavamo takav stav i opredeljenje Vlade Republike Srbije i ohrabrujući je podatak, činjenica da u 2015. godini kapitalna ulaganja su na čini mi se na 2,9% BDP.
Zašto smatramo da je ovo važno? U periodu krize štednja mora i treba da bude prioritet. Ušteda pre svega na nivou države jer uvek se štedi tamo gde ima, ne može se uštedeti tamo gde nema. Ne može na socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva, ali štednja samo po sebi nije dovoljna. Potrebno je naći način kako Srbija da se razvija u narednom vremenskom periodu i kako da se kroz razvoj rešavaju ono što jesu ključna pitanja danas u Srbiji, a jedno od tih jeste upravo pitanje nezaposlenosti.
Investiranje u kapitalne infrastrukturne projekte nije trošak, to je investicija u budućnost i jedan podatak i činjenica da kapitalni izdaci imaju oko tri puta veći pozitivan efekat na privrednu aktivnost u odnosu na tekuće rashode. Sa druge strane, ovo jeste realna šansa da se kroz realizaciju kapitalnih infrastrukturnih projekata reši ono što jeste ključno pitanje danas u Srbiji, a to je pitanje nezaposlenosti.
Naravno, govorilo se o efektima prethodnih zakonskih predloga koji se tiču lokalne samouprave i treba izvući pouke iz onoga što nije bilo dobro. Tu pre svega mislim da nam se ne sme ponovo desiti da imamo ad hok preraspodelu sredstava kada je reč o opštinama i gradovima, pa da imamo opštinama koje će u podređenom i opštine i gradove koji će biti u povlašćenom položaju. I, da se ne sme desiti da se sredstva ne troše na kapitalna infrastrukturne projekte već da odlaze u potrošnju.
Tačno je da na ovaj način mi ispunjavamo i zahteve MMF i vi ste o tome govorili u uvodnom izlaganju, ali sa druge strane mi smatramo da neke stvari kada je reč konkretno o lokalnim samoupravama mi treba u Srbiji da učinimo zbog nas samih, zbog lokalnih samouprava, a ne samo zato što je to obaveza prema MMF.
Uređena Srbija podrazumeva i dobro urađene lokalne samouprave. Uređena država treba da počiva na dobro urađenim lokalnim samoupravama. Dakle, lokalne samouprave, mislim da je i o tome danas bilo reči tokom današnje rasprave, i treba da budu odgovornije, ozbiljnije, da sprečimo ne namensko trošenje sredstava i da otklonimo sve ono što jesu slabosti postojećeg sistema.
Konačan cilj treba da bude da u finansijskom smislu imamo i efikasnije i stabilnije i transparentnije i predvidljivije lokalne samouprave i ponavljam da umanjimo one regionalne razlike koje postoje među opštinama, negde su te razlike i jedan prema deset. Naravno, dobro je, tu se slažemo sa vama, podstaći konkurenciju između lokalnih samouprava koje se dobro odnose prema resursima i one koji to ne čine. Jednostavno podstaći lokalne samouprave da budu odgovorniji u sprovođenju mera idu u pravcu podsticaja ekonomskog razvoja. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospodine predsedavajući.
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, obzirom da je drugi radni dan Prve konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije, naravno, koristim mogućnost da čestitam svima nama na izboru i da svima nama poželim uspeha u radu u narednom vremenskom periodu i periodu koji je pred nama.
Mi ipak verujemo da ćemo u periodu koji je pred nama, u jednoj korektnoj političkoj atmosferi, pre svega kroz dijalog, kroz razgovor unutar Narodne skupštine Republike Srbije uspeti uvek da iznađemo konsenzus da dođemo do kompromisa oko pitanja koja jesu vitalnog i suštinskog značaja za građane Srbije, oko pitanja koja jesu interes Srbije.
Zamenik šefa poslaničke grupe SPS, gospodin Antić je rekao i ja ću to još jednom ponoviti, poslanički klub SPS u danu za glasanje će podržati predlog kandidata za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije. Ovaj predlog smo podržali i pre dve godine kada smo izabrali gospođu Maju Gojković za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije. To činimo i danas i ne vidimo ni jedan razlog da to ne učinimo, pre svega uvažavajući ono što je gospodin Antić rekao, političku korektnost i političku realnost.
Ono što takođe želim da kažem jeste da smo mi kao poslaničku klub zadovoljni načinom na koji je parlament funkcionisao i radio u prethodnom mandatu, ali i u mandatu pre njega. Važno je da se obezbedi kontinuitet u načinu funkcionisanja i rada NS RS. Zadovoljni smo načinom na koji je parlament dao odgovore na ona ključna i suštinska pitanja, ključne i suštinske zahteve koji se postavljaju pred parlament kao najviši organ zakonodavne vlasti i smatramo da je NS RS u prethodnom periodu i prethodnom sazivu, ali ponavljam i sazivu pre njega radila u najboljem interesu građana Srbije.
Verujemo da i ovaj saziv koji je konstituisan i koji će u potpunosti i celosti biti konstituisan nadamo se nakon ovog drugog radnog dana, imati i sposobnosti i dovoljno znanja i spremnosti da NS RS i u periodu pred nama bude simbol i demokratičnosti i efikasnosti, ali i transparentnosti i javnosti u radu.
Naravno da smatramo da je jako važno da se u Srbiji nastave sveobuhvatni suštinski i reformski procesi. Narodna skupština Republike Srbije je bila ogromna podrška reformskim procesima u Srbiji. Prvi korak u reformama u Srbiji upravo je učinjen u NS RS usvajanjem sistemskih zakona ovde u parlamentu.
Druga stvar, NS RS je bila ogromna podrška Vladi RS u realizaciji onoga što jesu bili proklamovani ciljevi i načela Vlade RS kroz zakonodavnu aktivnost, usvajanjem zakona, zakonskih predloga koji jesu bili podrška na evropskom putu Srbiji, usvajanjem zakonskih predloga koji jesu bili podrška da se u Srbiji vodi jedna, rekao bih i ekonomska, ali i socijalno odgovorna politika.
Svako od poslanika, i poslanici opozicije i poslanici pozicije u prethodnom sazivu jesu dali svoj doprinos pre svega kroz jedan posvećen rad i mi verujemo da će to biti i kada govorimo o aktuelnom sazivu Skupštine. Pre svega smatramo da imamo zajednički cilj, a to je da stvorimo uređenu, ekonomski uspešnu, razvijenu i modernu Srbiju. Poslanički klub SPS izražava spremnost da pomogne i da da podršku u realizaciji ovih ciljeva.
Nije dobro da u NS RS budemo samo predstavnici političkih stranaka kojima pripadamo i da imamo uvek politički pristup u donošenju odluka ovde u parlamentu. Ubeđeni smo da možemo biti primer za čitavo društvo. Narodna skupština Republike Srbije je mesto gde se odigrava jedna rekao bih demokratska utakmica, gde se mogu čuti različita mišljenja, demokratsko sučeljavanje mišljenja na različite teme, različita pitanja. Mi verujemo da će u ovom aktuelnom sazivu i pozicija i opozicija moći da obave svoj posao i svoju ulogu, ali imajući pre svega na umu odgovornost koju svi zajedno imamo prema građanima. Ta odgovornost je zajednička, ta odgovornost je odgovorna i odgovornost za funkcionisanje NS RS nije samo na predsedniku Narodne skupštine kojeg ćemo danas izabrati, odgovornost za funkcionisanje NS je na svakom poslaniku i pozicije i opozicije.
Verujemo da ćemo u dijalogu koji budemo vodili danima pred nama imati na umu pre svega jednu ključnu reč, a to je pristojnost. Da ćemo iz javnog diskursa izbaciti sve ono negativno, da će postojati jedan prag političke tolerancije i političke kulture koji nećemo preći i da ćemo kroz demokratsko sučeljavanje mišljenja uvek doći do onoga što jeste interes građana Srbije. Suština pristojnosti što se nas tiče jeste pošteno i odgovorno obavljati svoje poslove, biti odgovoran za ono što je učinjeno, prihvatiti odgovornost za greške.
Mi smo smatrali da danas i prvog radnog dana nije neophodno da vodimo jednu preširoku raspravu uvažavajući političku realnost da je parlamentarna većina predložila i dala predlog kandidata za predsednika NS RS, naravno uvažavamo i poštujemo da svaka poslanička grupa treba i može da iskaže svoj stav, svoje mišljenje. Isto tako važno je da ovaj posao odradimo brzo, da postignemo jedan visok nivo političke saglasnosti i da u narednom vremenskom periodu na jedan ozbiljan i odgovoran način obavljamo posao za koji smo preuzeli odgovornost. Zahvaljujem.
U svakom slučaju, zahvaljujem gospodine Bečiću, poštovani prvi potpredsedniče Vlade Republike Srbije, dame i gospodo ministri, poštovani gospodine Đorđeviću, predsednik Vlade Republike Srbije u vrlo jasnom i precizno definisanom zakonskom roku, predložio je i prosledio Narodnoj skupštini Republike Srbije predlog kandidata za ministra odbrane i to jeste obaveza i dužnost, ne samo predsednika Vlade Republike Srbije, već svih nas da poštujemo zakon.

