Osnovne informacije o sednici
Odbor: Odbor za evropske integracije
Datum sednice: 2. april 2026.
Trajanje sednice: oko 2 sata i 16 minuta
Tema / naziv tačke dnevnog reda:
Informisanje o zaključku o prihvatanju Izveštaja o sprovođenju Nacionalnog programa za usvajanje pravnih tekovina EU (NPAA) za četvrto tromesečje 2025.
Razmatranje Izveštaja o pregovorima o pristupanju Srbije EU tokom predsedavanja Kraljevine Danske u drugoj polovini 2025.
Predsedavajući: Elvira Kovač
Broj prisutnih poslanika: 11 članova odbora na početku sednice, prema navodu predsedavajuće
Učesnici van poslanika: Nemanja Starović, ministar za evropske integracije; Miroslav Gačević, pomoćnik ministra za evropske integracije
Ko je koliko govorio:
Poslanici vladajuće većine: oko 55%
Poslanici opozicije: oko 21%
Član Vlade / gost: oko 24%
Ukratko sa sednice: Sednica je formalno bila posvećena izveštajima o napretku Srbije u evropskim integracijama, ali je najveći deo rasprave brzo prešao na političke sukobe oko lokalnih izbora, stanja demokratije, REM-a, univerziteta i odnosa prema EU. Opozicija je izveštaje koristila kao dokaz zastoja i institucionalne slabosti, dok je vladajuća većina tvrdila da su izveštaji realni i da evropski put usporavaju geopolitički faktori i dvostruki standardi EU. Izveštaj o pregovorima tokom danskog predsedavanja je na kraju usvojen većinom glasova, dok o dokumentu o NPAA nije glasano.
Stavovi učesnika u raspravi
Elvira Kovač (Savez vojvođanskih Mađara, vladajuća većina) vodila je sednicu uz više intervencija zbog dobacivanja, uvreda i skretanja sa teme. U sadržinskom delu naglasila je da su izveštaji često zastareli kada stignu pred odbor, pa je insistirala da se sednice koriste i za aktuelna pitanja, posebno u vezi sa predsedavanjima Danske, Kipra i budućim predsedavanjem Irske. Posebno je branila tok izbora članova Saveta REM-a i tvrdila da problem nije u nesposobnosti institucija da sprovedu postupak, već u političkim uslovljavanjima i sporu oko devetog člana iz reda manjinskih nacionalnih saveta. Njen nastup je bio pre svega proceduralan i usmeren na integritet procesa.
Nemanja Starović (ministar za evropske integracije) izneo je pregled dva izveštaja i branio rad Vlade. Naveo je da je Srbija tehnički spremna za otvaranje klastera 3, da nastavlja pripreme za klastere 2 i 5, kao i da je u četvrtom tromesečju 2025. realizacija zakonodavnog plana iznosila 25%, dok je kumulativna realizacija od trećeg tromesečja 2024. do kraja 2025. bila 45%. U raspravi je odbacio tvrdnje da je došlo do gubitka interesa za evropske integracije, objasnio kumulativnu metodologiju obračuna, naveo da je ove godine dva puta boravio u Briselu i branio formiranje operativnog tima i izbor glavnog pregovarača. Veliki deo odgovora posvetio je političkoj polemici: tvrdio je da opozicija aktivno opstruiše evropski put Srbije, da postoje dvostruki standardi EU prema Srbiji i da su pojedini evropski akteri otvoreno politički pristrasni. Njegov nastup je kombinovao sadržinske argumente i snažnu politizaciju.
Robert Kozma (Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd, opozicija) osporio je i formalne rezultate iz izveštaja i celokupan narativ Vlade o napretku. Tvrdio je da procenat realizacije od 22 do 31 odsto pokazuje neuspeh, a ne napredak, i da su evropske integracije suštinski blokirane zbog urušavanja medija, pravosuđa, tužilaštva i izbornog integriteta. Više puta je tvrdio da bez vladavine prava nema evropskog puta i da vlast ne može da se bori protiv korupcije i kriminala jer je sama deo tog problema. Njegov nastup je bio izrazito politički, konfrontacioni i fokusiran na širu sliku demokratije više nego na tehničke detalje izveštaja.
Dubravka Filipovski (ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane, vladajuća većina) branila je ministra i optužila opoziciju da zloupotrebljava sednice odbora za dnevnu politiku. Istakla je da je problem u dvostrukim standardima i licemerju EU, naročito u reakcijama na lokalne izbore i na postupanja državnih organa prema univerzitetu. Njen naglasak bio je na političkom tumačenju odnosa EU prema Srbiji, uz odbranu državne politike.
Branislav Josifović (ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane, vladajuća većina) jedini je u raspravu uneo konkretnu pohvalu jednoj meri iz nadležnosti ministarstva: podržao je ideju da Ministarstvo za evropske integracije i Ministarstvo finansija pomognu lokalnim samoupravama u predfinansiranju prekograničnih projekata. Ostatak govora posvetio je odbrani regularnosti lokalnih izbora i optužbama na račun opozicije zbog pritisaka ispred biračkih mesta. Njegov nastup je spojio sadržinsku podršku jednom instrumentu evropskih integracija i političku polemiku.
