Otvoreni Parlament | Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izboru narodnih poslanika

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izboru narodnih poslanika

Uto
04.02.2020

Predlog akta

[pdf] 

Uto
04.02.2020

Ulazak u proceduru

Sažetak

Kao jedan od najvećih nedostataka izbora narodnih poslanika u Srbiji kao jednoj izbornoj jedinici, predlagač zakona ističe neravnomerna zastupljenost različitih delova Srbije. Primera radi, udeo birača iz Beograda u ukupnom biračkom telu iznosi oko 22%, dok je udeo poslanika iz Beograda u Narodnoj skupštini oko 36%, dok jug Srbije ima nesrazmerno mali broj poslanika u odnosu na broj birača. U cilju prevazilaženja ovog nedostatka, predlaže se podela Srbije na izborne jedinice, prilagođavanje izborne administracije takvoj podeli kao i drugačiji uslovi predlaganja izbornih lista u odnosu na važeće zakonsko rešenje. Kao dodatni korektiv proporcionalnom izbornom sistemu, koji bi omogućio veću reprezentativnost Narodne skupštine, predlaže se i uvođenje preferencijalnog glasanja.

PODELA SRBIJE NA PET IZBORNIH JEDINICA

U cilju omogućavanja svim delovima Srbije srazmerne zastupljenosti u Narodnoj skupštini, predložena je promena dosadašnjeg rešenja po kome je cela Srbija je jedna izborna jedinica. Umesto toga, poslanici bi se birali u pet izbornih jedinica, pri čemu bi broj poslaničkih mandata koji pripada svakoj od izbornih jedinica bio srazmeran broju birača upisanih u birački spisak na teritoriji izborne jedinice.

Prvoj izbornoj jedinici, koja bi obuhvatala AP Vojvodinu, pripadalo bi 65 mandata; druga izborna jedinica bio bi grad Beograd i pripadalo bi joj 55 mandata; treća bi obuhvatala zapadnu Srbiju (Mačvanski, Kolubarski, Zlatiborski, Moravički, Raški, Šumadijski, Podunavski i Rasinski okrug )i pripadalo bi joj 63 mandata; četvrtu izbornu jedinicu činili okruzi u istočnoj Srbiji (Braničevski, Pomoravski, Borski, Zaječarski, Toplički, Nišavski, Pirotski, Jablanički i Pčinjski okrug )i pripadalo bi joj 63 mandata dok bi petu izbornu jedinicu činili svi punoletni, poslovno sposobni džavljani Srbije sa prebivaištem van područja prve četiri izborne jedinice i pripadalo bi joj 5 mandata.

DECENTRALIZACIJA IZBORNE ADMINISTRACIJE

Osim Republičke izborne komisije (RIK), predlogom zakona uvode se i izborne komisije izbornih jedinice. Stalni sastav RIK- a se proširuje u odnosu na onaj koji je predviđen važećim zakonskim rešenjem, tako da ga umesto sadašnjih šesnaest članova i predsednika, čine predsednik i 20 članova. Način imenovanja članova ostaje isti, odnosno, članove u stalnom sastavu imenuje Narodna skupština predlog poslaničkih grupa.

U proširenom sastavu, u RIK ulazi i po jedan predstavnik podnosioca izbornih lista koji je predložio kandidate u najmanje tri izborne jedinice u Srbiji. U nadležnosti RIK-a bila bi i usklađivanje rada izbornih komisija izbornih jedinica i nadzor nad njihoim radom. Sa druge strane, nadležnosti kao što su obrazovanja biračkih odbora, imenovanje predsednika i članova biračkih odbora, utvrđivanje da li su predložene izborne liste sastavljene i podnete u skladu sa zakonom i sl, a koje su po važećem zakonskom rešenju u nadležnosti RIK-a, prenose se na izborne komisije izbornih jedinica.

Sastav izborne komisije izborne jedinice u stalnom sastavu čine predsednik i šest članova i njihovi zamenici. Imenuje ih RIK na predlog organa opština i gradova na za čiju teritoriju se obrazuje izborna komisija.

Sastav biračkih odbora u stalnom sastavu ostaje neizmenjen u odnosu na važeće zakonsko rešenje (predsednik i najmanje dva člana i njihovi zamnici). U prošireni sastav biračkih odbora ne bi ulazio predstavnik podnosioca svake proglašene izborne liste, kako je predviđeno važećim zakonskim rešenjem, već samo predstavnik podnosioca one liste na kojoj je predloženo najmanje tri četvrtine kandidata od ukupnog broja poslanika koji se bira u konkretnoj izbornoj jedinici kao i najviše dva zajednička predstavnika drugih podnosilaca lista u toj izbornoj jedinici.