Mi smatramo da ovako definisan predlog jeste u potpunosti ispravan i opravdan, ne samo zbog formalnih i legalnih razloga, jer u potpunosti se slažemo sa onim što je predsednik Vlade Republike Srbije istakao u uvodnom izlaganju, da nije dobro da ovako kompleksan i složen sistem odbrane bude bez rukovodioca.

Naravno, poslanički klub SPS podržaće predlog predsednika Vlade Republike Srbije, predlog kandidata za ministra odbrane, i podržavajući ovaj predlog, mi kao poslanički klub još jednom želimo da predsedniku Vlade, celokupnoj Vladi Republike Srbije, damo jasnu i nedvosmislenu podršku u realizaciji onoga što smatramo da jesu suštinski ciljevi. Tu mislimo na stvaranje moderne i razvijene, uređene, ekonomski uspešne Srbije i Srbije koja će, ubeđeni smo, biti deo porodice evropskih naroda.

Socijalistička partija Srbije deo Vlade Republike Srbije i mi delimo odgovornosti i vrednosti, kada je reč o radu Vlade Republike Srbije, ali delimo i sankcije od birača, građana na izborima, kao i naši koalicioni partneri, podjednako.

Mi smo ubeđeni da, radeći na realizaciji onoga što jesu proklamovani ciljevi i načela Vlade Republike Srbije, mi radimo u najboljem interesu naših građana i da to jeste put i pravac kojim Srbija mora i treba da ide u narednom vremenskom periodu i da reformski kurs Srbije nema alternativu.

Mi smo ponosni na rezultate rada Vlade Republike Srbije i smatramo da je ova vlada postigla istorijske rezultate, pre svega na polju unutrašnjih reformi, ojačan je i osnažen međunarodni ugled Srbije, što smatramo da je veoma važno i značajno, a kada je reč o regionu, rekao bih da je Srbija danas u regionu postala simbol nekih novih vrednosti.

Dakle, ova Vlada i prethodna Vlada Republike Srbije podigle su lestvicu kada je reč o rezultatima, o ciljevima koji se žele postići i ova i prethodna Vlada jesu uvele jednu novinu u politički život Srbije, a to je neuporediva odgovornost, ozbiljnost i posvećenost kada je reč o poslu za koji je preuzeta odgovornost.

Mi smo mnogo puta do sada rekli i to je mišljenje i stav poslaničke grupe SPS, to je naše legitimno pravo i smatramo da su dve ključne reči kada govorimo o radu Vlade Republike Srbije reforme i modernizacija.

Smatramo da je Vlada u prethodnom vremenskom periodu pokazala i spremnost i sposobnost da se suočava sa problemima, da vodi jednu aktivnu politiku, da ide u susret problemima i da ih rešava u interesu naših građana.

Smatramo da je Vlada Republike Srbije pokazala spremnost da o svim otvorenim važnim i značajnim pitanjima vodi otvoreni dijalog, upravo ovde u Narodnoj skupštini Republike Srbije i na taj način Vlada je pokazala jedan ozbiljan i odgovoran odnos prema Narodnoj skupštini Republike Srbije, kao najvišem zakonodavnom telu.

Ova Vlada Republike Srbije je pokazala jasno da vodi politiku bez maske, da ne želi ništa da prikrije, da sakrije i onda kada se obraća građanima Srbije i kada im saopštava teške i nepopularne mere, mere koje predstavljaju nužnost, jer iz krize se ne izlazi popularnim, već nužnim merama, na kojima se ne može politički profitirati, ali isto tako, pokazala je da želi da vodi politiku i onda bez maski, kada vodi važne i značajne razgovore sa predstavnicima međunarodne zajednice.

U eri dnevno-političkih događaja i raznih pokušaja, izmišljenih afera, raznih omalovažavanja, odnosno pokušaja spletkarenja političkih događaja, omalovažavanja rada Vlade Republike Srbije, mi smatramo da Vlada ne treba da gubi vreme, već da se bavi samo opštim uspesima i ciljevima. Predlog kandidat o kojem danas govorimo, predlog kandidata za ministra, mi sagledavamo zapravo kao deo jednog čitavog procesa, procesa koji je započet onog trenutka kada je formirana i konstituisana Vlada Republike Srbije, procesa koji ima jasan cilj, a to je realizacija proklamovanih ciljeva i načela Vlade Republike Srbije.

Kada je reč konkretno o kadrovskom predlogu, kada je reč konkretno o gospodinu Đorđeviću, reč je o čoveku koji dolazi iz sistema, što smatramo da je jako dobro, neko ko poznaje način i funkcionisanje sistema odbrane.

Verujemo da ćete obezbediti kontinuitet realizacije jedne jasne vizije sistema odbrane. Temelji te jasne vizije postavljeni su tokom mandata prethodne i ove Vlade Republike Srbije.

Vojska Srbije danas ima ogromno poverenje i ima ogromnu podršku građana Srbije. Ta podrška i to poverenje nisu došli sami od sebe. Uložen je veliki rad, uložen je veliki trud i rezultati tog rada i tog truda jesu vidljivi i prepoznatljivi.

