Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Marija Jevđić

Marija Jevđić

Jedinstvena Srbija

Govori

Reč ima ministarka Maja Popović.
Zahvaljujem.
(Đorđe Milićević: Replika.)
Osnov za repliku ima narodni poslanik Đorđe Milićević. Izvolite.
Molim kolegu Milićevića da koristi vreme za repliku, a da se ne raspravlja sa drugim poslanicima. Molim vas.
(Muamer Bačevac: Poštujte poslanika.)
Kolega Milićeviću, molim vas meni se obraćajte, pustite kolege sa strane koji vas ometaju, obraćajte se meni. Ja se staram o redu ove Skupštine, obraćajte se meni, javili ste za repliku. Izvolite.
Obraćajte se preko mene, molim vas. Znate vi, bili ste na ovom mestu, znate kako to ide.
Znate kolega kako ovde ide, rekla sam vam, vi ste vodili Skupštinu u prošlom mandatu, bili ste potpredsednik, tako da ne morate da se šalite na taj način.
(Jahja Fehratović: Povreda Poslovnika.)
Po Poslovniku, reč ima kolega Jahja Fehratović. Izvolite.
Zahvaljujem.
Da li kolega Fehratović želi da se Skupština izjasni u Danu za glasanje?
(Jahja Fehratović: Ne.)
Po Poslovniku reč ima Jelena Žarić Kovačević.
Zahvaljujem.
Reč ima zamenik predsednika poslaničke grupe Života Starčevičć. Izvolite.
Zahvaljujem.
Replika, Đorđe Milićević.
Hvala kolega i na ovim kritika s početka.
Čisto radi javnosti, jeste se obraćali koleginici, ali i kolegi sa strane. Zato sam vas upozorila. Poštujem Poslovnik isto kao i vi.
Reč ima predsednik poslaničke grupe SDPS, narodni poslanik Branimir Jovanović.
Zahvaljujem.
Reč ima potpredsednik Narodne skupštine, Stefan Krkobabić.
Izvolite.
Molim kolege za malo pažnje, da poslušamo kolegu Stefana.
Zahvaljujem.
Molim kolege za trenutak samo malo pažnje.
Reč ima narodni poslanik SPS prof. Žarko Obradović. Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik dr Balin Pastor.
Izvolite.
Zahvaljujem.

Mnogo mi je teško što svoje današnje izlaganje moram da počnem izjavom saučešća porodici našeg velikog prijatelja i omiljenog kolege Milutina Mrkonjića Mrke. Nama kao njegovim kolegama i saradnicima biće teško bez pozitivne energije i duha koji je samo Mrka mogao da ima.

Neka mu je večna slava i hvala za sve što je uradio kao ministar, kao narodni poslanik, ali pre svega kao prijatelj.

Poštovana potpredsednice, poštovana ministarko, na današnjem redu imamo jako važnu temu i svi znamo da je promena Ustava veoma važan i kompleksan zadatak u kome je Narodna skupština imala ključnu ulogu, odnosno Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo i tu su najveći teret podneli poslanici koji su u tom odboru, na čelu sa predsednicom odbora, Jelenom Žarić Kovačević, a sve u saradnji sa vama ministarko i sa vašim ministarstvom.

Jedan od razloga za izmenu ustavnih odredbi koje se odnose na pravosuđe i ispunjavanje naših obaveza u procesu evrointegracija, ali i potreba za promenom Ustava proističe iz činjenica da se između pojedinih odredbi Ustava mogu uočiti jasne nedoslednosti i upravo zbog tih nedoslednosti i određenih mana koje nisu samo tehničkog karaktera i nemaju samo tehničke posledice, već nedosledna sistematika slabi duh ustavnog jemstva i time dovodi u pitanje sistemsko oblikovanje sudstva i javnih tužilaštva.

Normativni okvir treba da stvori svest kod sudija i javnih tužilaca u značaju njihove nezavisnosti, odnosno samostalnosti odlučivanja, kao i njihove odgovornosti pri obavljanju funkcija.

Mnogo puta sam ispred poslaničke grupe JS kada smo razmatrali u Skupštini izbor sudija i drugih nosilaca pravosudne funkcije isticala da je nezavisnost sudstva i tužilaštva jedan od najvažnijih stubova vladavine prava i da to daje sigurnost i garant svim građanima da Srbija jeste zemlja u kojoj se poštuju slobode i prava svih građana. Zbog toga osnovni argument za promenu Ustava u delu pravosuđa jeste činjenica da važeći Ustav ostavlja preveliki prostor za uticaj zakonodavne i izvršne vlasti na izbor nosilaca pravosudnih funkcija i ovaj uticaj može da dovede do neželjene politizacije pravosuđa.

