TOMA FILA

Socijalistička partija Srbije

Toma Fila rođen je u Bitolju, Makedoniji, 29. jula 1941. godine.

Poznat je beogradski advokat, sin takođe poznatog advokata Filote File.

U Beogradu je završio Prvu mušku gimnaziju i studije prava. Diplomirao je 1963. godine a 1967. godine je postao najmlađi advokat u Jugoslaviji. U javnosti je postao poznat kao advokat ljudi optuženih za najteža krivična dela, među kojima je veliki broj ljudi bio optužen za dela za koja je bila zaprećena smrtna kazna.

Na redovnim parlamentarnim izborima održanim 21. juna 2020. godine po prvi put dobija mandat narodnog poslanika, kada se našao na izbornoj listi "Ivica Dačić - Socijalistička partija Srbije (SPS), Jedinstvena Srbija (JS) - Dragan Marković Palma".
Poslednji put ažurirano: 01.09.2021, 06:24

Osnovne informacije

Statistika

  • 21
  • 1
  • 2 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Čaln 191. Zakona o zdravstvenoj zaštiti

čeka se odgovor 4 godine i 4 meseca i 14 dana

Uvaženi, Da li postoji mogućnost, i koji su pravni mehanizmi za promenu stava 4. člana 191. Zakona o zdravstvenoj zaštiti? Naime, od 2019. godine Republička stručna komisija je uključena u ocenu svrsishodnosti vanredne spoljne provere kvalieta rada.

Poštovani

čeka se odgovor 4 godine i 4 meseca i 23 dana

Ja sam Dejan, iz Beograda sam i imam 44 godine. Jedan sam od 50% građana koji nisu izašli na izbore jer ne veruje u institucije. Dajem Vam priliku da me uverite da grešim, da institucije rade svoj posao savesno i da živimo u demokratskoj i pravno uređenoj zemlji.

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Šesnaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 28.12.2021.

Poštovani potpredsedniče, poštovani sudija Pantiću, uvažene koleginice i kolege, u životu sam javno ili pred samim sobom uvek zastupao da ništa nikome ne popuštam kada je u pitanju pravda. Ove reči je izgovorio premudri Sokrat, a meni su one vrlo bliske i zato ovako počinjem svoje obraćanje u ovom uvaženom domu.

Dakle, govorimo o pravdi, tačnije o nosiocima sudijskih funkcija koji treba da dele pravdu, kojima pravda mora biti vodilja u svim presudama, koje budu donosili i koji moraju biti izabrani takođe po pravdi.

Postavlja se pitanje, da li se izbor sudija obavlja u skladu sa ovim načelima? Naime, spisak sudija koje biramo na ovoj sednici ne sadrži nijednu od dopuna koje sam predlagao prilikom prethodnog izbora sudija i nisam samo ja to predlagao. Dakle, nemamo podatke o dužini studiranja, nemamo podatke o prosečnoj oceni na studijama i naročito važno, o kandidatima koji nisu prihvaćeni, ime, prezime i razlozi neprihvatanja da bismo imali kritičniji prilaz svemu ovome.

Objašnjenje što se ti podaci nisu našli u ovom predlogu Vrhovnog saveta sudstva je vidljiv, čeka se 16. januar i nada Visokog saveta sudstva u uspeh referenduma. Moj stav na ovu temu je nepromenljiv i više puta ponovljen. Ja sam protiv prvog izbora sudija van Skupštine.

Kada govorimo o njihovim karijerama, prirodno je da o njima dalje brine Vrhovni savet sudstva, bez ikakvog uticaja Skupštine, a Visoki savet sudstva moraju činiti isključivo sudije. Dakle, prvi izbor Skupština, dalje Visoki savet sudstva. To je moj stav.

Obrazloženje ovog mog stava ste više puta čuli, nema potrebe da ga ponavljam. Međutim, imam potrebu da vam iznesem još jedan argument, argument se zove nepotizam. O prvom izboru sudija će odlučivati 11 previše moćnih ljudi, među njima su i četiri izuzetna pravnika koje će birati ova Skupština. Voleo bih da mi neko definiše pojam – izuzetan pravnik. Ja ne znam, kako reče Sokrat, ja znam da ništa ne znam, ali Venecijanska komisija verovatno zna.