IZMENA USLOVA ZA PREDLAGANJE IZBORNIH LISTA

Predlogom zakona precizirano je da jedno lice može biti kandidat samo na jednoj izbornoj listi i samo u jednoj izbornoj jedinici.

Izbornu listu u izbornoj jedinici mora podržati najmanje 5000 birača u toj izbornoj jedinici, s tim da ako isti podnosilac kandiduje liste u više izbornih jedinica za svaku sledeću potrebno je da listu podrži 1000 birača u izbornoj jedinici. Stranke koje imaju predstavnike u parlamentu u trenutku raspisivanja izbora, nemaju obavezu skupljanje potpisa podrške birača. Političkim strankama nacionalnih manjina dovoljna je podrška 1000 birača po izbornoj jedinici.

UVOĐENJE PREFERENCIJALNOG GLASANJA KAO KOREKTIVA PROPORCIONALNOM SISTEMU

Novinu predstavlja i rešenje po kome se poslanici biraju po proporcionalnom sistemu uz davanje mogućnosti biračima da izraze preferencijalni glas. Glasa se tako što birač zaokružuje broj ispred liste za koju glasa, s tim da može označiti jednog kandidata sa liste za koju glasa kome daje prednost u odnosu na ostale kandidate (preferencijalni glas). Preferencijalni glasovi za pojedine kandidate uvažavaju se ako broj preferencijalnih glasova pojedinih kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista.

Svakoj izbornoj listi pripada broj mandata srazmeran broju dobijenih glasova, a raspodeljuje ih izborna komisija izborne jedinice primenom principa najvećeg količnika. Dobijeni količnici razvrstavaju se po veličini, a u obzir se uzima onoliko najvećih količnika koliko se poslanika bira u toj izbornoj jedinici. Svaka lista dobija onoliko mandata koliko tih količnika na nju otpada.

Da li podržavate ovaj predlog zakona?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 124
Protiv: 131
124%
131%
0%

Ključne novine

PODELA SRBIJE NA PET IZBORNIH JEDINICA

Predloženo je da Srbija više ne bude jedna izborna jedinica, već da se umesto toga poslanici biraju u pet izbornih jedinica. Broj poslaničkih mandata koji pripada svakoj od izbornih jedinica bio srazmeran broju birača upisanih u birački spisak na teritoriji izborne jedinice.

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 102
Protiv: 99
102%
99%
0%

UVOĐENJE IZBORNIH KOMISIJA IZBORNIH JEDINICA

Osim Republičke izborne komisije (RIK), predlogom zakona uvode se i izborne komisije izbornih jedinice, na koje se prenose pojedine nadležnosti RIK-a, kao što su obrazovanja biračkih odbora, imenovanje predsednika i članova biračkih odbora, utvrđivanje da li su predložene izborne liste sastavljene i podnete u skladu sa zakonom i sl.

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 93
Protiv: 98
93%
98%
0%

PROMENA BROJA ČLANOVA STALNOG SASTAVA RIK-A

Stalni sastav RIK- a se proširuje, tako da ga umesto sadašnjih šesnaest članova i predsednika, čine predsednik i 20 članova. Način imenovanja članova ostaje isti pa članove u stalnom sastavu imenuje Narodna skupština predlog poslaničkih grupa.

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 91
Protiv: 112
91%
112%
0%

MANJI BROJ POTPISA PODRŠKE POTREBAN ZA PREDLAGANJE IZBORNE LISTE POLITIČKIM STRANKAMA NACIONALNIH MANJINA

Političkim strankama nacionalnih manjina dovoljna je podrška 1000 birača po izbornoj jedinici. Izborne liste ostalih stranaka moraju imati podršku najmanje 5000 birača u izbornoj jedinici, s tim da ako isti podnosilac kandiduje liste u više izbornih jedinica za svaku sledeću potrebno je da listu podrži 1000 birača u izbornoj jedinici.

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 114
Protiv: 99
114%
99%
0%

PARLAMENTARNE STRANKE NEMAJU OBAVEZU PRIKUPLJANJA POTPISA PODRŠKE

Stranke koje imaju predstavnike u parlamentu u trenutku raspisivanja izbora, nemaju obavezu skupljanje potpisa podrške birača.

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 93
Protiv: 104
93%
104%
0%

UVOĐENJE PREFERENCIJALNOG GLASANJA KAO KOREKTIVA PROPORCIONALNOM SISITEMU

Birači će imati mogućnost da izraze preferencijalni glas, tako što će osim glasanja za izbornu listu svaki birač moći da označi jednog kandidata sa liste za koju glasa kome daje prednost u odnosu na ostale kandidate. Preferencijalni glasovi će se uvažiti ako broj preferencijalnih glasova pojedinih kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista.

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 103
Protiv: 104
103%
104%
0%

Poslednji put ažurirano: 16.04.2024, 17:37