DUBRAVKA FILIPOVSKI

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Dubravka Filipovski je bila narodnа poslanicа četiri puta do sada. Prvi put je izabrana za poslanicu u devetom sazivu, 2012. godine, a zatim i u naredna tri skupštinska saziva, tako da je na funkciji narodne poslanice od 2012. godine do danas.

U 11 sazivu bila je zamenica predsednika Odbora za spoljne poslove, članica Odbora za Odbranu i unutrašnje poslove i Odbora za prava deteta, i zamenica člana Odbora za spoljne poslove.

U 12. sazivu bila je članica Odbora za spoljne poslove, Odbora za evropske integracije i Odbore za prava deteta.

Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je provela 537 sati, 13 puta se obraćala u plenumu, u postavljanju poslaničkih pitanja nije učestvovala, kao ni u traženju obaveštenja i objašnjenja. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovala je 332 puta, od čega je za 322 akta glasala “za”.

U 13. sazivu izabrana je za poslanicu kao 78. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat joj je potvrđen 01.08.2022. godine.

U 13. sazivu deo je poslaničke grupe Aleksandar Vučić - Zajedno možemo sve. Zamenica je predsednice Odbora za evropske integracije, članica Odbora za spoljne poslove i Odbora za prava deteta, i zamenica člana Odbora za zdravlje i porodicu. Takođe, članica je Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope.

BIOGRAFIJA

Rođena je 27. januara 1967. godine u Novom Pazaru. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1991. godine.

Radila kao asistent na grupi za andragogiju, predmet Istorija pedagogije od 1992. do 1994. godine, a zatim je upisala postdiplomske studije na Fakultetu Političkih nauka, odsek savremeni politički sistemi.

U periodu od 1994. do 2001. godine bila je vlasnica i direktorka u preduzeću „Dionis“, Beograd.

Od 2000. do 2004. godine radila je kao savetnica direktora u preduzeću „Fil trade“, Beograd.

Obavljala je funkciju pomoćnice predsednika opštine Voždovac do 2012. godine.

Članica Nove Srbije postala je 2004.godine, nakon čega je imenovana za portparolku stranke. U novembru 2005, na Skupštini stranke, izabrana za potpredsednicu Nove Srbije. Bila je članica Predsedništva Nove Srbije.

Novu Srbiju napustilai je u januaru 2017. godine, a u oktobru 2017. godine pristupila je Srpskoj naprednoj stranici.

Članica je Glavnog odbora Srpske napredne stranke.
Poslednji put ažurirano: 08.01.2023, 09:37

Osnovne informacije

Statistika

  • 2
  • 2
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Drugo vanredno zasedanje , 25.02.2023.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Kao što ste i sami rekli, prethodna govornica ni reč nije rekla o dnevnom redu. Po ko zna koji put kao da je tačka Razno tema bilo koje sednice o kojoj se raspravlja.

Neverovatna je doza histerije koju slušamo od strane opozicije, haosa, ali, po meni, i jedna nedopustiva zloupotreba dece u govoru prethodne govornice, urušavanje institucija i, naravno, mržnja prema Aleksandru Vučiću.

Naravno, mi juče i danas raspravljamo o 26 veoma važnih tačaka za život građana Srbije. Na dnevnom redu su izveštaji regulatornih i kontrolnih tela, sporazumi sa zemljama u regionu i zemljama koje podržavaju teritorijalnu celovitost Srbije, ali i o zakonima koji pokazuju kako država raspolaže sredstvima i, naravno, za mene veoma važna odluka da pripadnici naše vojske nastave svoje učešće u multinacionalnim operacijama.

Potpuno sam uverena da su građani Srbije odlično razumeli reči predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je rekao da Vojska Srbije mora da bude jača nego što je danas, iako je neuporedivo snažnija nego što je bila. Takođe, da neutralne zemlje kao što je Srbija moraju da jačaju svoju odbrambenu snagu. Jačanjem odbrambenih kapaciteta Srbije mi šaljemo veoma snažnu poruku celom svetu, poruku da nam je potreban mir, da nam je potrebna politička stabilnost, mir u regionu, u svetlu geopolitičkih okolnosti koje nam se događaju, ali da nismo ni vreća za udaranje i da ćemo i te kako snažno odgovoriti ukoliko bude napada na Srbiju.