O značaju sistema odbrane, rekao bih da danas govori velika zainteresovanost mladih ljudi za upis u Vojnu gimnaziju i Vojne akademije. Verujem da ćete nastaviti, gospodine Đorđeviću, kao ministar odbrane sa unapređenjem položaja i standarda pripadnika Vojske, da će namenska industrija, a to je nešto što je prepoznala prethodna Vlada i ova Vlada Republike Srbije, da će namenska industrija biti osnovni pokretač svega.

U skladu sa svojom vojnom neutralnošću, želim i o tome da kažem nekoliko reči, obzirom da su danas izneti različiti stavovi, različita mišljenja i ja želim da iznesem stav i mišljenje poslaničke grupe SPS. Dakle, mi verujemo da, u skladu sa svojom vojnom neutralnošću, Srbija je u prethodnom vremenskom periodu, a mi verujemo da će tako biti i u narednom vremenskom periodu, gradila i razvijala dobre odnose sa vojskama zemalja i na istoku i na zapadu.

Mi smatramo da cilj Srbije, namera Srbije nije da postane član NATO, ali poštujemo stav Vlade Republike Srbije sa jednim partnerskim odnosom, odnosno da imamo jedan, da budemo odgovoran i ozbiljan sagovornik sa NATO u cilju zajedničkog doprinosa očuvanju stabilnosti u regionu.

Pri tome, naravno, imamo na umu i opasnost od migrantske krize i naravno probleme terorizma. Ovo pitanje danas u javnosti, ne pričam o kolegama koje su danas govorile u Republičkom parlamentu, ali ovo pitanje danas u javnosti čini mi se da pokušavaju da politizuju neke političke opcije i da na taj način prigrabe nekakve jeftine političke poene i čini mi se da to rade političke opcije koje u ovom trenutku na to imaju najmanje pravo.

To ne čine, kako oni tvrde, iz patriotskih već iz političkih razloga i političkog marketinga jer svoj patriotizam imali su prilike da pokažu na delu onog trenutka kada su imali odgovornost, kada su obavljali odgovorne funkcije, kada su vodili Vladu Republike Srbije, kada je Srbiji otet deo teritorije, kada je proglašena jednostrana nezavisnost Kosova i Metohije, kada nas apsolutno niko ništa nije pitao, a kada je 80 do 90 zemalja prihvatilo akt jednostrane nezavisnosti Kosova i Metohije.

Šta je tada bio najviši stepen političke aktivnosti tih političkih opcija? To što su organizovani protesti? To što je srušen kiosk? Što je zapaljena američka ambasada? Dakle, nije ovde reč o patriotskim, već o čistim političkim razlozima i čistom političkom marketingu.

Vlada Republike Srbije, rekao bih, jednom mudrom politikom na pravi način vodi računa o interesima onih koji žive na prostoru Kosova i Metohije, a smatraju Srbiju svojom državom i Vlada Republike Srbije je bila i uvek će biti uz svoj narod na prostoru Kosova i Metohije.

Kada govorimo o patriotizmu, nije tema ali želim da kažem šta je za nas patriotizam danas. Patriotizam danas je i svaka nova fabrika. Patriotizam danas je svako novo radno mesto, svako sačuvano radno mesto. Patriotizam danas je obnovljena infrastruktura, uspešna ekonomija, ali i bolji životni standard građana. Dakle, sve ono na čemu uspešno radi Vlada Republike Srbije.

Na samom kraju, procena predsednika Vlade da u složenim vojno-političkim odnosima u svetu i migrantskoj krizi bude imenovan i izabran novi ministar odbrane, ponoviću, za nas je u potpunosti i ispravna i opravdana.

Nama je neophodan celovit sistem odbrane i neophodan nam je kontinuitet, ono o čemu je u uvodnom izlaganju govorio i predsednik Vlade Republike Srbije.

Ovo namerno napominjem zbog onih koji kritikuju odluku o izboru ministra na mesec ili dva do formiranja nove Vlade Republike Srbije, a istovremeno ne znaju ili neće da znaju da sistem odbrane ne poznaje izbore, da sistem odbrane ne poznaje terorizam, izazove, rizike i pretnje ili bilo koji drugi oblik ugrožavanja naše bezbednosti. Upravo zbog svega toga nam je neophodan kontinuitet i kvalitet u rukovođenju sistema odbrane.

Još jednom, na samom kraju, poslanička grupa SPS u danu za glasanje podržaće predlog predsednika Vlade Republike Srbije, predlog kandidata za ministra odbrane. Zahvaljujem.
Nije mi namera uopšte da raspirujem strasti i da širim negativnu energiju, negativnu tenziju. Želim da kažem samo nekoliko stvari.

Dakle, iz prošlosti i od prošlosti se ne živi. Iz prošlosti se izvlače pouke, afirmiše se ono što je bilo dobro ako je bilo dobrog. Stranke koje govore samo o prošlosti nemaju ni sadašnjost, ni budućnost. Znate, kad govorimo o prošlosti, ima jedan slogan, ima ovde u sali, ja mislim, i onih koji potiču iz doba Saveza komunista, koji kaže da ništa nije toliko sveto da ne bi moglo biti zamenjeno još nečim boljim i naprednijim. Na taj način se ponaša Socijalistička partija Srbija.Svako ima svoju odgovornost.

Što se nas tiče, mi smo uvek spremni, govorim sada o periodu od 2008. do 2012. godine, pošto je o tome maločas bilo reči, mi smo uvek spremni da položimo račune za ono za šta smo preuzeli odgovornost. Da, rekao sam u svom današnjem izlaganju, mnogo puta smo to ovde potpuno jasno i precizno rekli u republičkom parlamentu, mi smo deo Vlade Republike Srbije, delimo odgovornosti i vrednosti Vlade Republike Srbije. Nema nikakvih direktiva, nema nikakvih podela. Ja vam saopštavam ono što jeste jasan stav i Socijalističke partije Srbije i poslaničkog kluba Socijalističke partije Srbije, ali delimo i sankcije od birača, kada za to dođe vreme.

