Zahvaljujem predsedavajući.
Dame i gospodo, drugarice i drugovi, danas pred sobom imamo set od 12 predloga zakona kojim se potvrđuju sporazumi iz raznih oblasti, iz sfera koje su od izuzetnog značaja za građane Srbije.
Za razliku od mojih uvaženih kolega koji su juče u ovoj sali tvrdili da su ovi sporazumi beznačajni, da ova tema dnevnog reda nije interesantna, mogu samo da se zapitam ili ne razumeju ono o čemu govore ili nisu pročitali sporazume o kojima su juče navodno i govorili, mada najmanje su neki od njih govorili o sporazumima i temi dnevnog reda.
Zbog toga kako bi građani Srbije shvatili kolika je važnost svih ovih sporazuma posebno ću se zadržati na Sporazumu o potvrđivanju između Republike Srbije i Republike Rumunije o socijalnoj sigurnosti.
Posle 40 godina važenja dosadašnjeg propisa kojim je bila regulisana samo hitna i neodložna medicinska pomoć kada su u pitanju građani Republike Srbije i građani Republike Rumunije, ovaj sporazum je daleko širi i sveobuhvatniji, jer osim prava na hitnu i neodložnu medicinsku pomoć on uređuje pitanja kompletne socijalne sigurnosti, podrazumevajući prava iz PIO, zdravstvenog osiguranja, zdravstvene zaštite, osiguranja za slučaj povrede na radu, profesionalne bolesti i dodatka za decu.
Zašto je ovo značajno? Značajno je jer možda za razliku od 70-ih godina nije veliki broj građana Republike Srbije obavljao delatnosti ili menjao prebivalište i ostvarivao neka od ovih prava u Republici Rumuniji što danas više nije slučaj. Koliko je ovo značajno za građane Republike Srbije, ali i za građane Rumunije govori činjenica da u ovom trenutku ovaj sporazum se može primenjivati direktno na najmanje nekih 40-ak hiljada građana Republike Srbije u ovom trenutku koji ili trenutno žive u Republici Rumuniji ili tamo obavljaju određenu vrstu privredne delatnosti.
Koliko je temeljno urađen sporazum koji je bio doduše rađen već nekih pet, šest godina, znači, nije on samo plod nekog kratkotrajnog rada, govori i to, da on na jedan sveobuhvatan način uređuje prava u skladu i sa jednim i sa drugim zakonom, ali prvenstveno poštujući sve one, kako da kažem, tekovine i iskustva koje je naš zakon iz ove oblasti reguliše. Neka standardna rešenja i principi koje je ovaj sporazum potvrđuje i utvrđuje su jednak tretman državljana i Republike Srbije i Republike Rumunije u oblasti socijalnog osiguranja, neposredne isplate stečenih davanja, mogućnosti sabiranja perioda osiguranja koji su neophodni da bi se određene vrste ove zaštite ostvarile i prava na nju, ali isto tako i sprečava preklapanja, osim u određenim situacijama koje predstavlja kao izuzetke.
Ovaj sporazum predstavlja mogućnost jedinstvenog radnog veka gde se plate, odnosno penzije kasnije izračunavaju proporcionalno na osnovu zarada ostvarenih u jednoj i u drugoj državi ukoliko korisniku nedostaje period osiguranja tamo gde mu je prebivalište i gde zatraži penziju kako bi istu realizovao. Ujedno reguliše korišćenje zdravstvene zaštite za lica koja imaju prebivalište ili boravište na teritoriji jedne ili druge republike i princip osiguravanja tzv. koji podrazumeva da terete davanja i socijalnog osiguranja snosi ona država čiji je osiguranik u pitanju.
Koliko dejstvo ovaj sporazum ima na obadva zakonodavstva govori i njegov direktan uticaj na zakone i propise koji regulišu davanja iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, davanja za slučaj povrede na radu i profesionalnih bolesti, materinskih davanja i dečijem dodatku Republici Srbiji, a u Republici Rumuniji ima uticaj na čak devet kompatibilnih oblasti i to govori koliko je sadržina ovog sporazuma kompleksna i koliko ima dobru podlogu da se na jedan lakši, jednostavniji način građanima omogući da ostvare prava bilo u Republici Srbiji ili Republici Rumuniji, ukoliko ta realizacija zavisi od onoga što su radili u nekom trenutku u nekoj od ovih drugih republika.
Ovaj sporazum se jednako primenjuje na sve one na koje se mogu primenjivati propisi koje sam pobrojao ili oni koji ostvaruju prava na osnovu toga i izvođenja prava drugih lica.
Ono što je bitno, bitno je da postoji izuzetak kada je u pitanju sprečavanje preklapanja davanja, jer sporazum kaže da ne mogu da se prenesu i zadrže prava koja se ostvaruju po realizaciji preklapanje istog perioda osiguranja, osim kada su u pitanju davanja u slučaju invalidnosti, starosti, porodične penzije, naknade za sahranu ili profesionalne bolesti koje isplaćuju nadležni državni organi nosioca.