Smatram da je važno da se u ovoj raspravi istakne, takođe, da posle toliko godina nazadovanja, kada je za vreme bivšeg režima oružje spaljivano, a vojska ponižavana, danas treba da se radujemo i novim uniformama i većim platama Vojske Srbije, ali uopšte većim platama i penzijama u svim sektorima, s obzirom da je već najavljeno da će u decembru ove godine prosečna plata u Srbiji biti 816 evra, a da se 2025. godine približavamo toj cifri od 1.000 evra, koliko treba da bude prosečna plata.

Treba da budemo ponosni na našu vojsku. Treba da na najbolji način da kao država procenjujemo rizike, izazove i pretnje, a da čuvamo istovremeno političku stabilnost i ekonomski napredujemo i to je alternativa koju mi nudimo nasuprot haosu i histeriji opozicije.

Poverenje građana u Vojsku Srbije je konstantno veliko i ako će napadi na Vojsku Srbije takođe biti sve veći i moram da istaknem da sam veoma ponosna na činjenicu da je u decembru mesecu, kada su bile barikade Srba na severu KiM, na administrativnoj liniji, nasuprot njih je bila Vojska Srbije koja im je ulivala ogromnu snagu i poverenje.

Za mene je veoma važno što ste vi kao žena danas prisutni ovde i što 11,5% naših pripadnica učestvuje u multinacionalnim operacijama. To je, takođe, jedan snažna poruka koju Srbija šalje preko svojih mirovnih misija celom svetu.

Ministre Vesiću, vi ste juče, takođe, u nekoliko navrata istakli koliko snažno Srbija, to smo mogli da vidimo i po budžetu koji smo usvojili, radi na infrastrukturi, i saobraćajnoj i železničkoj. Dovoljno je samo juče što ste spomenuli da će do kraja ove godine biti završena obilaznica oko Beograd prema Bubanj Potoku, onaj prelaz na „Milošu Velikom“ oko Novog Beograda. Ta izlaznica i saobraćajnica će biti važno čvorište, ali i završetak izgradnje puta oko Kuzmina, zatim Pakovraće, Požega, a ovo sa železnicama, prosto, zvuči neverovatno da ćemo mi do 2030. godine ići brzom prugom od Beograda do Budimpešte 300 kilometara na sat, da ćemo rekonstruisanom prugom Beograd-Bar prema Crnoj Gori ići 120 kilometara na sat i 230 kilometara od Beograda i Niša 200 kilometara na sat. To je jedan veliki poduhvat u koji je Srbija ušla i koji je veoma važan, a za prugu Beograd-Niš takođe važno što će ona prevoziti 9,4 miliona tona robe i 2,3 miliona putnika godišnje i što je to jedan veliki ekološki projekat EU, jer će od 2030. godine 50% ukupne robe biti prevoženo železnicama.

Takođe, želim da pozdravim i vas, ministre Jovanović. Smatram važnim što vi vodite ovo novo ministarstvo u ovom sazivu, jer informacione tehnologije odavno više nisu budućnost nego sadašnjost i realnost u kojoj se nalazimo.

Prema informacijama koje ja imam, mi smo deseta zemlja u svetu, a četvrta zemlja u Evropi po broju digitalnih radnika. Premijerka Brnabić koristi priliku da uvek istakne benefite digitalizacije i da istakne koliko mi prihodujemo od IT sektora. Zato je važno da se nastavi sa ulaganjem i u domaće i u strane kompanije.

Dakle, i ova sednica i ovi zakoni o kojima raspravljamo pokazuju da mi uporedo sa važnim političkim pitanjima radimo i na ekonomskom unapređenju zemlji i povećavamo životni standard građana. mislim da to građani Srbije odlično razumeju, odlično vide i da je to jedna važna poruka koju na svakoj sednici i mi kao narodni poslanici, ali i Vlada Republike Srbije šalju građanima Srbije.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 19.10.2022.