Naš san je isti san koji ima i Vlada Republike Srbije. Naši ciljevi su isti ciljevi koje ima Vlada Republike Srbije, a to je stvaranje moderne, uspešne, razvijene Srbije, Srbije koja će biti deo porodice evropskih zemalja. Promeniti taj san za noćnu moru povratkom DOS-a na vlast, značilo bi ne da smo nekoga izdali, već da smo izgubili pamet. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospodine Bečiću.
Poštovana gospođo Bošković Bogosavljević, poštovani predstavnici Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, razlog za izmene i dopune zakona o kojima danas vodimo raspravu nastao je, pre svega, kao posledica pravnih praznina koje jesu uočene, kao i potrebe za usklađivanjem sa međunarodnim pravnim aktima, kao i sa propisima EU iz oblasti zaštite životne sredine. Na taj način, Srbija postavlja jasne kriterijume i pravila koja mora dostići, kako u zaštiti životne sredine, tako i u očuvanju prirodnog bogatstva koje Srbija, kao država poseduje.
Jedan od osnovnih ciljeva ovih zakona je da se u skladu sa načelom održivog razvoja obezbede zaštite životne sredine, da se obezbedi zaštita prirodnih resursa i ono što je najvažnije da se obezbedi zaštita zdravlja ljudi. Poznato je da oko jedne trećine propisa EU se odnose na zaštitu životne sredine i zbog toga je neophodno da kao država koja je u procesu pregovora, odnosno ima jasnu nameru za članstvom u EU. To je naš strateški interes, strateško opredeljenje, da što je moguće više svoje zakonodavstvo uskladimo sa propisima EU.
Na taj način ćemo ubrzati proces pregovora i biti u toku sa stalnim promenama u oblasti zaštite životne sredine, što je osnovni preduslov za uspešnu strategiju pridruživanja. Za Srbiju je regulisanje zaštite životne sredine od višestrukog značaja. Na prvom mestu to je zaštita prirodne sredine i okruženja u kome živimo. Zdrava i sigurna životna sredina je osnovni preduslov za razvoj države, mnogo toga moramo potpuno jasno i precizno reći je učinjeno u mandatu ove Vlade i mandatu vas kao ministra poljoprivrede i zaštite životne sredine, ali smo svesni da nam i dalje predstoji mnogo posla da bismo dostigli razvijene evropske zemlje.
Upravo izmene i dopune zakona o kojima danas govorimo, o kojima danas vodimo raspravu su, rekao bih jedan siguran kvalitativna pomak, siguran korak napred, korak dalje u tom pravcu. Zaštita životne sredine biljnog i životinjskog sveta i zaštita prirode u savremenom svetu su ogromna razvojna šansa.
Sve više se govori o takozvanoj zelenoj ekonomiji koja predstavlja koncept privrednog razvoja, koji obezbeđuje rast privrednih aktivnosti, koji uzimaju u obzir održivost bogatstva ponovnom upotrebom, već korišćenih resursa, odnosno reciklažom i očuvanjem životnog prostora. Cilj je da se efikasno upravlja resursima, što je osnova za održiv razvoj i konkurentnost ekonomije.
Na taj način stvaraju se nova radna mesta o tome je već bilo reči tokom današnje rasprave, privlače se kako domaći tako i strani investitori omogućava se upotreba novih znanja i tehnologija, a sve to celokupno sagledavajući doprinosi daljem razvoju. Konkretno, kroz izmene i dopune predloženih zakona, mi u Srbiji stvaramo uslove kako bi se stvorilo funkcionalno i organizovano tržište otpadom, odnosno kako bi se ostvario pun kapacitet u sektoru reciklaže.
Prema podacima kojima raspolažemo, odnosno prema podacima Srpske asocijacije reciklera popunjenost fabrika za reciklažu, ambalažnog otpada je samo 50%, što rekao bih ozbiljno ugrožava njihov dalji razvoj. Fabrike za reciklažu papira i stakla su prinuđene da uvoze otpad iz inostranstva po cenama većim i do čak 40% dok se istovremeno otpadni papir i staklo izvoze iz Srbije što doprinosi odlivu deviza iz Srbije što svakako nije dobro ni pozitivno.
Istovremeno prema poslednjim podacima koje je objavio Republički zavod za statistiku vidi se da se razlika između uvezene i izvezene količine otpada smanjivala jer svest o značaju otpadnog materijala kao resursa polako raste, ali se još uvek znatno više izvozi nego što se uvozi. Opet vrste otpada koje imaju najveće udeo u izvozu su metalni otpad od gvožđa, negde oko 67,2%, i otpad od papira i kartona 10,7%. Pored toga važno je istaći da reciklažna industrija je najmlađa industrijska grana i rekao bih sa sigurnošću jedna od najperspektivnijih. Prema procenama u njoj radi oko 2.000 ljudi direktno, a indirektno oko 30.000 ljudi različitih profila, različitih struka što je upravo njena najveća prednost.
Naravno ove izmene i dopune zakona doprineće da se broj zaposenih poveća, jer se prema podacima reciklera u Srbiji reciklira svega 15% dok je u najrazvijenijim zemljama taj broj i do 50% otpada. Zbog toga je važno podržati razvoj sistema reciklaže i pravilnog upravljanja otpadom u skladu sa tim neophodna je promena sistema finansiranja životne sredine kao i intenziviranje rada na projektima kako bi se iskoristila svesno koja nam jesu na raspolaganju.
Osnivanje fonda, Zelenog fonda, u skladu sa tim, dakle, formira se na osnovu Zakona o budžetskom sistemu i o tome je već bilo reči, Zeleni fond Republike Srbije on se zasniva na sredstvima dobijenim po principu zagađivač plaća i o tome je bilo reči tokom današnje rasprave, što znači da će sva pravna lica pod jednakim uslovima koja obavljaju privredu delatnost na teritoriji Republike Srbije u njega uplaćivati određenu naknadu. Osnivanje ovog fonda proizilazi iz činjenice da je Poglavlje 27 životna sredina, jedno od najkompleksnijih i rekao bih najkomplikovanijih za proces pregovora.
Približavanje EU u ovoj oblasti zahteva značajne infrastrukturne investicije. Istovremeno direktno utiče na različite sektore privrede i društva, što nameće potrebu za jasnom, definisanom, nacionalnom politikom. Ukupni troškovi procenjeni su na 11,5 milijardi evra u periodu do 2030. godine. Investicioni troškovi 6,5 milijardi, a ostalo čine operativni troškovi.
Dakle, osnivanjem Zelenom fonda Republike Srbije uspostavlja se stabilan, uspostavlja se transparentan sistem finansiranja zaštite životne sredine i ujedno predstavlja jedno od značajnih preporuka dobijenih od strane Evropske komisije tokom skrininga za Poglavlje 27 koje je, čini mi se, sprovedeno tokom 2014. godine.
Pored toga Zakonom o budžetskom sistemu uređeno je osnivanje, funkcionisanje, finansiranje i obaveze koje proističu iz budžetskog fonda. Pored fonda predviđeni su i drugi različiti izvori finansiranja. Fondovi EU kao bespovratna sredstva EU, sredstva finansijskih institucija, domaćih i ostalih komercijalnih banaka, direktnih kredita za projekte, republički budžet, budžet lokalne samouprave kao i budžet AP Vojvodine.
Efikasan sistem ekonomskih instrumenata treba da dovede podsticanja smanjenja zagađenja, a uvođenja efikasnih finansijskih mehanizama i to sve treba da podstakne ulaganje u životnu sredinu i obezbedi sigurne izvore finansiranja. Od velikog značaja i podizanje svesti običnih ljudi. Uključivanje komunalnih preduzeća u sistem upravljanja ambalažom kao i pojačan nadzor inspekcijskih službi.
Na samom kraju želim da kažem da zaštita životne sredine utiče neposredno što je od izuzetne važnosti i na druge sektore, na poljoprivredu, na turizam i na infrastrukturu. Naravno, ponoviću ono što je uvaženi kolega Miletić Mihajlović rekao u uvodnom izlaganju, u danu za glasanje podržaćemo zakonske predloge kao poslanički klub o kojima se dana vodi rasprava. Zahvaljujem.
Zahvaljujem gospođo predsednice, poštovani predsedniče Vlade Republike Srbije, gospodo ministri, poštovani predstavnici Ministarstva, uvažene koleginice i kolege.