Slobodan Cvejić (SRBIJA CENTAR – SRCE, opozicija) imao je najsadržajniji kritički osvrt na sam tekst izveštaja. Ukazao je na numeričke i logičke nedoslednosti u zbirnim podacima, dovodeći u pitanje urednost i pouzdanost dokumenta. Pored toga, tvrdio je da pad kvartalne realizacije pokazuje usporavanje evropskih integracija posle političke krize i tragedije u Novom Sadu. Značajan deo izlaganja posvetio je Zakonu o alternativnim investicionim fondovima, koji je predstavio kao primer hitnog normiranja u interesu politički povezanih poslovnih struktura. Njegov nastup je bio kombinacija sadržinske kritike, sumnje u integritet procesa i političkih optužbi.
Života Starčević (Dragan Marković Palma – Jedinstvena Srbija, vladajuća većina) podržao je izveštaje i ocenio ih kao realan prikaz stanja. Glavnu prepreku evropskim integracijama video je ne u radu ministarstva, već u geopolitičkim uslovljavanjima koja utiču na tempo procesa. U drugom delu izlaganja snažno je napao opoziciju, tvrdeći da je njeno ponašanje duboko anti-evropsko i da nasilje i destrukcija nisu evropske vrednosti. Njegov govor je bio izrazito politički i polemički.
Pavle Grbović (u materijalu naveden samo kao poslanik) postavio je ministru pitanja o njegovim odlascima u Brisel i o stvarnoj ulozi nakon formiranja operativnog tima i imenovanja glavnog pregovarača. Tvrdio je da Srbija već pet godina samo “priprema” otvaranje klastera bez rezultata, a da je politička odgovornost za zastoj na vlasti. Kao ključne prepreke naveo je neizbor članova Saveta REM-a, stanje na izborima, pritiske na univerzitet i opšti politički ambijent. Njegov nastup je bio usmeren na političku odgovornost i stanje institucija, uz manje oslanjanje na same brojke iz izveštaja.
Aleksandra Tomić (ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane, vladajuća većina) tvrdila je da se ovi rezultati moraju posmatrati u kontekstu perioda blokada i pokušaja destabilizacije države. Branila je ostvareni nivo usklađenosti sa evropskim propisima i naglašavala da proces integracija nije zaustavljen, već da se odvija u složenim okolnostima i pod promenljivim geopolitičkim uslovima. Ujedno je optužila opoziciju da u Briselu radi protiv interesa Srbije. Njen fokus bio je više politički nego tehnički.
Stanislava Janošević (ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane, vladajuća većina) zahvalila je ministru na redovnom izveštavanju i ocenila da on pokušava da Srbiju predstavi u najboljem svetlu. Tvrdila je da lošu sliku o Srbiji u evropskim institucijama proizvode opozicioni akteri i njihovi aktivisti, a ne vlast. Njen nastup je bio kratak i pretežno politički.
Milan Radin (ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane, vladajuća većina) optuživao je opoziciju da evropske integracije koristi kao okvir za unutrašnju destabilizaciju i da deo opozicionih aktera sarađuje sa stranim centrima moći. Pitao je ministra kakav je uticaj izjava evropskog izvestioca Tonina Picule i kako tumači navode o stranom uplitanju. Takođe je naglasio da je poglavlje koje se tiče nauke i obrazovanja već zatvoreno, pokušavajući da relativizuje kritike u vezi sa univerzitetom. Njegov nastup je bio politički, sa fokusom na spoljnopolitičku dimenziju i delegitimizaciju opozicije.
Goran Milić (ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane, vladajuća većina) branio je ministra lično i politički, tvrdeći da radi časno i patriotski. Veći deo govora posvetio je napadu na opoziciju i iznošenju rezultata lokalnih izbora u deset opština i gradova kao dokaza da vlast ima rast podrške. Njegov nastup gotovo u potpunosti nije bio vezan za sadržaj izveštaja, već za političku diskreditaciju protivnika.
Zaključak sednice
Formalno usvojeno: Odbor je većinom glasova usvojio Izveštaj o pregovorima o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji tokom predsedavanja Kraljevine Danske.
Odbijeno / nije usvojeno: Nije navedeno da je išta odbijeno.
Drugi dokument: O izveštaju o sprovođenju NPAA nije se glasalo.
Otvorena pitanja: Rasprava je pokazala dubok spor oko tumačenja uzroka zastoja u evropskim integracijama — da li su ključni problem unutrašnje institucije i politički standardi ili spoljnopolitički odnosi i dvostruki standardi EU. Sednica je dodatno pokazala i trajni problem pretvaranja odborskih rasprava o evropskim integracijama u široku dnevno-političku polemiku.