Poštovani predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije, kolega Orliću, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, juče i danas smo od predstavnika opozicije čuli neutemeljene kritike, netačne informacije, pokušaje da se ospori rezultat vladajuće koalicije koji je u ovim okolnostima evidentan i negde bih rekla da je to matrica njihovih prethodnika, ali da su samo akteri drugačiji.

Međutim, zarad istine i zarad i današnje informacije koju je preneo šef poslaničke grupe Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve, kolega Milenko Jovanov da je Ivan Todosijević osuđen prvostepeno na godinu dana, kao i činjenice da je i danas Aljbin Kurti iskoristio priliku da napadne predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Želim pre svega, zbog građana Srbije, da podelim jednu informaciju sa njima.

Naime, jedna od političkih organizacija ili pokreta koja je zadobila poverenje u ovom visokom domu posle poslednjih izbora i koja je ovde prisutna, glasala je da DPK Hašima Tačija uđe u liberalnu organizaciju partija jugoistočne Evrope. Tu informaciju smo saznali od jedne druge opozicione stranke koja je rekla da je bila time iznenađena i da su se i mnogi predstavnici stranci na tom skupu pitali kako je moguće, da li je ovo tačno. Tačijevci su se hvalili, a oni su sumnjali i pitali da li je Hašim Tači i dalje optužen u Haškom tribunalu na šta su oni odgovorili da jeste, ali da se stvari odvijaju u pozitivnom pravcu. U kakvom pozitivnom pravcu to je pitanje za njih? Ne želim da govorim o kome je reč da ne bih izazvala repliku, ali sam smatrala da je to važna informacija koju treba da podelim sa građanima Srbije da bi jednostavno još jednom shvatili kakva je u stvari verodostojnost svega onoga što smo čuli juče i danas od pojedinih predstavnika opozicije.

Što se tiče Predloga zakona o Ministarstvima potpuno je jasno da je to istovremeno poslednji i važan korak u formiranju nove Vlade, Vlade koja će očigledno raditi u teškim i nametnutim okolnostima i koja će biti suočena sa brojnim spoljno-političkim, ali i unutrašnjim izazovima.

Smatram da se pred budućom Vladom nalaze tri važna zadatka. Prvi je naravno i najvažniji očuvanje nacionalnih interesa, drugi je da se očuva politička stabilnost, da se očuva finansijska, privredna, energetska bezbednost, a treći, po mom mišljenju isto tako bitan jeste da se očuva privredni potencijal i to neće biti ni malo lako. Neće biti lak zadatak i neće biti ni lakih rešenja. Svi smo svedoci da Srbija na žalost trpi pritiske na dnevnom nivou zbog toga po mom mišljenju nije vreme za populizam, nije vreme na manipulacije, već političku korektnost i konkretne predloge.

Na žalost juče i danas smo mogli da čujemo i netačne podatke o tome kako se danas u Srbiji živi. Oni koji su o tome govorili ne žele da pogledaju zvaničnu statistiku Eurostata i kažu kako se danas Srbija uspešno bori sa poskupljenjem hrane, sa inflacijom u odnosu na mnoge zemlje EU koje imaju mnogo više novca i mehanizama da se zaštite.

Svi oni koji su juče i danas govorili i o urušavanju institucija, vrlo dobro znaju da institucije Republike Srbije rade u interesu građana i građanki Srbije na najbolji način u datim okolnostima. Svi oni koji su, odnosno predstavnici opozicije koji su juče i danas iznosili kritike neka se samo sete kolika je bila minimalna plata pre deset godina, kolika je bila nezaposlenost, kakva je bila infrastruktura, koliko su novca u budžetu ostavili 2012. godine. Danas nema grada u Srbiji u kojem nije otvorena neka fabrika, a o tome govore i investicije koje uprkos sve opštoj krizi i dalje rastu.

Na kraju želim da kažem da za mene nije važan broj ministarstava, odnosno nije važna forma nego je važna suština. Dakle, nije važan broj ministarstava nego je važan program koji će ta ministarstva sprovoditi i rezultate koji će postići. U danu za glasanje podržaću ovaj predlog zakona.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 26.10.2021.

Zahvaljujem.