Dakle, Visoki savet sudstva bira sudije. Tu se otvara prostor koji je nama u Srbiji vrlo dobro poznat, takoreći čini deo domaćeg folklora. Deca univerzitetskih profesora postaju profesoru, deca lekara, postaju lekari, deca glumaca, glumci, deca sudija, sudije. Bojim se da će 11 ljudi teško odoleti pritisku da to ne učine. Drugim rečima, da ne podlegnu nepotizmu koji nije bio moguć kada je 250 ljudi u ovoj sali odlučivalo. Dakle, 250 ljudi različitih političkih opcija je odlučivalo.

Dozvolite da sada nešto usmeno kažem. U današnjoj politici, jedan sudija Ustavnog suda je zamerio Skupštini tvrdeći da je bolje da 11 pravnika bira, nego 250 poslanika od kojih nisu pravnici. Pa, ima više od 11 pravnika, samo u mojoj grupi ima četiri pravnika, a da ne pričam koliko kod vas ima. Kakav je to argument? Nikakav.

Tu se otvara prostor koji je nama u Srbiji vrlo dobro poznat, tzv. deo je domaćeg folklora. Bojim se da će danas ljudi teško odoleti pritisku. Ovo o čemu sam govorio odlazi u prošlost, jer se Skupština većinom glasova odlučila za referendum o izmeni Ustava, datum je 13. januar, takoreći sutra.

Priznajem da sam očekivao mnogo više entuzijazma i u ovoj Skupštini i van nje, u vezi referenduma, o tome pričam. Siguran sam da se ne varam kada kažem, da je glavni promoter referenduma predsednik parlamenta i predsednik SPS Ivica Dačić, u svim medijima na konferencijama za štampu, u intervjuima poziva građane da izađu na referendum i glasaju – za.

Tu upornost i doslednost u animiranju javnosti i u neumerenom ponavljanju da se radi o izmeni Ustava samo u oblasti pravosuđa nisam zapazio kod drugih. Vrlo je bitno da što veći broj građana izađe na referendum i time pokaže da razume da je promena Ustava izuzetno važna za Srbiju, ako malo ljudi izađe onda je to poraz svih nas. Naravno, svako će glasati prema svojoj savesti. Važno je izaći i glasati. Kako će ko od nas da glasa, valjda znate kako ću ja da glasam?

Na kraju, molim sve poslanike da svojim autoritetom utiču i na svoje glasače da u što većem broju izađu i glasaju, tako će pokazati da je ovaj referendum bitan za građane Srbije.

U danu za glasanje, SPS će podržati izbor ovih kandidata za sudije, jer ne znamo ništa loše o njima i zašto ne bi prihvatio da je to tako, a nisu nam dati podaci koje smo tražili i koje sam ja tražio na kraju krajeva.

Dozvolićete mi da još nešto samo kažem, da je ta Venecijanska komisija sastavljena od sudija ne bi tako reagovalo, to su profesori Pravnog fakulteta, znate kada profesori se suočavaju sa sudstvom, pa imate u Kragujevcu, suočili su se i sa zatvorima i sa sudom, kada su uhvaćeni da primaju mito i zloupotrebljavaju studenti, tada se oni sastaju sa tim.

Pa, što u svojoj zemlji to nisu uradili? Pa, imamo crnogorski primer da je to užas kako stoji kod njih, jer i oni su isto podlegli pod ovu priču, ja ostajem i dalje pri tome.

Više verujem, 250 nas da ćemo bolje znati, nego 11 ljudi koji između ostalog krasi i nepotizam, jer smo to videli kod univerzitetskih profesora kod svih ostalih. Nije to dobro i zato ću glasati kako ću glasati, a mi ćemo iz SPS podržati izbor ovih sudija, jer nemam nijednog razloga da to ne uradim. Hvala vam lepo.

Šesnaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 28.12.2021.

Kolega Kesar, koga inače uvažavam i stalno smo u istim odborima, me očigledno nije dobro razumeo. Nisam ja rekao da nema reakcije u prilog izlaska na referendum. Ja sam zamerio i sada mislim da nema dovoljno entuzijazma.

U vreme Rimske imperije postojao je neki Katon Cenzor koji je svaki govor započinjao i završavao rečima: „Ja mislim da Kartaginu treba uništiti“. Kao što znate, vi ste pravnici, obojica znate za to.