Poštovani predsedniče Vlade vi danas po ko zna koji put potvrđujete jedan odgovoran i ozbiljan odnos vas kao predsednika Vlade Republike Srbije, celokupne Vlade Republike Srbije prema društvu i prema građanima Srbije. Pokazujete po ko zna koji put spremnost da u jednoj demokratskoj utakmici u republičkom parlamentu, gde se mogu čuti različita mišljenja, gde se mogu čuti različiti stavovi, vodite dijalog o svim pitanjima i, zapravo, vi na taj način, po našem mišljenju, jasno stavljate do znanja da se vi kao predsednik Vlade Republike Srbije i ova vlada apsolutno ne plaši takve rasprave, nema razloga da bilo šta sakrije, i vrlo jasno stavljate do znanja da istina jeste interes i vas kao predsednika Vlade Republike Srbije i celokupne Vlade Republike Srbije. Pošto govorimo konkretno o ministru odbrane i istina jeste interes gospodina Gašića.
Gospodine predsedniče Vlade, za nas su dve ključne reči kada je reč o radu Vlade Republike Srbije – modernizacija i reforme. Ključna reč kada govorimo o današnjoj sednici Narodne skupštine Republike Srbije je pristojnost. Govorimo o potrebi da se iz javnog diskursa izbaci sve ono negativno, sve ono što bi se moglo definisati kao nasilje i da postanemo pristojna država, pristojna zemlja u kojoj ćemo pristojno komunicirati.
Veoma je važno reći da je ovo prva Vlada, da ste vi prvi predsednik Vlade Republike Srbije koji pokazuje delom, a ne pričom da vam je stalo do pristojnosti i u istoj meri da podjednako uvažavate princip odgovornosti. Ni u slučaju Bratislava Gašića, ni u bilo kom drugom slučaju nije se bežalo od odgovornosti, nisu se skrivale greške, nisu se plasirale laži da bi se pokrile bilo čije brljotine. U tome i jeste, po našem mišljenju, suština pristojnosti – pošteno raditi i biti odgovoran za svoje greške, imati odgovornost za ono što je učinjeno.
Gospodin Bratislav Gašić kao ministar odbrane je, po mišljenju poslaničkog kluba SPS, radio veoma pošteno i odgovorno svoj posao. Vi ste, predsedniče Vlade Republike Srbije, jednom prilikom rekli da je gospodin Gašić radio deset puta više, bar deset puta više i bolje od onih koji su ga u prethodnom vremenskom periodu, prethodnih nekoliko meseci kritikovali i mi se u potpunosti sa vama slažemo.
Uz podršku Vlade Republike Srbije kao ministar odbrane, gospodin Gašić je po našem mišljenju imao jasnu viziju razvoja sistema odbrane. Vojska Srbije danas uživa ogromno poverenje građana. Vojska Srbije je u trenutku koji je bio veoma težak za naše građane, za naš narod u periodu elementarne nepogode bila uz svoj narod i uz svoje građane. Uz podršku vas kao predsednika Vlade, uz podršku Vlade Republike Srbije, na inicijativu ministra odbrane želim da kažem da je našim potencijalom i kapacitetima poboljšana i unapređena odbrambena sposobnost zemlje i da je kroz ulaganja podignuta operativna i funkcionalna bezbednost.
Ova i prethodna Vlada je pokazala da je namenska industrija pokretač svega i tokom 2013, i tokom 2014, i tokom 2015. godine značajna sredstva su uložena upravo u fabrike namenske industrije, ispravite me ako grešim. Mislim da je samo tokom 2015. godine u fabrikama namenske industrije uposleno preko 1.000 ljudi, 1.000 građana i građanski Srbije. Takođe, poboljšan je položaj i standard pripadnika Vojske i rešavana stambena pitanja na inicijativu ministra odbrane uz jedan, rekao bih, potpuno socijalno odgovoran pristup, što mi u potpunosti podržavamo.
U skladu sa vojnom neutralnošću, Srbija je razvila prijateljske odnose sa vojskama zemalja i na istok i na zapadu. Unapređenje obuke i nastavak učešća u multinacionalnim operacijama pod okriljem UN i EU svakako su podigli ugled Vojske Srbije, ali su podigle i ugled Srbije kao zemlje u celini. Predstavnici Vojske Srbije koji su učestvovali u multinacionalnim operacijama, mnogo puta smo to rekli u Narodnoj skupštini Republike Srbije, ponoviću to i danas, jesu jedni od naših najboljih ambasadora koje Srbija danas ima u svetu.
Smatramo da su rezultati gospodina Gašića kao ministra odbrane vidljivi i prepoznatljivi, da je dosta uradio za Vojsku Srbije, kao što ste rekli gospodine predsedniče u uvodnom izlaganju, da je dosta uradio za Ministarstvo odbrane i da je dosta uradio za namensku industriju.
Vratiću se na početak rečenice, pre nego što sam počeo da govorim o rezultatima rada, bilo bi nekorektno da u ovom trenutku ne govorimo o rezultatima rada ministra odbrane, jer zaista oni jesu vidljivi i prepoznatljivi, ali vratiću se na početak rečenice kada sam rekao da je Bratislav Gašić kao ministar odbrane radio pošteno, a na kraju je imao snage i hrabrosti da prizna da je pogrešio i prihvati konsekvence te greške. To je ozbiljan korak, napredak u srpskoj politici u kojoj, gospodine predsedniče, apsolutno niko godinama unazad nizašta nije bio kriv i nizašta nije odgovarao. To je ujedno i dokaz da postajemo pristojno, da postajemo odgovorno društvo. Upravo doprinos svemu tome dajete vi kao predsednik Vlade Republike Srbije i celokupna Vlada Republike Srbije.
Prihvatamo vašu sugestiju i predlog kada ste rekli da ne treba da budemo predstavnici stranaka i građana, već primer za čitavo društvo. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospodine Bečiću.
Član 107. stav 1. Najpre, želim da kažem u ime poslaničke grupe Socijalističke partije Srbije da se, predsedniče Vlade Republike Srbije, gospodine Vučiću u potpunosti sa vama slažemo. Ljudi su iz dosadašnjeg toka rasprave videli kakvu to Srbiju mi želimo. Kada kažem – mi, mislim na predstavnike vladajuće koalicije.
Odgovor na bahatost jeste pristojnost i odgovornost. Najpristojnije i najodgovornije što u ovom trenutku mogu da učine poslanici i poslanice poslaničkog kluba Socijalističke partije Srbije jeste da se pridruže našim koalicionim partnerima iz Srpske napredne stranke sa kojima delimo odgovornost, delimo vrednosti kada je reč o radu Vlade Republike Srbije, ali delimo iste vrednosti i kada je reč o radu Narodne skupštine Republike Srbije.
Uz dužno poštovanje, pre svega vama predsedniče Vlade Republike Srbije, mi ćemo se pridružiti našim kolegama iz SNS i odustaćemo i nećemo učestvovati u daljem toku rasprave. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospodine Bečiću.
Gospodine prvi potpredsedniče Vlade Republike Srbije, uz obrazloženje koje ste dali, mi prihvatamo ovo i podržaćemo amandman koji su predložile kolege Pavićević i Živković.
Gospodine Bečiću, prihvatamo vaše izvinjenje i smatramo da tema jeste veoma ozbiljna, odgovorna i da nema mesta, vremena, niti je trenutak za ovako teatralne nastupe.
Govori se o izborima a izbori još uvek nisu raspisani. Izborna kampanja je uveliko počela i to, čini mi se, nažalost, jedan vid negativne izborne kampanje. Ja predlažem gospodinu Babiću da poslanici SNS, kao i poslanici SPS, kao i do sada, ozbiljno, odgovorno, posvećeno, radimo svoj posao u Narodnoj skupštini Republike Srbije, a kada dođe trenutak, neka građani odluče kome će ukazati poverenje.
Gospodine Babiću, vi ste u potpunosti u pravu. Slažemo se u potpunosti kada kažete da je prošlo vreme kada su se izbori i poverenje građana u Srbiji dobijali na osnovu praznih političkih priča, izmišljenih afera, političkog marketinga. Ipak nešto drugo opredeljuje poverenje i to koga će građani izabrati, a to su rezultati.
Rezultati rada ove Vlade Republike Srbije su vidljivi i prepoznatljivi i mi smo ubeđeni da će ih građani na pravi način sagledati i da će, uprkos kampanji koja je već počela i u kojoj se kaže da Srbija treba da glasa protiv, mi smo ubeđeni da će Srbija glasati za.
Kada je reč povodom nekakve brige o nekakvim indicijama za krađu na narednim vanrednim parlamentarnim izborima, nama se čini da je to samo pokušaj nekakvog alibija, ili da se nađe razlog za evidentan izborni neuspeh. Ali, rekao sam, tema je krajnje ozbiljna i odgovorna, da bi imali ovakve teatralne nastupe.