Uvaženi predsedavajući, poštovani ministre, uvažene koleginice i kolege, mi danas u ovom visokom Domu raspravljamo o rebalansu budžeta drugog u ovoj godini i svi ekonomski parametri pokazuju da je on opravdan, jer su ekonomije i radna mesta za vreme pandemije koja još uvek traje očuvana, da je privreda pokazala otpornost i nastavljamo sa daljim ekonomskim rezultatima.

Dva najvažnija razloga koja opravdavaju ovaj predloženi rebalans su povećanje kapitalnih investicija sa 7,2% na 7,8%. U konkretnim brojkama to zapravo znači da će 478 milijardi dinara samo iz budžeta biti uloženo u kapitalne investicije i drugi razlog je povećanje životnog standarda građana.

Sa zadovoljstvom moram da istaknem samo neke od kapitalnih investicija koje su predviđene ovim rebalansom budžeta, iako su to moje kolege i koleginice u današnjoj raspravi istakli. Dakle, nastavak izgradnje Moravskog koridora, izgradnja Dunavske magistrale i ostalih puteva koji će konačno, posle toliko vremena, umrežiti Srbiju, obilaznica oko Užica, Gornjeg Milanovca, Loznice, izgradnja odnosno rekonstrukcija devet domova zdravlja u Srbiji, u Grockoj, na Čukarici, u Rači, Somboru, Loznici i Medveđi.

Prvi put u istoriji Srbije možemo da se pohvalimo sa činjenicom da će kanalizacija i fabrike za prečišćavanje voda biti izgrađene u 70 lokalnih samouprava i prvi put, posle toliko obećanja, konačno imamo realnu mogućnost da će u novembru sledeće godine početi izgradnja metroa u Beogradu. To je samo deo kapitalnih investicija predviđenih ovim rebalansom, koji nezaustavljivo menjaju sliku Srbije.

Strane direktne investicije od početka godine do današnjeg dana bile su 2,4 milijarde evra. To je impozantna cifra ne samo za Srbiju, već za ceo region. Za prvih devet meseci budžet Srbije je bolji za 1,5 milijarde evra i to je zaista odlična vest za građane Srbije, iako je ova godina bila teška i izazovna, deficit će biti 4,9%, udeo javnog duga u BDP biće 58,2%, ukupan BDP do kraja godine biće 7,8%, uza najavljeno povećanje plata i penzija, po kojima će prosečna plata do kraja godine u Srbiji biti 620 evra, i sve su to rezultati koji ohrabruju i daju sigurnost građanima Srbije i koji ulivaju realnu nadu da će ekonomski projekat "Srbija 2025" zaista imati 900 evra prosečnu platu u Srbiji.

Veoma je važno što ste istakli jutros prilikom obrazlaganja ovog rebalansa budžeta da su sve obaveze države Srbije, Vlade Srbije, i prema građanima i prema stranim investitorima i domaćim, naravno, bili ispunjeni u dan. To stvara jedno poverenje, jednu poslovnu klimu koja je neophodna za dalji razvoj ekonomije Srbije.

Neverovatno zvuči da u ovom trenutku, pred kraj godine, mi imamo 300 milijardi dinara u budžetu, da je država potpuno likvidna i da su to sve zaista činjenice koje ukazuju da se ekonomija u Srbiji oporavila brže od očekivanog i da ćemo po stopi rasta biti u tri zemlje u Evropi.

Sve su ovo realni pokazatelji koji na neki način ohrabruju građane Srbije da se ne plaše i predstojeće energetske krize od koje mnoge zemlje u svetu strahuju i pokazalo se, zaista, iako je taj projekat bio teško izvodljiv i skup, da je Južni tok bio odličan pogodak zašto se Srbija pridružila kada je u pitanju snabdevanje građana Srbije energentima.

Po mom mišljenju, zbog toga su u narednom periodu važna tri prioriteta - ekonomska stabilnost, brži privredni rast i sprovođenje reformi. To su tri prioriteta koja su važna za bolji životni standard svih građana.

Ne mogu a da ne kažem u ovoj raspravi danas da su nedopustivi pokušaji da se svi napori i rezultati koje Srbija postiže u ekonomiji i na koju ukazuje i poslednji izveštaj Evropske komisije i MMF i Svetska banka, da se ti rezultati stave u drugi plan zbog konstantnog napada na predsednika Srbije Aleksandra Vučića i njegovu porodicu.

