TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 26.12.2001.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

3. dan rada

26.12.2001

Sednicu je otvorila: Nataša Mićić

Sednica je trajala od 11:00 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč?
Ima reč narodni poslanik Tomislav Nikolić, u svojstvu predstavnika poslaničke grupe SRS.
...
Srpska radikalna stranka

Tomislav Nikolić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, sagledavajući ovogodišnji budžet, sposobnost poreskih obaveznika, SRS ostaje pri cifri od 161 milijarde, koliko ona misli da treba da budu izdaci budžeta za sledeću godinu; član 4. Predloga zakona o budžetu (a koji sada razmatramo) govori o ukupnim primanjima budžeta od 219 milijardi i 516 miliona, dok je vanbudžetski prihod 14.838.675.000 dinara, što zajedno čini 234.354.675.000 dinara.
Za pojedine izdatke Vlada planira 193 milijarde, za stalnu budžetsku rezervu 978 miliona, za tekuću budžetsku rezervu 3.769.837.000, otplatu domaćih kredita i kamata, 6.176.000.000 dinara, (vidim da je došao neko ko dozvoljava ovima iz većine da mnogo više galame, nego gospođa Mićić, došlo je lošije rešenje) i, otplatu inostranih kamata 15.612.000.000 dinara.
Naime, pre samo mesec dana terali ste nas da sa oduševljenjem dočekamo vest o tome kako nam je Pariski klub poverilaca otpisao 67% dugova, pa ste i vi ministre dosta optimistički, govorili o Londonskom klubu poverilaca, pa ste se otuda vratili pokvašeni, zato što ono što su mislili tobože da vam otpisuju, to je bilo za Miloševića i braću Banović, a ono što mislite da vam otpisuju, što mislite tek da naplatite, za to ćete morati još neku srpsku glavu u Hag.
Ali, neka građani Srbije znaju - ulaskom u pregovore sa stranim poveriocima i veličanstvenom pobedom nad njima, natovarili ste nam za ovu godinu otplatu inostranih kamata u iznosu od 500 miliona maraka.
To je rezultat vaših pregovora. Mogli ste da nam kažete da ste skinuli i 99% dugova, a da je ostalo 500 miliona maraka kamate za iduću godinu, mi bismo morali svi da se uhvatimo za glavu. Vi ste nas uvalili u otplatu dugova, koje je trebalo prebijati, gospodine ministre. Predsednik SRJ, Vojislav Koštunica, sam je pre tri meseca, niko ga nije terao, a neko ga je verovatno obavestio, priznao da je direktna ratna šteta naneta SRJ oko 33-34 milijarde dolara.
Indirektna šteta, i po američkim procenama, ide i do 100 milijardi dolara. Ali, neka bude da je trebalo da pregovarate o 34 milijarde dolara.
I, kao što je to običaj, ako se ratna šteta isplaćuje 10 godina, jer ne možete da natovarite odjednom da plati onome ko bude osuđen, a vi ste prolongirali na godinu dana raspravu pred Međunarodnim sudom pravde i oprostićete im to sve, to znam, ali ako je otplata 10 godina, to znači tri milijarde i 400 miliona dolara godišnje na ime ratne štete. To je planirani budžet Republike Srbije za 2002. godinu.
Šta mislite, da li bismo mi sada uopšte ovde razgovarali o tome - koliki će biti porezi, kolike će biti kamate, kako ćete potrošiti budžet? Da je samo u vama bilo želje da od bogatih članica NATO pakta uzmete ono što vam duguju, a ne da od siromašnih građana Srbije namirujete državu, zato što od bogatih nećete da uzmete. Šta vas to vodi da vi apsolutno odustanete od toga da smo bili bombardovani od strane NATO pakta i da to NATO pakt mora da plati?
Na koji način mislite da budete na vlasti, a da odustanete od takvog jednog zadatka, da se sa njima borite pred Međunarodnim sudom do poslednjeg daha, da nam namire ratnu štetu?
Ako to ne budete uradili, otvarate vrata za svako sledeće bombardovanje. Mogu da vas bombarduju, gospodine Đeliću, i zato što nosite cipele broj 44, ili 43, (bile su mi nesrazmerno velike, nisam mogao baš tačno da pogodim). Ali, samo da vam kažem: gledajte gospodine ministre, da što manje uzimate od siromašnih. Uzimajte od bogatih.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li još neko želi reč?
Reč ima narodni poslanik Dragan Tomić.