Vratiću se na zakonski predlog. Dakle, mi hoćemo prihvatiti ovaj amandman, uz obrazloženje prvog potpredsednika Vlade, prihvatamo obrazloženje prvog potpredsednika Vlade gospodina Dačića. Jasan je cilj koji se želi postići ovim zakonskim predlogom, a to je – jačanje međunarodnog ugleda Srbije. Ovde imamo najpre potrebu usklađivanja našeg zakonodavstva sa međunarodnim pravom, na jednoj strani, a na drugoj strani usvajanje ovog zakonskog predloga proističe iz obaveze, kada je reč o Srbiji i članstvu Srbije u međunarodnim organizacijama.
Imamo 26 predloženih amandmana i, čini mi se, ispravite me ako grešim, dva odborska amandmana. Nije bilo suštinskih amandmana. Vi ste to, gospodine Dačiću, u uvodnom izlaganju potpuno jasno i precizno rekli, što znači da imamo zajednički cilj i zajednički imenitelj. Mi smatramo da je to jako važno. Vlada Republike Srbije i danas, po ko zna koji put, pokazuje jedan odgovoran i ozbiljan odnos, kada govorimo o radu Narodne skupštine, da kroz razgovor, kroz dijalog, bez obzira da li su amandmani podneti od strane pozicije i opozicije, prihvatanjem amandmana, dođe do što kvalitetnijeg zakonskog okvira. Odgovoran, naravno, i ozbiljan odnos danas pokazuje i Narodna skupština Republike Srbije.
Amandmani koji nisu prihvaćeni, nisu prihvaćeni, i to ste jasno i precizno rekli, zbog procedura, zbog formulacija koje nisu prihvatljive, ali jesu ispravljene kroz dva amandmana koje je podneo resorni odbor.
Bilo je danas reči o spoljnoj politici koju vodi Vlada Republike Srbije. Poslanički klub SPS u tom kontekstu pruža punu podršku Vladi Republike Srbije.
(Ninoslav Stojadinović, s mesta: Tema.)
Vlada Republike Srbije vodi jednu izbalansiranu i uravnoteženu spoljnu politiku, gde je naš interes neprikosnoveni prioritet. Članstvo u EU je ključno i strateško opredeljenje, strateški interes, ali Srbija želi, hoće i Srbija će nastaviti da gradi odnose i sa SAD, i sa Rusijom, i sa Kinom i sa brojnim drugim zemljama.
Vratiću se, naravno, na zakonski predlog. Usvajanje ovog zakona je predviđeno Nacionalnim planom za usvajanje pravnih tekovina EU, što je veoma važno. Usvajanjem ovog zakona ispunjava se još jedna u nizu obaveza na evropskom putu Srbije, a tiče se Poglavlja 31 – spoljna bezbednosna i odbrambena politika. Usvajanjem ovog zakonskog predloga stvara se kvalitetan pravni okvir za primenu međunarodnih mera ograničavanja u Srbiji. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospodine Bečiću.
Poštovani potpredsedniče Vlade, ministre spoljnih poslova, poštovani predstavnici ministarstva, jasan je cilj zakonskih predloga o kojima danas govorimo i vi ste to potpuno jasno i potpuno precizno rekli, a to je jačanje međunarodnog ugleda Republike Srbije.
Imajući na umu, pre svega, važnost i značaj ciljeva koji se žele postići usvajanjem ovog zakonskog predloga, mi ćemo, naravno, u danu za glasanje, kao poslanički klub podržati sva tri zakonska predloga.
Ono što želim da kažem na samom početku svog izlaganja, obzirom da se to moglo čuti tokom malopređašnjih rasprava, dakle, bilo je reči o spoljnoj politici, bilo je reči o diplomatskim aktivnostima, obzirom, gospodine ministre, da smo u prilici da prvi put u republičkom parlamentu razgovaramo početkom 2016. godine, želim najpre da iznesem jedan stav i ocenu poslaničkog kluba, kada je reč o međunarodnim aktivnostima, odnosno kada je reč o međunarodnom planu, diplomatskim aktivnostima, spoljnoj politici Srbije u 2015. godini.
Mi smatramo da je prethodna godina za Srbiju bila veoma uspešna na međunarodnom planu, smatramo da je ojačan i osnažen međunarodni ugled i međunarodni položaj Srbije, da je veoma važno da se o Srbiji danas lepo i pozitivno govori u svetu, za razliku od nekih ranijih perioda i da je veoma važno da Srbiju danas sagledavaju svi kao stabilnog, sigurnog, pouzdanog, konstruktivnog i pravog partnera, ravnopravnog partnera, što je najvažnije.
Srbija, kada je reč o svojoj spoljnoj polici, vodi jednu, rekao bih, izbalansiranu, uravnoteženu spoljnu politiku, gde je naš interes, pre svega, neprikosnoveni prioritet. Dakle, naše strateško opredeljenje i strateški interes Srbije, svakako jeste članstvo u EU, ali Srbija će nastaviti da gradi prijateljske i dobre odnose i sa Rusijom i sa Kinom i sa SAD.
U 2015. godini, kada govorimo o diplomatskim aktivnostima, kada govorimo o diplomatskim pobedama, kada govorimo o onome što je učinjeno a tiče se spoljne politike, o tome je govorio, mislim da je pomenuo i kolega Čikiriz, dakle ono što je najvažnije, otvorena su prva pregovaračka poglavlja i to je za nas dan od izuzetne važnosti i značaja za građane Srbije, to je za nas dan od istorijskog značaja, to zapravo jeste, pre svega, potvrda za trud i rad koji je Vlada Republike Srbije uložila na dostizanje i stvaranje evropskih standarda u Srbiji i to je potvrda uspeha Vlade Republike Srbije na putu evropskih integracija.
Dakle, ova Vlada je pokazala, po mišljenju poslaničkog kluba SPS i sposobnost i spremnost da postiže istorijske rezultate u interesu svojih građana.
Ono što je najvažnije, jeste da je Srbija na dobrom putu, da je Srbija na sigurnom putu, da je Srbija na sigurnom evropskom putu, da Srbija ima svoje mesto u EU i da Srbija hoće biti članica porodice evropskih naroda.
Predstoji nam, naravno, još dosta posla u narednom vremenskom periodu, kada govorimo o evropskom putu Srbije, ali ova Vlada nikada nije bežala od posla, nikada nije bežala od odgovornosti. Ne postoji nijedan zadatak koji je postavljen pred ovu Vladu na putu evropskih integracija, a da on nije sa uspehom realizovan.
Takođe, u 2015. godini, mislim da o tome danas nije bilo reči, ali u veoma teškim i složenim međunarodnim uslovima Srbija je pokazala i sposobnost i spremnost da upravlja jednom ozbiljnom i kompleksnom, složenom organizacijom, kakav je OEBS. I, danas, kao što sam rekao na početku, Srbiju sagledavaju svi kao pouzdanog, stabilnog, konstruktivnog i ravnopravnog partnera.
Srbija je u 2015. godini bila međunarodna diplomatska prestonica. Ministarski savet OEBS-a, ispravite me ako grešim, ali mislim da je najveći skup koji je organizovala Srbija u periodu iza nas, nakon Samita nesvrstanih.
Takođe, kada govorimo o diplomatskim aktivnostima, treba svakako istaći i dve velike diplomatske pobede Srbije u prethodnom vremenskom periodu. Najpre, onemogućeno je članstvo Kosova u UNESKO, pre svega, jedinstvenom diplomatskom aktivnošću državnog vrha i predsednika države, predsednika Vlade Republike Srbije, vas kao potpredsednika Vlade Republike Srbije i ministra spoljnih poslova, uz podršku naših tradicionalnih partnera i tradicionalnih prijatelja, mi smo uspeli da zaštitimo našu kulturnu i istorijsku baštinu i uspeli smo da zaštitimo naše manastire na prostoru Kosova i Metohije.
Druga diplomatska pobeda, naravno ne druga po važnosti i značaju, već po nekom redosledu, dakle druga diplomatska pobeda jeste svakako neusvajanje rezolucije na sednici Saveta bezbednosti UN, opet zahvaljujući, pre svega diplomatskoj aktivnosti, jedinstvenoj politici državnog vrha, uz podršku tradicionalnih prijatelja, zemalja koji su nam tradicionalni prijatelji. Mi smo uspeli da odbranimo naše nacionalne i državne interese, uspeli smo da pokažemo da pravda i istina jesu na našoj strani i da u ovom trenutku kada govorimo o našem regionu, nisu nam potrebne nekakve rezolucije i dokumenti koji će produbljivati nekakve nove podele i nove sukobe.
Srbija je, kada govorimo o regionalnoj politici, vrlo jasno pokazala šta želi. Želi mir, bezbednost, stabilnost, dobrosusedske odnose, saradnju. Želi da sva otvorena pitanja, ukoliko ima otvorenih pitanja, rešava kroz dijalog, kroz razgovor, jer to je jedini način da se dođe do kompromisnih i pravičnih rešenja koja uvek jesu prihvatljiva za obe strane.