Složila bih se sa vašom ocenom, ministre Mali, da se protiv predsednika Vučića već duže vremena vodi specijalni rat i da na to ukazuju konstantni napadi hrvatskih medija na Vučićevu porodicu.

U kriminalizaciji predsednika i njegove porodice utrkuju se i pojedini predstavnici opozicije koji definitivno znaju da ih građani neće ni u tragovima, jer kada su imali priliku da to pokažu, pokazali su na loš način koliko im je do građana Srbije stalo.

Sa prezirom moram da kažem da se nigde na svetu ne pokazuje toliko mržnje prema uspehu koji pokazuje naša zemlja kao kod nas, koliko to dežurni mrzitelji u svakoj svojoj napisanoj reči pokazuju. Ali sam isto tako sigurna da neće biti potrebno ni 619 godina, niti svo vreme ovog sveta, da građani Srbije poveruju jednu jedinu reč koju oni kažu ili koju oni napišu.

Ovo su konkretni rezultati, rebalans pokazuje u koliko se projekata ulaže, građani sve vide a izbori su veoma blizu. U danu za glasanje ću podržati predloženi rebalans i prateće zakone. Zahvaljujem.

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja, 27.10.2016.

Gospodine predsedniče Vlade, vi ste danas u skladu sa Poslovnikom ovde u NS RS i na kraju meseca zajedno sa ministrima odgovarate na naš poslanička pitanja.

Za mene i moje kolege iz poslaničke grupe NS, ali i većinu građana je ključno pitanje ekonomija, privredni razvoj i investicije koje donose bolji život građana Srbije.

Činjenica je da se i najbogatije zemlje bore za strane, direktne investicije i da ih privuku što više. Srbija je na vreme shvatila da mora u tom smeru da poboljša privredni ambijent, dakle u cilju privlačenja novih investicija u korist svih građana. Zato smo i ovde u parlamentu, a i vi u Vladi RS preuzeli sve neophodne mere u obezbeđivanju ekonomske i političke stabilnosti, poboljšanju kvaliteta zakona i čineći našu birokratiju efikasnijom.

S tim u vezi, Srbija je smanjila stopu nezaposlenosti, sa 24% koliko je bila 2012. godine, danas je 17%. Smanjili smo inflaciju sa 12% na 1,7%, povećan je izvoz, a BDP u ovom trenutku iznosi 2,7%. Sve se to odrazilo i na položaj Srbije na svetskoj duing listi, napredovali smo sa 91 mesta prvo na 59, a sada smo na 47 mestu.

Potpuno je jasno da na osnovu strukturnih reformi Srbija planira da postane još atraktivnija za strane direktne investicije. Zbog toga moje pitanje vama koje želim da uputim je može li Vlada Republike Srbije da dostigne nivo stranih direktnih investicija do tri milijarde dolara s obzirom da su u prošloj godini iznosili 1,8 milijardi evra?

Procena je ekonomista da za dostizanje održivog razvoja neophodno je da sadašnje ukupne investicije iznose 25% BDP. O tome ste govorili u ekspozeu, ali mislim da je to veoma važno za našu ekonomsku stabilnost i budući period. Volela bih da mi odgovorite na to pitanje.

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja, 27.10.2016.

Zadovoljna sam odgovorom koji ste mi dali u vezi direktnih stranih investicija, ali moje pitanje za vas je, s obzirom da ste

spomenuli javni dug da zbog građana Srbije takođe kažete koliki je javni dug u ovom trenutku?

Mi smo ovih dana u parlamentu raspravljali i o međunarodnim sporazumima i o zajmu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i ministar Vujović je vrlo precizno i tačno odgovarao na sva naša pitanja, ali ja ipak želim vas da pitam - ako smo u suficitu, zašto uzimamo taj zajam i da li postoji opasnost, odnosno rizik negativnih kursnih razlika s obzirom na taj zajam?

Imovinska karta

(Beograd, 12.09.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 134817.00 RSD 01.08.2022 -