Želim da naglasim, bez obzira koliko se, počev od predsednika države, premijerke i vas ministarka, u poslednje vreme govorilo da se ove ustavne promene odnose isključivo i samo na pravosuđe, a nažalost pojedinci su koristili i hteli da zloupotrebe ove promene zarad nekih drugih ciljeva, jedini cilj je postizanje maksimalne nezavisnosti pravosuđa, odnosno nezavisnosti sudstva i samostalnosti javnog tužilaštva. To treba da bude težnja svih nas. Samo tako garantujemo vladavinu prava kao osnovnog stuba jednog modernog društva. Smatram da Srbija jeste jedno moderno društvo.

Inače, promena Ustava je uslov za dalju reformu pravnog sistema, najznačajniju reformu u oblasti vladavine prava koja predstavlja osnovnu vrednost svakog demokratskog društva, jedan od prioriteta politike EU.

Ako smo se opredelili da budemo EU i prihvatili obaveze, bez obzira koliko svaki put nam ta EU dodavala nove uslove za pristupanje, onda i ova naša današnja rasprava o promeni Ustava je u skladu sa našim opredeljenjima. Mi ćemo već u četvrtak u ovom visokom domu raspravljati o zaključku povodom izveštaja Evropske komisije gde ćemo videti koliko smo uradili, koliko se od nas još očekuje.

Nadam se da će EU prepoznati odlučnost ove Vlade da Srbija istinski želi da bude deo nje, ali da se vratim na današnju temu. Ova promena Ustava se dešava upravo na veliko insistiranje evropskih institucija poslednjih godina, kao preduslov da dalje razgovaramo o evropskim reformama i evrointegracijama, međutim, odredbe Ustava u oblasti pravosuđa treba da se promene pre svega zbog građana Srbije, jer je to u njihovom interesu, jer time garantujemo nezavisnost sudstva, isključuje se mogućnost svakog političkog uticaja.

Predloženim aktom o promeni Ustava predviđeno je da se ukine i postojanje probnog trogodišnjeg mandata za sudije i zamenike javnih tužilaca koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju, tj. javnotužilačku, što je ranije bilo kritikovano upravo od strane Venecijanske komisije, mislim 2007. godine.

Ako usvojimo ovaj amandman, sve sudije koje su izabrane upravo tako i javni tužioci dobijaju stalnu sudijsku funkciju. To je jedan od postulata Venecijanske komisije pri Savetu Evrope, ta stalnost sudija, a druga je njihova nepremestivost, jer smo imali situaciju da se sudije izaberu na sudijsku dužnost u Ivanjici, a onda se zbog, ne znam, potrebe posla premeštaju npr. u Kraljevo. To sada neće biti moguće. Ako se izaberu za sud u Kraljevu, tu će i obavljati svoju funkciju, jedino ako se sud za koji su izabrani ukine.

Inače, Venecijanska komisija 15. oktobra dala pozitivno mišljenje na nacrt naših ustavnih amandman, što je veoma važan korak za punu međunarodnu i stručnu verifikaciju našeg rada. Ako znamo da proces ustavnih reformi traje još od 2006. godine, kada je Venecijanska komisija uputila primedbe na tadašnju izmenu Ustava, došli smo do toga da Komisija sada daje pozitivno mišljenje. To je potvrda da se na izmenu ovog Ustava radilo na ozbiljan način, uz poštovanje procedure koja je uključila sve relevantne činioce ovog društva.

To je jedan od prvih koraka ka usklađivanju našeg pravnog sistema sa evropskim sistemom, ali najvažniji korak u postizanju našeg krajnjeg cilja, a to je vladavina prava. Naša delegacija, predvođena predsednikom Skupštine, Ivicom Dačićem i ministarkom pravde, odnosno sa vama, učestvovala je u radu plenarne sednice Venecijanske komisije i to je veoma značajno, jer smo ostvarili direktan kontakt i razgovarali na ravnopravan način.

Jedinstvena Srbija u danu za glasanje podržaće promene Ustava koje se odnose, kao što sam rekla, isključivo na pravosudni sistem, jer znamo da se time garantuje vladavina prava, a to je jedan od najvažnijih uslova za normalan život naših građana i za JS kao socijalno odgovornu stranku i život običnog građanina prioritet prioriteta, i mi ćemo ispred naše političke stranke, ispred poslaničkog kluba pozvati sve naše simpatizere, sve naše članove da uzmu učešće, kao što smo čuli od predsednika Skupštine, verovatno 16. januara, izađu na referendum, iskoriste svoje Ustavom zagarantovano pravo i daju svoje slobodno mišljenje. Zahvaljujem.