Davanja za slučaj bolesti i materinstva je posebna oblast koja se ovde reguliše, a u oblasti davanja koja su vezana za starost, invalidnost ili one najružnije stvari, kada je smrt u pitanju, ukoliko oni koji žele da ostvare neka prava koja proističu iz ovih oblasti ne ispunjavaju dovoljan, hajde tako da kažem, vremenski period koji je potreban, čak i u zbiru između ostvarenih prava u Republici Rumuniji i Srbiji, priznaje im se i vremenski period pokrivanja takvog prava iz treće države sa kojom Republika Srbija i Republika Rumunija imaju sporazum. Znači, išlo se na najšira moguća ovlašćenja i na najpogodniji način da se krug korisnika ovih prava proširi i bude što preciznije definisan.
Kada je u pitanju upotreba službenog jezika, nijedan zahtev u Republici Srbiji i u Republici Rumuniji ne može se odbiti zato što je zahtev podnet na službenom jeziku one druge republike. To znači da zahtev na srpskom jeziku u Republici Rumuniji njihovi nadležni organi moraju da prihvate i da ga tretiraju kao odgovarajući, kao i kod nas. To podrazumeva oslobađanje od raznoraznih taksi koje su do sad morale da se plate, posebnih vrsta overa koje su iziskivale troškove itd.
Posebno je važno što u oblasti zaštite prava kada su u pitanju redovni ili vanredni pravni lekovi ili da kažemo žalbe ili prigovori odgovarajućih rešenja, urednom dostavom, prema ovom sporazumu, kada stupi na snagu, smatraće se da je to učinjeno na validan i zakonom propisan način i poštovano i od jedne i od druge članice ukoliko se preda nadležnom organu bilo koje od ove dve države.
Znači, ukoliko neko želi da podnese prigovor na rešenje koje je vezano za bilo kakvu vrstu naknade u Republici u Rumuniji, dovoljno je da blagovremeno i uredno prigovore ili žalbu preda nekakvom organu kod nas u Republici Srbiji, koji je kompatibilan sa organom koji treba da odluči po tome i smatraće se da je ta žalba odgovarajuća.
Sve ovo sam morao da kažem, a ovo je samo deo onoga što sporazum obuhvata, da bi građani Srbije shvatili koliko su svi ovi sporazumi izuzetno bitni, izuzetno važni i možda je dobar sporazum između dve države teže zaključiti nego doneti dobar zakon koji se tiče samo jedne države, jer ovde se praktično usklađuju dva zakonodavstva kako bi se na odgovarajući način omogućilo građanima i jedne i druge države da svoja prava ostvare na najbrži i na najefikasniji i na najbolji mogući način.
Za trenutak ću ja izaći iz teme svesno i s time želim da zaključim ovu diskusiju. Nadam se da se to danas neće dešavati.
Iskreno molim kolege da govornicu i redovno zasedanje više ne zloupotrebljavaju kako bi plašili poslanike vladajuće garniture sa nekakvim silnim demonstracijama ili stavljajući u nagoveštaj nekakav mogući 5. oktobar ili bilo šta drugo, jer zaista niti nas možete uplašiti niti ostavlja bilo kakvog efekta niti ima potrebe za tim i u krajnjem slučaju je nekorektno, a isto tako je nekorektno, neću navoditi ko, sami će se prepoznati, govoriti laži sa ove govornice juče i tvrditi građanima Srbije da je bilo ko iz ovog Doma na jučerašnjem zasedanju na bilo koji način omalovažavao, uvredio ljude koji u mirnim protestima izražavaju svoje nezadovoljstvo.
Autoprojekcije pojedinaca zaista treba da budu njihov problem i ukoliko se ovo nastavi ovako, ja ću zaista doći u situaciju da se složim sa gospodinom Živkovićem kada predlaže lekarski pregled, jer mislim da ovo zaista nije zdravo. Ovo ću pripisati trenutnom nezadovoljstvu i revoltu zbog rezultata koji su neki postigli na izborima ili nisu postigli ono što su očekivali, ali ako ovo postane trajna kategorija, možda treba ozbiljno razmišljati o nekoj vrsti lekarskog pregleda, jer to bi zaista bilo bolesno. Uostalom, verovatno će posle ovih izbora biti promenjena jedna stara narodna poslovica, pa će ona glasiti: „Ni manjeg procenta, ni veće dreke.“, ali da ne ulazim u to dalje. Zahvaljujem se na pažnji.
Poslanička grupa Pokreta socijalista, Narodne seljačke stranke, Ujedinjene seljačke stranke u danu za glasanje će podržati i glasati za ove sporazume. Hvala.