Dakle, ja vas molim da cenite i rad Jelene, jer ja sam bio u Odboru kao i vi, ali je Jelenin rad veliki.

Ono što želim da kažem je da svi moramo da što više ljudi animiramo da izađu na izbore, a ne negiram ja da je to i predsednik Vučić rekao i predsednica Vlade itd. Moramo stalno na svakoj televiziji, na svakom intervjuu da to govorimo, jer ako bude jadna izlaznost, jadni smo mi. Verujte mi, tako se bar ja osećam.

Izvinite, Kesar, što sam vam odgovorio.

Hvala vam. To je sve.

Dvanaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 15.12.2021.

Poštovane potpredsednice Skupštine, uvaženi kolega Pantiću, vi ste stvarno uvaženi, zaista to moram da kažem, poštovane koleginice i kolege, pre nego što pređem na diskusiju, sve što je rekao Đorđe Dabić, u ime grupe Odbora za pravosuđe, u potpunosti prihvatam, sa jednom rezervom, koja je uobičajena za mene.

Poslanička grupa SPS, shodno koalicionom sporazumu, glasaće za predlog kandidata za sudije koje ste vi predložili. Niko od nas poslanika, SPS nije dobio neku informaciju, koja bi eventualno osporila imenovanje nekog od kandidata.

Dozvolite da izložim svoj stav, na temu izbora sudije.

Ne bih voleo da se ovo shvati kao moj lament zbog ne prihvatanja mog stava, u čemu nisam usamljen, da se prvi izbor sudija zadrži u nadležnosti Skupštine. Ako se usvoji referendum zakazan za 16. januar 2022. godine, ovo će biti jedan od poslednjih izbora sudija u ovoj sali.

Vraćam se na našu temu. Predlog VSS sadrži najmanje tri propusta, u biografijama kandidata. Prvi, nema podataka o dužini studiranja, drugo nema prosečne ocene za studije na pravnim fakultetima, koje su završili.

Kada govorimo o ova dva propusta, naglašavam da smo nekoliko puta, koleginica i ja, skretali pažnju, na Odboru za pravosuđe, da su ova dva podatka vrlo važna za razmatranje kandidature. Obrazložiću šire, u velikim gradovima se ljudi ne poznaju i gube se u masi, međutim u malim mestima, naš čovek poznaje lekara, učitelja, nastavnika, sveštenika, a posebno sudiju. U percepciji stanovnika tih gradova, sudija ima posebno mesto, jer on deli pravdu.

Postavlja se pitanje - da li može da ima ugled sudija, za koga se zna da je dugi niz godina studirao pravo, a pri tome imao vrlo skroman prosek na studijama? Ove dve primedbe me vode ka trećoj primedbi. Vrhovni savet sudstva, u ovom parlamentu, predlaže samo jednog kandidata za mesto sudije. Dakle, mi glasamo za tog kandidata, po principu uzmi ili ostavi.

Moje mišljenje je da bi trebalo da raspolažemo sa više podataka o kandidatima koji su se prijavili i nisu zadovoljili kriterijume Komisije za izbor sudija, koje VSS nije predložio Narodnoj skupštini Republike Srbije. Na taj način bi se postigla mnogo veća transparentnost pri izboru kandidata. Ovo naročito insistiram u mestima gde je različito stanovništvo, gde su raznih vera, porekla itd.

Ponavljam, na taj način bi se postigla mnogo veća transparentnost pri izboru kandidata. Pri tome bi smo razumeli zašto je predložen baš taj kandidat, a ne neko drugi. U tom smislu, imali bismo sve neophodne parametre za odlučivanje, kada odlučujemo o tome koji će kandidat da bude. Znali bismo zašto je predložen baš taj kandidat za sudiju.

Sve ovo što sam izgovorio, biće prošlost već 16. januara, međutim, imam pravo da se upitam, kako će u budućnosti izgledati izbor sudija. Njih će birati 11 moćnih ljudi, a ne 250 poslanika koje je narod birao. Paradoks je što će izabrane sudije suditi u ime naroda.

Drage koleginice i kolege, dozvolite mi da završim latinskom izrekom „diksi et salvavi animam meam“, u prevodu glasi - rekoh i spasih dušu svoju. Hvala vam na pažnji.

Nema govora na sednicama odbora.