Dragan Tomić

Poštovana gospodo narodni poslanici, tačna je činjenica da među izdacima u budžetu za sledeću godinu stoji kao stavka - otplata inostranih kamata u iznosu od 500 miliona maraka.
Malopre sam upozorio na činjenicu da imamo neke pare u inostranstvu i pretpostavljam da se značajan deo tih sredstava nalazi kod Svetske banke, Londonskog i Pariskog kluba, pa sam postavio pitanje - ima li šanse da dođemo do tog novca?
Ako nema šanse da dođemo do tog novca, onda je logično bilo bar da probamo da prebijemo međusobna dugovanja i potraživanja, ili to ne poznaje svetska ekonomija kao način i model regulisanja međusobnih prava i obaveza, pa ovo samo po sebi predstavlja dodatni teret.
Moram da kažem da je vrednost od 500 miliona dolara, otprilike, cifra sa kojom je izgrađen - hidrosistem "Rzav".
Da kažem, za te pare urađeno je po Srbiji možda 10 - 12 regionalnih vodovoda, u ovih tzv. 10 godina kada smo mi uništavali svoju državu. Sada, gotovo da nemamo ozbiljnog investicionog zahvata u oblasti komunalne infrastrukture u Srbiji.
Iako ima jedna činjenica, a ona je totalno sakrivena u ovome, da se pokušalo nekakvom dodelom, kvazidodelom stanova u Somboru, dodeljeno je, svaka čast, nekih dvadesetak stanova.
U Srbiji je u prošloj godini, iako smo upozorili, prestala stambena izgradnja. Upozorili smo na doprinos od 1,3%. Nema stambene izgradnje u Srbiji. Ona je svedena na minimum. Direkcija za obnovu zemlje je svedena na minimum.
Možda ste vi kritikovali Mrkonjića da je napadan, drzak, ovakav ili onakav, ali nikoše i mostovi i oni novosadski za koje ste pričali da su od papira; 37 samo železničkih mostova; ponovo je rekonstruisan autoput; dovršena je petlja i put do Pančeva i ko zna šta je sve urađeno od onih koji su pokrali ovu državu - ostalo je da narod vidi.
Samo od toga, kod vas graditelja ništa nema da vidimo. Nijedno stvaralaštvo, ni u jednoj oblasti. Dve godine pregovarate sa nekakvom Dunavskom komisijom, da se očisti Dunav kod Novog Sada. Od mosta "Slobode" u Novom Sadu nema ni govora. Onda ćemo dati 500 miliona maraka da platimo kamatu. U redu bi bilo u normalnom poslovanju, da Srbija normalno funkcioniše i da nismo imali obnovu u zadnjih 8 - 9 godina. To je u realnoj ekonomskoj politici sasvim normalno.
Samo, gde su naših pet milijardi dolara, šta je sa ratnom štetom, hoće li neko zaista nama platiti sve to? Šta je sa dividendama od naših para u inostranstvu i zašto se sa Londonskim klubom, Pariskim klubom i Međunarodnom bankom, odnosno Svetskom bankom nije pregovaralo o prebijanju tih dugova.
Da li mi zaista još zbog toga imamo kamate i vize. Hvala.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč po ovom amamdnau? (Ne.)
Stavljam na glasanje amandman na član 4. koji je podnela grupa poslanika SRS.
Za 39, protiv 121, uzdržanih nema, nisu glasala 24, ukupno 184 narodna poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Petar Cvetković, Dušan Ilić i Predrag Mijailović.
Odbor za finansije nije prihvatio ovaj amandman.
Amandman će obrazložiti narodni poslanik Dušan Ilić. Izvolite.

Dušan Ilić

Deo ovog amandmana bio je da se smanji tekuća budžetska rezerva i da se ova sredstva iz tekuće budžetske rezerve vežu, kao što se može videti u članu 8, za sredstva koja bi bila namenjena poljoprivredi; povećali bismo subvencije u poljoprivredi.
Obzirom da za rast koji je ostvaren u prethodnim godinama, u najvećoj meri, možemo da zahvalimo poljoprivrednoj proizvodnji i njenom rastu, smatramo da bi subvencijama to trebalo dodatno pomoći.
Istovremeno, smatramo da sredstva u budžetskoj rezervi, koja na neki način služe za gašenje požara, treba nekako budžetskim stavkama što više vezati. Na kraju krajeva, Administrativni odbor je u amandmanu koji je predložio poslanik Vesić, deo sredstava iz budžetske rezerve preusmerio na jednu stavku koja bi bila vezana za poslanike i za finansiranje rada Narodne skupštine Republike Srbije, a na osnovu onog prebacivanja nadležnosti sa Vlade i Uprave za zajedničke službe na Narodnu skupštinu Republike Srbije. To je takođe jedan od amandmana na koje moramo da obratimo pažnju.
Sve u svemu, to je, ovako ukratko, obrazloženje.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Zahvaljujem, reč ima ministar finansija gospodin Božidar Đelić.