Jednostrani potezi nikada ništa dobro nisu doneli. Ne želim da se vraćam, pre nekoliko meseci imali smo takav vid jednostranog poteza i on svakako ništa dobro ne bi doneo da se nije razgovarala o otvorenom pitanju koje je tada postojalo.
U 2015. godini, upravo zahvaljujući diplomatskim aktivnostima državnog vrha, želim da istaknem još jedan događaj, koji smatram da ima izuzetnu važnost i značaj, a to je samit Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope, događaj od izuzetne važnosti i značaja za Srbiju.
Dakle, mi smatramo, poslanički klub SPS smatra da je Srbija na međunarodnom planu u 2015. godini ostvarila izuzetne rezultate i da je 2015. godina na međunarodnom planu bila veoma uspešna za Srbiju.
Podsetiću, odnosno ponoviću, ojačan i osnažen međunarodni ugled, međunarodni položaj Srbije. O Srbiji se danas lepo i pozitivno govori i Srbiju danas svi sagledavaju kao stabilnog, sigurnog i pouzdanog partnera.
Srbija je na dobrom i sigurnom evropskom putu. Srbija ima svoje mesto u EU i biće deo porodice evropskih naroda, ali Srbija će nastaviti da gradi svoje prijateljske odnose i sa Rusijom i sa Kinom i sa SAD i za takvu politiku, poštovani potpredsedniče i vi, Ministarstvo spoljnih poslova i Vlada Republike Srbije, naravno imate podršku poslaničkog kluba SPS.
Kao što sam rekao, kada je reč o zakonskim predlozima koji su danas na dnevnom redu, a dolaze upravo iz vašeg ministarstva, Ministarstva spoljnih poslova, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova je predlagač. Cilj zakona jačanje međunarodnog ugleda Republike Srbije.
Najpre, nekoliko reči o Predlogu zakona o međunarodnim merama ograničavanja. Reč je pre svega o, kao što ste i vi u uvodnom izlaganju rekli, reč je o potrebi usaglašavanja našeg zakonodavstva sa međunarodnim pravom, ali reč je i o obavezi koja proističe iz članstva Srbije u međunarodnim organizacijama. Srbija je jedan od inicijatora, jedan od osnivača i punopravan član organizacije UN i naravno da ima obavezu usvajanja jednog ovakvog akta.
Međunarodne mere ograničavanja se uvode na osnovu Rezolucije Saveta bezbednosti UN i imaju jedan jasan cilj, a to je očuvanje međunarodnog mira, stabilnosti i bezbednosti i mislim da taj cilj ni za koga, ali apsolutno ni za koga u ovoj sali nije sporan i ne dovodi se u pitanje.
Uvođenje međunarodnih mera ograničavanja predstavljaju međunarodni odgovor, ukoliko se proceni da neka od zemalja ili država koja je članica UN ugrožava mir i bezbednost, a koje ne podrazumevaju i vi ste to vrlo precizno i jasno rekli, ne podrazumevaju upotrebu vojne sile.
Dakle, usvajanje zakona jeste predviđeno nacionalnim planom za usvajanje pravnih tekovina EU. Kao što je kolega maločas rekao, postoje dva modela, EU predviđa dva tipa ili dva modela ili dva tipa mera ograničavanja, mere koje usvaja Savet bezbednosti UN i autonomne mere ograničavanja koje donosi Savet EU.
Dakle, usvajanjem ovog zakonskog predloga, tačno je, mi sa uspehom realizujemo još jednu u nizu obaveza na putu evropskih integracija, a tiče se konkretno Poglavlja 31 – spoljna bezbednosno-odbrambena politika i u potpunosti će, kada govorimo o zakonodavnom okviru u Srbiji, u potpunosti će biti uspostavljen pravni okvir za primenu međunarodnih mera ograničavanja.
Što se tiče drugog zakonskog predloga, ne drugog po značaju, već po redosledu, Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Libana o ukidanju viza za nosioce diplomatskih, specijalnih i službenih pasoša, vi ste u uvodnom izlaganju rekli šta predviđa ovaj sporazum, ukidanje viza za nosioce diplomatskih, službenih i specijalnih pasoša, a opet u skladu sa Bečkim konvencijama o diplomatskim i konzularnim odnosima. Sporazum predstavlja spremnost da se unaprede bilateralni odnosi dve zemlje.
Ja želim da kažem da ćemo sa velikim zadovoljstvom podržati ovaj zakonski predlog, a pre svega, imajući na umu politički odnos. Dakle, diplomatski odnosi između dve zemlje, između konkretno Libana i Srbije mislim da datiraju negde od 1946. godine. Oni su danas stabilni, sigurni, dobri, bez otvorenih pitanja i postoji potreba za unapređenjem.
Ono što je za nas veoma važno, Liban nije priznao nezavisnost Kosova i Metohije. Liban je zauzeo principijelan stav na Konferenciji UNESKO-a, i podržao principijelan stav Srbije, koji jeste u skladu sa međunarodnim pravom, sa rezolucijama Saveta bezbednosti UN, i glasao protiv članstva Kosova u UNESKO. To je razlog za još veće pozitivno raspoloženje da podržimo ovaj zakonski predlog.
S druge strane, kada govorimo o pitanju koje je važno konkretno za Liban, mislim na bliskoistočnu krizu, tu opet Srbija ima jedan principijelan stav podrške iznalaženja mirnog, dugoročnog i trajnog rešenja.
Ono što takođe treba sagledati kada govorimo o ovom zakonskom predlogu jesu i ekonomski odnosi koji nisu zanemarljivi. Mi imamo ovde neke podatke iz 2012. i 2013. godine, i treba raditi u narednom vremenskom periodu na unapređenju i ekonomskih odnosa. Recimo, u 2012. godini naš izvoz je iznosi negde oko 11.449 miliona evra, a uvoz 664.000 evra. U prvih šest meseci 2013. godine, izvoz je iznosio 3.642.000 dolara, a uvoz 303.000 dolara. Dakle, ima prostora, imajući na umu ove pokazatelje i podatke, ima prostora i treba u narednom vremenskom periodu razmišljati i o unapređenju ekonomske saradnje.
Što se tiče trećeg po redu zakonskog predloga o kojem se danas vodi rasprava, a to je Predlog zakona o potvrđivanju Evropske okvirne konvencije o prekograničnoj saradnji između teritorijalnih zajednica ili vlasti, dakle, vi ste rekli da je ona sačinjena, i pomenuli ste u uvodnom izlaganju, da je sačinjena u Madridu 21. maja 1980. godine, i odatle naziv Madridska konvencija, da je nastala, naravno, pod okriljem Saveta Evrope, da je na snagu stupila 22. decembra 1981. godine, da je do sada potpisala 41 država, a da je ratifikovalo 38 država.
Vrlo precizno i jasno ste govorili o ciljevima koji se žele postići usvajanjem konvencije. Oni za nas jesu u potpunosti prihvatljivi, naravno, i mi ih podržavamo. Naglasio bih da je dodatnim protokolima omogućena i saradnja između država koje se teritorijalno ne graniče, što opet povećava prostor za saradnju.
Konvencijom su predviđena, kao što ste rekli, dva modela sporazuma za ostvarivanje saradnje. Prvi je model međudržavnog sporazuma, prema kojem unapređenje međugranične saradnje spada isključivo u nadležnost država. Za taj model se opredelila Srbija, ali pored Srbije, za taj model opredelili su se i Italija, Španija, Slovačka, Gruzija, Azerbejdžan. Na taj način, država je jedini nosilac međunarodnog pravnog subjektiviteta.
Srbija je, vi ste i o tome govorili, članica Saveta Evrope od 2003. godine, i od tada je pristupila brojnim konvencijama Saveta Evrope, a u cilju usklađivanja svog pravnog poretka sa standardima Saveta Evrope. Ratifikovanjem ove Madridske konvencije Srbija će biti još bliže dostizanju postavljenih standarda i ispunjavanju onih statutarnih obaveza, što će doprineti u narednom periodu prestanku postprijemnog monitoringa, a to će značiti dostizanje punih standarda.
Ratifikovanjem tzv. Madridske konvencije mi smo ubeđeni da Srbija dalje unapređuje svoje standarde u skladu sa evropskom i svetskom praksom, što će u narednom periodu, verujemo u punom kapacitetu, svrstati Srbiju u red modernih, razvijenih evropskih država.
Naravno, još jednom, na samom kraju, u danu za glasanje poslanički klub SPS podržaće sva tri zakonska predloga. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospođo predsednice.

Poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, samo nekoliko rečenica. Najpre, slažemo se u potpunosti da vojvođanska policija kao takva ne treba da postoji onako kako je predloženo amandmanom kolega iz LSV. Slažemo se u potpunosti sa ministrom kada kaže da policija mora i treba da bude jedinstvena na teritoriji cele Srbije.

Naravno da su svi amandmani politički motivisani, prosto svako kroz amandmane, kroz diskusiju u parlamentu pokušava da promoviše nekakve svoje političke stavove i to je legitimno, ali ovde imamo i jedan vid, rekao bih, na neki način pokušaja i zloupotrebe građana koji žive u severnom delu Srbije, preciznije u Vojvodini. Ovde se postavlja pitanje da li je ovakav predlog amandmana u skladu sa nadležnostima i organizacionom strukturom MUP-a? Da li je ovakav predlog amandmana u skladu sa nadležnostima konkretno pokrajinske Vlade?

Dakle, ovde definitivno imamo pokušaj stvaranja, ma koliko govorili da to nije cilj, ali ovde imamo definitivno pokušaj stvaranja nekakvih paralelnih struktura i to je za nas apsolutno neprihvatljivo. Ali, sa druge strane, to je svojstveno koleginicama i kolegama koji su podneli ovakav amandman. Mi smo navikli da kada se uglavnom približe republički ili parlamentarni, a naročito pokrajinski izbori, da se onda pokazuje posebna briga za našim građanima koji žive u severnom delu Vojvodine, pa se onda nameće pitanje i nadležnosti i imovine i novca.

Pre nekoliko dana kada smo govorili o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, takođe smo imali jedan pokušaj političke manipulacije i zloupotrebe poštenih srpskih poljoprivrednika koji žive od svog rada, govoreći da će kroz taj zakon neko oteti zemlju srpskim poljoprivrednicima, da neće moći od čega da žive, da neko želi da proda poljoprivredno zemljište strancima, što naravno nije tačno. Vlada je želela samo da uvede red kada je reč o zemljišnoj politici.

(Dragan Šutanovac, s mesta: Kakve veze to ima sa amandmanom?)