Božidar Đelić

Što se tiče budžetske rezerve, budžetska rezerva i njeno korišćenje uređeno je Zakonom o javnim prihodima i javnim rashodima.
Pošto je to bilo napomenuto u obrazloženju, nema nikakve diskrecije ministra za korišćenje tih sredstava. Znači, sva rešenja, i to je sada ustaljena praksa, objavljuju se i u "Službenom glasniku Republike Srbije", tako da cela naša javnost može da zna šta se sa tim radi. Ako pogledamo, i to je bilo isto u jednom obrazloženju, veličina ovakve rezerve je u stvari nedovoljna.
Dobra praksa bi bila da to ne bude 1% budžeta, kao što smo čuli u raspravi. Mislim da su tu malo pobrkani lončići. Jedno merilo je 1% bruto nacionalnog dohotka. Za naš budžet bi to trebalo da bude 9 milijardi, prema nekim procenama. Međutim, nažalost, mi to ne možemo obezbediti u ovom obimu budžeta, jer jednostavno to bi značilo još nekih 4 - 5 milijardi dinara moguće potrošnje, a to bilo mnogo. Znači, to je što se tiče obima.
Što se tiče diskrecije, i poslednja stvar, upotrebe koja se može predvideti preko te budžetske rezerve, ove godine 80% sredstava za otkup pšenice obezbeđeno je iz pozajmice koju je dao budžet robnim rezervama za otkup pšenice.
Znači, od onih 7,5 dinara predviđeno je bilo da otprilike 20% toga bude subvencija, jer to je predviđanje prema onome što se dešava na tržištu, koliko će biti subvenicija, a kolika je u stvari tržišna cena pšenice i koliko će moći da se vrati posle prodaje te pšenice.
Ne možemo u ovom momentu u zakonu o budžetu predvideti koliko će tačno biti otkupa, ali već smo najavili da će do 300.000 tona, po ceni od 8 dinara biti otkupljeno. Već smo oko druge stavke predvideli da otprilike 20% toga bude subvencija.
Znači, imamo jedno predviđanje kolika će biti cena na tržištu, u tom momentu. Može da se desi da tržišna cena bude na primer, 12 dinara i da u tom momentu za seljake ne bude interesa da prodaju državi veće količine. To ne možemo predvideti u ovom momentu.
Znači, ovde je predlog da se ova budžetska rezerva, koja je već dosta mala, još dodatno smanjuje, pa u obrazloženju može dodatno da se objasni za šta je predviđena upotreba najvećeg dela te budžetske rezerve; to je oko dve milijarde za otkup pšenice.
U ovom momentu to ne možemo baš u zakonu napisati. To tek treba da se ispostavi prema kretanjima na tržištu. Ako je nešto sigurno, u tom slučaju nema nikakvog razloga da se to predvidi u rezervi. Onda to postane stavka. Zbog toga to nije odvojena stavka, ali naslućujemo da će dobar deo te rezerve ići za otkup pšenice.
Predlažem da se ne glasa za ovaj amandman, a da se dopuni u obrazloženju procena onoga što će biti upotrebljeno za otkup pšenice. Hvala.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko od ovlašćenih učesnika javlja za reč? (Ne.)
Stavljam na glasanje amdnaman.
Za 46, protiv 96, uzdržana dva, nije glasalo 38, ukupno 182 narodna poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman je podneo narodni poslanik Goran Vesić.
Odbor za finansije nije prihvatio ovaj amandman.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Goran Vesić

| Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Amandman koji sam podneo na član 4. vezan je za amandman koji sam podneo na član 9, a tiče se takođe smanjenja tekuće budžetske rezerve.
Razlog je vrlo jednostavan, zato što smo tokom ove godine posebnom odlukom odvojili Narodnu skupštinu Republike Srbije od Uprave za zajedničke poslove u okviru Vlade Republike Srbije. Iz tih razloga, potrebno je da se predvide određena sredstva za rad Narodne skupštine, kako za isplatu prinadlženosti koje se daju poslanicima, tako i za stalno funkcionisanje same Skupštine, za materijalne dodatke itd.
Međutim, Narodna skupština Republike Srbije počinje samostalno da funkcioniše od 1. januara i s obzirom da nas čeka rebalans budžeta, u kontaktima koje smo imali - Administrativni odbor je podržao ovaj amandman, mi smo razgovarali o tome sa ministrom - postigli smo dogovor da se prilikom rebalansa budžeta izvrše smanjenja u okviru određenih razdela koji se odnose na materijalne troškove zajedničkih organa u Vladi Republike Srbije, da se sredstva prebace na Narodnu skupštinu Republike Srbije, da se napravi mehanička podela i da onda, u samom rebalansu budžeta, Skupština Republike Srbije dobije ono mesto koje sada ima.
Iz tih razloga, povlačim amandman na član 4. tačka 3, kao i amandman na član 9. Razdeo 2.